RADAK KUKAVICIC

Crna Gora razvija se u visokokvalitetnu turisticku destinaciju koja je nezamisliva bez kvalitetne turisticke infrastrukture i hotelskih kapaciteta visoke kategorije, saopstila je direktorica Nacionalne turisticke organizacije Crne Gore Zeljka Radak Kukavicic.

“Turisticka sezona u dosadasnjem dijelu se moze okarakterisati kao uspjesna prema svim parametrima, a to izmedu ostalog podrazumijeva vise od milion nocenja u hotelima, vise od pola milijarde prihoda od putovanja za prvih sedam mjeseci i trinaest i po miliona namjenskih prihoda budzeta na drzavnom i lokalnom nivou”, kazala je Radak Kukavicic, isticuci da to potvrduje optimisticne prognoze kada je u pitanju uspjesnost turisticke privrede u ovoj godini.

Ona je potvrdila optimisticne prognoze kada je u pitanju uspjesnost turisticke privrede u ovoj godini.

“Buduci da smo vec u prethodnoj godini ostvarili vise od milijardu eura prihoda od turizma, a da interesovanje za nasu destinaciju raste, vjerujemo da ce i ova godina biti rekordna po pitanju ostvarenih prihoda”, kazala je Radak Kukavicic.

Prema njenim rijecima, samo po osnovu boravisne takse, prihodi koji pripadaju budzetu Crne Gore i lokalnim turistickim organizacijama, a koji su naplaceni za prvih deset mjeseci, iznose oko 9,1 miliona eura, sto predstavlja povecanje od oko 1,6 miliona eura u odnosu na isti period prosle godine.

“Ukupni namjenski prihodi koji pripadaju budzetu Crne Gore, te lokalnim turistickim organizacijama i lokalnim samoupravama, a koji ukljucuju prihode od boravisne takse, clanskog doprinosa i turisticke takse, od pocetka godine do kraja oktobra naplaceni su u iznosu od oko 13,5 miliona eura i veci su 2,1 miliona u odnosu na uporedni period”, dodala je Radak Kukavicic.

Samo ove godine u Crnoj Gori je, kako je dodala, otvoreno 46 novih hotela, od kojih 85 odsto kategorije sa cetiri i pet zvjezdica.

“Kvalitativno i kvantitativno unapredenje hotelskih kapaciteta imalo je za rezultat da turisti koji dolaze u Crnu Goru u sve vecem broju koriste hotelski smjestaj. Samo u avgustu crnogorski hoteli su prvi put u istoriji ostvarili 1,05 miliona nocenja”, saopstila je Radak Kukavicic.

Ona je najavila prezentacije i promocije crnogorske turisticke ponude, kao i studijske posjete medija i turoperatora iz regiona u cilju boljeg upoznavanja destinacije i informisanja o zimskoj turistickoj ponudi.

Prema njenim rijecima, posljednjih godina sve veca paznja posvecuje se razvoju sjeverne regije, odnosno planinskog turizma, koji ima veliki potencijal.

“Tu prije svega mislim na ulaganja u turisticku infrastrukturu skijalista, nove staze, zicare. U njih ce do 2022. godine biti ulozeno 140 miliona eura, sto se konkretno odnosi na izgradnju skijalista Kolasin 1600, Zarski, Cmiljaca, Stedim i Hajla, te dodatnu valorizaciju durmitorskog skijalista”, zakljucila je Radak Kukavicic.

PROJEKAT “MORSKOG DOBRA”

Javno preduzece za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je pocelo prosle sedmice radove na uredenju i poplocavanju postojece pjesacke staze u zaledu plaze Jaz u Budvi.

Staza ce biti duga 380 metara, a siroka pet do sest metara, od plaze hotela “Posejdon” do kuce porodice Kunjic.

“Planirano je da pjesacka staza bude poplocana prefabrikovanim betonskim plocama, u boji terakote, sa poduznim rigolama i ivicnim trakama. U okviru uredenja bice i rekonstruisan postojeci obalni zid prema plazi, postavljen urbani mobilijar (klupe za sjedenje i kante za otpatke), stubici za sprecavanja ulaska vozila, a planirano je i hortikulturno uredenje prostora uz stazu.
Na terenu se trenutno izvode zemljani radovi i uklanjanje viska izbetoniranih povrsina sa staze, dok se paralelno radi postavljanje vodovodne i telekomunikacione mreze u trupu staze. Te radove izvodi ‘Vodovod i kanalizacija’ Budva i M:tel”, kazali su u JP Morsko dobro.

