FRANCUSKA MINISTARKA PORUCILA

Francuska ministarka za evropske poslove Ameli de Monsalen izjavila je danas da vise nema pregovora oko konacnog datuma izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, 31. januara, i da i dalje postoji rizik od Bregizita bez dogovora.

Kako prenosi Asosiejted pres, ona je za Radio Evropa 1 rekla da savjetuje francuskim kompanijama da se pripreme za scenario da ce Velika Britanija iz EU izaci bez dogovora.

De Monsalenova je branila stav Francuske da se Velikoj Britaniji ne produzi rok za Bregzit, jer francuski poslovni svijet i porodice zahtijevaju “jasnost” po tom pitanju.

EU je, ipak, rok za Bregzit produzila do 31. januara iduce godine.

Britanski premijer Boris Dzonson obecao je da ce izvesti Britaniju iz EU 31. oktobra sa dogovorom ili bez njega, ali je parlament odbacio taj njegov plan.

Vanredni izbori u Britaniji zakazani su za 12. decembar.

Iskusite sportsko kladenje i online kazino sa novom MaxBet aplikacijom. Registrujte se vec danas i ne propustite bonus dobrodoslice u iznosu 50% prvog depozita do maksimalnih 50 eura

Svi ljubitelji sporta sigurno su primijetili da je u toku velika kampanja za novu MaxBet mobilnu aplikaciju.

Buduci da je zadovoljstvo igraca na prvom mjestu, kompanija MaxBet se potrudila da pruzi najbolje moguce iskustvo igracima u Crnoj Gori. “Bet builder” opcija, push notifikacije, match tracker, kladenje uzivo i preko 400 kazino igara na tvom telefonu ili tabletu. Sve to i mnogo vise mozete da iskusite uz novu i nikad bolju MaxBet aplikaciju!

Nova aplikacija se sa lakocom moze preuzeti sa sajta za korisnike android operativnih sistema (mobilni telefoni i tableti), a uskoro ce i korisnici iOS uredaja moci da je nadu na Apple Store-u. Do tada, dostupna je mobilna verzija sajta sa istim funcionalnostima za iOS korisnike.

Ovo je zgodno za korisnike mobilnih telefona, zato sto mogu da se klade bilo gdje i bilo kada.

BONUS IZNENADENJA

Fantasticno iznenadenje ocekuje sve novoregistrovane igrace! MaxBet u znak dobrodoslice poklanja BONUS u iznosu 50% visine prvog depozita do maksimalnih 50EUR koji se moze iskoristiti za sportsko kladenje i online kazino igre koje su dostupne! Sve o pravilima i uslovima bonusa dobrodoslice mozete pronaci ovdje.

KAKO SE KORISTI MAXBET APLIKACIJA?

MaxBet aplikacija je veoma laka za koriscenje i ima platformu koja je jednostavna za navigaciju.

Igrac po preuzimanju aplikacije moze jednostavno i brzo da registruje MaxBet nalog, ili da pristupi vec postojecem nalogu ukoliko se ranije registrovao. Upotrebom aplikacije igrac ima pristup kompletnoj ponudi sportskog kladenja, virtuelnih igara i kazino ponudi MaxBet kladionice.

PO CEMU JE MAXBET APP JEDINSTVENA?

MaxBet
Ne propustite bonus dobrodoslice(Foto: MaxBet)

Nova MaxBet aplikacija ce vas oduseviti jer se izdvaja od drugih – jednostavnom registracijom u svega dva koraka.

Vazno je istaci da je pored mogucnosti direktne uplate u bilo kojoj MaxBet poslovnici, moguca i uplata depozita putem platnih kartica. Uplaceni depozit vam je odmah na raspolaganju za online kladenje, a svoju karticu mozete sacuvati za kasniju ponovnu upotrebu.

Igracima MaxBet aplikacija nudi jedinstvenu opciju na trzistu – BET BUILDER! Igracima je omoguceno da kombinuju vise tipova istog meca iz live ponude u okviru istog tiketa!

