U BERANAMA

Plakat na bilbordu u Beranama kojim je upucena cestitka povodom 20. novembra proglasenog za Dan Sandzaka, nije uklonila komunalna policija, kako su prenijeli neki mediji, vec ga je prekjuce neko pocijepao i nakon cega je on zamijenjen novim, pise Pobjeda.

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Hazbija Kalac organizator je postavljanja plakata na kojima pise “Svim stanovnicima Sandzaka sretan 20. novembar, Dan Sandzaka”, a postavljeni su, osim u Beranama, u Petnjici, Bijelom Polju, Rozajama i Plavu.

Planirao je, kaze on za Pobjedu, da postavi plakat i u Pljevljima, ali nije bilo slobodnog mjesta.

Istice da bilbord u Beranama nije uklonila komunalna policija.

“Radi se o ekscesu pojedinca. Ne znam ko je to uradio. Neko je iskoristio neke merdevine i pocijepao ga po sredini, da se ne vidi jasno poruka. Nazalost, nasa poruka je nekim pojedincima zasmetala. To su pojedinci koji jos nijesu izasli iz 90-ih godina. Sto god da dode od nekog bosnjackog politickog ili bilo kakvog drugog udruzenja imaju neku vrstu sumnje ili straha, dozivljavaju to kao neku vrstu provokacije. Vjerovatno i za takve ljude sama cinjenica sto smo zivi je provokacija. To je vrlo mali broj ljudi u Beranama i to nije Berane, Berane je nesto drugo”, rekao je on.

Namjera im je, kaze Kalac, da se kroz ovu poruku prisjete i posljednjeg predsjednika Sandzaka Sretena Vukosavljevica koji je sirio poruku mira, tolerancije, suzivota medu stanovinicima Sandzaka.

“I da kazemo time da nam je stalo do nase istorije i tradicije i da kazemo istovremeno da smo zatvorili sve moguce teme vezane za eventulne promjene granica”, kaze Kalac.

Istakao je da se 20. novembar u Pljevljima obiljezava kao dan tog grada, a u ostatku Sandzaka kao Dan Sandzaka.

“Mi smo istakli u tom bilbordu, u toj poruci da pise “svim stanovnicima Sandzaka” i nijesmo rekli gradanima, jer se gradanin vise vezuje za drzavnu teritoriju. Znajuci da se radi o osjetljivom pitanju, ne obracamo se ni Bosnjacima, ni Srbima, ni Crnogorcima, nego svim stanovnicima Sandzaka. Da stavimo do znanja da se radi o jednoj kategoriji koja nije vezana za drzavu i da time ne stavimo bilo kakvu sumnju u smislu nase opredijeljenosti prema drzavi Crnoj Gori koja je nesporna, da stavimo bilo kakvu sumnju u smislu postojecih granica koje su za nas, takode, nesporne. Taj proces smatramo zavrsenim – rekao je Kalac, dodajuci da Sandzak dozivljavaju kao prekogranicnu regiju ,,u jednom tradicionalnom, istorijskom smislu”.

U Crnoj Gori, kaze on, ovaj praznik se obiljezava, dok je u Srbiji neradan dan.

Odgovarajuci na pitanje jesu li ovakvi plakati postavljeni samo u gradovima Crne Gore, Kalac kaze da nije siguran da li ih ima u Srbiji.

“Mislim da nije. Mi djelujemo u Crnoj Gori i ponasamo se potpuno samostalno”, rekao je on.

Vulic: Zestoko smo protiv podjela

Komentarisuci pricu o bilbordima na kojima su postavljeni plakati sa cestitkom povodom Dana Sandzaka, predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Sabrija Vulic kazao je za Pobjedu da Savjet ima kristalno jasne stavove oko suvereniteta Crne Gore.

“Za crnogorske Muslimane nema dileme da je Crna Gora nasa jedina drzava i da mi nemamo ,,rezervnu” niti nam je potrebna. Nazalost, danas su u Crnoj Gori cesti pokusaji da se na racun podjela ili recidiva proslosti uzimaju jeftini politicki poeni ili izazvaju reakciju suprotne strane, sto se desava i u ovom slucaju, a sto cesto zna da ide na ruku neprijateljima Crne Gore i njene suverenosti. Mi smo zestoko protiv toga i bilo kakvih pokusaja podjela crnogorskih gradana na osnovu vjerske, nacionalne, regionalne ili bilo kakve druge pripadnosti. Takve podjele uvijek idu na stetu obicnog gradanina i Crne Gore kao zemlje o kojoj svi moramo da vodimo brigu i stavimo na prvo mjesto iznad svih kratkotrajnih licnih interesa”, istakao je Vulic.

