SIMOVIĆ OPONENTIMA VLASTI

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović ocijenio je neozbiljnim i neutemeljenim ocjene političkih protivnika da od početka epidemije korona virusa sprovode predizbornu kampanju Demokratske partije socijalista (DPS). On je istakao da je i u toku epidemije a i sada u pitanju samo odgovoran odnos prema građanima.

“Rekao bih da je to u suštini višemjesečna kampanja brige i odgovornosti za zdravlje svih građana u Crnoj Gori. To je bila kampanja koja je trajala više mjeseci, uz danonoćno zalaganje brojnih uključenih institucija, subjekata u cijelom tom odgovornom poslu”, rekao je Simović novinarima u Nikšiću.

On je najavio da će i nastaviti sa brigom i odgovornošću za zdravlje svih građana uz suočavanje sa značajnom neizvjesnošću oko nastavka pandemije.

Simović je istakao da su za vlast u Crnoj Gori najvažnije pozitivne ocjene građana, a kao veoma važne naveo je i ocjene koje dobijaju ovih dana od mnogih evropskih država.

“Najbolja potvrda našeg uspjeha, koji smo postigli zahvaljujući razumijevanju i partnerstvu sa građanima, je otvaranje granica za crnogorske državljane”, rekao je Simović i naveo primjer Bugarske i Slovenije koje su otvorile granice za Crnu Goru.

“Pokazali smo spremnost, mogućnost, znanje da se nosimo sa neobično snažnom krizom, koja je pogodila cijeli svijet, i mnogo razvijenije države. Da smo se vodili pojedinačnim, politikanskim ocjenama, naša energija ne bi bila usmjerena, na dostizanje ovakvih rezultata”, ustvrdio je Simović.

On je ukazao da Vlada kroz dodatna zalaganja mora dati odgovor i na socio-ekonomski oporavak Crne Gore.

“Dali smo uspješan prvi odgovor na pandemiju i, kroz drugi i treći paket mjera, odgovorili i na zadatak očuvanja socio – ekonomske supstance u državi. Kroz treći paket planiramo da vratimo veće stope ekonomskog rasta”, rekao je Simović.

Govoreći o urađenom na području Nikšića tokom četiri godine, Simović je predočio da je kroz partnerstvo Vlade, lokalne samouprave i domaćina, asfaltirano 63 kilometra puteva na seoskom području.

“Urađeno je 212 kilometara nove vodovodne mreže, a 530 domaćinstava je dobilo uredno vodosnabdijevanje. To je naša misija, rad i nema nikakve kampanje, već odgovornost prema građanima”, ustvrdio je Simović.

Upitan koliko je novih radnih mjesta otvoreno tokom posljednja dva mandata vlasti u Nikšiću, Simović je kazao da je početkom 2017. godine stopa nezaposlenosti bila oko 22,7 odsto na nivou Crne Gore, a da je prije pandemije, bila spuštena na oko 14,5 odsto.

“Sada, nažalost, imamo oko 6,2 hiljade novih nezaposlenih koji se prijavljuju na Zavod za zapošljavanje, ali vjerujem da će se kroz nove razvojne projekte, i u Nikšiću i u Crnoj Gori, vratiti realna održiva stopa zaposlenosti, kao što smo to uspjeli ranije da uradimo” rekao je Simović.

DEMOKRATE CG

Demokratska Crna Gora poziv potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina da svi predsjednici sudova koji su se zadržali na pozicijama više od dva mandata, preispitaju riješenost da obavljaju funkciju predsjednika suda i u trećem mandatu, smatra neiskrenim i licemjernim.

Ministar pravde, kako ističu Demokrate, konstatuje da demokratski kapacitet koji bi time predsjednici sudova iskazali ne bi doveo u pitanje njihovu egzistenciju, jer je postojećim zakonskim rješenjem propisano da, po isteku mandata, predsjednik suda ostaje da radi, kao sudija, u sudu u kojem je izabran, čime je svima njima zagarantovana profesionalna i socijalna sigurnost, a pritom zanemaruje radnike kojima su firme ugašene, a ostali su bez ikakvih socijalnih prava i adekvatnih nadoknada.

