MARKOVIĆ

Savezništvo sa 29 NATO zemalja osiguralo je bezbjednost Crne Gore, a pored sigurnosti, naši građani već osjećaju benefite stranih investicija i rasta u turizmu i ekonomiji, ocijenio je premijer Duško Marković.

“Crna Gora je s druge strane pokazala da je odgovorna saveznica koja cijeni benefite Alijanse, doprinosi zajedničkim ciljevima i s pravom nosi epitet pouzdane članice”, saopštio je Marković povodom tri godine članstva u NATO.

Ocijenio je da se u budućnosti računa na Crnu Goru. 

“Stoga u četvrtu godinu članstva ulazimo kao država na koju se računa u očuvanju mira i demokratije, kao temeljnih vrijednosti današnjice”, navodi se u poruci Markovića.

KONTRA STAV

Predsjednik SO Budva i član Glavnog odbora Demokrata Krsto Radović kazao je da će Demokratska partija socijalista na narednim lokalnim izborima u Budvi doživjeti ubjedljiv poraz, a da će opozicija u septembru pobijediti na parlamentarnim izborima.

“Danas smo poslali jasne poruke, a građani su nam rekli da se ne svađamo, da se poštujemo, da se uvažavamo, i da pobijedimo DPS koji će doživjeti najveći poraz na narednim izborima, kakav će se prepričavati decenijama. Iz naše Budve kreću promjene u cijeloj Crnoj Gori, i ako bog da u septembru ćemo imati vlast i na državnom nivou”, rekao je Radović nakon sjednice budvanskog parlamenta 4. juna na kojoj se nije glasalo o njegovoj smjeni zbog isteka roka za glasanje.

Radovićev stav o izlasku na izbore, iskazan je pred njegovim partijskim šefom Aleksom Bečićem koji je aplaudirao njegovoj izjavi, suprotan je zvaničnom stavu Demokrata o bojkotu ili odgađanju izbora do ,,stvaranja uslova za prve fer izbore u Crnoj Gori“.

Bečićev plan, koji je lansiran u martu, sadržao je pet tačaka: bojkot parlamenta, bojkot izbora, definisanje minimalnih izbornih uslova, međusobno nenapadanje opozicije, kao i sinhronizovano djelovanje opozicije nedavno modifikovan je u sedam tačaka i po prvi put pominje mogućnost odgađanja izbora do “stvaranja uslova za njihovo održavanje”

Nijedna tačka plana ne predviđa redovno održavanje izbora u septembru kako je to najavio Krsto Radović.

DIO OPOZICIJE I AKTIVISTI

U Crnoj Gori nema uslova za slobodne izbore, zaključeno je na sastanku građanskih aktivista i najvećeg dijela opozicije o uslovima u kojima bi trebalo da budu održani redovni parlamentarni izbori.

Predstavnici parlamentarne opozicije i pokreta Odupri se 97.000 potpisali su u martu prošle godine Sporazum o budućnosti kojim se traže i ostavke čelnih ljudi u državi i formiranje tehničke vlade i stvaranje uslova za održavanje fer i slobodnih izbora.

Potpisnici sporazuma obavezali su se da neće učestvovati ni na jednim izborima koji budu održani prije ispunjenja zahtjeva.

Jedan od lidera pokreta Odupri se 97 000 Džemal Perović kazao je da su sastanku prisustvovali oni potpisnici sporazuma koji su saglasni i koji stoje iza riječi koju su dali građanima.

On je, na Fejsbuk stranici “Sporazum 2020” naveo da su potpisnici jednoglasno donijeli dva zaključka.

“Učesnici današnjeg sastanka ostaju privrženi obavezama koje su preuzeli i obavezali se svojim potpisom pred građanima Crne Gore”, kazao je Perović.

Kako je naveo, drugi zaključak glasi da u Crnoj Gori nije stvoren povoljan ambijent za izbore, nego je pogoršan i ničim nije unaprijeđeno izborno zakonodavstvo, podsjećajući da je to bio uslov preporuka međunarodne zajednice.

“Potpisnici stoje iza svojih potpisa. Nema uslova za slobodne izbore”, objavljeno je na Fejsbuk stranici “Sporazum 2020”.

GRUPA GRAĐANA “SPORAZUM 2020”

U Crnoj Gori nema uslova za slobodne izbore, zaključeno je na sastanku građanskih aktivista i najvećeg dijela opozicije o uslovima u kojima bi trebalo da budu održani redovni parlamentarni izbori.

Predstavnici parlamentarne opozicije i pokreta Odupri se 97.000 potpisali su u martu prošle godine Sporazum o budućnosti kojim se traže i ostavke čelnih ljudi u državi i formiranje tehničke vlade i stvaranje uslova za održavanje fer i slobodnih izbora.

Potpisnici sporazuma obavezali su se da neće učestvovati ni na jednim izborima koji budu održani prije ispunjenja zahtjeva.

