MAJKA PONOSNA

Da su cestitost i lijepo vaspitanje vrednije od bilo kojeg materijalnog dobra dokazao je petnaestogodisnji Ognjen Sekulic, ucenik prvog razreda Srednje medicinske skole, koji je prije dva dana, na autobuskom stajalistu u blizini nekadasnje Tarine garaze, pronasao i vratio torbu sa dokumentima i novcem sugradanki Vanji Jeftovic.

Sekulic je bio u drustvu drugarice Sare Soc, a za Dan kaze da nijednog momenta nije razmisljao sta da uradi, jer je vaspitan da nikada ne uzima tude.

“Smatram da sam uradio nesto sto bi svaki kulturan i normalan covjek uradio. Lijep mi je osjecaj bio kad sam vidio koliko se obradovala zena kojoj sam vratio novcanik i kada sam pohvaljen kao postena osoba. Volio bih da svi ljudi postupe tako kada se nadu u slicnoj situaciji. Kroz cijelu situaciju sa mnom je prosla moja drugarica Sara Soc i na tome sam joj zahvalan”, rekao je Ognjen za Dan.

Potezom svog sina ponosna je njegova majka Aleksandra Sekulic.

“Ognjen se sa drugaricom vracao iz skole i kada su izasli iz autobusa, dok su cekali drugi prevoz, vidjeli su torbicu. Pozvali su policiju, koja je pronasla vlasnicu torbe. Mi smo troje djece vaspitali da ono sto nadu, to nije njihovo, da je to tude i to treba da se vrati. Tako je vaspitan i postupio je po tome”, navela je Aleksandra Sekulic.

JOVANOVIC SMATRA

Portali IN4S i Borba nalaze se na prvom mjestu po kolicini laznih vijesti, neprovjerenog sadrzaja i dezinformacija koje plasiraju, sto lose utice na medijsku scenu u Crnoj Gori i sveukupnu javnost, istakao je za Pobjedu Milan Jovanovic iz Digitalno-forenzickog centra Atlantskog saveza Crne Gore.

Izjava koju je prije nekoliko dana dala otpravnica poslova u Ambasadi SAD-a u nasoj drzavi Dzudi Kuo da su ovi portali usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja, aktuelizovala je vec poznatu pricu o hibridnim prijetnjama.

Strucnjaci koji rade u DFC Atlantskog saveza vise od godinu bave se razotkrivanjem laznih vijesti.

“Sve ovo sto je gospoda Kuo izjavila je tacno, a podaci do kojih smo mi dosli to i potvrduju, jasno je za cije interese ovi mediji rade. To se vidi iz njihovih clanaka i ne treba vam previse znanja da to shvatite”, kazao je Jovanovic.

Rekao je da drugi mediji dezinformacije najcesce prenesu iz lose namjere, a da to rjede ucine iz neznanja. Ovakve kampanje, prema rijecima Jovanovica, nijesu bezopasne, jer stvaraju pogresne percepcije na osnovu kojih se donose odluke i stvaraju emocije koje kasnije vode pogresnim akcijama.

“Bio medij veliki ili mali, dokle god on ima svoju publiku ta dezinformacija ce doci do nje. Ona informacija koja je pogresna nije samo opasna za drzavu vec za sve gradane koji to citaju, jer na osnovu laznih vijesti i zavaravajucih sadrzaja, ljudi koji su lijeni da provjere ono sto im se plasira, vjeruju tim spornim medijima i u odnosu na ta vjerovanja donose odluke koje sigurno ne bi donijeli da znaju istinu”, upozorava sagovornik Pobjede.

Dodaje da ova pojava nije samo problem Crne Gore vec globalni, a da je sada izrazeniji zbog novih tehnologija i interneta.

Smatra da je “lijek” pratiti pimjer baltickih zemalja u kojima je fokus rad sa djecom od malih nogu.

“Tada ih treba usmjeravati i uciti da kriticki razmisljaju. Zbog toga je vazno da se u Crnoj Gori od osnovne skole uvede kao obavezan predmet medijska pismenost. Sada je taj predmet izborni, ali on mora da bude obavezan da bi bilo pomaka po ovom pitanju”, kategorican je Jovanovic.

