CRNOGORCI U HRVATSKOJ

Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je veoma cijenjena, a zbog kvaliteta programa koje organizuje uvijek nailazi na podrsku drzavnih instutucija u toj susjednoj drzavi, kazu nasi sagovornici, predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Zagreba.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb organizovali su prethodnog vikenda 21. Lucidanske susrete, tradicionalnu manifestaciju na kojoj se predstavlja kultura i tradicija nase zemlje, ali i geografske karakteristike i ekonomske mogucnosti.

“Dvadeset godina manifestacije ukazuju na kvalitet samog programa, ali i na kontinuitet u djelovanju. Lucindanske susrete smo od prvog dana posvetili Svetom Petru Cetinjskog, jer ga smatramo utemeljiteljem moderne Crne Gore, a da oni ne bi bili samo druzenje radi druzenja, odlucili smo da ih obogatimo kulturnim sadrzajima”, kazao je, za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG), predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic.

Karakteristika Lucindanskih susreta je, kako je naveo, projekat “Dani crnogorske kulture” koji je aktuelan od 2002. godine.

“Kroz njega smo na kulturnu scenu Republike Hrvatske doveli i predstavili ono sto je najznacajnije u savremenom kulturnom prostoru Crne Gore – od knjizevnika, slikara, umjetnika, ljudi koji prakticno kreiraju ono sto se naziva savremena kultura, ne zaboravljajuci ono sto je vezano uz samu tradiciju”, kazao je Ivezic, navodeci da imaju podrsku grada Zagreba i drzave Hrvatske.

Osim Petru Prvom Petrovicu, Lucindanski susreti su posveceni bitnim istorijskim odrednicama Crne Gore.

“Onda smo se kroz povezivanje sa bitnim godisnjicama crnogorske istorije povezivali sa gradovima u Crnoj Gori. Do sada smo ugostili 11 gradova, koji su predstavili svoje geografske, ekonomske, kulturne karakteristike”, naveo je Ivezic.

Dobra prezentacije crnogorske kulture

Slikar, umjetnik i knjizevnik Dimitrije Popovic, u razgovoru za Portal RTCG istakao je znacaj Lucindanskih susreta.

“Visestruko je znacajno, jer se Crna Gora prikazuje u najsirem mogucem aspektu njenih specificnosti – tradicija, kultura, folklor, knjizevnost, umjetnost. To je prilika da je da se zagrebacka i hrvatska javnost upozna sa specificnostima iz svih sredista Crne Gore, u ovom slucaju je to Kolasin, ali i generalno Crnom Gorom, kao jednom izuzetno zanimljivom sredinom, koja svake godine ovakvim programima pokazuje svoje bogatstvo”, kazao nam je Popovic.

Takve manifestacije, kako je rekao, podesne su da se pokazu cinjenice iz crnogorske istorije.

“Iduce godine je 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog i zajednica ce napraviti nesto da se ta licnost, jedna od najznacajnijih u crnogorskoj istoriji, pokaze u svoj vaznosti koju je imao za Crnu Goru”, porucio je cuveni umjetnik.

Hrvatska javna scena dobro je upoznata sa savremenom umjetnoscu crnogorskih stvaralaca. Oskarovac Dusan Vukotic, reditelj Veljko Bulajic, kao i nas sagovornik, jedni su od mnogih umjetnika koji povezuju dvije zemlje.

O vidljivosti crnogorskih umjetnika svjedoci i izlozba vajara Zlatka Glamocaka, koja je bila otvorena u Muzeju “Mimara” u Zagrebu do 31. oktobra.

“Program Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kvalitetno prezentuje crnogorske likovne umjetnike. Izlozba Zlatka Glamocaka je pobudila velike interese publike. Mislim da je taj program i taj koncept prezentacije crnogorske likovne i muzicke kulture ono sto cini posebnu vaznost i vrijednost programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske”, istakao je Popovic.

Bogata izdavacka djelatnost

Osim organizovanja kvalitetnih manifestacija i programa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima i bogatu izdavacku djelatnost.

“Nacionalna zajednica Crnogoraca je do sada izdala 87 naslova, koji su vezani uz osnovnu odrednicu ocuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i naslovi koji prelaze te granice. Na primjer, nasa biblioteka “Luca” okuplja tzv. okuplja podrucje politoloske i filozofske misli. U okviru te izdavacke djelatnosti prisutni su autori iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, naglasio je Danilo Ivezic.