“Potpisnici stoje iza svojih potpisa. Nema uslova za slobodne izbore”, objavljeno je na Facebook stranici “Sporazum 2020”.

DŽAKOVIĆ I IVANOVIĆ

Nezavisni odbornik iz Budve Stevan Džaković ne vjeruje da je, poslije svega što se desilo u tom gradu, moguća mirna predaja vlasti. “Zavisi od njihovih mentora i njihovih šefova iz Podgorice – ako budu imali imalo obraza prema državi, moraće to tako da urade. Ja čisto sumnjam, ali sačekaćemo, pa ćemo vidjeti”, kazao je Džaković, gostujući u emsiji “Živa istina” na TVCG.

Predsjednica Crnogorske Anđela Ivanović je, na izjavu Džakovića, dodala:

“Ako vam neko kaže ‘iskoristićemo sve načine’, vjerujete li vi da tu može da dođe do mirne primopredaje?”

Na pitanje da li je nakon svega viđenog u toj opštini moguća mirna primopredaja vlasti, Ivanović je odgovorila:

“To nije pitanje za mene, ja nijesam vlast i nemam šta da predajem, ali mogu reći: da sam ja u takvoj poziciji – da za moju smjenu ima 17 potpisa odbornika – ne bih organizovala nikakve sjednice, moja ostavka bi bila na stolu, nedvosmisleno”.

Vjeruju u pravnu proceduru i institucije

Ivanović je kazala da ne osjeća da ih je koalicija DF i Demokrata pravno i proceduralno nadigrala.

“Uopšte se ne osjećam nadigrano, naprotiv. Ponosna sam na sebe i svoje kolege što smo do kraja ispoštovali sve procedure, što smo bili do kraja strpljivi da u pravnom pogledu ne napravimo grešku”, kazala je ona.

Isti osjećaj ima i Džaković. Kaže da vjeruje u pravnu proceduru i, kako se izrazio, pravnu kondiciju.

“Uvjeren sam da smo na pravom putu, da ćemo preko pravnih institucija i države doći do cilja do kojeg smo krenuli”, rekao je on u “Živoj sitini”.

Ivanović dodaje da će uputiti nadležnom ministarstvu inicijativu u kojoj će tražiti da im rastumači određene pravne norme u vezi sa situacijom u Budvi.

Upitan da li očekuje da se spor, iz ugla Ministarstva javne uprave, riješi do sjednice koja je zakazana za 29. jun, Džaković je odgovorio potvrdno.

O neprijatnostima zbog političkih stavova

Džaković je kazao da se politička atmosfera reflektuje i na njegov privatni život.

“Sreća da su mi djeca mala pa ne kapiraju o čemu se radi kad ovi pjevaju ispred kuće… Moja majka je protina ćerka, moj đed je bio protojerej stavrofor gospodin Radusinović i jako su bliski sa MCP i na sjednici sam pitao imaju li njihov blagoslov za to što rade? Samo ću vam reći da je, tada, moja majka prokomentarisala da, ako večeras dođu sa krstom i budu pjevali sve ono što su iza krsta pjevali – da više nikad neće otići u crkvu. Sad možete da vjerujete o čemu se tu radi”, kaže Džaković.

Ivanović je kazala da ima neprijatnosti otkad je izašla “protiv sopstvenog rukovodstva zbog litija” te da je otada vrijeđaju, omalovažavaju kao ženu, finansijski blokiraju i da se kao crnogorska građanka osjeća nezaštićeno.

“Ako ja podržavam Zakon o slobodi vjeroispovijesti i ako smatram da taj Zakon rješava sve nepravde koje su učinjene crnogorskom narodu od prošlosti do danas, ako smatram da se svaki odnos u CG mora regulisati pravnim normama i uokviriti dijalog i ako smatram da je nasilje da se iza krsta šalju političke poruke i da su to politički skupovi, ne osporavam njihovo pravo da nijesu saglasni, ali smatram da institucije nijesu uradile što treba”, kazala je.

JOKOVIĆ

Jedinstvenim nastupom opozicije može se doći do promjene vlasti, kao i prijeko potrebne promjene sistema vrijednosti, poručio je predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, na sjednici Izvršnog odbora Glavnog odbora SNP CG. U tom smislu, kako je istakao, SNP je spremna da doprinese stvaranju države koja će biti prepoznata po radu, poštenju i uspješnosti njenih građana, a ne po aferama i problemima.

Joković je istakao da je SNP čvrsto na svom kursu na kojem je od početka, a to je, kako je naveo, bolja i ljepša budućnost za Crnu Goru i život dostojan čovjeka za svakog građanina.

“Članovi IO dali su punu podršku aktivnostima Mitropolije crnogorsko-primorske, izražavajući nadu da će ovo pitanje biti riješeno na pravedan način”, navodi se u saopštenju te partije.

Najavljeno je da će rukovodstvo partije u narednom periodu obići sve opštinske odbore.

