POTPISAN SPORAZUM

Ministar zdravlja Kenan Hrapovic i predstavnici sindikata zdravstva, Ljiljana Krivokapic i Vladimir Pavicevic, potpisali su Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, u iznosu od milion i po eura.

Sporazumom je, kako je saopsteno, predvideno da Vlada Crne Gore u periodu od 2021. do 2023. Stambenoj zadruzi “Zdravstvo” uplati sredstva u iznosu od 1.500.000 eura za tu namjenu.

Hrapovic je kazao da na ovaj nacin Vlada Crne Gore nastavlja da vodi odgovornu politiku drzave u sektoru zdravstva.

“Zajedno sa pregovorima koje Vlada ovih dana nastavlja u cilju povecanja zarada zaposlenima u zdravstvenom sistemu, ovo je jos jedan pokazatelj brige Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja o zdravstvenim radnicima i njihovom standardu”, kazao je Hrapovic.

On je podsjetio da je u prethodnom periodu uz pomoc Vlade i u saradnji sa Stambenom zadrugom, 167 zaposlenih u zdravstvu rijesilo stambeno pitanje na ovaj nacin.

Hrapovic je rekao i da je u toku konkurs za individualno rjesavanje stambenog pitanja putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine stambenog objekta, odnosno kuce, po povoljnim uslovima vrijedan 300.000 eura, te da ce za istu namjenu do kraja godine biti raspisan jos jedan, u iznosu od 200.000 eura.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva pri Savezu sindikata Ljiljana Krivokapic kazala je da je zadovoljna sto ce i dalje zaposleni u zdravstvu moci, pod povoljnim uslovima i po cijeni nizoj i do 50% od trzisne, da rijese stambeno pitanje.

“Ono sto je jako vazno je da se na sjeveru upravo rade pregovori sa predsjednicima opstina Pljevlja, Bijelo Polje i Berane, kako bi opstina dala placeve oslobodene od komunalija, a dalje bi stambena zadruga u skladu sa postojecim pravilnicima i konkursima zdravstvenih ustanova, dodijelila stanove pod povoljnostima”, najavila je Krivokapic.

Krivokapic je kazala da su obavljeni razgovori sa predsjednikom Opstine Kotor, a da se ocekuju razgovori sa predsjednicima opstina Herceg Novi i Budva, te da se nada da ce i na jugu uskoro poceti gradnja stanova.

Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Vladimir Pavicevic istakao je da se ovim cinom nastavlja dobra praksa saradnje Vlade Crne Gore i resornog ministarstva sa sindikatima u zdravstvu i sa stambenom Zadrugom.

“Do sada su izgradene 322 stambene jedinice i poceli smo da dijelimo kredite zadrugarima po vrlo povoljnim uslovima, tako da ovim putem pozivam sve zaposlene u zdravstvu da se uclane u stambenu zadrugu jer ce sigurno tim svojim clanstvom ostvariti neki benefit sto se tice resavanja stambenih potreba”, zakljucio je Pavicevic.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

SD NAJAVIO

Tivatski odbor Socijaldemokrata (SD) pocece sjura sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu, a u vezi sa davanjem u koncesiju Aerodroma Tivat.

“Cijeneci da u ovom poslu Vlade i buduceg koncesionara jedini gubitnik moze biti opstina Tivat, a ne zeleci da ovo bude samo usko-politicka prica bilo koje partije, pa ni nase, pozivamo sve nevladine organizacije, politicke partije i sugradane da u sto vecem broju zajedno prikupimo vise nego dovoljan broj potpisa, kako bismo poslali jasnu i snaznu poruku da su Tivcani protiv davanja u koncesiju Aerodroma Tivat”, saopstile su iz SD-a.

Socijaldemokrate su na sjednici lokalnog parlamenta 27. oktobra najavile da ce od sjutra poceti sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu.

Stanje na ostalim vodoizvoristima na teritoriji Glavnog grada je stabilno, saopsteno je iz Vodovoda

Danasnji rezultati fizicko hemijskih analiza vode sa izvorista Mareza u Podgorici pokazuju blago povecanu mutnocu, saopsteno je iz preduzeca Vodovod i kanalizacija.

Kako navode, obilne padavine na podrucju glavnog grada su izazvale povecanje nivoa vode na tom izvoristu.

“Shodno preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, iako je mutnoca blago iznad dozvoljenih vrijednosti, preporucujemo da djeca, trudnice, stariji i stanovnistvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flasirane vode, na odgovarajuci nacin dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorista i sl)”, navodi se u saopstenju Vodovoda.