Korisnicima MaxBet aplikacije je ponudena mogucnost push notifikacija. Igrac moze aktivirati notifikacije o statusu uplacenih tiketa, o uplati i isplati depozita sa MaxBet naloga. Ukoliko vas interesuju rezultati samo odredenih dogadaja, onda mozete da izaberete opciju da vas push notifikacija obavjestava o promjenama na pomenutim dogadajima.

Posebno odusevljenje donosi bogata kazino ponuda! Mnostvo kazino igara je od sada dostupno putem nove MaxBet mobilne aplikacije! IZBOR JE VAS – slot igre, rulet ili BlackJack!

MaxBet kroz aplikaciju, kao drustveno odgovorna kompanija, daje svakom igracu mogucnost LIMITA, da ogranici svoj nalog za iznos uplacenog depozita, maksimalnog iznosa plasiranog kroz opklade i definisanjem maksimalnog gubitka na dnevnom, nedjeljnom i mjesecnom nivou.

Sve mogucnosti nove MaxBet aplikacije mozete pogledati u “Tutorijal” sekciji na oficijalnom MaxBet Youtube kanalu.

Iskusite sportsko kladenje i online kazino sa novom MaxBet aplikacijom. Registrujte se vec danas i ne propustite bonus dobrodoslice u iznosu 50% prvog depozita do maksimalnih 50EUR!

KREDITI U SVAJCARCIMA

Jedan od klijenata bivse Hipo Alpe Adria banke, koji je podigao kredit u svajcarskim francima, Dragan Senic, kazao je da je Centralna banka Crne Gore (CBCG) dozvolila da se na trzistu nase zemlje nade stetan bankarski proizvod.

On je, u Jutarnjem programu TVCG kazao je da je na taj nacin napravljen haos u zivotima 762 familije u Crnoj Gori.

“Bilo je nekoliko smrtnih slucajeva, da ne govorimo o razvodima i mukama kroz koje te porodice prolaze”, rekao je Senic, navodeci da su ljudi sa povjerenjem dosli u banku, a da je niza kamatna stopa u odnosu na druge banke bila samo mamac.

Na rocistu u petak je rastavljen postupak za 113 klijenata, “jer vise nijesmo imali pravnog osnova da se sudimo”.

“Trazili smo povlacenje tuzbe. Oni su se protivili povlacenju tuzbe i cim je nas tuzbeni zahtjev ispunjen, mi nijesmo imali vise pravnog osnova i onda su se klijenti odrekli tuzbenog zahtjeva, jer nema daljeg pravnog osnova za sudenje”, rekao je Senic, navodeci da su spremni da u ovom slucaju idu do Strazbura.

Advokat Dragomir Calasan pojasnio je da kada se doslo do odricanja od tuzbenog zahtjeva, doslo se do odluke o tome kome pripadaju troskovi postupka.

“Prvostepena presuda bila je da troskovi postupka padaju na teret tuzioca, dakle nas koji smo uspjeli u sporu za 113 ljudi i to je ukinuto na Visem sudu po nasoj zalbi. Onda je sud ponovo donio odluku da svak snosi svoje troskove. Visi sud je u maju opet ukinuo tu odluku i sugerisao da su nasi klijenti u nekom statusu da su izgubili spor pa da troskovi trebalo da pripadnu tuzenom. Medutim, nas stav je drugaciji. Mi smatramo da smo uspjeli u sporu i da se trebaju tumaciti sve odredbe. Sad su treba da odluci u razdvojenom postupku”, istakao je Calasan.

Pogledajte kompletno gostovanje u Jutarnjem programu…

NEPLACANJE PDV-A

Poreska uprava pokrenula je postupak provjere poslovanja sudskih vjestaka kako bi utvrdila ko je od njih bio duzan da plati porez na dodatu vrijednost (PDV).

Porez je, kako je Danu potvrdeno, platio samo jedan vjestak iz Bara, koji je ujedno i jedini registrovan za PDV.

Tokom protekle nedjelje iz Poreske uprave su pozvali vise vjestaka da im dostave finansijske izvjestaje o poslovanju i prihodima. Ovakva reakcija uslijedila je nakon sto je taj list objavio koliki su godisnji prihodi sudskih vjestaka, i to samo po osnovu angazovanja od sudova i tuzilastva.

