MINISTAR TRAZI

Crnogorska partija saopstila je danas da je ministar drzavne uprave i lokalne samouprave Branko Ruzic zatrazio od predsjednika opstine Vrbas da se izjasni povodom zahtjeva te partije da crnogorski jezik bude uveden u toj opstini kao jedan od sluzbenih.

Crnogorska partija je u saopstenju za javnost navela da je iz ministarstva dobila odgovor u kojem se navodi da je Ruzic u pisanoj formi odgovorio na poslanicko pitanje poslanice Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Olene Papuge, sta ce ministarstvo i on kao ministar preduzeti da opstina Vrbas ispuni zakonsku obavezu prema crnogorskoj nacionalnoj zajednici i uvede crnogorski jezik u sluzbenu upotrebu na svojoj teritoriji, imajuci u vidu da su ispunjeni svi propisani uslovi.

“Nakon dobijanja izjasnjenja od predsjednika opstine Vrbas, Ministarstvo ce o istom obavijestiti narodnu poslanicu Olenu Papugu i preduzeti odgovarajuce mjere i aktivnosti iz svoje nadleznosti, a u cilju obezbjedivanja zakonitosti u funkcionisanju organa jedinica lokalne samouprave”, navodi se u odgovoru iz Ruzicevog ministarstva.

Crnogorska partija vec godinama zahtjeva da u opstini Vrbas crnogorski bude uveden kao jedan od sluzbenih jezika.

Crnogorska partija je podsjetila i na imperativnu normu Zakona o sluzbenoj upotrebi jezika i pisma koji u clanu 11. u stavu 2. kaze da ce jedinica lokalne samouprave obavezno svojim statutom uvesti u ravnopravnu sluzbenu upotrebu jezik i pismo nacionalne manjine ukoliko procenat pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na njenoj teritoriji dostize 15 odsto prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnistva, najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrdivanja zakonom propisanih uslova.

U opstini Vrbas, prema posljednjem popisu stanovnistva, zivi 7.353 pripadnika crnogorske zajednice, sto cini 17,5 odsto od ukupnog broja stanovnika opstine.

MINISTAR TRAZI

Crnogorska partija saopstila je danas da je ministar drzavne uprave i lokalne samouprave Branko Ruzic zatrazio od predsjednika opstine Vrbas da se izjasni povodom zahtjeva te partije da crnogorski jezik bude uveden u toj opstini kao jedan od sluzbenih.

Crnogorska partija je u saopstenju za javnost navela da je iz ministarstva dobila odgovor u kojem se navodi da je Ruzic u pisanoj formi odgovorio na poslanicko pitanje poslanice Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Olene Papuge, sta ce ministarstvo i on kao ministar preduzeti da opstina Vrbas ispuni zakonsku obavezu prema crnogorskoj nacionalnoj zajednici i uvede crnogorski jezik u sluzbenu upotrebu na svojoj teritoriji, imajuci u vidu da su ispunjeni svi propisani uslovi.

“Nakon dobijanja izjasnjenja od predsjednika opstine Vrbas, Ministarstvo ce o istom obavijestiti narodnu poslanicu Olenu Papugu i preduzeti odgovarajuce mjere i aktivnosti iz svoje nadleznosti, a u cilju obezbjedivanja zakonitosti u funkcionisanju organa jedinica lokalne samouprave”, navodi se u odgovoru iz Ruzicevog ministarstva.

Crnogorska partija vec godinama zahtjeva da u opstini Vrbas crnogorski bude uveden kao jedan od sluzbenih jezika.

Crnogorska partija je podsjetila i na imperativnu normu Zakona o sluzbenoj upotrebi jezika i pisma koji u clanu 11. u stavu 2. kaze da ce jedinica lokalne samouprave obavezno svojim statutom uvesti u ravnopravnu sluzbenu upotrebu jezik i pismo nacionalne manjine ukoliko procenat pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na njenoj teritoriji dostize 15 odsto prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnistva, najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrdivanja zakonom propisanih uslova.

U opstini Vrbas, prema posljednjem popisu stanovnistva, zivi 7.353 pripadnika crnogorske zajednice, sto cini 17,5 odsto od ukupnog broja stanovnika opstine.