“Naknadna pamet ministra Pažina, kao i svih u narodu bi se reklo da je najgora i Demokrate se pitaju da li je trebao izvještaj Evropske komisije za priznanje potpredsjednika Vlade da je napravljena prepreka na evropskom putu Crne Gore 2019. godine. Ovakva izjava nam liči na uklanjanje odrona, kojeg su prethodno oni postavili sa puta prema određenom gradu ili selu i predstavljanje u medijima građanima da za njih nema više prepreka do željene sredine. Umjesto da ministar pravde prizna grešku u kojoj je i sam učestvovao prilikom jednoglasnog izbora predsjednice Vrhovnog suda po treći put na tu funkciju, i konstatuje da nam je to prepreka na putu ka porodici razvijenih država i naroda, on iznosi neobavezujuće konstatacije od kojih neće Crna Gora imati koristi”, navodi se u saopštenju Demokrata koje je potpisao Radenko Lacmanović.

Demokratska Crna Gora pozvala je Pažina da otvoreno prizna grešku koja je napravljena prošle godine i od predsjednice Vrhovnog suda zatraži da se povuče sa pozicije na koju je protivustavno izabrana.

“Ne samo objektivna, već i subjektivna odgovornost gospodina Pažina u postupku izbora prve dame Vrhovnog suda, nalaže mu ako je evropskim principima odan, da podnese ostavku na mjesto ministra pravde u Vladi Crne Gore. Umjesto što poziva na savjest predsjednike sudova koji se na tim mjestima nalaze više od dva mandata, potpredsjednik Vlade mora da se konačno izjasni da li je to u skladu sa zakonom ili ne, jer to od njega traži ne samo stručna i laička javnost, već očigledno i Evropska komisija. Do tada ovakve i slične stavove Pažina, doživljavamo kao jeftin i neuspio politički trik, koji za cilj ima da se stekne utisak kako Vlada ne samo da poštuje, već je i saglasna sa stavovima Evropske komisije o stanju u Crnoj Gori. To naprosto nije tačno jer Vlada i njen potpredsjednik Pažin, ne samo da ništa ne preduzimaju da se stanje na polju vladavine prava popravi već daju snažan doprinos da ostanemo taoci sistema u kojem vladaju pojedinci, a ne institucije”, zaključuje se u saopštenju Demokrata.

SDP: Pažin glasao za predsjednike sudova koje danas javno poziva da se povuku

Socijaldemokratska partija pozdravila je poziv ministra Zorana Pažina predsjednici Vrhovnog suda i osnovnih sudova koji su na tim pozicijama više od dva mandata da se povuku, ali podsjećaju da bi bilo korisnije da je uvažio istovjetan stav SDP-a prije godinu dana, kada je on kao član Sudskog savjeta glasao za predsjednike sudova koje danas javno poziva da se povuku.

“Dobro je što je ministar Pažin prihvatio stav Evropske komisije da u demokratskom društvu nije prihvatljiva koncentracije moći, koja se očituje u više puta ponavljanim izborima čelnika sudova.

“Umjesto poziva i obrazloženja koje smo čuli juče, prije godinu smo imali objašnjenja o ‘svršenim i nesvršenim činjenicama’ i tvrdnju da ‘ovo nije treći mandat predsjednice Vrhovnog suda’. Posao ministra pravde kao političkog lica u Sudskom savjetu jeste i da prije drugih ukaže na devijacije u jednoj grani vlasti, sa prenesenim demokratskim legitimitetom, u kojoj pojedinci umisle da mogu da se ‘samoizabiraju’ u nedogled”, ističu u SDP-u.

Sudska grana vlasti, kako ističu, mora biti nezavisna od političkog uticaja, ali ne i od demokratske kontrole.