Najmanje njih 30 prebacilo je cifru od 18.000 eura, sto automatski znaci da su morali platiti PDV. Redakciji Dana je potvrdeno da ce ubuduce od vjestaka zahtijevati da placaju PDV, bez obzira na to sto se oni pozivaju na rupu u zakonu o navodnom dodatnom, a ne stalnom poslu.

Sudskim vjestacima do sada je naplacivan porez od devet odsto na ime nagrade. Medutim, uvidom u listu prihoda jasno se vidi da se tu radi o ciframa koji premasuju stotine hiljada eura.

Vjestacima raznih struka po osnovu angazovanja sudova i tuzilastva od 2014. do 2018. godine, kako je to Dan nedavno objavio, isplacen je 4,1 milion eura, od cega nije placen ni jedan jedini cent PDV-a.

List je ove podatke dobio na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama od Tuzilackog i Sudskog savjeta. Ova cifra se odnosi na isplate samo za poslove koji su se odradivali za sudove, odnosno tuzilastva.

NEPLACANJE PDV-A

Poreska uprava pokrenula je postupak provjere poslovanja sudskih vjestaka kako bi utvrdila ko je od njih bio duzan da plati porez na dodatu vrijednost (PDV).

Porez je, kako je Danu potvrdeno, platio samo jedan vjestak iz Bara, koji je ujedno i jedini registrovan za PDV.

Tokom protekle nedjelje iz Poreske uprave su pozvali vise vjestaka da im dostave finansijske izvjestaje o poslovanju i prihodima. Ovakva reakcija uslijedila je nakon sto je taj list objavio koliki su godisnji prihodi sudskih vjestaka, i to samo po osnovu angazovanja od sudova i tuzilastva.

Najmanje njih 30 prebacilo je cifru od 18.000 eura, sto automatski znaci da su morali platiti PDV. Redakciji Dana je potvrdeno da ce ubuduce od vjestaka zahtijevati da placaju PDV, bez obzira na to sto se oni pozivaju na rupu u zakonu o navodnom dodatnom, a ne stalnom poslu.

Sudskim vjestacima do sada je naplacivan porez od devet odsto na ime nagrade. Medutim, uvidom u listu prihoda jasno se vidi da se tu radi o ciframa koji premasuju stotine hiljada eura.

Vjestacima raznih struka po osnovu angazovanja sudova i tuzilastva od 2014. do 2018. godine, kako je to Dan nedavno objavio, isplacen je 4,1 milion eura, od cega nije placen ni jedan jedini cent PDV-a.

List je ove podatke dobio na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama od Tuzilackog i Sudskog savjeta. Ova cifra se odnosi na isplate samo za poslove koji su se odradivali za sudove, odnosno tuzilastva.

PRIJAVLJENO CBCG

lako se zvanicno ne zna koliko domacih gradana cuva novac u bankama u inostranstvu, podaci CBCG pokazuju da u Crnoj Gori ima vise racuna nego stanovnika.

Pojedini gradani imaju milionske svote na racunima. Po posljednjim, nedavno javno saopstenim podacima CBCG, koje joj banke mjesecno dostavljaju, na kraju avgusta depozit veci od milion eura imao je 71 gradanin. To je sest manje nego na pocetku godine Podaci pokazuju da je sada rekorder gradanin sa kontom od 32 miliona eura. To je znatno manje nego prije deset mjeseci, kada je rekord bio 50,3 miliona.

POVJERLJIVO

Pobjedi je tada saopsteno da gradanin rekorder nije stranac nego domaci. Ocigledno je da se za desetak mjeseci njegov racun “istopio” za 18 miliona. Podaci sa kraja avgusta takode pokazuju da deset najvecih depozita domacih i stranaca iznosi ukupno 88,2 miliona.

Centralnoj banci su 62 domace kompanije, odnosno pravna lica, prijavile da imaju novac na racunima u inostranstvu. One su na inostranim racunima na kraju prosle godine imale ukupno 12,7 miliona eura, saopsteno je Pobjedi iz CBCG.

“Izvjestaj o stanju i prometu na racunima u inostranstvu za 2018. su dostavile 62 kompanije. Prema tim izvjestajima, na kraju prosle godine stanje na racunima u inostranstvu iznosilo je 12,7 miliona eura”, precizirali su iz regulatora.