IZMJENE ZAKONA

Vlada Crne Gore uputila je u parlamentarnu proceduru Predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, dok je Ministarstvo unutrasnjih poslova (MUP) zaduzeno da na narednu sjednicu dostavi na razmatranje izmjene akta o javnom redu i miru.

Izmjene ovih zakona odnose se na predlog potpredsjednika Skupstine i poslanika koalicije “Albanci odlucno” Gencija Nimanbegua da se ukine zakonska odredba kojom je predvideno da se gradanin koji na javnom mjestu istakne ili upotrijebi zastavu, grb ili drugi simbol druge drzave kazni novcano ili zatvorom.

Listu Dan je pojasnjeno da su predlozene izmjene zakona u vezi sjednice koja je odrzana 27. decembra prosle godine, kada je Vlada dala pozitivno misljenje na predlog izmjena Zakona o javnom redu i miru, koji je podnio poslanik Nimanbegu.

On je trazio da se iz clana 23 zakona izbrise stav 4, a u misljenju koje je Vlada uputila parlamentu krajem prosle godine se navodi da bi se time omogucilo da fizicka lica na javnom mjestu isticu ili upotrebljavaju zastavu, grb ili simbol druge drzave bez sankcionisanja.

“Uzimajuci u obzir da je Crna Gora prepoznata kao multietnicka i multikulturalna, kao i turisticka drzava, gdje su svi gradani slobodni i ravnopravni, bez obzira na vjersku, nacionalnu i politicku pripadnost, i da se tokom i van sezone isticu zastave stranih zemalja, smatramo da ce se na ovaj nacin izbjeci diskriminacija fizickih lica koja isticu zastavu, grb ili simbol druge drzave na javnom mjestu”, navodi se u ranije objavljenom misljenju.

U tom dokumentu je navedeno da Vlada podrzava predlog zakona koji je Skupstini podnio Nimanbegu, s tim sto je podnijela vise svojih amandmana na predlozeni tekst.

Amandmanima na zakon predlozen je clan kojim se propisuje da ce se pravno lice koje na javnom mjestu, putem oglasnih i reklamnih objekata i panoa, objavljuje neprimjerene i obmanjujuce sadrzaje koji izazivaju uznemirenost i negodovanje gradana, kazniti za prekrsaj kaznom od 2.500 do 15.000 eura.

U vladinom predlogu se navodi da se neprimjerenim i obmanjujucim sadrzajima koji izazivaju uznemirenost i negodovanje gradana smatraju: netacno iznosenje i negiranje jasno utvrdenih istorijskih cinjenica u vezi Crne Gore, iznosenje cinjenica kojima se narusava teritorijalni integritet ili velica okupacija Crne Gore, saradnja sa okupatorom ili se zastupaju fasisticke, sovinisticke i nacisticke ideje i ideologije.

Propisuje da ce se preduzetnik koji ucini prekrsaj kazniti novcanom kaznom od 500 do 5.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu novcanom kaznom od 300 do 2.000 eura, a fizicko lice kaznom od 300 do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.

U clanu 21 zakona predlozen je novi stav kojim je previdena zatvorska ili novcana kazna od 250 do 1.250 eura za lice koje prilikom izvodenja drzavne himne, sjedenjem, zvizdanjem, stvaranjem buke ili na drugi nacin remeti javni red i mir i na taj nacin izazove uznemirenost, negodovanje ili ugrozi spokojstvo gradana.

U DVORISTU SKOLE

Uprava Srednje strucne skole u Baru pokrenula je disciplinski postupak protiv 17-godisnjeg M.T. iz Niksica zbog sumnji da je pokusao da ubije godinu starijeg mladica P.Z. (18) u tuci u dvoristu skole u Baru.

On ce u zakonskom roku biti priveden u podgoricko Vise drzavno tuzilastvo.

“Do incidenta je doslo nakon verbalne prepirke u dvoristu skole. Nakon ranjavanja osamnaestogodisnjak, koji je nozem uboden u predjelu stomaka, transportovan je u Opstu bolnicu, gdje mu je ukazana pomoc”, receno je iz Uprave skole.