VUJOVIC SMATRA

Anonimni mediji koji sire dezinformacije i cija vlasnicka struktura i impresum nijesu poznati javnosti, metoda su specijalnog rata, a sudeci prema rijecima predsjednika Savjeta Agencije za elektronske medije Ranka Vujovica, ovakvih anonimnih medija ima nekoliko u Crnoj Gori.

Kampanje koje vode mediji iza kojih se ne zna ko stoji su, prema njegovim rijecima, opasne po drzavu i toj pojavi bi se moralo “stati na put”.

Skrivene adrese

“Agencija je, koliko je to u njenoj moci, napravila evidenciju portala koji djeluju na prostoru Crne Gore. Dio njih nema impresum, niti se zna ime osnivaca, odnosno kompanije koja stoji iza tih portala. Radi se o cetiri onlajn portala: Rozaje today, IN4S, Fokus press i Portal Gusinje. Agencija, takode, nije imala ni podatke o portalu ‘Sloboda narodu’, koji se nalazi na adresi www.slobodacg.me, ali je on ugasen upravo u periodu kada smo pokrenuli aktivnosti za registraciju portala koji su do sada radili bez ikakvih podataka o vlasnistvu”, kazao je Vujovic za Pobjedu.

Govoreci o tome sto drzava moze da preduzme da zastiti medijski prostor Crne Gore od dezinformacija i laznih vijesti koje dolaze sa ovakvih, skrivenih adresa, Vujovic kaze da je transparentnost vlasnistva u medijima od izuzetne vaznosti za sve demokratske procese, ali i objektivno izvjestavanje medija.

Zakonska regulativa koja postoji je, kako kaze, vezala ruke AEM-u da uradi nesto po pitanju registracije portala.

“Evropa je kroz razlicita dokumenta do sada intenzivno insistirala da se mora znati ko stoji iza kojeg medija. Anonimni portali i manipulacije sa njima su relativna novost u svijetu medija i aktivni su posljednjih nekoliko godina. Nas Zakon o elektronskim medijima iz 2010. godine je zastario kada je ova oblast u pitanju i nije na pravi nacin tada obradio oblast obavezne registracije elektronskih medija i obaveznog impresuma koji bi morali da imaju svi medija, pa i onlajn portali. Agenciji su ruke vezane kada je registracija portala u pitanju, jer zakonsko rjesenje nije izvedeno do kraja. Govorim o portalima koji djeluju iz Crne Gore”, objasnio je Vujovic.

Upozorava da je poseban problem sa portalima koji imaju urednicki tim u nekoj stranoj zemlji i djeluju iz strane zemlje.

“Registracija takvih portala je gotovo nemoguca. Nadam se da ce novi zakon o medijima biti efikasniji u registraciji onlajn portala, sto ce, po novom zakonu, biti u nadleznosti Ministarstva kulture”, naveo je Vujovic.

Samoregulacija je, prema njegovim rijecima, najefikasniji nacin da se medijska zajednica zastiti od ovakvih medija koji su zapravo instrument u rukama interesnih grupacija i bezbjednosnih sluzbi.

“Neophodno je da se medijska zajednica udruzi u zastitu profesije kroz samoregulaciju i zastitu osnovne uloge novinarstva, a to je informisanje gradana”, istakao je sagovornik Pobjede.

Opasnost

“Medutim, kako dobar dio medijske zajednice, ne samo portali koji su pomenuti od gde Kou, novinarstvo shvata kao aktivno vodenje propagandnih kampanja dezinformisanja, mi ostajemo i po pitanju uloge novinarstva podijeljeni. Sve to cini medijski prostor u Crnoj Gori otvorenim za razne vrste dezinformativnih kampanja”, kaze Vujovic.

Komentarisuci izjavu predstavnice Ambasade SAD Dzudi Kuo, koja je u utorak u Podgorici, na konferenciji “Unapredenje medijske pismenosti u Crnoj Gori”, rekla da je Sputnjik direktno pod ruskom vladom, a portali kao sto su IN4S i Borba usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja, nas sagovornik ocjenjuje da je ova poruka prilicno zakasnjela.

“Ali bolje ikad nego nikad saopstiti istinu. Ako pazljivo posmatrate sto se u medijskom prostoru Crne Gore desavalo od oktobra 2015. godine, pa u oktobru i novembru 2016. godine, sve do danas, vidjecete da postoji jedna ista propagandna linija, koja se uvijek pojacavala kako su se priblizavali neki bitni dogadaji u Crnoj Gori. I uvijek cete naci manje-vise iste medijske aktere u toj prici. Dovoljno je da pogledate kako su pojedini mediji izvjestavali o jucerasnjoj izjavi otpravnice poslova u americkoj ambasadi pa ce vam stvari biti jasne”, navodi Vujovic.