Iz CBCG su se “ogradili” da je podatak od 12,7 miliona suma koju su dostavile same kompanije. Za tacnost dostavljenih podataka oni i odgovaraju.

Bez odgovora je ostalo pitanje iz kojih oblasti su ove kompanije.

“Zbog povjerljivosti i zastite individualnih podataka ove informacije nijesu dostupne”, kazali su iz CBCG.

I dalje je nepoznato koliko gradana Crne Gore imaju na racunima u inostranstvu, jer po nasim zakonima to nijesu duzni nikom da prijavljuju.

“Centralna banka ne raspolaze podacima koliko sredstava crnogorski gradani imaju na racunima u inostranstvu”, receno je Pobjedi u odgovoru na pitanje ima li procjene koliko gradana ima racune vani i koliki je ukupni konto.

Iz ovog regulatora podsjecaju da je po Zakonu o tekucim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom propisano slobodno obavljanje tekucih i kapitalnih poslova i prenosi imovine iz Crne Gore u inostranstvo i obrnuto.

DOMACI RACUNI

Po posljednjim podacima CBCG, ukupni depoziti iznose 3,51 milijardu eura, od cega domaca’ pravna lica, gradani, Vlada, NVO… imaju 2,76 milijardi, a strane firme, gradani i NVO 754,5 miliona eura.

Od 3,51 milijarde eura depozita u domacim finansijskim institucijama na kraju septembra, crnogorski drzavljani imali su 1,3 milijarde, a stranci 460,26 miliona, lokalna i centralna vlada 252,89 miliona, domaca privreda 1,11 milijardi eura, od cega privatne firme 903,6, a . drzavne 210 miliona, NVO i druge neprofitne organizacije 57,8 miliona, finansijske institucije 36,1 milion.

Strani drzavljani na racunima u Crnoj Gori drze 460,3 miliona eura, strane firme 283,5 miliona eura, finansijr ski sektor 7,1 milion, a strane NVO 3,57 miliona eura.

U LUCI BAR

Luka Bar pretovarila je od pocetka godine do kraja septembra vise od 1,13 miliona tereta, sto je 18 odsto vise nego u istom periodu prosle godine, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama izvrsni direktor barske kompanije Vladan Vucelic.

“Zadovoljan sam rezultatima poslovanja i sprovedenim aktivnostima u prethodnih devet mjeseci. Kao najznacajnije aktivnosti u navedenom periodu izdvojio bih nekoliko stvari. Prva je stvaranje pravnog okvira za nesmetan rad i razvoj kompanije potpisivanjem Aneksa ugovora o koriscenju morskog dobra. Time je Luci Bar potvrdeno iskljucivo pravo koriscenja luckog podrucja i infrastrukture i omoguceno preduzimanje konkretnih aktivnosti usmjerenih ka optimalnom iskoriscenju postojecih potencijala i razvoju novih kapaciteta, u skladu sa zakonom i strateskim opredjeljenjima Drzave. Drugo sto je posebno znacajno jeste izvrsena procjena vrijednosti imovine, prvi put nakon 2008. godine, cime je dovedena na fer-trzisnu vrijednost”, naveo je Vucelic.

Dodaje da je taj period obiljezilo i potpisivanje Kolektivnog ugovora, kojim je, na optimalan nacin, obezbijeden najsiri obim zastite prava zaposlenih.

“Postignuto je i sudsko poravnanje sa AD Port of Adria, cime smo, na najbolji nacin, regulisali sva sporna i nerijesena pitanja koja su opterecivala poslovanje Luka Bar AD i pomenutog operatera unutar luckog podrucja. Napomenuo bih i da imamo i znacajan broj novih komitenata i dogovorenih poslovnih aranzmana, koji su uticali na povecanje obima pretovara tereta u ovom periodu, medu kojima posebno isticem zakljucivanje komercijalnog ugovora sa kompanijom HBIS Zeljezara Smederevo na pretovaru rude gvozda. Uspostavili smo kontakt i dogovorili uslove saradnje, a uskoro nas ocekuje i potpisivanje ugovora, sa ZIJiN RTB Bor na uvozu koncentrata bakra”, naglasio je izvrsni direktor Luke Bar.