Iz bolnice u Baru navode da je povrijedeni djecak operisan i da je stabilno.

Direktor skole Branislav Knezevic porucio je da osuduju svaki vid nasilnog ponasanja, te da ce skola uraditi sve sto je u njenoj nadleznosti.

IZ DRZAVNE KASE

Budzetom za iducu godinu Vlada Crne Gore opredijelila je 169.346.073,80 eura za resor obrazovanja, sto je 14.572.676,98 eura vise u odnosu na tekucu godinu.

Najvise sredstava predvideno je za osnovno obrazovanje, 83.684.473,37 eura, sto je 7.240.076,78 eura vise nego za 2019. godinu.

Za srednje obrazovanje opredijeljeno je 39.649.531,04 eura, oko tri miliona vise nego za tekucu godinu, dok je za predskolsko obrazovanje opredjeljeno 23.948.355,57 eura, odnosno 2,9 miliona vise nego prethodnim budzetom.

Za visoko obrazovanje predvideno je 559.197,49 eura, sto je takode, vise nego prethodne godine, kada je za ovu oblast bilo izdvojeno 493.395,05 eura.

Znacajna sredstva opredijeljena su i za realizaciju programa Ucenicki i studentski standard, 10.034.127,80 eura, sto je za 366.349,74 eura vise nego sto je bilo predvideno budzetom za 2019. godinu. Za Zavod za udzbenike i nastavna sredstva namijenjeno je 1.043.007,43 eura, dok je za program Strucno osposobljavanje opredijeljeno 7.500.000 eura, isto kao i ove godine.

I za 2020. godinu predvidena su sredstva za Fond za kvalitet i talente u iznosu od 780.000 eura, a za iducu godinu predviden je i 100.001 euro za Fond za dualno obrazovanje.

Podsjecamo, ministar prosvjete Damir Sehovic je ranije najavio osnivanje ovog fonda koji ce, kako je kazao, u 2020. godini biti operativan.

Prema njegovim rijecima, sredstva ce se koristiti za nagrade najboljim ucenicima i instruktorima, za bonuse i grantove poslodavcima koji su ukljucili veci broj ucenika, bonuse poslodavcima koji su zaposlili nakon skolovanja veci broj ucenika, naknade za instruktore prakticnog obrazovanja i slicno.

Govoreci o ulaganjima za obrazovanje, Sehovic je u nekoliko navrata najavio gradnju cetiri skole medu kojima je i gimnazija u Podgorici, rekonstrukciju tri vrtica i opremanje skola.

Pored infrastrukturnih ulaganja, Sehovic je kazao da ce u 2020. godini doci do povecanja izdvajanja za stanovanje prosvjetnih radnika. Takode, nedavnom odlukom Vlade plate prosvjetnih radnika ce od januara 2020. godine biti uvecane za devet odsto.

U JAVNOM PROSTORU

Nadlezne inspekcije Uprave za inspekcijske poslove za kontrolu primjene novog Zakona o sprecavanju upotrebe duvanskih proizvoda, od 14. avgusta od kad je na snazi do juce obavile su ukupno 2.770 pregleda i zbog utvrdenih nepravilnosti izdale prekrsajne naloge u ukupnom iznosu od 33.900 eura.

Zbog konzumiranja duvanskih proizvoda u radnom i javnom prostoru, skolama, vrticima, trgovinskim radnjama, te sudovima, ministarstvima, ali i zdravstvenim ustanovama turisticka, sanitarna i zdravstvena inspekcija Uprave za inspekcijske poslove izdale su ukupno 134 prekrsajna naloga u ukupnom iznosu od 33.900 eura, kazali su Dnevnim novinama iz Uprave za inspekcijske poslove.

Od 14. avgusta od kada je u primjeni novi Zakon o sprecavanju upotrebe duvanskih proizvoda, do 19. novembra turisticka inspekcija je kontrolisala ugostiteljske objekte i tokom 2.263 kontrole, kako su kazali, utvrdila 106 nepravilnosti.

“Izdato je 119 prekrsajnih naloga u iznosu od 30.490 eura, a podnijeto je i sest zahtjeva za pokretanje prekrsajnog postupka”, kazali su Dnevnim novinama iz UIP.

