KREDITI U SVAJCARCIMA

Jedan od klijenata bivse Hipo Alpe Adria banke, koji je podigao kredit u svajcarskim francima, Dragan Senic, kazao je da je Centralna banka Crne Gore (CBCG) dozvolila da se na trzistu nase zemlje nade stetan bankarski proizvod.

On je, u Jutarnjem programu TVCG kazao je da je na taj nacin napravljen haos u zivotima 762 familije u Crnoj Gori.

“Bilo je nekoliko smrtnih slucajeva, da ne govorimo o razvodima i mukama kroz koje te porodice prolaze”, rekao je Senic, navodeci da su ljudi sa povjerenjem dosli u banku, a da je niza kamatna stopa u odnosu na druge banke bila samo mamac.

Na rocistu u petak je rastavljen postupak za 113 klijenata, “jer vise nijesmo imali pravnog osnova da se sudimo”.

“Trazili smo povlacenje tuzbe. Oni su se protivili povlacenju tuzbe i cim je nas tuzbeni zahtjev ispunjen, mi nijesmo imali vise pravnog osnova i onda su se klijenti odrekli tuzbenog zahtjeva, jer nema daljeg pravnog osnova za sudenje”, rekao je Senic, navodeci da su spremni da u ovom slucaju idu do Strazbura.

Advokat Dragomir Calasan pojasnio je da kada se doslo do odricanja od tuzbenog zahtjeva, doslo se do odluke o tome kome pripadaju troskovi postupka.

“Prvostepena presuda bila je da troskovi postupka padaju na teret tuzioca, dakle nas koji smo uspjeli u sporu za 113 ljudi i to je ukinuto na Visem sudu po nasoj zalbi. Onda je sud ponovo donio odluku da svak snosi svoje troskove. Visi sud je u maju opet ukinuo tu odluku i sugerisao da su nasi klijenti u nekom statusu da su izgubili spor pa da troskovi trebalo da pripadnu tuzenom. Medutim, nas stav je drugaciji. Mi smatramo da smo uspjeli u sporu i da se trebaju tumaciti sve odredbe. Sad su treba da odluci u razdvojenom postupku”, istakao je Calasan.

Pogledajte kompletno gostovanje u Jutarnjem programu…

NEPLACANJE PDV-A

Poreska uprava pokrenula je postupak provjere poslovanja sudskih vjestaka kako bi utvrdila ko je od njih bio duzan da plati porez na dodatu vrijednost (PDV).

Porez je, kako je Danu potvrdeno, platio samo jedan vjestak iz Bara, koji je ujedno i jedini registrovan za PDV.

Tokom protekle nedjelje iz Poreske uprave su pozvali vise vjestaka da im dostave finansijske izvjestaje o poslovanju i prihodima. Ovakva reakcija uslijedila je nakon sto je taj list objavio koliki su godisnji prihodi sudskih vjestaka, i to samo po osnovu angazovanja od sudova i tuzilastva.

Najmanje njih 30 prebacilo je cifru od 18.000 eura, sto automatski znaci da su morali platiti PDV. Redakciji Dana je potvrdeno da ce ubuduce od vjestaka zahtijevati da placaju PDV, bez obzira na to sto se oni pozivaju na rupu u zakonu o navodnom dodatnom, a ne stalnom poslu.

Sudskim vjestacima do sada je naplacivan porez od devet odsto na ime nagrade. Medutim, uvidom u listu prihoda jasno se vidi da se tu radi o ciframa koji premasuju stotine hiljada eura.

Vjestacima raznih struka po osnovu angazovanja sudova i tuzilastva od 2014. do 2018. godine, kako je to Dan nedavno objavio, isplacen je 4,1 milion eura, od cega nije placen ni jedan jedini cent PDV-a.

List je ove podatke dobio na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama od Tuzilackog i Sudskog savjeta. Ova cifra se odnosi na isplate samo za poslove koji su se odradivali za sudove, odnosno tuzilastva.

NEPLACANJE PDV-A

Poreska uprava pokrenula je postupak provjere poslovanja sudskih vjestaka kako bi utvrdila ko je od njih bio duzan da plati porez na dodatu vrijednost (PDV).

Porez je, kako je Danu potvrdeno, platio samo jedan vjestak iz Bara, koji je ujedno i jedini registrovan za PDV.