Ostvareni rezultati su, ocjenjuje, nadmasili izuzetno ambiciozno postavljen plan pretovara i to daje osnovu da budu zadovoljni postignutim.

“Ukupni prihodi za devet mjeseci ove godine iznose 6.946.312 eura, a rashodi 6.672.273 eura, sto znaci da je ovaj poslovni period zavrsen pozitivnim rezultatom, uz ostvarenu dobit od 274.039 eura. Na osnovu ostvarenog pretovara u oktobru od 167.000 tona, kao i prema projekciji pretovara za naredna dva mjeseca, moze se ocekivati da isti, u 2019.godini, premasi brojku od 1.650.000 tona, sto bi bilo skoro 300.000 tona vise u odnosu na proslu godinu i granicilo bi se sa rekordnim godisnjim pretovarom u periodu nakon restrukturiranja 2009. godine. Projekcija pretovara u posljednjem kvartalu ove godine jasno ukazuje na zakljucak da ce biti ostvareni i finansijski elementi biznis plana, odnosno postignut pozitivan finansijski rezultat, znatno veci u odnosu na iskazanu dobit za prvih devet mjeseci”, dodaje Vucelic.

PODACI IZ IZVJESTAJA

Preporuka da se u radu sa osudenim maloljetnicima primjenjuju utvrdeni standardi primjena posebnog oblika tretmana i nastavak skolovanja, nije ispunjena u potpunosti, navodi se u nedavno objavljenom Izvjestaju o kontrolnom obilasku Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Kazneno-popravnog doma i zdravstvene sluzbe.

Ipak, u odnosu na prethodnu analizu, zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima, pisu Dnevne novine.

Naime, izvjestaj je sacinio tim Nacionalnog preventivnog mehanizma NPM i to na osnovu dvije nenajavljene posjete UIKS-u tokom jula tekuce godine.

Tim NPM izvrsio je kontrolni obilazak u cilju uvida u realizaciju preporuka datih nakon obilaska 2016. godine, radi unapredenja stanja u oblasti penoloskog tretmana i zdravstvene zastite zatvorenika tj. dostupnosti sekundarne i tercijarne zdravstvene zastite licima lisenim slobode.

Kada je u pitanju rad sa osudenim maloljetnicima, u Odjeljenju za maloljetnike sprovodene su radionice na temu asertivne komunikacije i kontrole agresivnog ponasanja.

“Takode, sprovodi se grupni rad koji se zasniva na psihosocijalnoj podrsci. Tokom 2018. godine realizovane su psiholoske radionice sa maloljetnicima na temu moralnosti i moralnog rasudivanja. Radionice opismenjavanja maloljetnika odrzavaju se jednom nedjeljno, pretezno sa maloljetnicima romske populacije”, navodi se u izvjestaju.

Jedan od maloljetnika dobio je sertifikat za zavrsenu obuku za bravara. Uspostavljena je saradnja sa Ministarstvom prosvjete u cilju obrazovanja maloljetnika. Takode, obezbijedene su knjige i drugi potrebi materijal za ucenje. Maloljetnici koji zavrsavaju srednju skolu odvode se na konsultacije i vanredno polaganje ispita. Donacijom UNICEF-a obezbijedena je oprema za kulturne, sportske i obrazovne aktivnosti maloljetnika (racunarska oprema, oprema za teretanu, profesionalni fotoaparat).

“U odnosu na prethodnu analizu NPM-a zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima. Medutim, uvidom u dokumentaciju tim NPM-a je zapazio da se vodi odredena, ali nepotpuna evidencija o ovim aktivnostima. Ne postoji plan rada, npr. na nedjeljnom ili mjesecnom nivou, imena i potpisi ucenika” stoji u izvjestaju.

Nije do kraja ispunjena ni preporuka da se za svakog zatvorenika pripremi individualni plan i program tretmana i da se kvalitetno sprovodi. Uvidom u dokumentaciju, te sadrzaj licnih listova zatvorenika utvrdeno je da se za svakog zatvorenika priprema opsti program tretmana razvrstavanje u klasifikacionu grupu, razvrstavanje u prevaspitnu grupu i paviljon, radno angazovanje (shodno radnoj sposobnosti i interesovanjima zatvorenika), tokom izdrzavanja kazne dodjeljuju se pogodnosti itd.

