JOKOVIĆ PORUČIO

Socijalistička narodna partija Crne Gora potpuno je konsolidovana i spremna za izazove koji su pred njom u izbornoj 2020. godini, poručio je predsjednik partije Vladimir Joković.

Socijalistička narodna partija Crne Gore prigodnim koktelom kraj godine obilježila je i u Pljevljima.

Na skupu su bili predsjednik SNP Vladimir Joković, potpredsjednik Dragan Ivanović, sekretar Izvršnog odbora Dragan Vukić i portparol Miloš Rajković.

Joković je Pljevljacima poželio srećnu i uspješnu godinu koja je pred nama, izražavajući zadovoljstvo što je SNP potpuno konsolidovana i spremna za izazove koji su pred njom u izbornoj 2020. godini.

„Dokaz za to je vaše prisustvo na ovim našim skromnim skupovima. Vi ste ti koji ste pravi SNP, oni koji se nikada nisu predali i nikad nisu izdali. Dokazali smo i pokazali da SNP ostaje i opstaje zato što imamo svoje odane članove i simpatizere a ne zbog bilo kojeg predsjednika ili potpredsjednika“, istakao je Joković.

Predsjednik SNP CG je naglasio da se ova partija već 22 godine iskreni i uporno bori za bolju, pravedniju i pošteniju Crnu Goru .

„Nama vlast ne treba ako ne možemo ostvariti ono o čemu smo govorili svih ovih godina. Stvorićemo Crnu Goru jednakih šansi za sve, ali ne na način kako to radi sadašnja vlast. Sad kad su sve rasprodali, udaraju na ono što je našem narodu najsvetije i hoće ponovo da nas dijele. Ne smijemo im to dozvolidi zarad naših predaka a nećemo im to dozvoliti zbog naših potomaka“, zaključio je Joković.

IZVJEŠTAJ EK

Vlada je u periodu od 1. januara do 1. novembra 2019. godine od ukupno planiranih 304 obaveza, realizovala 194 obaveze, odnosno 63,8 odsto, piše u prvom prilogu Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru koji je usvojila Vlada Crne Gore.

“Do polovine IV kvartala u periodu od 1. oktobra do 1.novembra 2019 održano je pet sjednica Vlade, na kojima su razmatrane ukupno 22 obaveze iz Programa rada Vlade za 2019”, piše u dokumentu, prenijela je Pobjeda.

Premijer Duško Marković je nedavno povodom trogodišnjice rada Vlade svoj Kabinet ocijenio najvećom ocjenom.

U dokumentu se podsjeća da je Izvještajni period obilježila intenzivna aktivnost Generalnog sekretarijata Vlade na provjeri kvaliteta strateških dokumenata i izvještaja o sprovođenju, uz koordinisan rad sa svim resorima na njihovom unapređenju.

Dokumenta

Kada je u pitanju kvalitet strateških dokumenata, u periodu do 1. septembra 2019, Generalni sekretarijat Vlade je pripremio ukupno 129 mišljenja na 80 strateških dokumenata (strategija, programa i akcionih planova), od čega njih 15 ne podliježe obrascu provjere kvaliteta u smislu Uredbe te je na njih mišljenje dato jednom, u formi dopisa.

“U punoj proceduri koja podrazumijeva da se na posebno strukturiranom obrascu priprema mišljenje na nacrt, a zatim i na prijedlog strateškog dokumenta koji se dostavlja Vladi na uvid, izdato je 65 mišljenja na nacrt i 64 mišljenja na prijedlog strateškog dokumenta”, piše u dokumentu

Od tog broja, u nacrtu su razmotrene 23 strategije, šest programa i 36 akcionih planova, dok su mišljenje na prijedlog dobili 21 strategija, devet programa i 34 akciona plana. Kada je u pitanju kvalitet izvještaja o sprovođenju strateških dokumenata, u periodu do 1. septembra 2019, Generalni sekretarijat Vlade je pripremio 55 mišljenja na izvještaje, od čega 48 mišljenja na posebno strukturiranom obrascu, a na sedam izvještaja koji po svom konceptu ne podliježu obrascu provjere kvaliteta u smislu Uredbe, pripremio mišljenja u vidu dopisa.