“Često smo imali suprotnu situaciju, jasan politički uticaj i odbijanje odgovornosti za sopstveni rad, upravo kao posljedicu ‘koncentracije moći, koja se očituje u više puta ponavljanim izborima čelnika sudova’ i pojedince koji su umislili da su im sudovi predati na upravljanje i postali ekskluzivni atar njihovog uticaja, gotovo privatna svojina”, navodi se u saopštenju SDP-a koje je potpisao Bojan Zeković potpredsjednik Socijaldemokratske partije.

KOD ĐUKANOVIĆA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović počeo je konsultacije sa čelnicima parlamentarnih partija u vezi sa datumom parlamentarnih izbora. Kako su ranije najavili, predstavnici opozicionih partija, neće prisustvovati sastanku.

Đukanović je razgovarao sa predsjednikom Socijaldemokrata Ivanom Brajovićem a u toku su konsultacije sa predsjednikom Bošnjačke stranke Rafetom Husovićem.

“Bošnjačka stranka spremna je za izbore i još jednu fer kampanju”, poručio je lider Rafet Husović.

On je rekao da se u toj stranci nadaju da će novi saziv parlamenta manji koristiti vokabular kakav se slušao posljednje četiri godine i da je uglavnom dosta toga saopštavano neosnovano i neargumentovano.

“Bilo je mnogo napada ličnih, vjerskih i nacionalnih, u državnom parlamentu i očekujemo da novi saziv bude zaista na evropskom putu i da ova loša retorika ostane iza nas”, kazao je Husović, nakon konsultacija sa predsjednikom države Milom Đukanovićem.

“Crna Gora ima solidno izborno zakonodavstvo, i garantuje poštene i fer izbore”, ocijenio je predsjednik Liberalne partije Andrija Popović, navodeći da vjeruje da će izbori proteći u najboljem mogućem redu.

Popović je kazao da je predsjedniku Milu Đukanoviću sugerisao da nije toliko važno da li će izbori biti mjesec prije ili kasnije, ali da je razočaran, činjenicom da se opozicioni predstavnici nijesu pojavili na konsultacijama.

Popović je ocijenio da je ovo bila posljednja šansa da se unaprijedi izborno zakonodavstvo.

“Naročito preporuke OEBS-a koje se odnose na 40 odsto zastupljenosti žena kao i profesionalizacija individualnog kandidovanja odnosno otvorenih izbornih lista”, kazao je Popović nakon razgovora sa Đukanovićem.

On smatra da je to moglo da bude dogovoreno u poljednjem trenutku, ali da nije bilo demokratskog kapaciteta.

“Treba vidjeti šta će se događati i sa lokalnim izborima u Kotoru, Budvi, Andrijevici i Gusinju nije do kraja definisano ali vjerujem da će ovi lokalni biti istovremeno sa parlamentarni”, kazao je Popović.

Podsjećamo, Đukanović je, ovih dana, uputio poziv predstavnicima parlamentarnih partija i koalicija.

Konsultacijama su najavili da će prisustvovati predsjednici Socijaldemokrata Ivan Brajović, Bošnjačke stranke Rafet Husović, Liberalne partije Andrija Popović i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

Na konsultacije kod Đukanovića bili su i predstavnici albanskih partije Hazif Cungu, Nik Đeljošaj i Mehmet Zenka.

Iz opozicinih Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Građanskog pokreta URA, Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije, Demosa, poručili su da neće prisustvovati konsultacijama.

Ovogodišnji parlamentarni izbori biće jedanaesti od uvošenja višestranačja i peti u nezavisnoj Crnoj Gori.

Izbori za odbornike i poslanike održavaju se najkasnije 15 dana prije isteka izbornog perioda odbornika, odnosno poslanika kojima teče mandat.

Od dana raspisivanja izbora do održavanja izbora odbornika, odnosno poslanika ne može proteći manje od 60 ni više od 100 dana.