Tokom protekle nedjelje iz Poreske uprave su pozvali vise vjestaka da im dostave finansijske izvjestaje o poslovanju i prihodima. Ovakva reakcija uslijedila je nakon sto je taj list objavio koliki su godisnji prihodi sudskih vjestaka, i to samo po osnovu angazovanja od sudova i tuzilastva.

Najmanje njih 30 prebacilo je cifru od 18.000 eura, sto automatski znaci da su morali platiti PDV. Redakciji Dana je potvrdeno da ce ubuduce od vjestaka zahtijevati da placaju PDV, bez obzira na to sto se oni pozivaju na rupu u zakonu o navodnom dodatnom, a ne stalnom poslu.

Sudskim vjestacima do sada je naplacivan porez od devet odsto na ime nagrade. Medutim, uvidom u listu prihoda jasno se vidi da se tu radi o ciframa koji premasuju stotine hiljada eura.

Vjestacima raznih struka po osnovu angazovanja sudova i tuzilastva od 2014. do 2018. godine, kako je to Dan nedavno objavio, isplacen je 4,1 milion eura, od cega nije placen ni jedan jedini cent PDV-a.

List je ove podatke dobio na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama od Tuzilackog i Sudskog savjeta. Ova cifra se odnosi na isplate samo za poslove koji su se odradivali za sudove, odnosno tuzilastva.

PRIJAVLJENO CBCG

lako se zvanicno ne zna koliko domacih gradana cuva novac u bankama u inostranstvu, podaci CBCG pokazuju da u Crnoj Gori ima vise racuna nego stanovnika.

Pojedini gradani imaju milionske svote na racunima. Po posljednjim, nedavno javno saopstenim podacima CBCG, koje joj banke mjesecno dostavljaju, na kraju avgusta depozit veci od milion eura imao je 71 gradanin. To je sest manje nego na pocetku godine Podaci pokazuju da je sada rekorder gradanin sa kontom od 32 miliona eura. To je znatno manje nego prije deset mjeseci, kada je rekord bio 50,3 miliona.

POVJERLJIVO

Pobjedi je tada saopsteno da gradanin rekorder nije stranac nego domaci. Ocigledno je da se za desetak mjeseci njegov racun “istopio” za 18 miliona. Podaci sa kraja avgusta takode pokazuju da deset najvecih depozita domacih i stranaca iznosi ukupno 88,2 miliona.

Centralnoj banci su 62 domace kompanije, odnosno pravna lica, prijavile da imaju novac na racunima u inostranstvu. One su na inostranim racunima na kraju prosle godine imale ukupno 12,7 miliona eura, saopsteno je Pobjedi iz CBCG.

“Izvjestaj o stanju i prometu na racunima u inostranstvu za 2018. su dostavile 62 kompanije. Prema tim izvjestajima, na kraju prosle godine stanje na racunima u inostranstvu iznosilo je 12,7 miliona eura”, precizirali su iz regulatora.

Iz CBCG su se “ogradili” da je podatak od 12,7 miliona suma koju su dostavile same kompanije. Za tacnost dostavljenih podataka oni i odgovaraju.

Bez odgovora je ostalo pitanje iz kojih oblasti su ove kompanije.

“Zbog povjerljivosti i zastite individualnih podataka ove informacije nijesu dostupne”, kazali su iz CBCG.

I dalje je nepoznato koliko gradana Crne Gore imaju na racunima u inostranstvu, jer po nasim zakonima to nijesu duzni nikom da prijavljuju.

“Centralna banka ne raspolaze podacima koliko sredstava crnogorski gradani imaju na racunima u inostranstvu”, receno je Pobjedi u odgovoru na pitanje ima li procjene koliko gradana ima racune vani i koliki je ukupni konto.

Iz ovog regulatora podsjecaju da je po Zakonu o tekucim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom propisano slobodno obavljanje tekucih i kapitalnih poslova i prenosi imovine iz Crne Gore u inostranstvo i obrnuto.

DOMACI RACUNI

Po posljednjim podacima CBCG, ukupni depoziti iznose 3,51 milijardu eura, od cega domaca’ pravna lica, gradani, Vlada, NVO… imaju 2,76 milijardi, a strane firme, gradani i NVO 754,5 miliona eura.