Napominju i da je hlorisanje vode koja se distribuira potrosacima, cime se obezbjeduje mikrobioloska ispravnost vode, uredno i pod stalnim nadzorom. (sadrzaj hlora 0,35-0.4 miligrama po litru).

Sa vodoizvorista Mareza se snabdijevaju potrosaci naselja Mareza, Tolosi, Blok V i VI, dio grada preko Morace, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varos, Zabjelo, Pobrezje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica.

Stanje na ostalim vodoizvoristima na teritoriji Glavnog grada je stabilno, bez bilo kakvih promjena po pitanju ispravnosti vode za pice, saopsteno je iz Vodovoda.

“Svi ostali potrosaci iz djelova grada koji nijesu navedeni mogu bez problema i bojazni koristiti vodu za pice iz vodovodnog sistema Glavnog grada. Labaratorija Vodovoda ce nastaviti pojacano pracenje svih parametara vode za pice i o eventualnim promjenama blagovremeno informisati javnost”, zakljucuje se u saopstenju.

VUKSANOVIC STANKOVIC

Predsjednica Socijaldemokatske partije dr Draginja Vuksanovic Stankovic posjetila je Tivat u okviru kampanje “Crna Gora u pokretu” i istakla da je jedno od kljucnih pitanja za koje su gradani zainteresovani pitanje buducnosti Aerodroma Tivat.

“Dok je SDP bio u vlasti bilo je mnogo pokusaja od DPS da se otude aerodromi kao jedan od kljucnih resursa ove drzave. Nikada u tome nijesu uspjeli, jer smo im stavljali do znanja da ni po koju cijenu necemo dozvoliti rasprodaju aerodroma koja sustinski znaci da se novac gradana i ogroman profit ove kompanije sliva u dzepove privilegovanih”, izjavila je predsjednica SDP.

Kako je naglasila DPS je krenuo u rasprodaju aerodroma, a da niko gradane Tivta o tome nista nije pitao.

“Oni ce sklapati milionske poslove i rasprodavati aerodrome, oni ce uz to otimati i vasu zemlju i misle da vi o tome treba da cutite. Prije dvije godine pokrenuli smo peticiju da se vi gradani Tivta pitate o vasem aerodromu i prikupili veliki broj vasih potpisa. Nastavljamo sa tom akcijom i trazimo vasu podrsku da zajedno stanemo na put otudenju aerodroma. Trazimo pravo da se gradani Tivta pitaju i sami odluce o sudbini aerodroma”, navela je Vuksanovic Stankovic.

Predsjednica SDP je takode podsjetila i na poklonjene miliona eura poreskog novca vlasnicima Porto Montenegra od lokalne vlasti.

“Dok nasi penzioneri primaju mizerne penzije, dok nam je minimalna zarada najmanja u regionu, dok nam ljekari i omladina odlaze, a prosvjetari zive od ispodprosjecnih plata, nasa vlast poklanja bogatasima milione eura naseg novca. Nemamo nista protiv da se grade rizorti kao sto je Porto Montenegro, ali imamo da se vlasniku oprasta dug na ime komunalija od skoro sest miliona eura. Umjesto da se tim novcem finansiraju novi vrtici, skole, domovi zdravlja, saobracajnice, vi gradani Tivta ste odlukom nase vlasti taj vas novac dali investitorima multimilionerima”, porucila je Predsjednica SDP-a.

Vuksanovic Stankovic je takode posjetila na neispunjena obecanja o izgradnji stanova za bivse radnike “Arsenala”, kao i na valorizaciju objekta vojne kasarne u Lepetanima.

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

PAZIN

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pazin kazao je da je za efikasnu borbu protiv korupcije u zemljama Jugistocne Evrope, osim dobrih zakona i njihovog dosljednog sprovodenja, neophodna puna medusobna saradnja drzava regiona.

“Ako zelimo da na efikasan i pouzdan nacin zastitimo sopstveno drustvo od korupcije i organizovanog kriminala, moramo pokazati nase partnerstvo na djelu u situacijama kada pocinioci teskih krivicnih dijela iz naseg susjedstva pokusavaju naci utociste u nekoj od nasih drzava”, saopstio je Pazin na regionalnoj konferenciji o korupciji u Beogradu.

Ukazao je da, kao sto kriminal ne poznaje granice, tako ih ne smije poznavati ni prijateljstvo, solidarnost i saradnja medu drzavama regiona.