Poslednji parlamentarni izbori održani su 16. oktobra 2016. godine.

KOD ĐUKANOVIĆA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović završio je konsultacije sa čelnicima parlamentarnih partija u vezi sa datumom parlamentarnih izbora. Predstavnici opozicionih partija nijesu prisustvovali sastanku.

Đukanović je razgovarao sa predsjednikom Socijaldemokrata Ivanom Brajovićem, predsjednikom Bošnjačke stranke Rafetom Husovićem, predsjednikom Liberalne partije Andrijom Popovićem, predsjednikom Hrvatske građanske inicijative Adrijanom Vuksanovićem, kao i predstavnicima albanskih partija Hazifom Cungom, Nikom Đeljošajem i Mehmetom Zenkom.

“Bošnjačka stranka spremna je za izbore i još jednu fer kampanju”, poručio je lider Rafet Husović.

On je rekao da se u toj stranci nadaju da će novi saziv parlamenta manji koristiti vokabular kakav se slušao posljednje četiri godine i da je uglavnom dosta toga saopštavano neosnovano i neargumentovano.

“Bilo je mnogo napada ličnih, vjerskih i nacionalnih, u državnom parlamentu i očekujemo da novi saziv bude zaista na evropskom putu i da ova loša retorika ostane iza nas”, kazao je Husović, nakon konsultacija sa predsjednikom države Milom Đukanovićem.

“Crna Gora ima solidno izborno zakonodavstvo, i garantuje poštene i fer izbore”, ocijenio je predsjednik Liberalne partije Andrija Popović, navodeći da vjeruje da će izbori proteći u najboljem mogućem redu.

Popović je kazao da je predsjedniku Milu Đukanoviću sugerisao da nije toliko važno da li će izbori biti mjesec prije ili kasnije, ali da je razočaran, činjenicom da se opozicioni predstavnici nijesu pojavili na konsultacijama.

Popović je ocijenio da je ovo bila posljednja šansa da se unaprijedi izborno zakonodavstvo.

“Naročito preporuke OEBS-a koje se odnose na 40 odsto zastupljenosti žena kao i profesionalizacija individualnog kandidovanja odnosno otvorenih izbornih lista”, kazao je Popović nakon razgovora sa Đukanovićem.

On smatra da je to moglo da bude dogovoreno u poljednjem trenutku, ali da nije bilo demokratskog kapaciteta.

“Treba vidjeti šta će se događati i sa lokalnim izborima u Kotoru, Budvi, Andrijevici i Gusinju nije do kraja definisano ali vjerujem da će ovi lokalni biti istovremeno sa parlamentarni”, kazao je Popović.

Crna Gora će nakon parlamentrarnih izbora nastaviti snažno evropski put i jačanje stabilnosti i državnosti, poručio je predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović.

On je nakon razgovora sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem rekao da su imali konstruktivan razgovor u duhu dobrih koalicionih odnosa

Vuksanović je kazao da je HGI prihvatila poziv Đukanovića za konsultacijama, i dodao da poštuju institucije sistema, a samim tim i instituciju predsjednika.

“Vjerujemo da ćemo nakon ove utakmice nastaviti snažno evropski put i jačanje stabilnosti i državnosti Crne Gore”, poručio je Vukasanović.

Podsjećamo, Đukanović je, ovih dana, uputio poziv predstavnicima parlamentarnih partija i koalicija.

Iz opozicionih Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Građanskog pokreta URA, Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije, Demosa, poručili su da neće prisustvovati konsultacijama.

Ovogodišnji parlamentarni izbori biće jedanaesti od uvošenja višestranačja i peti u nezavisnoj Crnoj Gori.

Izbori za odbornike i poslanike održavaju se najkasnije 15 dana prije isteka izbornog perioda odbornika, odnosno poslanika kojima teče mandat.

Od dana raspisivanja izbora do održavanja izbora odbornika, odnosno poslanika ne može proteći manje od 60 ni više od 100 dana.