Pored kulturnih manifestacija i izdavacke djelatnosti, tu je i informisanje.

“Svaka dva mjeseca izdajemo nase glasilo “Crnogorski glasnik”, u kojem dajemo presjek najznacajnijih dogadanja u okviru Nacionalne zajednice i njenih clanica. U okviru tog informisanja imamo “Ljetopis crnogorski” koji izlazi svake dvije godine, u kojem dajemo presjek najbitnijih kulturoloskih dogadaja u Hrvatskoj, ali imamo i jednu posebnu cjelinu pod nazivom “Crnogorski kulturni izlog”, gdje nam crnogorski knjizevnici i publiciste, ili crnogorski javni radnici salju svoje radove i rade presjek zbivanja u Crnoj Gori”, naveo je Ivezic za RTCG.

Cetvrta cjelina u djelovanju Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske je kulturni amaterizam.

“Taj prostor u cjelosti pokrivaju Udruzenja, ona su nosioci svih tih programa. Kulturni amaterizam je znacajan jer govori o stvaralastvu, ne samo reprodukciji ili predstavljanju nekoga, vec ono sto vi sami stvarate”, istakao je Ivezic.

Odlicna saradnja sa zajednicom Hrvata u Crnoj Gori

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima odlicnu saradnju sa nacionalnom zajednicom Hrvata u Crnoj Gori.

“Ti kontakti su se desavali pocevsi od Don Branka Sbutege. To nije bio samo deklarativni oblik saradnje i podrske, mi smo imali i odredene zajednicke programske aktivnosti. U okviru izdavacke djelatnosti 6-7 knjiga smo zajednicki objavili, odredene biblioteke koje su posvecene tome pod nazivom “Plodovi veza” su na neki nacin su zajednicka programska aktivnost”, kazao je Ivezic i istakao da je zajednicka programska aktivnost prerasla u prijateljstvo.

“Prica je pocela sa Hrvatskim gradanskim drustvom, nastavljena je sa Hrvatskim nacionalnim vijecem, tako da zaista imamo izuzetnu saradnju”, dodao je on.

Crnogorska zajednica ugledna, potrebno pridobiti mlade

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” iz Zagreba je najstarije udruzenje, ne samo Crnogoraca, nego nacionalnih manjina u Hrvatskoj inace, a sljedece godine slavi jubilej 30 godina postojanja.

“Ja sam cijeli zivot u Zagrebu, Crnogorci su bili omiljeni u Hrvatskoj, ali naravno nakon nemilih dogadanja 90-ih godina bili smo malo manje omiljeni. Medutim jos uvijek nas ljudi u Hrvatskoj vole i cijene, to je i na tragu nekadasnjih filmova i serija kao sto je “Dekna”. Mislim da nas dozivljvaju po onim tradicionlanim osobinama cojstva i junastva, vitestva, a naravno i tog jednog specificnog crnogorskog humora”, kazala nam je predsjednica Drustva “Montenegro” Milanka Bulatovic.

Istakla je da Crnogorci u Hrvatskoj drze ugled veoma obrazovane nacionalne manjine.

“Crnogoroci u Hrvatskoj, uvijek isticem, spadaju u najobrazovanije, ne samo kad je rijec o nacionalnim manjinama, vec i u odnosu na vecinsko stanovnistvo. Crnogoroci u Hrvatsku i Zagreb nijesu dolazili trbuhom za kruhom, vec na skolovanje. Sezdeset odsto nase populacije u Zagrebu je visoko obrazovano, Crnogorci su bili na najznacijim direktorskim mjestima”, kazala je Bulatovic.

On je sa nama podijelila bojazan u vezi mladih clanova zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.

“To je vec treca generacije, djeca iz mijesanih brakova, djeca koja su rodena u Hrvatskoj, pa im je jezik hrvatski. Naravno da oni ne osjecaju u potpunosti nacionalnu pripadnost, uvijek kazem, na osnovu nasih iskustava, da taj osjecaj nostalgije i pripadnosti dolazi sa nesto zrelijom dobi. To je problem svih nacionalnih manjina – tesko cete dobiti mlade, jer danasnji nacin zivota, oni nemaju za sada vremena. Bojim se da nije bas neka svijetla buducnost pred nama”, naglasila je Bulatovic.