Od 3,51 milijarde eura depozita u domacim finansijskim institucijama na kraju septembra, crnogorski drzavljani imali su 1,3 milijarde, a stranci 460,26 miliona, lokalna i centralna vlada 252,89 miliona, domaca privreda 1,11 milijardi eura, od cega privatne firme 903,6, a . drzavne 210 miliona, NVO i druge neprofitne organizacije 57,8 miliona, finansijske institucije 36,1 milion.

Strani drzavljani na racunima u Crnoj Gori drze 460,3 miliona eura, strane firme 283,5 miliona eura, finansijr ski sektor 7,1 milion, a strane NVO 3,57 miliona eura.

U LUCI BAR

Luka Bar pretovarila je od pocetka godine do kraja septembra vise od 1,13 miliona tereta, sto je 18 odsto vise nego u istom periodu prosle godine, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama izvrsni direktor barske kompanije Vladan Vucelic.

“Zadovoljan sam rezultatima poslovanja i sprovedenim aktivnostima u prethodnih devet mjeseci. Kao najznacajnije aktivnosti u navedenom periodu izdvojio bih nekoliko stvari. Prva je stvaranje pravnog okvira za nesmetan rad i razvoj kompanije potpisivanjem Aneksa ugovora o koriscenju morskog dobra. Time je Luci Bar potvrdeno iskljucivo pravo koriscenja luckog podrucja i infrastrukture i omoguceno preduzimanje konkretnih aktivnosti usmjerenih ka optimalnom iskoriscenju postojecih potencijala i razvoju novih kapaciteta, u skladu sa zakonom i strateskim opredjeljenjima Drzave. Drugo sto je posebno znacajno jeste izvrsena procjena vrijednosti imovine, prvi put nakon 2008. godine, cime je dovedena na fer-trzisnu vrijednost”, naveo je Vucelic.

Dodaje da je taj period obiljezilo i potpisivanje Kolektivnog ugovora, kojim je, na optimalan nacin, obezbijeden najsiri obim zastite prava zaposlenih.

“Postignuto je i sudsko poravnanje sa AD Port of Adria, cime smo, na najbolji nacin, regulisali sva sporna i nerijesena pitanja koja su opterecivala poslovanje Luka Bar AD i pomenutog operatera unutar luckog podrucja. Napomenuo bih i da imamo i znacajan broj novih komitenata i dogovorenih poslovnih aranzmana, koji su uticali na povecanje obima pretovara tereta u ovom periodu, medu kojima posebno isticem zakljucivanje komercijalnog ugovora sa kompanijom HBIS Zeljezara Smederevo na pretovaru rude gvozda. Uspostavili smo kontakt i dogovorili uslove saradnje, a uskoro nas ocekuje i potpisivanje ugovora, sa ZIJiN RTB Bor na uvozu koncentrata bakra”, naglasio je izvrsni direktor Luke Bar.

Ostvareni rezultati su, ocjenjuje, nadmasili izuzetno ambiciozno postavljen plan pretovara i to daje osnovu da budu zadovoljni postignutim.

“Ukupni prihodi za devet mjeseci ove godine iznose 6.946.312 eura, a rashodi 6.672.273 eura, sto znaci da je ovaj poslovni period zavrsen pozitivnim rezultatom, uz ostvarenu dobit od 274.039 eura. Na osnovu ostvarenog pretovara u oktobru od 167.000 tona, kao i prema projekciji pretovara za naredna dva mjeseca, moze se ocekivati da isti, u 2019.godini, premasi brojku od 1.650.000 tona, sto bi bilo skoro 300.000 tona vise u odnosu na proslu godinu i granicilo bi se sa rekordnim godisnjim pretovarom u periodu nakon restrukturiranja 2009. godine. Projekcija pretovara u posljednjem kvartalu ove godine jasno ukazuje na zakljucak da ce biti ostvareni i finansijski elementi biznis plana, odnosno postignut pozitivan finansijski rezultat, znatno veci u odnosu na iskazanu dobit za prvih devet mjeseci”, dodaje Vucelic.

PODACI IZ IZVJESTAJA

Preporuka da se u radu sa osudenim maloljetnicima primjenjuju utvrdeni standardi primjena posebnog oblika tretmana i nastavak skolovanja, nije ispunjena u potpunosti, navodi se u nedavno objavljenom Izvjestaju o kontrolnom obilasku Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Kazneno-popravnog doma i zdravstvene sluzbe.

Ipak, u odnosu na prethodnu analizu, zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima, pisu Dnevne novine.