Poslednji parlamentarni izbori održani su 16. oktobra 2016. godine.

UPCG I GA

Udruženje pravnika Crne Gore i Građanska alijansa, smatraju da svi akteri, bez obzira da li dolaze iz sfere političkog života, pravosuđa ili civilnog društva, moraju prepoznati dio svoje odgovornosti i tako eliminisati “slabe tačke” sistema, kako bi se proces EU integracija pomjerio iz stanja mirovanja i održala aktivna šansa crnogorskog društva da postane dio EU zajednice.

Kako se ističe u zajedničkom saopštenju, dokument Evropske komisije u formi “non pejper” vide kao odgovor EU na trajuću nefunkcionalnu demokratiju, trajuća v.d. stanja u većem broju institucija, “treće” mandate i niz “propuštenih šansi” da se ostvari vladavina prava.

“Kao organizacije civilnog društva, cijenimo važnim da Crna Gora uvaži preporuke iz dokumenta EK i ispuni jasno identifikovane zadatke iz pregovaračkog procesa sadržani u poglavlju 23. i tako se vratiti u proces ‘konsolidacije demokratije’. Da bi ovi ciljevi bili ispunjeni, u prvom redu se moraju konsolidovati institucije u kojima traju v.d. stanja i povratiti povjerenje u pravosudni sistem. Tim prije što se neizbor čelnika ovih institucija više ne može pravdati ‘lošim ustavnim rješenjima’, jer prigovor Brisela nije u pravcu izmjene Ustava, već u pravcu postizanja političke volje da se Ustav dosljedno sprovede”, navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, uslov da se prekine trajuća institucionalna nefunkcionalnosti je širi politički dogovor, koji traži promjenu političke kulture.

“Civilno društvo, strukovne organizacije i građanske asocijacije takođe nose dio svoje odgovornosti u ukupnom naporu društva da se suprostavi endemskoj korupciji, kriminalu visokog nivoa, slabostima u funkcionisanju ključnih institucija za ostvarenje vladavine prava, pa su stoga Udruženje pravnika i aktivisti Građanske alijanse prihvatili da kroz Savjet za vladavinu prava ubuduće dodatno artikulišu svoje stavove o potrebi izgradnje Crne Gore na temeljima pravne države”, naglašavaju u saopštenju koje su potpisali ispred Udruženja Branislav Radulović, a ispred GA Boris Raonić.

Zajednička izjava Udruženja i Alijanse, kako ističu, rezultat je namjere da se snažnije identifikuju slabosti i integriše širi društveni potencijal u vođenju javnih politika, kako bi se spriječilo da partitokratija, kleronacionalizam i monopoli svojom retrogradnošću povuku čitavu državu u pravcu suprotnom od definisanog procesa EU integracija.

SKUPŠTINA CG

Skupština Crne Gore sjutra bi trebalo da nastavi raspravu o predlogu Tužilačkog savjeta da se za Vrhovnog državnog tužioca (VDT) izabere Lidija Vukčević, o čemu će se prethodno razgovarati na Kolegijumu predsjednika parlamenta.

Rasprava o ovoj temi počela je danas, ali je prekinuta poslije zahtjeva opozicije da predlog Tužilačkog savjeta obrazloži njegov predsjednik Ivica Stanković.

Stanković je odredio da predlog obrazloži u parlamentu član Savjeta Veljko Rutović.

Poslanici Demokratskog fronta su ocijenili da je taj potez Stankovića “poniženje Ustava i parlamenta”, navodeći da on ne smije da se pojavi pred poslanicima.

“Minimum dostojanstva je da se Stanković pojavi u parlamentu i kao predsjednik Tužilačkog savjeta obrazloži predlog za VDT-a”, kazali su predstavnici DF-a.

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević je kazao da to što je Tužilački savjet umjesto predsjednika na plenum poslao svog člana govori do kojeg nivoa je doveden autoritet Skupštine.

