DARMANOVIĆ

Šef diplomatije Srđan Darmanović očekuje da će se, nakon trenutnog zastoja, proces proširenja EU nastaviti normalnim tokom. Darmanović smatra da će Crna Gora logično biti prva naredna članica EU.

Darmanović je, u emisiji “Fokus” TVCG, kazao da 2019. nije bila dobra godina za proširenje. Kada je riječ o novom modelu pregovora, Darmanović vjeruje da će dijelom biti usvojeni prijedlozi Francuske.

“Vrlo je teško očekivati da će se nova metodologija moći primjeniti na Crnu Goru i Srbiju”, smatra Darmanović.

Ministar navodi da i u EU važi mišljenje da se pravila ne mogu mijenjati kada utakmica počne.

“Vjerujem da će Crna Gora i Srbija nastaviti sa ovom metodologijom, a ako bude moguće neke možda povoljne novine iz francuskog predloge i drugih zemalja članica da se inkorporiraju u naš način pregovaranja, o tome ćemo još da vidimo”, kazao je Darmanović.

Nada se da ćemo ka EU nastaviti da napredujemo, kao i prethodnih godina.

“Otvaranje poglavlja će biti za nama i fokusiraćemo se na zatvaranje”, naveo je Darmanović.

Šef diplomatije kaže i da su površne priče da je Francuska zemlja antievropskog usmjerenja.

“Nema niko u EU ko se protivi politici proširenja, radi se samo o tome kojom brzinom i kojim tempom to države žele”, rekao je Darmanović.

Na pitanje može li se očekivati ruski upliv i tokom narednih izbora u Crnoj Gori, Darmanović je kazao:

“Ne mogu vam reći da će to biti, ali bi bilo nerealno očekivati da ništa od toga ne bude. To je postala standardna upotreba hibridnih sredstava u različitim državama”, zaključio je Darmanović.

NA FLORIDI

Tri odrasle osobe preminule su u slučaju ubistva i samoubistva na Badnje veče, u kući u kojoj se nalazilo četvoro djece, saopštile su vlasti na Floridi.

Djeca su bezbjedno izvedena iz kuće nakon pucnjave, rekao je novinarima policijski kapetan Ed Kejn.

Sve tri preminule odrasle osobe zadobile su rane od vatrenog oružja.

Istražitelji ih nijesu odmah identifikovali, niti su rekli da li je neko od njih u srodstvu sa djecom.

“Vjeruje se da je svo četvoro djece mlađe od 10 godina. To je vrlo tragična situacija na Badnje veče, koja će pogoditi mnoge porodice”, rekao je Kejn.

ZBOG BOMBARDOVANJA

Više od 210 hiljada žena, djece i muškaraca napustilo je domove na sjeverozapadu Sirije zbog intenzivnog bombardovanja vladinih snaga.

Sirijske snage bombarduju od kraja novembra provinciju Idlib, posljednje uporište pobunjenika, a prošle nedjelje je pokrenuta i kopnena ofanziva.

Sirijska koordinaciona grupa za odgovor objavila je da su 216.632 osobe napustile domove, a da mnogi od njih ne znaju gdje bi tačno otišli.

Mnogi od njih su se uputili ka granici sa Turskom, dodaje ta humanitarna grupa koja je aktivna na sjeverozapadu Sirije.

Prema podacima te grupe, ljudi su pobjegli iz 250 sela i gradova, a 252 civila, među kojima 79 djece, poginulo je u nasilju.

Prije početka kopnene ofanzive prošlog četvrtka, UN su saopštile da je oko 60.000 stanovnika Idliba već izmješteno od početka kampanje bombardovanja.

Na video snimcima koje su objavili aktivisti i opoziciona sirijska civilna odbrana, poznata i kao “Bijeli šljemovi”, vide se nepregledne kolone automobila, autobusa i kamiona kako se kreću ka sjeveru zemlje.

INFLACIJA OKO 55%

Argentinska Vlada lijevog centra odobrila je paket hitnih mjera koje bi trebalo da izvuku zemlju iz najgore ekonomske krize u posljednjih 18 godina.

Argentina je u recesiji koju je prije 18 mjeseci podstakao kolaps pezosa. Ekonomska kriza traje već 18 mjeseci, a raspirio ju je pad vrijednosti argentinske valute, prenosi SEEbiz.

Očekuje se da će ekonomija ove godine pasti 3,1 odsto. Inflacija iznosi oko 55 odsto, a nezaposlenost se približava nivou do 10,5 odsto.

Stopa siromaštva nešto je iznad 40 odsto, dok je 2001. godine iznosila 57 odsto, podsjetio je novi predsjednik Alberto Fernandez, koji je preuzeo dužnost 10. decembra.