Kako su dodali, pri kraju radova bice rekonstruisani stubovi javne rasvjete, ugradene dvostruke lire i postavljene svjetiljke u led tehnologiji.

Izvodac radova na ovom poslu je preduzece “Incom” iz Podgorice, a rok za zavrsetak svih radova je februar 2020.godine. Javno preduzece je za ovaj posao opredjelilo 150.000 eura.

Po okoncanju postupka javne nabavke, ovih dana treba da bude potpisan Ugovor za projektovanje nastavka staze do usca rijeke na zapadnom kraju plaze.

AKCIJA MINISTARSTVA

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovalo je danas akciju ciscenja vodotoka Lima na podrucju opstine Plav, u saradnji sa lokalnim samoupravama, sportsko – ribolovnim klubovima i civilnim sektorom.

U akciji su ucestvovali predstavnici Opstine Plav i lokalnog komunalnog preduzeca, zatim sportsko – ribolovnog kluba ,,Plavsko Jezero”, a poseban doprinos i poruku svojim ucescem poslali su mladi – clanovi Ekoloske sekcije Srednje mjesovite skole ,,Beco Basic” i omladinci kosarkaskog kluba ,,Balkanski ris”. Osim predstavnika Ministarstva (Direktorata za vodoprivredu) u akciji su ucestvovali i predstavnici Uprave za vode.

,,Rijeka Lim, zajedno sa Plavskim jezerom predstavlja znacajan resurs opstine Plav, posebno u funkciji razvoja i valorizacije turisticke ponude na podrucju ove opstine. Iako se dio vodotoka Lima koji se nalazi na podrucju ove opstine u znacajnoj mjeri odrzava, ipak se desavaju slucajevi nesavjesnog odlaganja otpada, zbog cega postoji potreba za kontinuiranim ciscenjem i podizanjem svijesti kod gradana”, saopsteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Danas je ociscen otpad koji je zatecen na lokaciji Brezojevica, na potezu od Limskog mosta nizvodno lijevom stranom obale u duzini od 600 metara.

“Akcije ciscenja vodotoka jedna je od aktivnosti podrzanih kroz drugi javni poziv Ministarstva poljoprivrede za Program malih grantova u okviru regionalnog projekta – Upravljanje slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu”, navodi se u saopstenju.

Potpredsjednik Opstine Plav Blazo Stijovic nada se da ce Opstina, kao jedan od dobitnika granta, u narednom periodu uspjesno realizovati projekat zastite od erozije i trajno urediti dio obale Lima na kome je danas organizovana akcija ciscenja.

“Podsjetio je da je na ovom reviru u junu odrzano medunarodno Fly fishing takmicenje sa ucesnicima iz 20 zemalja i tim povodom pohvalio napore plavskog ribolovnog koje je u susret organizaciji dogadaja detaljno ocistilo lokalitet. Posebno je pohvalio ucesce mladih ljudi u danasnjoj akciji sto je, kako je kazao, najbolja poruka svima da moramo cuvati zivotnu sredinu zarad buducih generacija”, navodi se u saopstenju

“Volimo nas Plav, rijeke i jezero…”

U akciji ciscenja ucestvovali su i clanovi sekcije biologa i ekologa srednje skole “Beco Basic” koji, prema rijecima profesorice Eldane Canovic, ucestvuju u svim ekoloskim aktivnostima na lokalnom i regionalnom nivou, kako bi podstakli unapredenje kapaciteta lokalne zajednice za ocuvanje zivotne sredine, nasljeda i turistickih potencijala.

,,Osim sto volimo da igramo kosarku, volimo i cuvamo nas Plav, rijeke, nase jezero, zelimo da promjenimo svijest ljudi koji koji zive na ovom podrucju da treba da brinu o svom okruzenju”, porucili su iz omladinskog kosarkaskog kluba ,,Balkanski ris”.