Utvrdene nepravilnosti odnosile su se na davanje dozvole za konzumiranje duvanskih proizvoda u radnom i javnom prostoru, ne isticanje oznaka o zabrani pusenja i, kako su rekli, ne opremanje prostorije za pusenje uredajima za ventilaciju.

“Upravi za inspekcijske poslove se obraca veliki broj poslovnih subjekata pitanjima u vezi sa primjenom ovog zakona, interesuju se kako bi svoje postupanje, u ovoj oblasti, uskladili sa zakonom i tako izbjegli kazne. Takode, dobijamo i prijave od gradana o pusenju na zabranjenim mjestima, koje inspektorima pomazu u nadzoru”, kazali su iz UIP

Sanitarni inspektori su, od 14. avgusta do 19. novembra, izvrsili 381 inspekcijski pregled u cilju kontrole primjene odredbi Zakona o ogranicavanju upotrebe duvanskih proizvoda i izdali devet prekrsajnih naloga ukupne vrijednosti 1.610 eura.

Kontrolisani su vaspitnoobrazovni objekti, odnosno skole i vrtici, trgovinska djelatnost, objekti u kojima se prireduju igre na srecu, kao i radni prostori u kojima poslove obavljaju drzavni organi, organi drzavne uprave, organi uprave, organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave i sluzbe, kao i druga pravna lica koja vrse javna ovlascenja (sudovi, ministarstva, uprave, sluzbe u opstinama, pravna lica koja vrse javna ovlascenja).

“Zbog nepostovanja odredbi zakona u javnim i radnim prostorima izdato je devet prekrsajnih naloga u iznosu od 1.610 eura i to: jednom pravnom licu i jednom odgovornom licu javne ustanove, jednom preduzetniku i jednom odgovornom licu i dva fizickim licima u organu lokalne samouprave, jednom odgovornom licu u organu uprave, jednom pravnom licu i jednom odgovornom licu poslovnog subjekta”, precizirali su za Dnevne novine iz UIP

Za tri mjeseca primjene Zakona o ogranicavanju upotrebe duvanskih proizvoda zdravstveni inspektori izvrsili su 126 inspekcijskih pregleda i izdali sest prekrsajnih naloga u iznosu od 1.800 eura.

“Kontrole su vrsene u objektima u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost u javnom i privatnom sektoru i to u Klinickom centru, institutima, bolnicama sa pripadajucim odjeljenjima, zavodima, poliklinikama, domovima zdravlja sa pripadajucim ambulantama, opstim i specijalistickim ambulantama, laboratorijama, objektima za promet ljekova i medicinskih sredstava u javnom i privatnom sektoru. Zbog nepostovanja odredbi zakona u javnim ustanovama u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost izdato je sest prekrsajnih naloga u iznosu od 1.800 eura i to pravnim i odgovornim licima zdravstvenih ustanova u Podgorici i Niksicu.

PREMASILA NJEMACKU

Francuska je prvi put od pocetka migrantske krize 2015. godine, premasila Njemacku i postala je prva evropska zemlja za trazioce azila, izjavio je danas francuski ministar unutrasnjih poslova Kristof Kastaner.

“Francuska je od 20. oktobra prva evropska zemlja za trazioce azila, iako opada broj dolaska migranata u Evropu”, rekao je Kastaner.

U jeku migrantske krize, Francuska je imala 80.075 zahteva za azil, a Njemacka 890.000.

Sada je Francuska u blagoj prednosti u odnosu na Njemacku. Do 17. novembra za Francusku je podnijeto 120.900 zahtjeva za azil, a za Njemacku 119.900, naveli su izvori bliski francuskom Ministarstvu unutrasnjih poslova.

PREMASILA NJEMACKU

Francuska je prvi put od pocetka migrantske krize 2015. godine, premasila Njemacku i postala je prva evropska zemlja za trazioce azila, izjavio je danas francuski ministar unutrasnjih poslova Kristof Kastaner.

“Francuska je od 20. oktobra prva evropska zemlja za trazioce azila, iako opada broj dolaska migranata u Evropu”, rekao je Kastaner.