Fernandez je obećao da će podići zemlju na noge, najavivši paket kriznih mjera. Kongres je predlog odobrio u petak, a Senat u subotu.

Hitne mjere objavljene su u ponedjeljak u službenom glasilu Vlade. Fernandezov plan uključuje povećanje poreza na kupovinu deviza, izvoz poljoprivrednih proizvoda i prodaju automobila. Vlada takođe planira da poveća poreze višoj i srednjoj klasi.

Zakon predviđa i dodatna izvršna ovlašćenja na području finansija, poreza, uprave, penzija, carina, energije, zdravstva i socijalne politike. Cilj Vlade je da se vodi računa o potrebama najugroženijih sektora i da se podstakne rast, rekao je ministar za socijalnu politiku Alejandro Vanoli.

Vlada je obećala da će se boriti protiv gladi i najavila 160 USD bonusa za penzionere, te zamrzavanje cijena komunalnih usluga na šest mjeseci.

Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je Argentini prošle godine rekordnih 57 milijardi USD kredita. Bivši predsjednik Mauricio Macri pregovarao je s MMF-om o restrukturiranju duga.

Argentina duguje ukupno 335 milijardi USD, što odgovara nešto više od 90 odsto njenog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

MMF je dosada isplatio zemlji 44 milijarde USD zajma, a novi predsjednik Fernandez kazao je da neće prihvatiti preostale rate. Novinare je u ponedjeljak obavijestio da delegacija MMF-a dolazi u Argentinu sljedećih dana.

VIŠE OD 2 MILIONA GOSTIJU

Bozićni bazari tradicionalna su mjesta okupljanja tokom praznika. Bazar u Briselu, koji je jedan od navećih u Evropi, svake godine posjeti više od dva miliona gostiju. Tamo je bila i ekipa TVCG.

Na platou ispred crkve Svete Katarine, nedaleko do briselskog Grand Plasa, brojni posjetioci uzivaju u spoju mirisa, ukusa, boja. U 240 kolibica, prekrivenih vještačkim snijegom, može se naći sve, od novogodišnjih ukrasa, stripova, odjeće, hrane, pića…

“Bazar je odličan, doputovali smo iz Velike Britanije, bićemo ovdje cijele sedmice. Zaista uživamo, divna je i prijatna atmosfera. Mirno je prijateljski”, kaže jedan od posjetilaca.

“Najbolje kuvano vino na bazaru, kako kaže prodavac Elio, baš je na njegovom štandu”, kaže posjetilac.

“Ovdje ne služimo vino koje se može naći u prodavnicama, to je naš proizvod. Dodajemo deset različitih začina, i sve stavljamo u bidone od po 20 litara. Naši klijenti se stalno vraćaju, i kažu da ovdje mogu da kupe najbolje kuvano vino na Bazaru,” kaže prodavac Elio.

Praznici su nezamislivi bez slatkisa, kojima se naročito raduju najmađi.

“Posjetioci najviše kupuju tradicionalne bombone od maline, to je tipični belgijski slatkiš, ali i kolačiće takozvane «bul de než»”, kaže prodavac.

A neizostavni dio božćne ponude su svakako i briselski vafli. Gospodin Filip već dugo godina bavi se proizvodnjom ovog ukusnog, tipično belgijskog deserta.

“Na bazaru nudimo dvije vrste vafla, Briselski vafli, koji su laganijeg ukusa, i vafli iz Liježa, koji su malo slađi. Za dobre vafle potrebne su kvalitetne sirovine : jaja, mlijeko, maslac”, kaže Filip, prodavac belgijskih vafla.

Briselski božićni bazar otvoren je krajem novebra, a do Nove godine, a očekuje se da će ga obići oko 2 i po miliona posjetilaca.

POSLIJE PET GODINA

Saudijska Arabija i Kuvajt potpisali su sporazum kojim je okončan skoro petogodišnji spor vezan za zajednička naftonosna polja i odlučili da nastave eksploataciju u neutralnoj Podijeljenoj zoni, ali su naglasili da će, kao članovi Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), smanjiti proizvodnju sirove nafte, javlja AP.

Na tom području je svakog dana izvlačeno oko 300.000 barela nafte, sve dok početkom 2015. godine, zbog spora, proizvodnja nije prekinuta.

U Podijeljenoj zoni, na granici dvije zemlje, može se eksploatisati pola miliona barela dnevno.

Navodi se da sporazum sa Kuvajtom neće uticati na odluku Saudijske Arabije da dnevnu eksploataciju sirove nafte svede na 9,7 miliona barela.