Naime, izvjestaj je sacinio tim Nacionalnog preventivnog mehanizma NPM i to na osnovu dvije nenajavljene posjete UIKS-u tokom jula tekuce godine.

Tim NPM izvrsio je kontrolni obilazak u cilju uvida u realizaciju preporuka datih nakon obilaska 2016. godine, radi unapredenja stanja u oblasti penoloskog tretmana i zdravstvene zastite zatvorenika tj. dostupnosti sekundarne i tercijarne zdravstvene zastite licima lisenim slobode.

Kada je u pitanju rad sa osudenim maloljetnicima, u Odjeljenju za maloljetnike sprovodene su radionice na temu asertivne komunikacije i kontrole agresivnog ponasanja.

“Takode, sprovodi se grupni rad koji se zasniva na psihosocijalnoj podrsci. Tokom 2018. godine realizovane su psiholoske radionice sa maloljetnicima na temu moralnosti i moralnog rasudivanja. Radionice opismenjavanja maloljetnika odrzavaju se jednom nedjeljno, pretezno sa maloljetnicima romske populacije”, navodi se u izvjestaju.

Jedan od maloljetnika dobio je sertifikat za zavrsenu obuku za bravara. Uspostavljena je saradnja sa Ministarstvom prosvjete u cilju obrazovanja maloljetnika. Takode, obezbijedene su knjige i drugi potrebi materijal za ucenje. Maloljetnici koji zavrsavaju srednju skolu odvode se na konsultacije i vanredno polaganje ispita. Donacijom UNICEF-a obezbijedena je oprema za kulturne, sportske i obrazovne aktivnosti maloljetnika (racunarska oprema, oprema za teretanu, profesionalni fotoaparat).

“U odnosu na prethodnu analizu NPM-a zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima. Medutim, uvidom u dokumentaciju tim NPM-a je zapazio da se vodi odredena, ali nepotpuna evidencija o ovim aktivnostima. Ne postoji plan rada, npr. na nedjeljnom ili mjesecnom nivou, imena i potpisi ucenika” stoji u izvjestaju.

Nije do kraja ispunjena ni preporuka da se za svakog zatvorenika pripremi individualni plan i program tretmana i da se kvalitetno sprovodi. Uvidom u dokumentaciju, te sadrzaj licnih listova zatvorenika utvrdeno je da se za svakog zatvorenika priprema opsti program tretmana razvrstavanje u klasifikacionu grupu, razvrstavanje u prevaspitnu grupu i paviljon, radno angazovanje (shodno radnoj sposobnosti i interesovanjima zatvorenika), tokom izdrzavanja kazne dodjeljuju se pogodnosti itd.

“Kada su u pitanju posebni programi tretmana NPM je informisan da se u KPD Podgorica sprovodi grupni rad sa zavisnicima, rad na kontroli nasilnickog ponasanja, opismenjavanje, a u pripremi su prirucnici za rad sa pociniocima seksualnih delikata i zatvorenicima osudenim na duge zatvorske kazne”, pise u izvjestaju.

PODACI IZ IZVJESTAJA

Preporuka da se u radu sa osudenim maloljetnicima primjenjuju utvrdeni standardi primjena posebnog oblika tretmana i nastavak skolovanja, nije ispunjena u potpunosti, navodi se u nedavno objavljenom Izvjestaju o kontrolnom obilasku Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Kazneno-popravnog doma i zdravstvene sluzbe.

Ipak, u odnosu na prethodnu analizu, zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima, pisu Dnevne novine.

Naime, izvjestaj je sacinio tim Nacionalnog preventivnog mehanizma NPM i to na osnovu dvije nenajavljene posjete UIKS-u tokom jula tekuce godine.

Tim NPM izvrsio je kontrolni obilazak u cilju uvida u realizaciju preporuka datih nakon obilaska 2016. godine, radi unapredenja stanja u oblasti penoloskog tretmana i zdravstvene zastite zatvorenika tj. dostupnosti sekundarne i tercijarne zdravstvene zastite licima lisenim slobode.

Kada je u pitanju rad sa osudenim maloljetnicima, u Odjeljenju za maloljetnike sprovodene su radionice na temu asertivne komunikacije i kontrole agresivnog ponasanja.

“Takode, sprovodi se grupni rad koji se zasniva na psihosocijalnoj podrsci. Tokom 2018. godine realizovane su psiholoske radionice sa maloljetnicima na temu moralnosti i moralnog rasudivanja. Radionice opismenjavanja maloljetnika odrzavaju se jednom nedjeljno, pretezno sa maloljetnicima romske populacije”, navodi se u izvjestaju.

Jedan od maloljetnika dobio je sertifikat za zavrsenu obuku za bravara. Uspostavljena je saradnja sa Ministarstvom prosvjete u cilju obrazovanja maloljetnika. Takode, obezbijedene su knjige i drugi potrebi materijal za ucenje. Maloljetnici koji zavrsavaju srednju skolu odvode se na konsultacije i vanredno polaganje ispita. Donacijom UNICEF-a obezbijedena je oprema za kulturne, sportske i obrazovne aktivnosti maloljetnika (racunarska oprema, oprema za teretanu, profesionalni fotoaparat).

“U odnosu na prethodnu analizu NPM-a zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima. Medutim, uvidom u dokumentaciju tim NPM-a je zapazio da se vodi odredena, ali nepotpuna evidencija o ovim aktivnostima. Ne postoji plan rada, npr. na nedjeljnom ili mjesecnom nivou, imena i potpisi ucenika” stoji u izvjestaju.

Nije do kraja ispunjena ni preporuka da se za svakog zatvorenika pripremi individualni plan i program tretmana i da se kvalitetno sprovodi. Uvidom u dokumentaciju, te sadrzaj licnih listova zatvorenika utvrdeno je da se za svakog zatvorenika priprema opsti program tretmana razvrstavanje u klasifikacionu grupu, razvrstavanje u prevaspitnu grupu i paviljon, radno angazovanje (shodno radnoj sposobnosti i interesovanjima zatvorenika), tokom izdrzavanja kazne dodjeljuju se pogodnosti itd.

“Kada su u pitanju posebni programi tretmana NPM je informisan da se u KPD Podgorica sprovodi grupni rad sa zavisnicima, rad na kontroli nasilnickog ponasanja, opismenjavanje, a u pripremi su prirucnici za rad sa pociniocima seksualnih delikata i zatvorenicima osudenim na duge zatvorske kazne”, pise u izvjestaju.

PUT PODGORICA – NIKSIC

Zbog obilnih padavina koje su veceras pogodile Crnu Goru, na putu Podgorica – Niksic doslo je do odrona u mjestu Zagorak i saobracaj je obustavljen, saopsteno je Portalu RTCG iz Auto-moto saveza.

Iz Automoto saveza nam je saopsteno da su ekipe na terenu i da rade na uklanjanju odrona.

KOD NAPULJA

Dvojica mafijasa su nakon izlaska iz zatvora docekana vatrometom u blizini Napulja, pisu italijanski mediji.

Dovani Ilijano (48) i Silvio De Luka (41) odsluzili su osmogodisnju, odnosno desetogodisnju zatvorsku kaznu za reketiranje.

U Monteruselu, zapadno od Napulja, stotinjak rodaka i prijatelja docekalo ih je sampanjcem, vatrometom i svjetlosnim efektima. U cast njihovog povratka u zavicaj, poznatom po preprodaji droge, unajmljen je i izvodac tradicionalnih napolitanskih pjesama koji je mnoge svoje kompozicije posvetio mafijasima koji su jos iza resetaka.

O tom dogadaju dokumentovanom fotografijama i video snimcima objavljenim na drustvenim mrezama policija vodi istragu.

KOD NAPULJA

Dvojica mafijasa su nakon izlaska iz zatvora docekana vatrometom u blizini Napulja, pisu italijanski mediji.

Dovani Ilijano (48) i Silvio De Luka (41) odsluzili su osmogodisnju, odnosno desetogodisnju zatvorsku kaznu za reketiranje.

U Monteruselu, zapadno od Napulja, stotinjak rodaka i prijatelja docekalo ih je sampanjcem, vatrometom i svjetlosnim efektima. U cast njihovog povratka u zavicaj, poznatom po preprodaji droge, unajmljen je i izvodac tradicionalnih napolitanskih pjesama koji je mnoge svoje kompozicije posvetio mafijasima koji su jos iza resetaka.

O tom dogadaju dokumentovanom fotografijama i video snimcima objavljenim na drustvenim mrezama policija vodi istragu.

  • Vlasnici uklonili polovinu neupotrebljivih vozila sa parkinga, Deponija poziva da ih predaju za novac
    on 19/08/2026 at 19:12

    Naći parking mjesto glavobolja je Podgoričana, a taj problem, koji nas sputava u završavanju svakodnevnih obaveza, lokalna vlast pokušava da riješi. Jedan od načina je uklanjanje velikog broja automobila koji se godinama ne koriste. Uprava za inspekcijske poslove u tom je poslu već nekoliko dana, a za TVCG objašnjavaju šta je obaveza vlasnika, a šta nadležnih.

  • Crna Gora i Island zajedno u EU: Šansa ili kočnica na evropskom putu?
    on 19/08/2026 at 18:57

    Mogu li Crna Gora i Island istovremeno postati članice Evropske unije i da li bi eventualni povratak Islanda za pregovarački sto sa Briselom pomogao ili usporio evropski put naše države? Dok državljani Islanda tek za deset dana treba da odluče o obnovi pregovora, Crnogorci većinom nemaju dilemu. Iz Brisela, za Dnevnik, stižu procjene da bi zajedničko proširenje bilo poželjna poruka Evropske unije.

  • Zbog rasta cijena goriva, taksisti posluju s minusom; Analitičari najavljuju poskupljenja
    on 19/08/2026 at 18:45

    Najveći trošak za gorivo imaju oni privrednici koji se bave prevozom, a među njima su i taksisti. Zbog rasta cijena naftnih derivata kažu da u posljednje vrijeme posluju s minusom. Takav poslovni rezulat, kako procjenjuju analitičari imaće i drugi privrednici, pa će biti prinuđeni da povećaju cijene proizvoda i usluga. Rjesenje je, kazu, povlačenje derivata iz naftnih rezervi.

  • Za nepropisno parkiranje 1.600 kazni, Komunalna: Bićemo dosljedni
    on 19/08/2026 at 18:34

    Da se loše navike mogu promijeniti kada se takne u novčanik, govori prohodnost ulica od kada je na snagu stupio Zakon o bezbjednosti saobraćaja. Neki, ipak, nijesu ozbiljno shvatili upozorenja, pa je Komunalna policija izrekla 1.600 kazni za nepropisno zaustavljanje i parkiranje. I dok građani negoduju, struka ocjenjuje da novo rješenje donosi jasnija pravila koja će doprinijeti većoj bezbjednosti na ulicama. Iz Komunalne policije najavljuju da će striktno i dosljedno primjenjivati zakon, te da neće biti pošteđenih.

  • Uklonjeno više divljih deponija u Nikšiću
    on 19/08/2026 at 18:28

    Iz Komunalnog preduzeća Nikšić saopšteno je da su radnici tog preduzeća uklonili divlje deponije u blizini Carevog i Vukovog mosta, kao i na više lokacija u gradu.

  • U saobraćajnoj nesreći u Brazilu najmanje 23 mrtvih
    on 19/08/2026 at 18:10

    Najmanje 23 osobe su poginule danas u frontalnom sudaru autobusa i kamiona na autoputu BR-373 u južnoj brazilskoj državi Parana, saopštila je danas savezna saobraćajna policija.

  • Šta rade agenti veštačke inteligencije kada ljudi ne gledaju
    on 19/08/2026 at 18:07

    Eksperimenti i primeri iz stvarnog sveta pokazuju da napredni AI agenti mogu delovati nepredvidivo kada su ostavljeni bez nadzora.

  • CNP: Saopštenje CGO-a pretenciozno, prejudicirano i netačno
    on 19/08/2026 at 17:52

    Iz Crnogorskog narodno pozorišta kazali su da je današnje saopštenje Centra za građansko odbrazovanje (CGO), kojim je CNP pozvano da povuče predstavu iz programa 59. BITEF-a, pretenciozno, prejudicirano i netačno.

  • Izrael potvrdio da su pucali na vozilo u kojem je bila devojčica Hind Radžab, pokreće krivičnu istragu
    on 19/08/2026 at 17:17

    Petogodišnja devojčica je preživela prvobitni napad, ali su granatirana kola Hitne pomoći koja su poslata da joj pomognu. Film 'Glas Hind Radžab' bio je kandidat za Oskara 2026.