I generalni direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede Momcilo Blagojevic ukazao je na znacaj ukljucivanja mladih ljudi u ovakve akcije, u cilju promocije odgovornog ponasanja gradana prema zivotnoj sredini. Blagojevic je zadovoljan uspjehom i ove akcije, kao i prethodnih odrdzanih na vodotocima u opstinama Mojkovac, Bijelo Polje, Kolasin i Niksic, najavljujuci nove aktivnosti na tom planu.

Direktor Uprave za vode Damir Gutic je kazao da je masovnost ovih akcija u svim opstinama ohrabrenje i potvrda da zajednicki pristup i na planu ekoloskog djelovanja daje najbolje rezultate.

,,Bez obzira na mjere koje se propisuju zakonima, treba da svako za sebe uradi onoliko koliko moze da vode i rijeke ocuvamo”, kazao je Gutic.

Predsjednik Sportsko ribolovnog kluba “Plavsko jezero” i Saveza sportsko – ribolovnih klubova Crne Gore Omar Basic podsjetio je da taj klub, uz podrsku Ministarstva, realizuje i projekat od znacaja za razvoj podrucja gornjeg sliva rijeke Lima, koji podrazumijeva primjenu mjera zastite vodnog ekosistema i razvoj sportsko – ribolovnog turizma.

MANS

Vrijeme je da se upali alarm i zaustavi devastacija Tare, jer jos nije kasno da se taj prostor revitalizuje – kljucna je poruka sa konferencije “da li ce prezivjeti Tara autoput” koju je organizovao Mans.

“Vrijeme je za uzbunu kada je rijec o zastiti zivotne sredine jer se ne krecete u pravom smjeru. Buduci da je otvoreno Poglavlje 27 o zivotnoj sredini kako Vlada planira da ga zatvori sa ovakvim projektom? Vjerujem da ima prostora da se razgovara sa kineskim kompanijama i da nije kasno da se greske isprave”, kazali su iz Fondacije Hajnrik Bel.

Osim ekonomskih podataka o auto-putu koji su proglaseni tajnom, drzavne istitucije, kazu iz Mans-a, imaju ignorantski odnos prema utvrdivanju odgovornosti za devastaciju Tare, ali i primjeni preporuka evropskih institucija.

“Ko je pojedinacno odgovoran za devstaciju Tare? Ko je u Ministartsvu odlucio da precuti devastaciju koja je cijena toga i korupcije vladinih cinovnika da ne vide devastaciju Tare”, pita Dejan Milovac iz Mansa.

U drzavama EU gradani imaju pravo na informacije, transparentnost procesa i ukljucivanje u donosenje odluka o velikim infrastrukturnim projektima. Na postovanje direktiva o zastiti zivotne sredine upucuju i preporuke EK, EP i UNESCO-a.

“Nepostovanje tih preporuka u mojoj drzavi rezultiralo bi sudenjem. Za autoput u CG prema propisima EU mora postojati studija procjene uticaja na zivotnu sredinu, ukljucenost javnosti. To je fundament demokratije, a definisano je i direktivama. Javnost ima pravo i da se obrati sudu. Ako se dokaze da su neki radovi bili neizbjezni, potrebno je stetu kompezovati,” kaze Roel Slootweg, strucnjak za zastitu zivotne redine.

“U Evropi je intencija nula gradevinskog otpada. Crnogorska Vlada treba na nametne potrebu zastitne zivotne sredine, buduci da kineske kompanije nijesu trazile neke posebne uslove,” kaze Maja Colovic, strucnjak za zastiti zivotne sredine.

Iz nevladinog sektora kazu da ce revitaizacija devstiranog prostora kostati 250 do 500 hiljada eura do 2027. i da ce pitanje Tare biti kamen spoticanja za zatvaranje poglavlja 27.

“Situacija u protekle tri godine je zanacajno promijenjena, nasipi su veci, deponije takode, pristupni putevi sve jasnije se raspoznaju, dok je rjijeka neprepoznatljiva”, kaze Natasa Konacevic iz NVO Green houme.

“Tara ce prezivjeti izgradnju auto-puta, ali ne onako kako bi trebalo”, kaze Aleksandar Perovic iz Ozona.

Iako su bili pozvani, predstavnici Vlade nijesu oprisustvovali konferenciji.

Kristina Pavicevic, TVCG