40 GODINA KARIJERE

Zoran Kaco Kovacevic skoro 40 godina zaduzen je za rasvjetu u Javnom servisu. Za sebe kaze da je dijete RTCG, jer je njegov otac jedan od pionira Radija, a potom i TVCG.

Kovacevic kaze da je upravo svjetlo najdelikatniji posao prilikom snimanja.

“Ako nije rasvjeta dobra, ako lica nijesu cita, ako ne mogu da pokazu i da vidimo tu emociju, onda nijesmo nista uradili”, kaze Kovacevic, rukovodilac Sektora rasvjete u TVCG.

U 40 godina dugoj karijeri radio je sa mnogim poznatim ljudima iz oblasti filma i televizije.

“Kada je Bred Pit prvi put stao ispred kamera, zahvaljuci Bozidaru Nikolicu, bio sam u ekipi rasvjete, tako da smo i ja i on dijelili te pocetke na filmovima, on traje, a i ja trajem”, istice Kovacevic.

On kaze i da je u susret digitalizaciji, najavljenoj za 27. novembar, Javni servis dobio rasvjetu koja je vrhunac tehnologije.

Kovacevic istice da su direktori fotografija i snimatelji uvijek zadovoljni kada dodu u magacin rasvjete u TVCG i vide tehniku i ljude koji rade tamo.

U TVCG je, navodi Kovacevic, radio sve znacajne i velike projekte.

Radio je, istice, i sa svim poznatim jugoslovenskim i crnogorskim glumcima, kao i sa svim poznatim rediteljima.

“Istakao bih seriju “Oridinali”, koju sam radio kao voda ekipe rasvjete. Radio sam sa svim direktorima fotografija od Tomislava Pintera, Sava Jovanovica, Radeta Vladica, Milana Tvrdisica, sa svima njima sam radio kao i sa mladim profesorom Reljom Erakovicem i sa svim ostalim koji su bilo sta snimali u Crnoj Gori”, kaze Kovacevic.

“Na kraju moje karijere osalo mi je samo da sa profesorom Radoslavom T. Stanisicem idem po festivalima i da dobijamo nagrade”, zakljucuje Kovacevic.

MULIC O POPLAVAMA

Hidroloska situacija na podrucju Crne Gore juros je znacajno bolja, ali daleko od toga da je prosla opasnost i da prelazimo na redovan rezim rada, kazao je generalni direktor Direktorata za vanredne situacije MUP-a Mirsad Mulic.

On je u Jutarnjem programu TVCG rekao da ce i dalje pratiti situaciju i u punom kapacitetu biti spremni da reaguju ako bude potrebe za tim.

“Vjerujem da ce neizvjesnost jucerasnjeg dana zamijeniti jedan mirniji dan, u kom ce biti prostora da se saniraju posljedice poplava, i da se gradani na ugrozenom podrucju pripreme za eventualno novi talas, jer meteorolozi najavljuju padavina i narednih dana, ali nesto manjeg intenziteta, pa vjerujem da nece biti potrebe za time”, rekao je Mulic.

Kazao je da su juce imali komunikaciju s kolegama iz Albanije, koji su im kazali da nijesu ispustali vodu iz HE na Drimu, sto je ohrabrujuce.

“Dodatno smo upozorili sluzbe u Ulcinju da prate situaciju na terenu i vodostaj Bojane. Imamo povoljniju situaciju i vjerujem da je u ovom trenutku opasnost od poplava u priobalnom podrucju Skadarskog jezera i podrucja Bojane svedena na minimum ili da cak ne postoji”, kazao je Mulic.

Obilne kise, kaze, napravile su i probleme u saobracajnoj komunikaciji usljed velikih kolicina vode na putevima, zbog odrona: “Ali ono sto je vazno da su svi vitalni drzavni i organi lokalne samouprave funkcionisali u punom kapacitetu. Mozda je zivot bio usporeniji, ali nije stao”.

Mulic vjeruje da uspjeti da se izbore sa svim izazovima koji su proistekli nakon obilnih kisa. Gradani su, kaze, dobro saradivali.

“Nije slucajno izdato upozorenje. Vrlo je vazno da gradani ako imaju problem sa ovom situacijom to prijave nadleznim sluzbama na broj 123 ili na broj 112”, apelovao je Mulic, pozivajuci gradane da postuju preporuke nadleznih.

Mulic kaze da rast vodostaja Morace nije alarmantan.