U jeku migrantske krize, Francuska je imala 80.075 zahteva za azil, a Njemacka 890.000.

Sada je Francuska u blagoj prednosti u odnosu na Njemacku. Do 17. novembra za Francusku je podnijeto 120.900 zahtjeva za azil, a za Njemacku 119.900, naveli su izvori bliski francuskom Ministarstvu unutrasnjih poslova.

PROTIV PREDSJEDNIKA

Hiljade Kolumbijaca, nezadovoljnih radom predsjednika zemlje Ivana Dukea, protestovale su danas u Bogoti, navodeci brojne razloge, od dugotrajne ekonomske nejednakosti do nasilja nad aktivistima.

Studenti, nastavnici i clanovi sindikata okupili su se na jednom od najvecih protesta u Kolumbiji prethodnih godina, stavljajuci nepopularnu vladu pred test dok nemiri potresaju region Latinske Amerike.

Neki demonstranti su nosili plakate na kojima je Duke prikazan kao svinja, drugi su plesali u suknjama jarkih boja i sa slamnatim sesirima.

Za razliku od drugih nedavnih protesta u Latinskoj Americi, danasnje demonstracije u Bogoti nisu inspirisane nekim konkretnim dogadjajem, vec razlicitim nezadovoljstvima ljudi.

Analiticari su skepticni da bi danasnji protest mogao da dovede do duzih nemira kao u Boliviji, Cileu i Ekvadoru, i navode da u podijeljenoj zemlji koja ima jednu od boljih ekonomija u regionu nema dovoljno faktora koji bi ujedinili nezadovoljne.

Upkos sporazumu iz 2016. koji je prethodna vlada postigla sa ljevicarskim pobunjenicima, veci dio Kolumbije i dalje je pogoden nasiljem posto se kriminalne naoruzane grupe bore za teritoriju na kojoj drzava nije prisutna.

Kolumbijska ekonomija ove godine brze raste, ali zemlja ima jednu od najvecih stopa nejednakosti u Juznoj Americi.

PROTIV PREDSJEDNIKA

Hiljade Kolumbijaca, nezadovoljnih radom predsjednika zemlje Ivana Dukea, protestovale su danas u Bogoti, navodeci brojne razloge, od dugotrajne ekonomske nejednakosti do nasilja nad aktivistima.

Studenti, nastavnici i clanovi sindikata okupili su se na jednom od najvecih protesta u Kolumbiji prethodnih godina, stavljajuci nepopularnu vladu pred test dok nemiri potresaju region Latinske Amerike.

Neki demonstranti su nosili plakate na kojima je Duke prikazan kao svinja, drugi su plesali u suknjama jarkih boja i sa slamnatim sesirima.

Za razliku od drugih nedavnih protesta u Latinskoj Americi, danasnje demonstracije u Bogoti nisu inspirisane nekim konkretnim dogadjajem, vec razlicitim nezadovoljstvima ljudi.

Analiticari su skepticni da bi danasnji protest mogao da dovede do duzih nemira kao u Boliviji, Cileu i Ekvadoru, i navode da u podijeljenoj zemlji koja ima jednu od boljih ekonomija u regionu nema dovoljno faktora koji bi ujedinili nezadovoljne.

Upkos sporazumu iz 2016. koji je prethodna vlada postigla sa ljevicarskim pobunjenicima, veci dio Kolumbije i dalje je pogoden nasiljem posto se kriminalne naoruzane grupe bore za teritoriju na kojoj drzava nije prisutna.

Kolumbijska ekonomija ove godine brze raste, ali zemlja ima jednu od najvecih stopa nejednakosti u Juznoj Americi.

  • Dolazak Lidla i dalje na čekanju: Urbanističke procedure usporavaju investiciju
    on 05/07/2026 at 19:35

    Dugo najavljivan i iščekivan dolazak "Lidla" u Crnu Goru i dalje je u fazi najave. Njemački investitor ima svoju politiku poslovanja koja se zasniva na tome da u istom periodu otvori više objekata. U nekim opštinama, međutim, još uvijek nijesu završene urbanističko - tehničke procedure što usporava ulazak poznatog brenda u našu državu. To je kočnica i za Berane u kojem je pored obezbijeđene lokacije završena i dokumentacija za gradnju supermarketa.