“Svaki kriminalac koji se u nekoj od nasih drzava tesko ogrijesio o zakon, a u nekoj susjednoj drzavi uspije da nade utociste podriva upravo te najdublje temelje naseg prijateljstva, solidarnosti i saradnje na kojima je sazdana i sama ideja ujedinjene Evrope”, rekao je Pazin.

Podsjetio je da je Crna Gora, gradeci pravni okvir koji garantuje visoke standarde vladavine prava, od pocetka pregovarackog procesa sa Evropskom unijom usvojila oko 70 zakona, koji po svom kvalitetu, kako je ocijenio, ne zaostaju za najboljim evropskim zakonima.

Sve objektivne analize ostvarenih rezultata, navodi Pazin, ukljucujuci i izvjestaje Evropske unije, konstatuju da su drzavne institucije zaduzene za sprecavanje i suzbijanje korupcije ostvarile znacajne rezultate u susret potrebama crnogorskog drustva, ali i ocekivanjima evropskih partnera.

“Na planu prevencije, usljed misljenja i odluka Agencije za sprjecavanje korupcije, ukupno 267 javnih funkcionera podnijelo je ostavku ili su razrijeseni funkcije (230 ostavki i 37 razrjesenja), dok je zbog krsenja antikorupcijskih zakona podnijeto skoro 2000 zahtjeva za pokretanje prekrsajnih postupaka, u ukupnom iznosu novcanih kazni od skoro pola miliona eura”, istakao je on.

Govoreci o rezultatima u oblasti represije, rekao je da su samo rezultati rada Specijalnog drzavnog tuzilastva doveli do toga da je od osnivanja tog tuzilastva do danas podignuto optuznica za koruptivna krivicna djela u kojima imovinska steta iznosi preko 100 miliona eura.

“Dio tih i drugih slucajeva rezultirao je presudama protiv jedne cetvrtine od ukupnog broja predsjednika crnogorskih opstina, kao i drugih visokih zvanicnika, poput bivseg predsjednika Drzavne zajednice Srbija i Crna Gora i bivseg visokog funkcionera na crnogorskoj politickoj sceni, koji je pravosnazno osuden i cije izrucenje ocekujemo od Republike Srbije,” precizirao je Pazin.

Crna Gora je, kako je ocijenio, na bazi ostvarenih rezultata danas opravdano primjer kako visoki evropski standardi mogu biti sprovedeni i proizvesti jasne i vidljive rezultate.

Dodao je, medutim, da liderska pozicija u evropskom integracijama obavezuje Crnu Goru da takvu ulogu opravda nastavkom dobrih rezultata i u periodu koji slijedi.

“Nasi gradani i privrednici danas sa pravom ocekuju da ovi dobri rezultati budu nastavljeni, na nacin da se oni sami u svom svakodnevnom zivotu i radu uvjere da smo izgradili drustvo sposobno da se efikasno obracuna sa svima onima koji nezakonito prisvajaju ono sto im u drustvu ne pripada,” naglasio je potpredsjednik Pazin.

U 2018. GODINI

Ukupna finalna potrosnja naftnih derivata u Crnoj Gori u prosloj godini iznosila je 389,1 hiljada tona i bila je 8,7 odsto veca u odnosu na 2017, saopsteno je iz Monstata.

Statisticari su kazali da je u sektoru saobracaja utroseno prosle godine 268,2 hiljade tona, a u oblasti industrije 59 hiljada tona.

“U ukupnoj finalnoj potrosnji naftnih derivata u prosloj godini saobracaj je ucestvovao 68,9 odsto, industrija 15,2 odsto, a ostalo 15,9 odsto”, navodi se u saopstenju.

Uvoz naftnih derivata u Crnoj Gori u prosloj godini iznosio je 418,3 hiljade tona.

POSEBNO U SUTERENU

U Klinickom centru Crne Gore (KCCG), zbog trenutne meteoroloske situacije i obilnih padavina, doslo je do izvjesnih poteskoca u funkcionisanju organizacionih jedinica, narocito onih koje se nalaze u suterenu.

Nadlezne sluzbe KCCG su na terenu i preduzimaju sve neophodne mjere i radnje kako bi otklonili posljedice obimnih padavina i omogucili nesmetano funkcionisanje te zdravstvene ustanove.

“I pored trenutne situacije, KCCG ce svim pacijentima pruziti kvalitenu zdravstvenu uslugu i molimo ih za strpljenje i razumijevanje”, kaze se u saopstenju.