Zakoni

U periodu od 1. januara do 1.novembra, Vlada je razmotrila i utvrdila 58 prijedloga zakona. Za 54 prijedloga zakona Vladi je dostavljen Izvještaj o sprovedenoj analizi uticaja propisa (RIA). Za četiri prijedloga zakona predlagači su, saglasno članu 33 stav 2 Poslovnika Vlade Crne Gore dostavili obrazloženje da ne treba vršiti RIA-u.

“U istom periodu, Vlada je razmotrila i donijela 36 uredbi. Od toga, za 31 uredbu je dostavljen Izvještaj o sprovedenoj analizi uticaja propisa (RIA). Za pet uredbi predlagači su ocijenili da nije potrebno vršiti RIA-u”, zaključeno je u dokumentu.

Transparentnost rada

U dokumentu se navodi da su nastavljene su aktivnosti na daljoj afirmaciji transparentnosti rada Vlade i informisanja javnosti o politikama Vlade.

“U periodu od 1. januara do 1. novembra 2019, Generalnom sekretarijatu Vlade ukupno je podneseno 60 zahtjeva za pristup informacijama. Postupak odlučivanja o šest zahtjeva je u toku, dok su svi ostali zahtjevi riješeni na jedan od zakonom propisanih načina. Struktura podnosilaca zahtjeva je sljedeća: NVO – 53, pravna lica – jedan i fizička lica – šest zahtjeva”, navodi se u dokumentu.

Živković, koji je učestvovao u izradi prijedloga u Radnom odboru 2 Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, kazao je da “po procedurama, mišljenje Vlade nije obavezujuće za Skupštinu”.

“Ovo zakonsko rješenje rezultat je dogovora sa Radnog odbora 2. Još jednom ćemo ga razmotriti na sjednici Zakonodavnog odbora, ali odluku tog tijela ne mogu prejudicirati. Mišljenje Vlade nije prepreka da se o prijedlogu raspravlja. Pogledaćemo u čemu se sastoje primjedbe i do zaključenja rasprave razmotriti eventualnu potrebu za dodatnim intervencijama”, rekao je Živković.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji jedini je akt kojeg su usaglasili vlast i opozicija u Odboru za izborne reforme, odnosno u Radnom odboru 2, ali je Vlada Skupštini sugerisala da ga ne bi trebalo usvojiti jer je suprotan Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Predloženim tekstom predviđeno je da su gradonačelnici glavnog grada i prijestonice, kao i predsjednici opština, obavezni da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova, ukoliko to nijesu učinili lokalni parlamenti. Predsjednik opštine, prema predloženim izmjenama, obavezan je jednom mjesečno, nakon stupanja na snagu ovog zakona, ministarstvu nadležnom za poslove lokalne samouprave dostaviti informaciju o implementaciji odredbi ovog zakona na teritoriji jedinice lokalne samouprave.

Vlada Crne Gore ocijenila je da su predložene odredbe suprotne Zakonu o lokalnoj samoupravi koji, kako su naveli, jasno propisuje u kojim slučajevima predsjednik opštine može privremeno donositi akte iz nadležnosti SO.

“Predsjednik opštine može privremeno donositi akte iz nadležnosti Skupštine opštine, ako ona nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad, a njihovim nedonošenjem bi se ugrozio život građana ili imovina veće vrijednosti, dok se predloženim rješenjem ovlašćenje predsjednika opštine proširuje i na donošenje privremene odluke o nazivima naselja, ulica, trgova. Predloženo rješenje u članu 10a Prijedloga zakona, po našem mišljenju, suprotno je članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, s obzirom da tim članom nedonošenje odluke o nazivima naselja, ulica i trgova nije predviđeno kao razlog za donošenje privremene odluke predsjednika opštine”, navodi se u mišljenju Vlade.

Vlada je, između ostalog, ocijenila neprihvatljivim sa aspekta sistema funkcionisanja lokalne samouprave i rješenje po kojem je predsjednik opštine obavezan da jednom mjesečno Ministarstvu dostavi informacije o sprovođenju odredbe o imenovanju naselja, ulica, trgova.