JACANJE SARADNJE

Opstina Bijelo Polje prvi put je organizovala vece dijaspore. Sa ciljem jacanja saradnje sa iseljenicima, lokalna uprava preduzima konkretne mjere. U planu je izrada sajta i otvaranje kancelarije za dijasporu, kako bi se jacale veze i stvorili bolji uslovi za ulaganja u zavicaj.

JACANJE SARADNJE

Opstina Bijelo Polje prvi put je organizovala vece dijaspore. Sa ciljem jacanja saradnje sa iseljenicima, lokalna uprava preduzima konkretne mjere. U planu je izrada sajta i otvaranje kancelarije za dijasporu, kako bi se jacale veze i stvorili bolji uslovi za ulaganja u zavicaj.

DELJOSAJ SAOPSTIO

S obzirom na vaznu ulogu nase dijaspore, Opstina Tuzi ce, uskoro, otvoriti kancelariju za saradnju sa dijasporom, kazao je predsjednik Opstine Tuzi Nik Deljosaj.

“Kao sto smo vec najavili, jedna od glavnih ideja za funkcionisanje Opstine Tuzi je i institucionalizacija odnosa sa nasom dijasporom”, podsjetio je Deljosaj.

Kao svrhu otvaranja kancelarije Deljosaj je naveo bolju saradnju i cesce kontakte, kao i realizaciju projekata koji imaju za cilj ukljucivanje dijaspore u drustveno – ekonomski zivot te zajednice.

“Opstina Tuzi, otvorena je za sve gradane, njihove potrebe i interese, a nasi sunarodnici koji rade i zive daleko od svog zavicaja tokom ljeta posjecuju svoje rodno mjesto, rodake i poznanike. Stoga su, u znak postovanja za sav njihov doprinos, vrata lokalne samouprave u Tuzima otvorena za sve nase iseljenike, u svakom trenutku”, zakljucio je predsjednik Opstine Tuzi.

DELJOSAJ SAOPSTIO

S obzirom na vaznu ulogu nase dijaspore, Opstina Tuzi ce, uskoro, otvoriti kancelariju za saradnju sa dijasporom, kazao je predsjednik Opstine Tuzi Nik Deljosaj.

“Kao sto smo vec najavili, jedna od glavnih ideja za funkcionisanje Opstine Tuzi je i institucionalizacija odnosa sa nasom dijasporom”, podsjetio je Deljosaj.

Kao svrhu otvaranja kancelarije Deljosaj je naveo bolju saradnju i cesce kontakte, kao i realizaciju projekata koji imaju za cilj ukljucivanje dijaspore u drustveno – ekonomski zivot te zajednice.

“Opstina Tuzi, otvorena je za sve gradane, njihove potrebe i interese, a nasi sunarodnici koji rade i zive daleko od svog zavicaja tokom ljeta posjecuju svoje rodno mjesto, rodake i poznanike. Stoga su, u znak postovanja za sav njihov doprinos, vrata lokalne samouprave u Tuzima otvorena za sve nase iseljenike, u svakom trenutku”, zakljucio je predsjednik Opstine Tuzi.

OGNJENOVIC KASCELANU

Prijestonica Cetinje i Crnogorska zajednica u Buenos Airesu trebalo bi da potpisu sporazum o saradnji kako bi se veze izmedu crnogorske Prijestonice i nasih iseljenika dodatno osnazile, ocijenili su gradonacelnik Aleksandar Kascelan i predsjednik Crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic.

Gradonacelnik Kascelan i predsjednik Ognjenovic razgovarali su na Cetinju o jacanju kulturnih i ekonomskih veza, saradnji u razlicitim oblastima, potencijalnim investicijama potomaka nasih iseljenika u Prijestonicu Cetinje i Crnu Goru.

,,Prvi korak ka tome jeste institucionalizacija nase saradnje kroz potpisivanje sporazuma sa crnogorskom zajednicom u Buenos Airesu. Namjera nam je da se povezemo i sa ostalim udruzenjima nasih iseljenika u Argentini i u tom smislu racunamo na pomoc gospodina Ognjenovica”, kazao je gradonacelnik Kascelan.

Osim saradnje sa crnogorskom zajednicom, Kascelan i Ognjenovic razgovarali su i o mogucnostima za unapredenje i prosirenje saradnje sa argentinskim lokalnim i nacionalnim vlastima, u cemu bi nasi iseljenici mogli da posreduju, jer je rijec o uglednim clanovima tamosnjeg drustva.

Predsjednik crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic kazao je da mu je zadovoljstvo sto je upoznao gradonacelnika Kascelana, a posebno sto se to desilo na Lipi Cuckoj prilikom treceg Pohoda herojima Bozicnog ustanka, koji je nedavno organizovan.

,,Drago mi je sto ljudi poput vas ne zaboravljaju osobe i dogadaje koji su vazni za Crnu Goru. Ovdje sam da cujem kako vam mozemo pomoci mi iz Buenos Airesa i da razgovaramo o buducnosti”, kazao je Ognjenovic.

Osim susreta sa gradonacelnikom Kascelanom, Ognjenovic je sa predstavnicima Prijestonice Cetinje posjetio Drzavni arhiv Crne Gore i obisao muzej Kralja Nikole, kao i Umjetnicki muzej, gdje se posebno zadrzao u Plavoj kapeli kraj ikone Filermose.

Emilio Martin Ognjenovic druga je generacija nasih iseljenika u Argentini. Njegov ded prije 115 godina emigrirao je iz Crne Gore.

Ognjenovic je uspjesan advokat. Prvi put u Crnu Goru dosao je 2007. godine sa tek vjencanom suprugom, kako bi pronasao svoje rodake.

Od prije godinu ponosni je otac djevojcice, ciji prvi rodendan proslavio je 1. avgusta u Crnoj Gori.

“I ona je Crnogorka. To mozda najbolje opisuje ono sto ja osjecam”, rekao je Ognjenovic.

OGNJENOVIC KASCELANU

Prijestonica Cetinje i Crnogorska zajednica u Buenos Airesu trebalo bi da potpisu sporazum o saradnji kako bi se veze izmedu crnogorske Prijestonice i nasih iseljenika dodatno osnazile, ocijenili su gradonacelnik Aleksandar Kascelan i predsjednik Crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic.

Gradonacelnik Kascelan i predsjednik Ognjenovic razgovarali su na Cetinju o jacanju kulturnih i ekonomskih veza, saradnji u razlicitim oblastima, potencijalnim investicijama potomaka nasih iseljenika u Prijestonicu Cetinje i Crnu Goru.

,,Prvi korak ka tome jeste institucionalizacija nase saradnje kroz potpisivanje sporazuma sa crnogorskom zajednicom u Buenos Airesu. Namjera nam je da se povezemo i sa ostalim udruzenjima nasih iseljenika u Argentini i u tom smislu racunamo na pomoc gospodina Ognjenovica”, kazao je gradonacelnik Kascelan.

Osim saradnje sa crnogorskom zajednicom, Kascelan i Ognjenovic razgovarali su i o mogucnostima za unapredenje i prosirenje saradnje sa argentinskim lokalnim i nacionalnim vlastima, u cemu bi nasi iseljenici mogli da posreduju, jer je rijec o uglednim clanovima tamosnjeg drustva.

Predsjednik crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic kazao je da mu je zadovoljstvo sto je upoznao gradonacelnika Kascelana, a posebno sto se to desilo na Lipi Cuckoj prilikom treceg Pohoda herojima Bozicnog ustanka, koji je nedavno organizovan.

,,Drago mi je sto ljudi poput vas ne zaboravljaju osobe i dogadaje koji su vazni za Crnu Goru. Ovdje sam da cujem kako vam mozemo pomoci mi iz Buenos Airesa i da razgovaramo o buducnosti”, kazao je Ognjenovic.

Osim susreta sa gradonacelnikom Kascelanom, Ognjenovic je sa predstavnicima Prijestonice Cetinje posjetio Drzavni arhiv Crne Gore i obisao muzej Kralja Nikole, kao i Umjetnicki muzej, gdje se posebno zadrzao u Plavoj kapeli kraj ikone Filermose.

Emilio Martin Ognjenovic druga je generacija nasih iseljenika u Argentini. Njegov ded prije 115 godina emigrirao je iz Crne Gore.

Ognjenovic je uspjesan advokat. Prvi put u Crnu Goru dosao je 2007. godine sa tek vjencanom suprugom, kako bi pronasao svoje rodake.

Od prije godinu ponosni je otac djevojcice, ciji prvi rodendan proslavio je 1. avgusta u Crnoj Gori.

“I ona je Crnogorka. To mozda najbolje opisuje ono sto ja osjecam”, rekao je Ognjenovic.