U ovim situacijama, kako se navodi, vazna je dobra saradnja i razumijevanje izmedu zdravstvenih radnika i pacijenata.

  • Vlada uvela kategoriju stalnog sezonskog radnika
    on 13/02/2026 at 14:26

    Na 113. sjednici Vlade Crne Gore utvrđen je Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, kojim je uvedena kategorija stalnog sezonskog radnika. Donošenje ovog Zakona je uslovljeno potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih koji rade na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda - saopštila je Vlada.

  • U novom Odboru direktora Aerodroma Madžgalj, Kaluđerović, Bulatović...
    on 13/02/2026 at 12:43

    Komisija za kadrovska pitanja Vlade Crne Gore predložila je novi sastav Odbora direktora Aerodroma Crne Gore. Kako saznaje Portal RTCG, novi Odbor direktora će činiti Stefan Madžgalj, Velizar Kaluđerović, Darko Bulatović, Edina Dacić i Nikola Bajčetić.

  • EPCG tvrdi da je uništena dokumentacija o kupovini akcija u Prvoj banci
    on 13/02/2026 at 12:19

    U Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) saopštili su da je uništena dokumentacija na osnovu koje je ta državna kompanija kupovala akcije u Prvoj banci, jer je riječ o bezvrijednom registraturskom materijalu. Odgovor je dostavljen Akciji za socijalnu pravdu (ASP), koja je tražila kompletnu dokumentaciju o kupovini akcija u Prvoj banci Crne Gore.

  • "EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku"
    on 12/02/2026 at 14:13

    Privredna komora Crne Gore organizovala je skup „EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku“, posvećen promociji uspjeha crnogorskih mikro i malih kompanija koje su realizovale projekte podržane evropskim grantovima u okviru prvog EmBRACE poziva.

  • Borozan: Izmjene Zakona o Prijestonici za bolji model finansiranja
    on 12/02/2026 at 13:20

    Izmjene Zakona o Prijestonici donose promjenu modela finansiranja, pa će jedan odsto novca iz državnog budžeta, koji dobija Cetinje, biti ravnomjerno raspoređen između kapitalnih projekata i tekuće potrošnje, rekao je RTCG-u sekretar za finansije Prijestonice, Savo Borozan, koji smatra da su te izmjene konkretne i praktične.

  • ASK: Skoro 18 miliona iz budžeta za rad partija i ženskih organizacija u 2026.
    on 12/02/2026 at 12:53

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) saopštila je da su za finansiranje redovnog rada političkih subjekata i rada ženskih organizacija u njihovom okviru za 2026. opredijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 17.936.110 eura.

  • Reprezentativni sindikati: Protiv koncesije za Aerodrome Crne Gore, traže poništavanje postupka
    on 12/02/2026 at 09:06

    Reprezentativni sindikati Aerodroma Crne Gore i zaposleni saopštili su da su jednoglasno protiv dodjele koncesije u postupku za koji tvrde da je od početka opterećen kontroverzama, institucionalnim nesuglasicama i sudskim sporovima.

  • "Važno da plate i penzije finansiramo iz tekućih prihoda"
    on 12/02/2026 at 06:18

    Javni dug ove godine, saopšteno je iz Ministarstva finansija, iznosiće 69,4% bruto društvenog proizvoda ili skoro 6 milijardi eura. Rast je rezultat obezbjeđivanja rezerve za vraćanje dugova od preko milijardu eura u narednoj godini. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocijenio je da je od visine duga važnije razmišljati o tome da se plate i penzije finansiraju iz tekućih prihoda. Kategoričan je i da ima prostora za uštede, naročito, kako kaže, od novca građana koji funkcioneri troše na egzotičnim destinacijama.

  • Letovi između Bratislave i Podgorice od 21. maja
    on 11/02/2026 at 12:31

    Wizz Air će 21. maja započeti nove redovne letove između Bratislave i Podgorice, saopštio je ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke, Juraj Blanar i dodao da će to doprinijeti povećanju broja turista iz te države. On je na konferenciji održanoj u Vila Gorici sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, kazao da će letovi, koji će simbolično početi na obilježavanje 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, saobraćati tri puta sedmično.

  • Vuković: Adekvatno korišćenje dostupnih fondova važno za ubrzanje ekonomskog razvoja
    on 11/02/2026 at 11:56

    Ministar finansija Novica Vuković sastao se sa generalnim direktorom Generalnog direktorata za proširenje i istočno susjedstvo u Evropskoj komisiji, Gertom Janom Kopmanom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.