Smatra da je strah razlog sto medijska zajednica cuti o ovakvim pojavama.

“Medijska zajednica i dobar dio medunarodne zajednice tolerise sve aktivne kampanje dezinformisanja crnogorskih gradana. Ove kampanje su apsolutno opasne po drzavu i nadam se da ce se u narednom periodu drzava vise koncentrisati na njih”, porucio je Vujovic.

PANEL POLITIKON MREZE

Vladavina prava ne zavisi samo od Evropske unije (EU), vec pocinje od drzava Zapadnog Balkana, koje bi trebalo da je pokrenu sa mrtve tacke i da se zajednickim pristupom razlicitih dijelova drustva, zalazu za njeno postojanje, saopsteno je na panel diskusiji “Sta mozemo da uradimo za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu u 2020?”, koju je organizovala Politikon mreza.

Izvrsna direktorka Politikon mreze Jovana Marovic, kazala je da i Evropska unija (EU) i zemlje Zapadnog Balkana moraju da razmisljaju kako da ponovo pokrenu vladavinu prava sa mrtve tacke.

Novo je, kako navela, da je nakon odluke EU da ne pocne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, poceo citav niz prijedloga, inicijativa, od kojih je najznacajniji francuski non-paper u kojem se predvida novi model pristupanja sa vise faza i na potpuno drugim osnovama i principima.

“Potpuno je nerealno ocekivati da ce postojati dvije razlicite metodologije za razlicite zemlje kandidate. I ako nova metodologija bude usvojena ona ce se primjenjivati na sve zemlje Zapadnog Balkana”, smatra Marovic.

Visi istrazivac Austrijskog centra za medunarodne poslove Univerziteta u Becu Vedran Dzihic, ocijenio je da je odluka da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom cinican cin EU.

Direktor Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Igor Bandovic, kazao je da mu djeluje da je citav proces evropskih integracija neka vrsta trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, gdje “mi dajemo nesto, a zauzvrat dobijamo sredstva”.

“Ali ne vidimo da ta vladavina prava i proces uredenja drzava u regionu pocinje od nas. Mislim da je jako dobar momenat da mi kazemo da mnogo stvari zavisi od nas, a ne od EU. EU mozda nekada radi neke stvari, koje nisu najkorisnije za drustva u kojima mi zivimo i u tom smislu, sve prijedloge, pa i francuski prijedlog treba shvatiti oprezno. On nije razraden i ne zna se tacno kako bi to izgledalo u praksi”, pojasnio je Bandovic.

Odluka da ne pocnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je, kako smatra, vijest, a francuski prijedlog je pokusaj opravdanja te odluke.

Rukovodilac Centra za evropske integracije u Institutu za demokratiju ‘Societas Civilis’ u Sjevernoj Makedoniji Zoran Necev, kazao je da je stvoren vakum, period neizvjesnosti u kojem niko ne zna sta da radi, ni zemlje Zapadnog Balkana, ni EU.

“Reforme treba da pokazu rezultate, ne znaci ako ne postoje odredeni uslovi da ne treba da radimo nista. Na institucijama je da imaju jasnu viziju sta zelimo za nase gradane. Ne mogu iz EU dati rjesenja koja ce funkcionisati svuda. EU je tu da pokaze kako treba da pristupimo vrijednostima koje njeguju clanice EU”, rekao je Necev.

Visa istrazivacica iz CRTA-e Tara Tepavac, rekla je da postoji veliki problem, a to je da u drustvu ne postoji osnovni konsenzus ,,sta je to vladavina prava za nas i da li je to pravac u kojem zelimo da idemo”.

“Mi imamo jedan veliki pluralizam monologa razlicitih aktera i imamo sustinski nedostatak politickog dijaloga, ili bilo kakvog drugog dijaloga u drustvu, gdje se bilo kakvo kriticko misljenje shvata kao napad. Dakle, moramo da znamo sta hocemo, u kakvom drustvu zelimo da zivimo i da imamo dijalog, rekla je Tepavac.

Dzihic je dodao da kao civilno drustvo i odgovorni gradani, mozemo da se borimo da se istina cuje.

“Pored mnogih problema sa kojima se borimo, kod nas postoji mnogo laznih vijesti i veliki nedostatak bilo kakve informisanosti na osnovu cinjenica”, kazala je Tepavac.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Vladavina prava na Zapadnom Balkanu: (Raz)otkrivanje pravila igre”, koji sprovodi Politikon mreza u saradnji sa Crtom i Tim institutom, uz podrsku Evropskog fonda za Balkan (EFB).