Miodrag Lekić iz Demosa smatra da je neophodno prisutvo Stankovića, ocjenjujući da je parlament doveden na nivo mjesne zajednice.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je, na zahtjev poslanika DF-a, dao pauzu da bi se održala sjednica Kolegijuma.

Nakon pauze, predsjedavajući Skupštinom Branimir Gvozdenović je kazao da je dogovoreno da Rutović samo obrazloži predlog Tužilačkog savjeta, a da će se o daljem radu dogovoriti sjutra, nakon sjednice Kolegijuma predsjednika Skupštine.

Rutović je kazao da je Tužilački savjet, nakon razgovora sa Vukčević, zakljućio da je dostojna za tu odgovornu funkciju.

U obrazloženju Tužilačkog savjeta se navodi da je Vukčević karijerni tužilac, koja je u državnotužilačkoj organizaciji provela 26 godina, od čega više od 23 godine na funkciji zamjenika tužioca, odnosno državnog tužioca.

Od formiranja SDT-a u julu 2015.godine, osim funkcije specijalne tuziteljke, obavija i funkciju zamjenice Glavnog specijalnog tuzioca.

Navodi se da je napredovanje u službi Vukčević zasnovano na odgovornom, stručnom, profesionainom i visoko moralnom odnosu prema poslu.

ASK-U

Iz Građanskog pokreta URA ukazali su da predsjednica Vrhovog suda Vesna Medenica, Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), nije prijavila Roleksov sat vrijedan skoro 20 hiljada eura a što je, kako navode, zakonom bila obavezna da uradi.

“Još se Roleks visokog policijskog zvaničnika Enesa Bakovića nije ni ‘ohladio’, a već smo dobili nastavak navedene afere i još pitanja na koja moraju odgovoriti visoki državni funkcioneri. U prvom redu neustavno birana predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, na čijoj ruci se nalazi jedan od Roleksovih modela Dejtdžast (Rolex Datejust), čija cijena se kreće od 12 hiljada, pa sve do blizu 30 hiljada eura, a koja nijedan od skupocjenih satova nije prijavila nadležnoj Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) šta je zakonom bila obavezna uraditi, ukazali su u Građanskom pokretu URA.

Ukoliko je, kako su kazali, kojim slučajem u pitanju falsifikat, a šta je teško za očekivati, onda je, dodaju, predsjednica Vrhovnog suda učinila krivično djelo.

“Jer je podržala kršenje prava intelektualne svojine, kojim se propisuje kazna od 3 do 30 hiljada eura za ‘stavljanje u promet krivotvorenih brendova’, dok krivični zakonik za navedeno djelo predviđa i kaznu zatvora do tri godine. Međutim, ukoliko je navedeni sat original, onda je Medenica bila dužna kupovinu istog prijaviti Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) i istaći navedenu promjenu u svom imovinskom kartonu“, ukazali su u Građanskom pokretu URA.

U OPŠTINI BUDVA

Vršioci dužnosti predsjednika Skupstine i Opštine Budva Snežana Kuč i Vladimir Bulatović uputili su Ministarstvu javne uprave, inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora u opštini Budva.

One zahtijevaju da im se obezbijede tehnički i drugi uslovi neophodni za vršenje poslova i radnih zadataka na osnovu odluka o vršenju funkcija koje su izglasane od većine – 17 odbornika Skupštine opštine.

Odbornici Demokratske partije socijalista, Crnogorske, Socijaldemokrata i nezavisni odbornik Stevan Džaković izglasali su 11. juna nepovjerenje predsjednicima budvanske opštine i Skupštine Marku Careviću i Krstu Radoviću na sjednici koja je održana u konferencijskoj sali hotela Slovenska plaža.

Carević i Radović su odgovorili da su oni legitimni predstavnici građana u budvanskom parlamentu.

KONSTATOVANO NA SJEDNICI

Radoš Zečević je novi poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore.