“Kada su u pitanju posebni programi tretmana NPM je informisan da se u KPD Podgorica sprovodi grupni rad sa zavisnicima, rad na kontroli nasilnickog ponasanja, opismenjavanje, a u pripremi su prirucnici za rad sa pociniocima seksualnih delikata i zatvorenicima osudenim na duge zatvorske kazne”, pise u izvjestaju.

PODACI IZ IZVJESTAJA

Preporuka da se u radu sa osudenim maloljetnicima primjenjuju utvrdeni standardi primjena posebnog oblika tretmana i nastavak skolovanja, nije ispunjena u potpunosti, navodi se u nedavno objavljenom Izvjestaju o kontrolnom obilasku Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Kazneno-popravnog doma i zdravstvene sluzbe.

Ipak, u odnosu na prethodnu analizu, zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima, pisu Dnevne novine.

Naime, izvjestaj je sacinio tim Nacionalnog preventivnog mehanizma NPM i to na osnovu dvije nenajavljene posjete UIKS-u tokom jula tekuce godine.

Tim NPM izvrsio je kontrolni obilazak u cilju uvida u realizaciju preporuka datih nakon obilaska 2016. godine, radi unapredenja stanja u oblasti penoloskog tretmana i zdravstvene zastite zatvorenika tj. dostupnosti sekundarne i tercijarne zdravstvene zastite licima lisenim slobode.

Kada je u pitanju rad sa osudenim maloljetnicima, u Odjeljenju za maloljetnike sprovodene su radionice na temu asertivne komunikacije i kontrole agresivnog ponasanja.

“Takode, sprovodi se grupni rad koji se zasniva na psihosocijalnoj podrsci. Tokom 2018. godine realizovane su psiholoske radionice sa maloljetnicima na temu moralnosti i moralnog rasudivanja. Radionice opismenjavanja maloljetnika odrzavaju se jednom nedjeljno, pretezno sa maloljetnicima romske populacije”, navodi se u izvjestaju.

Jedan od maloljetnika dobio je sertifikat za zavrsenu obuku za bravara. Uspostavljena je saradnja sa Ministarstvom prosvjete u cilju obrazovanja maloljetnika. Takode, obezbijedene su knjige i drugi potrebi materijal za ucenje. Maloljetnici koji zavrsavaju srednju skolu odvode se na konsultacije i vanredno polaganje ispita. Donacijom UNICEF-a obezbijedena je oprema za kulturne, sportske i obrazovne aktivnosti maloljetnika (racunarska oprema, oprema za teretanu, profesionalni fotoaparat).

“U odnosu na prethodnu analizu NPM-a zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima. Medutim, uvidom u dokumentaciju tim NPM-a je zapazio da se vodi odredena, ali nepotpuna evidencija o ovim aktivnostima. Ne postoji plan rada, npr. na nedjeljnom ili mjesecnom nivou, imena i potpisi ucenika” stoji u izvjestaju.

Nije do kraja ispunjena ni preporuka da se za svakog zatvorenika pripremi individualni plan i program tretmana i da se kvalitetno sprovodi. Uvidom u dokumentaciju, te sadrzaj licnih listova zatvorenika utvrdeno je da se za svakog zatvorenika priprema opsti program tretmana razvrstavanje u klasifikacionu grupu, razvrstavanje u prevaspitnu grupu i paviljon, radno angazovanje (shodno radnoj sposobnosti i interesovanjima zatvorenika), tokom izdrzavanja kazne dodjeljuju se pogodnosti itd.

“Kada su u pitanju posebni programi tretmana NPM je informisan da se u KPD Podgorica sprovodi grupni rad sa zavisnicima, rad na kontroli nasilnickog ponasanja, opismenjavanje, a u pripremi su prirucnici za rad sa pociniocima seksualnih delikata i zatvorenicima osudenim na duge zatvorske kazne”, pise u izvjestaju.