Ozren ZOGOVIC

CRNOGORCI U HRVATSKOJ

Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je veoma cijenjena, a zbog kvaliteta programa koje organizuje uvijek nailazi na podrsku drzavnih instutucija u toj susjednoj drzavi, kazu nasi sagovornici, predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Zagreba.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb organizovali su prethodnog vikenda 21. Lucidanske susrete, tradicionalnu manifestaciju na kojoj se predstavlja kultura i tradicija nase zemlje, ali i geografske karakteristike i ekonomske mogucnosti.

“Dvadeset godina manifestacije ukazuju na kvalitet samog programa, ali i na kontinuitet u djelovanju. Lucindanske susrete smo od prvog dana posvetili Svetom Petru Cetinjskog, jer ga smatramo utemeljiteljem moderne Crne Gore, a da oni ne bi bili samo druzenje radi druzenja, odlucili smo da ih obogatimo kulturnim sadrzajima”, kazao je, za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG), predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic.

Karakteristika Lucindanskih susreta je, kako je naveo, projekat “Dani crnogorske kulture” koji je aktuelan od 2002. godine.

“Kroz njega smo na kulturnu scenu Republike Hrvatske doveli i predstavili ono sto je najznacajnije u savremenom kulturnom prostoru Crne Gore – od knjizevnika, slikara, umjetnika, ljudi koji prakticno kreiraju ono sto se naziva savremena kultura, ne zaboravljajuci ono sto je vezano uz samu tradiciju”, kazao je Ivezic, navodeci da imaju podrsku grada Zagreba i drzave Hrvatske.

Osim Petru Prvom Petrovicu, Lucindanski susreti su posveceni bitnim istorijskim odrednicama Crne Gore.

“Onda smo se kroz povezivanje sa bitnim godisnjicama crnogorske istorije povezivali sa gradovima u Crnoj Gori. Do sada smo ugostili 11 gradova, koji su predstavili svoje geografske, ekonomske, kulturne karakteristike”, naveo je Ivezic.

Dobra prezentacije crnogorske kulture

Slikar, umjetnik i knjizevnik Dimitrije Popovic, u razgovoru za Portal RTCG istakao je znacaj Lucindanskih susreta.

“Visestruko je znacajno, jer se Crna Gora prikazuje u najsirem mogucem aspektu njenih specificnosti – tradicija, kultura, folklor, knjizevnost, umjetnost. To je prilika da je da se zagrebacka i hrvatska javnost upozna sa specificnostima iz svih sredista Crne Gore, u ovom slucaju je to Kolasin, ali i generalno Crnom Gorom, kao jednom izuzetno zanimljivom sredinom, koja svake godine ovakvim programima pokazuje svoje bogatstvo”, kazao nam je Popovic.

Takve manifestacije, kako je rekao, podesne su da se pokazu cinjenice iz crnogorske istorije.

“Iduce godine je 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog i zajednica ce napraviti nesto da se ta licnost, jedna od najznacajnijih u crnogorskoj istoriji, pokaze u svoj vaznosti koju je imao za Crnu Goru”, porucio je cuveni umjetnik.

Hrvatska javna scena dobro je upoznata sa savremenom umjetnoscu crnogorskih stvaralaca. Oskarovac Dusan Vukotic, reditelj Veljko Bulajic, kao i nas sagovornik, jedni su od mnogih umjetnika koji povezuju dvije zemlje.

O vidljivosti crnogorskih umjetnika svjedoci i izlozba vajara Zlatka Glamocaka, koja je bila otvorena u Muzeju “Mimara” u Zagrebu do 31. oktobra.

“Program Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kvalitetno prezentuje crnogorske likovne umjetnike. Izlozba Zlatka Glamocaka je pobudila velike interese publike. Mislim da je taj program i taj koncept prezentacije crnogorske likovne i muzicke kulture ono sto cini posebnu vaznost i vrijednost programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske”, istakao je Popovic.

Bogata izdavacka djelatnost

Osim organizovanja kvalitetnih manifestacija i programa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima i bogatu izdavacku djelatnost.

“Nacionalna zajednica Crnogoraca je do sada izdala 87 naslova, koji su vezani uz osnovnu odrednicu ocuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i naslovi koji prelaze te granice. Na primjer, nasa biblioteka “Luca” okuplja tzv. okuplja podrucje politoloske i filozofske misli. U okviru te izdavacke djelatnosti prisutni su autori iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, naglasio je Danilo Ivezic.

Pored kulturnih manifestacija i izdavacke djelatnosti, tu je i informisanje.

“Svaka dva mjeseca izdajemo nase glasilo “Crnogorski glasnik”, u kojem dajemo presjek najznacajnijih dogadanja u okviru Nacionalne zajednice i njenih clanica. U okviru tog informisanja imamo “Ljetopis crnogorski” koji izlazi svake dvije godine, u kojem dajemo presjek najbitnijih kulturoloskih dogadaja u Hrvatskoj, ali imamo i jednu posebnu cjelinu pod nazivom “Crnogorski kulturni izlog”, gdje nam crnogorski knjizevnici i publiciste, ili crnogorski javni radnici salju svoje radove i rade presjek zbivanja u Crnoj Gori”, naveo je Ivezic za RTCG.

Cetvrta cjelina u djelovanju Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske je kulturni amaterizam.

“Taj prostor u cjelosti pokrivaju Udruzenja, ona su nosioci svih tih programa. Kulturni amaterizam je znacajan jer govori o stvaralastvu, ne samo reprodukciji ili predstavljanju nekoga, vec ono sto vi sami stvarate”, istakao je Ivezic.

Odlicna saradnja sa zajednicom Hrvata u Crnoj Gori

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima odlicnu saradnju sa nacionalnom zajednicom Hrvata u Crnoj Gori.

“Ti kontakti su se desavali pocevsi od Don Branka Sbutege. To nije bio samo deklarativni oblik saradnje i podrske, mi smo imali i odredene zajednicke programske aktivnosti. U okviru izdavacke djelatnosti 6-7 knjiga smo zajednicki objavili, odredene biblioteke koje su posvecene tome pod nazivom “Plodovi veza” su na neki nacin su zajednicka programska aktivnost”, kazao je Ivezic i istakao da je zajednicka programska aktivnost prerasla u prijateljstvo.

“Prica je pocela sa Hrvatskim gradanskim drustvom, nastavljena je sa Hrvatskim nacionalnim vijecem, tako da zaista imamo izuzetnu saradnju”, dodao je on.

Crnogorska zajednica ugledna, potrebno pridobiti mlade

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” iz Zagreba je najstarije udruzenje, ne samo Crnogoraca, nego nacionalnih manjina u Hrvatskoj inace, a sljedece godine slavi jubilej 30 godina postojanja.

“Ja sam cijeli zivot u Zagrebu, Crnogorci su bili omiljeni u Hrvatskoj, ali naravno nakon nemilih dogadanja 90-ih godina bili smo malo manje omiljeni. Medutim jos uvijek nas ljudi u Hrvatskoj vole i cijene, to je i na tragu nekadasnjih filmova i serija kao sto je “Dekna”. Mislim da nas dozivljvaju po onim tradicionlanim osobinama cojstva i junastva, vitestva, a naravno i tog jednog specificnog crnogorskog humora”, kazala nam je predsjednica Drustva “Montenegro” Milanka Bulatovic.

Istakla je da Crnogorci u Hrvatskoj drze ugled veoma obrazovane nacionalne manjine.

“Crnogoroci u Hrvatskoj, uvijek isticem, spadaju u najobrazovanije, ne samo kad je rijec o nacionalnim manjinama, vec i u odnosu na vecinsko stanovnistvo. Crnogoroci u Hrvatsku i Zagreb nijesu dolazili trbuhom za kruhom, vec na skolovanje. Sezdeset odsto nase populacije u Zagrebu je visoko obrazovano, Crnogorci su bili na najznacijim direktorskim mjestima”, kazala je Bulatovic.

On je sa nama podijelila bojazan u vezi mladih clanova zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.

“To je vec treca generacije, djeca iz mijesanih brakova, djeca koja su rodena u Hrvatskoj, pa im je jezik hrvatski. Naravno da oni ne osjecaju u potpunosti nacionalnu pripadnost, uvijek kazem, na osnovu nasih iskustava, da taj osjecaj nostalgije i pripadnosti dolazi sa nesto zrelijom dobi. To je problem svih nacionalnih manjina – tesko cete dobiti mlade, jer danasnji nacin zivota, oni nemaju za sada vremena. Bojim se da nije bas neka svijetla buducnost pred nama”, naglasila je Bulatovic.

Ozren ZOGOVIC