On će na toj funkciji zamijeniti Andriju Mandića čija je ostavka konstatovana na današnjoj sjednici parlamenta.

Mandić je podnio ostavku u ponedjeljak i najavio da će se posvetiti partijskom radu na terenu.

IVANOVIĆ PORUČIO

Socijalistička narodna partija se od samog osnivanja 21. marta 1998. godine zalagala da se državom može upravljati samo na osnovu Ustava i zakona, te stoga smatraju da Demokratska partija socijalista koja je svoju volju i lične interese stavila iznad prava i države mora biti smijenjena.

Kako se ističe u saopštenju koje je potpisao potpredsjednik SNP CG Dragan Ivanović, u toj partiji su se od samog početka borili za potpuno drugačiju Crnu Goru.

“Cilj je bio i ostao da zaustavimo civilizacijsko propadanje Crne Gore, da se prekine njeno sistematsko pljačkanje, da se državna vlast vrati poštovanju Ustava i zakona i da se pravdi privedu svi koji su pogazili zakone, a kojih je najviše upravo među visokim državnim funkcionerima kojima je bio zadatak da štite i poštuju, a ne da krše i izvrgavaju ruglu zakone i državne institucije Crne Gore. Smatramo da je smjena aktuelne vlasti prvi uslov za prekid sunovrata i stvaranje uslova za postepenu normalizaciju ukupnih prilika u Crnoj Gori i sanaciju ogromne štete koju su do sada napravili”, ističe Ivanović.

Kako dodaje, DPS je 1997. godine poslije novembarskih izbora, obilato koristeći aparat državne represije, izvršila puč u samoj partiji na političkim osnovama koje su značile potpunu negaciju izbornog programa partije koja je zadobila podršku birača, a što je dovelo do formiranja SNP.

“Odmah poslije ove podjele, DPS je organizovala nove izbore 1998. godine, na kojima je i pobijedila i izvršila snažnu homogenizaciju pripadnika nacionalnih i etničkih grupa u Crnoj Gori i tako obezbijedila sigurnu vlast uz pristanak nekih drugih partija. Tako je nastala vlast koja je, zapravo, bila strahovlada oligarhije koja je svoju volju i lične interese stavila iznad prava i države. Većina, koja je stvorena i pored velikih razlika, ušla je u savez iz jasnih ličnih interesa. Pokušavali su to prikriti sprovođenjem navodnih reformi, te demokratskim i evropejskim težnjama koje su jedne u drugima odjednom prepoznali, ali je bilo više nego vidljivo da je DPS sve ovo iskoristila da učvrsti svoju vlast. Cilj i namjera im je bio da postanu formalni vlasnici Crne Gore i tako je ostalo do današnjih dana”, napominje Ivanović.

Poznato je, kako dodaje, da je ustavno načelo i programsko opredjeljenje SNP-a da su svi građani jednaki pred zakonom i da ne smiju biti diskriminisani po nacionalnom, vjerskom ili bilo kojem drugom osnovu.

“Da bi se ovo ostvarilo, sudstvo u Crnoj Gori mora imati stvarnu samostalnost i nezavisnost, što sada nije slučaj. Ista je situacija i u slučaju Tužilaštva. Osim pravosudnog sistema, i druge institucije države Crne Gore su u potpunosti stavljene u službu režima. Zbog svega toga, smatramo da je Crna Gora zarobljena država, ili bolje rečeno, privatni feud. Iz ovih razloga, SNP će nastaviti svoju borbu i sa ostalim opozicionim partijama učiniće sve da oni koji smatraju da je Crna Gora njihovo vlasništvo prestanu da uništavaju državu i unesrećuju naše građane. Vrijeme je za korjenite promjene, prije svega sistema vrijednosti u našoj zemlji i njenom vraćanju osnovnim postulatima poštovanja drugog, tolerancije, solidarnosti i jednakosti, što će sve ukupno biti garancija sigurnog napretka Crne Gore”, zaključuje Ivanović.