  • Koliko je Lidl u Hrvatskoj jeftiniji od marketa u Crnoj Gori?
    on 05/07/2026 at 19:04

    Upoređujemo cijene u našim trgovačkim marketima i Lidlu u Hrvatskoj. Povod da se bavimo ovom temom je da je dolazak tog njemačkog trgovinskog lanca najavljen prije par godina, ali još ništa od toga. Fokus nam je bio na proizvodima koje manje-više svakoga dana kupujemo.

  • Objavljen novi globalni indeks: Crna Gora u sredini liste, Slovenija među 20 najboljih
    on 05/07/2026 at 15:32

    Kompanija Henley & Partners, u saradnji sa analitičkom platformom AlphaGeo, objavila je novi Global Investment Risk and Resilience Index – indeks koji rangira zemlje svijeta prema otpornosti njihovih društava na ekonomske, političke, tehnološke i klimatske šokove. Crna Gora se na ovoj listi našla na 52. mjestu od 102 rangirane zemlje i teritorije, sa skorom od 64,78 poena.

  • Znanje i podrška utkani u čipku: vjenčanice nastale kroz EU projekat
    on 05/07/2026 at 10:56

    Uz podršku Evropske unije (EU) nastala je kolekcija od šest vjenčanica, koje su zajedno šili učenici Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“ i tim kompanije Dress on Top, koristeći materijale nabavljene u Crnoj Gori.

  • "Sa jednim poslom teško je pokriti osnovne troškove života"
    on 05/07/2026 at 06:39

    Vrijednost sindikalne potrošačke korpe, prema podacima Unije slobodnih sindikata, za drugi kvartal ove godine iznosi 2.110 eura. Prosječna zarada je, prema analizi Uprave za statistiku, malo iznad 1.000 eura. Proračun je jasan: za četvoročlanu porodicu potrebno je više od dvije prosječne plate ili četiri penzije. Građani komentarišu da je realna slika troškova koju je proračunao sindikat, a da bi stvarni pokazatelj vrijednosti zarada bilo uvođenje medijalne zarade, koja bi bila i 200 eura manja od prosječne koju objavljuje Monstat. Da je porodici mjesečno potrebno više od 2.000 eura saglasan je i ekonomski analitičar Davor Dokić, a za pokriće tih troškova, poručuje u komentaru za naš radio, neophodno je raditi dva posla.

  • Montenegroberza: Neznatan rast indeksa
    on 04/07/2026 at 18:07

    Neznatan rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) usvojila finansijski paket kojim se utvrđuju budžetski aranžmani koji će se primjenjivati na Crnu Goru nakon njenog pristupanja EU.

  • MF: Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak u reformama i jačanju javnih finansija
    on 04/07/2026 at 10:22

    Ministar finansija Novica Vuković sastao se sa šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru Jeffom Danforthom i njegovim timom, a tokom razgovora potvrđen je nastavak saradnje usmjerene na sprovođenje ekonomskih reformi, jačanje javnih finansija i usklađivanje sa evropskim standardima, saopšteno je iz resornog ministarstva.

  • Air Montenegro: Odlaganje isporuke novog aviona nije posljedica propusta kompanije
    on 04/07/2026 at 09:33

    Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro uputila je izvinjenje crnogorskoj javnosti zbog odlaganja planiranog dolaska novog vazduhoplova registarske oznake 4O-AOI, čiji je prelet iz Sarbrikena u Njemačkoj za Podgoricu bio planiran za juče.

  • Alabar odlikovan Ordenom zvijezde Italije
    on 04/07/2026 at 08:40

    Osnivač i predsjednik kompanije Emaar Properties, Mohamed Alabar, odlikovan je titulom viteza Orden zvijezde Italije, koju mu je dodijelio predsjednik te zemlje Sergio Matarela, navela je Ambasada Italije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

  • Partnerstvo koje pokreće ekonomski razvoj
    on 04/07/2026 at 07:36

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.