PUT PODGORICA – NIKSIC

Zbog obilnih padavina koje su veceras pogodile Crnu Goru, na putu Podgorica – Niksic doslo je do odrona u mjestu Zagorak i saobracaj je obustavljen, saopsteno je Portalu RTCG iz Auto-moto saveza.

Iz Automoto saveza nam je saopsteno da su ekipe na terenu i da rade na uklanjanju odrona.

  • Kako se upravlja u tri najveća crnogorska resorta: 190 miliona eura prihoda i 21 milion profita
    on 21/06/2026 at 10:34

    Tri kompanije koje upravljaju vodećim resortima u Crnoj Gori – Lušticom, Porto Montenegrom i Porto Novim – u 2025. su zabilježile rast prihoda i aktive, ali uz bitno različite trendove profitabilnosti, zaduženosti i zapošljavanja u odnosu na 2024. godinu.

  • Turković o povećanju penzija: 20 eura za deset godina i 268 eura za pet nije isto
    on 21/06/2026 at 10:15

    Komentarišući najnovije podatke Fonda PIO o rastu penzija, državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković je kazao da je u desetogodišnjem periodu od 2011. do 2021. godine prosječna penzija porasla za svega 20 eura, dok je u narednih pet godina povećana za 268 eura.

  • Otvara se tržište od 500 miliona ljudi: Crna Gora mora iskoristiti EU fondove
    on 21/06/2026 at 06:36

    Crna Gora pretpristupni period ulaska u Evropsku uniju mora iskoristiti za postizanje što bolje startne pozicije svojih preduzeća. Mogućnosti korišćenja evropskih fondova su velike i tu šansu treba iskoristiti prije ulaska na evropsko bezcarinsko tržište od 500 miliona, kaže ekspert iz Hrvatske, Krešimir Budiša, koji je bio predavač na skupovima koje je Privredna komora organizovala za domaće poljoprivrednike i preduzetnike. 

  • VIDEO "Poglavlje 14 biće zatvoreno uskoro"
    on 20/06/2026 at 19:05

    Još jedan korak Crne Gore ka Evropskoj uniji biće zatvaranje poglavlja o saobraćaju u pregovorima o pristupanju.

  • CBCG: Platni promet 2,12 milijardi eura
    on 20/06/2026 at 14:38

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 31 radni dan u maju iznosila je 2,12 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • BDP po stanovniku na 54 odsto prosjeka EU
    on 20/06/2026 at 10:37

    Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, prema standardu kupovne moći, u Crnoj Gori je u prošloj godini iznosio 54 odsto prosjeka EU, prema prvoj procjeni Eurostata.

  • Viši sud zamrznuo više od 6,8 miliona eura: Blokirano 58 računa u istragama SDT-a
    on 20/06/2026 at 10:11

    Rješenjima podgoričkog Višeg suda za oko pet i po mjeseci ove godine je stavljena zabrana privremenog raspolaganja na 58 računa u domaćim bankama, na kojima se nalazi preko 6,8 miliona eura, a u okviru istraga koje sprovodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), navodi Akcija za socijalnu pravdu.

  • Gubitak Luke Bar prošle godine 6,44 miliona
    on 20/06/2026 at 08:45

    Kompanija Luka Bar je prošlu godinu završila sa gubitkom od 6,44 miliona, što je 7,6 miliona lošiji od onog ostvarenog u 2024, kada je to barsko preduzeće u većinskom državnom vlasništvu poslovalo sa profitom od 1,17 miliona eura.  

  • Basani sa Vukovićem: Svjetska banka Crnu Goru vidi kao jednog od svojih ključnih partnera
    on 20/06/2026 at 07:39

    Svjetska banka Crnu Goru vidi kao jednog od svojih ključnih partnera u regionu, kazala je potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju Antonela Basani na sastanku sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, ističući da je naša država, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, u posebnom fokusu ove međunarodne finansijske institucije.

  • Dizel od utorka jeftiniji minimum deset centi
    on 20/06/2026 at 07:07

    Cijene goriva od utorka će biti manje za od sedam do 12 centi, što će biti prvo veće smanjenje cijena goriva nakon marta, od kada su cijene naftnih derivata počele da rastu zbog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana.