MILANOVIĆ

Hrvatska se ne petlja u unutrašnje poslove drugih država, znamo šta je takav odnos izazivao u prošlosti i na to smo alergični, poručio je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. On je, u emisiji “Teleskopija” na TVCG, istakao da posmatraju stvari, ali da to ne znači da “čiste topove na topovnjačama”. Milanović je ocjenio da su odnosi u regionu svakakvi, ali da se ne mogu svi staviti u zajednički nazivnik.

“Crna Gora je jedna relativno kompaktna politika, ali tu je i vrlo jaka i glasna opozicija, na tom projektu na kojem vlast u Crnoj Gori radi već godinama, tu mislim i na projekat Crne Gore, očigledno da neki ljudi misle da Crna Gora ne treba biti samostalna država”, kazao je Milanović.

Hrvatska je, po mišljenju Milanovića, tamo gdje pripada i snalazi se korektno – NATO i EU.

“Srbija ima svoje probleme. Možda se malo više bave Crnom Gorom i možda bi Crnu Goru trebalo ostaviti na miru, da se koliko i kako misli bavi sobom”, kazao je Milanović, “Mislim da je Crna Gora napredovala i više nego što je na primjer u Jugoslaviji i da je to posljedica samostalnosti, ostalo su vaše unutrašnje stvari, a u unutrašnje stvari neću da se miješam.”

Navodi i da je siguran da će pitanje granica sa Crnom Gorom doći na dnevni red, bez pritisaka i na jedan civilizovani način.

U Srbiji su, ocjenjuje Milanović, građani birali određenu politiku i opet su je izabrali i to je, kako navodi, teret odgovornosti sa kojim ta zemlja treba živjeti.

Kazao je i da je u Hrvatskoj, kao političar u posljednjih 15 godina, imao veliku podršku među pripadnicima zajednica Srba.

“To je zajednica koja je devastirana, koja je silovana, zahvaljujući politici Beograda 90-ih. Koja je dovedena u zabludu i nasankana da se pobuni protiv Hrvatske”, rekao je hrvatski predsjednik i dodao:

“Nisam ovdje došao burgijati protiv Srbije i Srba, to nije moj put i filozofija, ali vidim da Srbija je posljednjih 30 godina propustila sjajne šanse zahvaljujući divljoj politici nekih ljudi.”

Što se tiče pitanja odbrane, Milanović kaže da Srbija najviše podrške dobija od Zapada, ne od Rusije.

“Ona nije neprijatelj Zapada, uopšte se tako ne ponaša, ali politička retorika je nešto druga…”, dodaje Milanović.

“Male smo države i mora se puno razgovarati. Sile više nema kao ’91. godine, kada je čaršijska vlast ukrala zajedničku vojsku i platni sustav i izazvala rat na području bivše Jugoslavije, posljedice toga su bili događaji oko Dubrovnika, što se više neće ponoviti. Kao ni 1916. i Mojkovac, gdje je Hrvatska učestvovala kao dio Austrougarske, ali to nije bila naša autonomna volja”, kazao je Milanović.

Ističe i da je Jugoslavija bila nužnost, “jedno prelazno radoblje ka potpunoj afirmaciji i samostalnosti”.

“Hrvatskom narodu, neće se svako složiti, Jugoslavija je bila brana od aspiracija i nasilja od nekih većih igara sa zapada, prije svega ka hrvatskoj obali”, kazao je Mialnović.

Dobri odnosi nijesu od juče

Dobri odnosi Crne Gore i Hrvatske nijesu od juče, na tome se radilo godinama, kazao je Milanović u “Teleskopiji”.

“Gospodin Đukanović se izvinio za Dubrovnik prije puno godina, ne mora dva puta, to je jedna nesretna, loša epizoda, sada smo na istom putu i djelimično u istom društvu… Nama je važno, meni je važno, da naši susjedi budu ljudi koji dijele slične, ne nužno iste vrijednosti, i čije ponašanje možemo u dobrom smislu predvidjeti, kao i oni naše. To je umjetnost nakog zajdničkog susjedskog života”, kazao je Milanović.

Još jednom je kazao da će Crna Gora “brzih dana” biti članica EU.

Na pitanje o brodu kojim je došao u Crnu Goru, Milanović je pojasnio da je u pitanju obalno-patrolni brod, koji se proizvodi serijski.

“Drago mi je da ga i susjedne države vide, biće još brodova u seriji”, navodi hrvatski predsjednik i ističe da je taj projekat započet u vrijeme dok je predvodio Vladu. 

Hrvati žele dobro Crnoj Gori

Milanović je kao dobar ocijenio položaj Hrvata u Crnoj Gori.

“U Donjoj Lastvi imaju neke tehničko-imovinske probleme, ali mislim da su inače zadovoljni i nije slučajno da podržavaju ovakav koncept države. Crna Gora je građanska država i mislim da se Hrvati tu dobro prepoznaju, nema ih puno, žele dobro ovoj državi i mislim da tako rade i da se tako ponašaju”, navodi predsjednik Hrvatske.

Nadali se sadržajnijem predsjedavanju

Hrvatska, smatra Milanović, nema razloga da bude nezadovoljna svojim predsjedavanjem EU.

“Da je situacija bila normalna, Hrvatska bi vrlo kvalitetno odradila posao, s obzirom na to da je sve stalo i ovo je dobro. I Njemačka bi imala problema s predsjedavanjem, ljudi se nijesu sastajali, nadali smo se nečem sadržajnijem”, kazao je on.

Milanović je podsjetio da su otvoreni pregovori sa dvije države, te da je početak dobar za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Htio bi da Crna Gora otvori još poneko poglavlje, odnosno sva poglavlja, čini mi se da bi se to moglo desiti narednog dana. To su solidne vijesti i dobro je ovo desilo tokom predsjedavanja Hrvatske”, poručio je Milanović za TVCG.

DRLJEVIĆ ZA TVCG

Glavni pregovarač sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević ocijenio je, da nakon dobijanja zelenog svjetla za otvaranje pregovaračkog poglavlja 8 – Konkurencija,
Crnu Goru očekuje dodatna izgradnja administrativnih kapaciteta, odnosno Agencije za zaštitu konkurencije.

Drljević je, gostujući u Dnevniku TVCG, kazao da Crna Gora nakon ove ulazi u novu fazu – zatvaranja pregovaračkih poglavlja.

“Mi raspolažemo sa setom pregovaračkih poglavlja za koja procjenjujemo da smo postigli internu spremnost za zatvaranje i sada je na Evropskoj komisiji da procijeni da li je to tako kako mi vidimo”, kazao je Drljević.

Neophodno su konkretni rezultati kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, trgovine ljudima i pranja novca.

Važna je, kako navodi, puna funkcionalnost institucija.

“Jedan od glavnih izazova je i održavanje parlamentarnih izbora koji treba da budu prihvaćeni od svih relevantnih političkih subjekata i da pokažemo da su demokratske insitucije u Crnoj Gori funkcionalne u pravom smislu te riječi”, ocijenio je Drljević.

PICULA NA TVITERU

Crna Gora je najbliža punopravnom članstvu u EU, koje i dalje zavisi od ispunjavanja svih zadatih kriterijuma, poručio je izvjestilac EP za Crnu Goru i Zapadni Balkan Tonino Picula.

Picula je u Tviter objavi čestitao Crnoj Gori na na otvaranju posljednjeg poglavlja u pregovorima za pristupanje EU.

Crna Gora je dobila zeleno svjetlo od držva članica Evropske unije (EU) za otvaranje pregovaračkog poglavlja 8 – Konkurencija. O predlogu za otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja sa Crnom Gorom pozitivno su se izjasnili predstavnici EU zemalja u Radnoj grupi Savjeta EU za proširenje, a sjutra bi trebalo da ga potvrde i stalni predstavnici zemalja članica EU u Briselu.

SPISAK PROŠIREN

U Nikšiću je danas još 15 ljekara i stomatologa potpisima podržalo kolege koji su bili učesnici litije održane u nedjelju u tom gradu, a koji su ranije saopštili da molitvenim hodom nijesu prekršili mjere Nacionalnog kordinacionog tijela.

Na spisku ljekara, učesnika litije i kolega koji su im iskazali javnu podršku, je ukupno 88 imena, koji su se oglasili saopštenjem nakon pojedinih optužbi da su na taj način bacili ljagu na ljekarsku profesiju i oglušili se o mjere NKT-a.

U saopštenju je ukazano da će prvo kao ljudi, a potom i kao ljekari “uvijek ustati protiv svakog vida diskriminacije, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost onoga ko trpi nepravdu”.

“Kao i svaki put do sada, ujedinila nas je ljubav prema Bogu, poštovanje tradicije i borba za pravdu. To je, po našem mišljenju, neosporni dokaz patriotizma i empatije prema svakom čovjeku ponaosob”, navedeno je u saopštenju.

Ljekari su ustvrdili da ni u jednom trenutku nijesu prekršili propisane mjere NKT-a, a još manje se ogriješili o osnovne postulate ljekarske etike.

Potpisnici saopštenja i podrške ukazali su da su ostvareni u ljudskom i profesionalnom smislu i da kategorički odbacuju mogućnost da su na bilo koji način izmanipulisani.

“To je bila naša odluka, proistekla iz želje da budemo uz svoju Crkvu i sa svojim narodom”, navedeno je u saopštenju.

ASK

Raspisivanjem izbora počeli su rokovi za organe vlasti koji su dužni da izvršavaju obaveze propisane Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kazali su iz Agencije za sprječavanje korupcije (ASK).

Iz ASK-a su podsjetili da je Predsjednik Crne Gore raspisao izbore za poslanike u Skupštini Crne Gore i odbornike u skupštinama opština Andrijevica, Gusinje, Budva i Kotor, za 30. avgust.

“Odlukom o izmjeni Odluke o raspisivanju izbora u Skupštini opštini Tivat je određeno da 30. avgust bude i datum održavanja izbora za odbornike te lokalne samouprave”, naveli su iz ASK-a.

Prema njihovim riječima, danom raspisivanja izbora su počeli da teku rokovi za organe vlasti koji su obavezni da izvršavaju obaveza propisane Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koje se odnose na transparentnost upotrebe javnih resursa u periodu trajanja izborne kampanje.

“Propisano je da budžetske potrošačke jedinice sedmodnevno izvještavaju, odnosno objavljuju analitičke kartice sa svih računa koje imaju u svom posjedu, da Ministarstvo finansija i opštine objavljuju izvode iz državnog i lokalnog trezora i analitičke kartice o potrošnji budžetske rezerve”, podsjeća se u saopštenju.

Iz ASK-a su kazali da je propisano da Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavljuje podatke o raspodjeli socijalnih davanja, a da su svi organi dužni da dostavljaju Agenciji odluke o zapošljavanju koje su donijete u skladu sa radnim propisima, koje se objavljuju na sajtu Agencije.

Prema njihovim riječima, zakonom su propisane i zabrane, odnosno ograničenja za obveznike, od kojih je određen broj zabrana na snazi od dana raspisivanja izbora (za razliku od zabrana koje važe u toku cijele izborne godine ili u kontinuitetu).

“Od dana raspisivanja izbora je na snazi ograničenje mjesečne potrošnje budžetskih potrošačkih jedinica, zabrana korišćenja prostorija pod neravnopravnim uslovima, ograničenje zapošljavanja na određeno”, navodi se u saopštenju.

Iz ASK-a su kazali da su propisane obaveze i zabrane za političke subjekte kojima bude potvrđena izborna lista ili koji započnu kampanju prije potvrđivanja izborne liste, a sve u interesu unaprjeđenja integriteta i transparentnosti prikupljanja i trošenja sredstava za izbornu kampanju.

“Kompletan popis obaveza i zabrana za političke subjekte sa kalendarom izvršavanja zakonskih obaveza će biti objavljen u Planu kontrole i nadzora, koji je Agencija dužna da donese u zakonskom roku od deset dana od dana objavljivanja odluke o raspisivanju izbora”, dodaje se u saopštenju.

ASK će, kako su kazali, pažljivo pratiti izvršenje navedenih zakonskih obaveza, kontinuirano davati obveznicima smjernice, savjete i mišljenja u vezi sa primjenom zakona, a u slučaju njegovog neizvršavanja pokretati zakonom predviđene postupke.

MARKOVIĆ

Povodom predloga da se otvori i posljednje pregovaračko poglavlje, premijer Duško Marković kazao je da je ovo veliki dan za Crnu Gora jer će tako postati prva zemlja kandidat koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja.

“Sa velikim zadovoljstvom smo primili vijest da je nadležno tijelo dalo zeleno svijetlo za otvaranje posljednjeg poglavlja 8 – Konkurencija u pregovorima sa Evropskom unijom. Očekujemo da će to formalno biti potvrđeno sjutra. Ovo je veliki dan za Crnu Goru koja će tako postati prva zemlja kandidat koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja. Potvrdili smo ono što se već godinama unazad čuje sa svake relevantne adrese – da je Crna Gora najperspektivnija i država koja je najbliža članstvu u EU”,  kazao je predsjednik Vlade.

Istakao je da je ovo dokaz dosljedne posvećenosti Crne Gore uspješnom ispunjavanju obaveza iz evropske agende i još jedna potvrda naše liderske pozicije u procesu proširenja.

“To je i veliko priznanje Vladi i svim našim inistitucijama za naporan rad na usvajanju i primjeni evropskih standarda i usklađivanju sa evropskim propisima. Istovremeno, to je odgovor svima onima koji su pokušali da dovedu u pitanje demokratske i reformske kapacitete Crne Gore”, naveo je premijer.

Marković je podsjetio da je Crna Gora prošla dug i težak put od početka pregovora, od toga što je na nama prvi put primijenjen novi pristup fokusiran na napredak u poglavljima 23 i 24, do određenih izazova koje je donio proces unutrašnje konsolidacije u Evropskoj uniji.

“Današnja saglasnost nam daje potvrdu da su svi naši napori i stprljenje urodili plodom, i da se rezultat vrednuje pa i kad se na njega čeka. Nakon nedavnog non-papera o vladavini prava koji je konstatovao napredak Crne Gore u ključnim oblastima, podrška država članica otvaranju posljednjeg poglavlja pokazala je i njihovu privrženost evropskoj perspektivi regiona, što je bilo u centru pažnje i na posljednjem Samitu EU – Zapadni Balkan”, kazao je premijer..

Marković je rekao da nas posebno raduje što je zeleno svijetlo dato tokom hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU, što je rezultat nesebičnih napora susjedne Hrvatske da politiku proširenja zadrže visoko na agendi Unije.

“Prihvatanjem nove metodologije pregovaranja Crna Gora je pokazala spremnost za dalje dinamiziranje procesa, budući da će fokus biti ne samo na tehničkom, već i na političkom aspektu proširenja. Otvaranje poglavlja 8 zapravo obilježava završetak prve faze procesa integracije u EU, i daje nam vjetar u leđa da sa novim elanom pristupimo ispunjavanju obaveza u narednoj, najzahtjevnijoj fazi zatvaranja poglavlja. Vrijeme koje je za nama iskoristili smo da postignemo internu spremnost za privremeno zatvaranje jednog seta poglavlja u narednom periodu, na čemu ćemo aktivno raditi sa sljedećim predsjedavajućim Njemačkom”, zaključio je Marković.

Crna Gora dobila je zeleno svjetlo od držva članica Evropske unije (EU) za otvaranje pregovaračkog poglavlja 8 – Konkurencija, saznaje dopisnik TVCG iz diplomatskih izvora u Briselu.

ZAVRŠENA POSJETA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, prisustvovali su danas u Kotoru tradicionalnom kolu Bokeljske mornarice, obišli katedralu Sv. Tripuna i posjetili Kotorsku biskupiju. U nastavku pogledajte kako je danas bilo u Kotoru.

Đukanović i Milanović juče su se sastali na Cetinju, gdje je hrvatski predsjednik saopštio da očekuje da Crna Gora bude prva naredna članica EU. Predsjednik Crne Gore mu se zahvalio na pažnji koju je Hrvatska posvetila evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

Milanović je posjetom Kotoru završio dvodnevnu posjetu Crnoj Gori. Na kraju posjete, Đukanović je priredio radni ručak u čast visokog gosta uz prisustvo obje delegacije.

SDP SAOPŠTIO

Skupština Crne Gore odbila je da uvrsti u dnevni red predloge 11 reformskih ekonomsko-socijalnih zakona Kluba poslanika SDP, voljom većine DPS i koalicionih partija, ističu u SDP-u.

“Kada je riječ o predlogu zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza kojim se ne bi obračunavale kamate za vrijeme moratorijuma na otplatu kredita ‘zaslugom’ CBCG, odnosno njenog guvernera Radoja Žugića, banke će prihodovati preko 30 miliona eura”, naveo je poslanik SDP Raško Konjević u Skupštini.

Konjević je kazao i da će zbog aktiviranja moratorijuma na kredit građaninu koji mu se obratio zbog tri mjeseca stopiranja naplate, u narednih 40 mjeseci rata biti veća za 17 eura.

“Predlagali smo kada je krenula kriza sa Kovidom da je fer i pošteno da zaštitimo privredu i građane na način što tokom moratorijuma na kredite se neće obračunavati kamata. Imali smo različita mišljenja, a vrijeme je potvrdilo da smo bili u pravu, a banke već danas šalju uvećane planove otplate”, zaključio je Konjević obrazlažući predlog zakona. 

Predstavljajući zakon o garantnim šemama najavio da je neophodno što prije usvojiti ovaj ili sličan predlog kako bi se što prije pomoglo privrednicima, posebno ugostiteljima i svima koji žive od turizma.

“Nešto slično, i to u maju, uradili su i Slovenci i Srbi i Bugari i Slovaci i naša želja je pomognemo svima koji žive od turizma na taj način što bi država garantovala za dio kredita, po povoljnim kamatnim stopama do tri odsto, sa grejs periodom i rokom otplate od minimum pet godina. Naš zakonski predlog je da se ugostiteljima smanji stopa PDV na 7%, kako bi preživjeli ovu tešku godinu, na sličan način kao što je DPS prije četiri godine smanjio tu stopu za nekoliko privilegovanig hotelijera i time svi dovedu u isti zakonski položaj”, zaključio je Konjević. 

Obrazlažući predlog Zakona o PIO naveo da je predlog ovog zakona dogovoren od socijalnih partnera još 2018. godine, ali da još uvijek nije predložen od potpredsjednika Vlade Milutina Simovića i resornog ministra Kemala Purišića, i stoji u ladici ova dva ministra. 

“Tim predlogom bi se se značajno unaprijedili uslovi penzionisanja za hiljade naših građana brisanjem 10 najlošijih nevezanih godina iz obračuna penzije, povećala minimalna penzija za 20%, smanjio broj godina potrebnih za penzionisanje i uvele druge povoljnosti za sadašnje i buduće penzionere. Ovo nije zakon SDP, ovo je nažalost postao zakon kojim ste željeli da obmanete radnike i penzionere. Obmanuli ste nažalost 125.000 penzionera i desetine hiljada radnika koji već godinama ne idu u penziju čekajući povoljnije uslove”, naveo je Konjević obrazlažući predlog. 

Predsjednica SDP i poslanica u Skupštini Draginja Vuksanović Stanković je obrazlažući predlog Rezolucije o zaštiti aerodroma Crne Gore istakla da smatra da profitabilna preduzeća koja su u vlasništvu države i dalje treba da prave profit za građane Crne Gore, a ne za strane investitore. 

“Nema građanina Crne Gore i Tivta i Podgorice koji se neće zapitati zašto želimo da nekom strancu damo aerodrome koji ostvaruju 10 ili 14 miliona eura profita. Zašto da profit dajemo strancima. Građani se sa pravom pitaju treba li sve da rasprodamo, luke, aerodrome i plaže i da li je to naše jedino ekonomsko znanje. Zbog toga ze zalažemo da se građani Tivta na referendumu izjasne o tome da li su za to da njihov novac ide u ruke stranaca ili da ostaje Tivtu i Tivćanima. Da li su davali djedovinu za javno dobro na korist svih ili za strateške investitore Vlade koji bi iznijeli stotine miliona eura profita van naše države”, zapitala se Vuksanović Stanković. 

Takođe, nije usvojen ni predlog za raspravu o Zakonu o zaradama u javnom sektoru kojim bi se povećale plate zdravstvenim radnicima za 15%, a policijskim službenicima za 10%, kao ni predlog inoviranog Zakona o državnom tužilaštvu koji je obrazlagao poslanik Ranko Krivokapić.

LALIČIĆ PORUČILA

Odluka o raspisivanju parlamentarnih izbora koju je donio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović apsolutno je u skladu sa Ustavom Crne Gore, tvrdi predsjednica Zakonodavnog odbora Jovanka Laličić.

Laličić objašnjava da je riječ o obavezi koja je predviđena članom 95. tačka 4. Ustava Crne Gore.

“Podsjećam da se nalazimo u izbornoj godini i da su prethodni parlamentarni izbori održani 2016. godine, te da je riječ o redovnim parlamentarnim izborima, pa iz tog razloga nema potrebe za skraćenjem mandata”, kaže ona.

Podsjeća i da je predsjednik Đukanović ispunio zakonsku obavezu i obavio konsultacije sa predsjednicima parlamentarnih stranaka.

“Tom prilikom smo svjedočili još jednom neodgovornom odnosu opozicije prema pitanjima važnim za našu državu i društvo”, poručuje predsjednica Zakonodavnog odbora.

Laličić smatra da je opstrukcija dijaloga oproban recept opozicije i da su predizbornu kampanju zapravo započeli “alibijem za izvjestan izborni poraz”.

“U tom kontekstu doživljavamo i ove neutemeljene optužbe kojima prisustvujemo ovih dana o navodnom kršenju Ustava, a koje dolaze od izbornih gubitnika i pojedinih NVO organizacija, čiji se stavovi po pravilu i uvijek poklapaju sa opozicionim”, navodi se u saopštenju.

MARKOVIĆ I UO PKCG

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković i članovi Upravnog odbora Privredne komore saglasili su se da je potrebna sinergija Vlade, privrede i bankarskog sektora kako bi građani i privreda Crne Gore s najmanje negativnih posljedica izašli iz globalne ekonomske krize nastale usljed pandemije koronavirusa, saopšteno je iz Vlade.

“Predstavnici Vlade i privrednici saglasili su se da Crna Gora ima dovoljno mehanizama i kapaciteta da projektuje novu razvojnu strategiju i realizuje projekte koji će doprinijeti ostvarivanju ciljeva”, navodi se u saopštenju.

Upravni odbor Privredne komore Crne Gore čestitao je Vladi i Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti na dosadašnjem upravljanju krizom i iznio podatke da u situaciji kada globalnu ekonomiju karakteriše potpuna nepredvidivost i crnogorska privreda, kao posljedicu pandemije, bilježi značajan pad aktivnosti.

“Zaključeno je da je zajednički kratkoročni cilj i države i privrede očuvanje ekonomske supstance i radnih mjesta pogotovo u malim i srednjim preduzećima, dok je na srednji rok prioritet dalji razvoj crnogorske privrede i smanjenje vanjskotrgovinskog deficita odnosno rad na balansiranju uvoza i izvoza”, navodi se u saopštenju.

U radu konsultacija učestvovali su potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i ministri ekonomoje, finansija i saobraćaja i pomorstva Dragica Sekulić, Darko Radunović i Osman Nurković i direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Boban Mugoša.