  • Imenovan novi ministar odbrane Ukrajine
    on 19/08/2026 at 17:02

    Ukrajinski parlament odobrio je danas imenovanje Jevgenija Hmare za ministra odbrane Ukrajine, umjesto smijenjenog Mihaila Fedorova.

  • Crna Gora i Island zajedno u EU: Šansa ili kočnica na evropskom putu?
    on 19/08/2026 at 18:57

    Mogu li Crna Gora i Island istovremeno postati članice Evropske unije i da li bi eventualni povratak Islanda za pregovarački sto sa Briselom pomogao ili usporio evropski put naše države? Dok državljani Islanda tek za deset dana treba da odluče o obnovi pregovora, Crnogorci većinom nemaju dilemu. Iz Brisela, za Dnevnik, stižu procjene da bi zajedničko proširenje bilo poželjna poruka Evropske unije.

  • Mikić: Da je prihvaćen predlog URE, svaki penzioner bi primao 40 eura više
    on 19/08/2026 at 11:44

    Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić ocijenio je da povećanje prosječne penzije za svega šest centi pokazuje pogrešne prioritete Vlade, navodeći da bi svaki penzioner u Crnoj Gori ovog mjeseca primio 40 eura više da su Vlada i parlamentarna većina prihvatile predlog URE o dodatnom povećanju penzija.

  • Zečević: PES će podržati provjeru integriteta mandatara i članova Vlade
    on 19/08/2026 at 10:15

    Pokret Evropa sad podržaće izmjene Ustava kojima bi bila uvedena obavezna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade, saopštio je poslanik PES-a Milan Zečević, ističući da provjera mora biti jasna, objektivna i jednaka za sve.

  • "Ustavne izmjene rezultat političkih dogovora"
    on 19/08/2026 at 05:51

    Činjenica da Ustavni odbor nije usvojio nijedan predlog učesnika javne rasprave povodom izmjena Ustava partitokratsko je prisvajanje vrlo važnih odluka o budućnosti građana, kazala je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević. I advokat Saša Vujović smatra da je rasprava samo formalno bila javna.

  • Nema funkcije bez provjere
    on 19/08/2026 at 05:30

    Prepoznati rizik prije nego preraste u sukob interesa ili zloupotrebu funkcije, to je cilj novog ustavnog rješenja kojim se uvodi obavezna prethodna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove izvršne vlasti, pojašnjava za RTCG inicijator, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. Poručuje da najvažniji standardi moraju važiti za one koji donose najvažnije odluke u državi.

  • Živković: Neslaganja u vlasti pokazuju potpuni raspad sistema
    on 18/08/2026 at 17:50

    Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je da neslaganja unutar izvršne vlasti o nizu važnih pitanja pokazuju, kako tvrdi, potpuni raspad sistema i da Crna Gora danas nema funkcionalnu Vladu ni premijera.

  • Bojanić Lalović: Pet hiljada građana čeka svoja prava, neko mora da odgovara
    on 18/08/2026 at 17:40

    Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović ocijenila je da je činjenica da oko pet hiljada građana zbog neažurnosti Socijalno ljekarske komisije čeka na ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava, još jedan pokazatelj da sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori ne funkcioniše kada je građanima najpotrebniji.

  • Klikovac: Vlada smanjila gužve, ali ne brzim cestama već skupljim gorivom
    on 18/08/2026 at 16:20

    Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac kritikovao je najnovije poskupljenje goriva, ističući da je Vlada uspjela da smanji saobraćajne gužve, ali ne izgradnjom brzih cesti nego većim cijenama dizela.

  • Ivanović sa njemačkim ambasadorom: Podrška Berlina važna za završnicu evropskih integracija
    on 18/08/2026 at 14:56

    Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se danas sa novoimenovanim ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori Edgarom Alfredom Gansenom, koji je ocijenio da Crna Gora ima jasnu evropsku perspektivu i izrazio spremnost Berlina da nastavi da podržava njen put ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Koprivica: Građani cijene ljude od riječi, koji ne mijenjaju mišljenja kako vjetar dune
    on 18/08/2026 at 13:54

    Koliko god bila tačna, i za koga god bila naručena, i najnovija anketa o rejtingu partija u Crnoj Gori korektno je prepoznala politički uspon Demokratske narodne partije, čiji je predsjednik Milan Knežević, po većem broju anketa, ili u najužem krugu, najpopularniji političar u Crnoj Gori, pa je sinergija kompletnog rejtinga partije sasvim logična.