NALOG TUZILASTVA

Dezurni tuzilac kotorskog Osnovnog drzavnog tuzilastva dao je nalog tamosnjoj policiji da ispita slucaj objavljene fotografije obnazenog muskarca i dvije zenske osobe, smjestenog u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, pise Dan.

Iz tuzilastva je saopsteno da je Odjeljenju bezbjednosti Kotor nalozeno da preduzmu neophodne mjere i radnje kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo koje osobe ima elemenata krivicnog djela za koje se gonjenje preduzima po sluzbenoj duznosti.

Na fotografiji je, kako su objavili mediji, muskarac P.D, koji se nalazi na Sudskom odjeljenju bolnice, sa dvije nepoznate zene, od kojih je jedna u medicinskom mantilu.

Iz bolnice se juce nijesu oglasavali povodom incidenta.

“S obzirom na to da je prikupljanje cinjenica u toku, Uprava bolnice ce nakon utvrdivanja svih okolnosti blagovremeno informisati javnost o rezultatima istrage i eventualnom pokretanju disciplinske, prekrsajne ili krivicne odgovornosti zaposlenog osoblja i/ili firme angazovane na poslovima obezbjedenja. Obavijesteno je Ministarstvo zdravlja, podrucno odjeljenje Uprave policije, upucen zahtjev za izjasnjenje firmi Vector system security d.o.o, angazovanoj na poslovima obezbjedenja Sudskog odjeljenja bolnice, i organizovani su sastanci sa kolegijumom ustanove i zdravstvenim osobljem zaposlenim na Sudskom odjeljenju Specijalne bolnice”, naveli su iz bolnice.

ZA 9 MJESECI

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) je tokom devet mjeseci ove godine za vantjelesnu oplodnju 371 para privatnim ustanovama i bolnici na Cetinju platio 700.000 eura i na putu je da premasi brojku od prosle godine, sto pokazuje da raste broj osoba koje su primorane da na taj nacin dobiju dijete, pise Dan.

Od 4. do 10. novembra obiljezava se Evropska nedjelja neplodnosti, a taj problem u zemljama Evropske unije pogada vise od 25 miliona ljudi.

Prema podacima ginekologa, izmedu 10 i 15 odsto stanovnistva u Crnoj Gori je neplodno, a medu faktorima koji znatno mogu uticati na zacece su godine zivota, hormonski status, stres, stanje jajovoda, lose zivotne navike.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje za Dan je saopsteno da se postupci obavljaju u cetinjkoj bolnici, privatnim ustanovama Kodra, Lajf, Ars medika i Humana reprodukcija iz Budve.

Prema podacima Fonda privatnicima je za devet mjeseci ove godine placeno 440.000 eura, a ostatak cetinjskoj bolnici.

Iz Fonda objasnjavaju da ove godine nijesu imali pacijenata kojima su refundirali vantjelsnu oplodnju u inostranstvu.

“Za devet mjeseci ove godine broj parova/postupaka/koji je radio vantjelesnu oplodnju u tri privatne zdravstvene ustanove, Kodri i Opstoj bolnici Cetinje je 371. U 2018. godini bilo je 515 postupaka vantjelesne oplodnje. Za 515 VTO postupaka u 2018. fakturisano je 909.008,23, a za 371 postupak za devet mjeseci 2019. godine 698.687,03 eura. U 2018. refundirano je 3.488,77 eura, a za devet mjeseci ove godine nije bilo refundacije za VTO. Prema poslednjim podacima u privatnim zdravstvenim ustanovama fakturisan je 251 postupak vantjelesne oplodnje u vrijednosti od 443.000 eura. U Opstoj bolnici na Cetinju uradeno je ukupno 117 postupaka, za koje je placeno 255.000 eura u toku devet mjeseci 2019. godine”, isticu iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

Iz Fonda zdravstva navode da je najveci broj postupaka u privatnom sektoru uraden u PZU Humana reprodukcija iz Budve, u kojoj se lijecilo 195 parova.

“Za vantjelesnu oplodnju u toj ustanovi fakturisano je 187.000 eura. U ustanovi Ars medika postupke je uradilo 87 parova, za cije lijecenje su placena 131.354 eura, dok je u PZU Lajf odradeno 57 procedura vjestacke oplodnje, za sta je fakturisano 99.165 eura. U Kodri je u prvih devet mjeseci vantjelesnu oplodnju uradilo samo 15 parova, sto je Fond za zdravstveno osiguranje kostalo 25.261 euro”, navode iz te institucije.