“Konstatovano je da je u onim odborima u kojima to još uvijek nije urađeno potrebno formirati izborne štabove, a sve u cilju podizanja insfrastrukture SNP-a u susret parlamentarnim izborima”, piše u saopštenju SNP-a.

KENTERA

Rusija se nikada nije pomirila niti preboljela članstvo Crne Gore u NATO-u i nikada to neće učiniti, ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera. Kentera je, gostujući u emisiji “Šofrovizija” na RTCG, povodom treće godišnjice članstva Crne Gore u Alijansi, kazao da Rusija nastavlja, svim silama, sa pokušajima podrivanja crnogorske države.

“Gledali smo pokušaje ruskog miješanja 2016, a sada vrlo intenzivno u posljednjih šest mjeseci. Sada se za ruske ciljeve koristi Srbija koja pokušava da uradi neke stvari Crnoj Gori koje ne priliče susjednoj i prijateljskoj zemlji”, rekao je Kentera.

On je kazao da se i Moskva i Beograd moraju pomiriti sa činjenicom da takvo ponašanje mora prestati.

“Jer se Crna Gora opredijelila za svoj put koji će ojačati demokratiju i vladavinu prava”, precizirao je Kentera.

Govoreći o regionalnoj stabilnosti, Kentera je naveo da će ona biti osigurana tek kada i Srbija i Bosna i Hercegovina (BiH) postanu dio Alijanse.

“Srbija je veoma bitna zemlja za region. Srbija je u prethodnom periodu imala mnogo vojnih vježbi sa članicama NATO-a, ali se o tome u njihovim medijima ne priča, jer njihovi zvaničnici žele da stvore sliku bliskosti s Rusijom”, kazao je Kentera.

Prema njegovim riječima, kada dođe do promjene vlasti u Srbiji, ta situacija se može promijeniti preko noći.

“Nadam se da ćemo jednog dana govoriti i o Srbiji i BiH kao članicama, ne zbog NATO-a koliko zbog trajne bezbjednosti našeg regiona”, kazao je Kentera.

Prema njegovim riječima, benefiti članstva Crne Gore su brojni, od ojačane unutrašnje bezbjednosti do većeg broja stranih direktnih investicija.

“Osim toga, ključna stvar je što Crna Gora danas sjedi za istim stolom sa zemljama koje su 1999. odlučivale o njenoj budućnosti. Ne možemo više doći u situaciju da uđemo u sukob sa tim državama i da neko drugi raspravlja o nama. Sada mi imamo glas i potpuno ravnopravno odlučujemo o svim važnim odlukama Sjeverno-atlantskog saveza”, kazao je Kentera.

Strateška greška, kako je dodao, bilo je opredjeljenje za istočno-evropsko tržište kao glavno za crnogorski turizam.

“Nikako se nijesmo smjeli okrenuti ka samo jednoj strani. Pogledajte Hrvatsku, Španiju i Italiju. Sve te zemlje su članice NATO. Pogledajte njihov pa naš turizam i sve će vam biti jasno. I oni imaju goste iz Rusije, ali ne u onom procentu kao mi”, zaključio je Kentera.

PALMER O NATO ČLANSTVU

Doprinosi Crne Gore NATO-u osnažili su regionalnu i globalnu bezbjednost, saopštio je za Glas Amerike zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Metju Palmer, povodom treće godišnjice pridruživanja Crne Gore Sjevernoatlantskoj alijansi.

“Sjedinjene Države i Crna Gora su odavno i prijatelji i partneri i 5. juna obilježavamo našu treću godišnjicu kao saveznici”, poručio je Palmer.

Naglasio je da Sjedinjene Države pozdravljaju crnogorske vojnike koji služe rame uz rame sa američkim snagama u Avganistanu, Iraku i Evropi.

“Takođe prepoznajemo doprinose Crne Gore NATO operacijama kao i njeno obećanje da će ispuniti ciljeve iz Velsa za odbrambenu potrošnju do 2024. godine. Uz to, cijenimo spremnost Crne Gore da se suprostavi prijetnjama iz 21. vijeka i njeno partnerstvo u borbi protiv sajber i hibridnih prijetnji”, saopštio je zvaničnik Stejt departmenta.

Palmer je zaključio da od “snažne i bliske saradnje” dvije zemlje koristi imaju Crna Gora, Sjedinjene Države i cjelokupni region Zapadnog Balkana.

On smatra da postoji šansa za napredak na Balkanu.

“Mislim da je članstvo crne Gore pokazalo Srbiji da je ekstremna nacionalistička opcija jednostavno nemoguća. Jedini način na koji Srbija može da vidi ukinute granice u bivšoj Jugoslaviji je kada svi budu u Evropskoj uniji i dio Šengen zone”, kazao je Palmer.

Crna Gora je formalno je postala 29. članica NATO saveza 5. juna 2017 godine, predajom dokumenata ratifikacije na ceremoniji u Stejt departmentu.

PISALI MJU

Danas su se 17 odbornika Skupštne opštine Budva u pisanoj formi obratili Ministarstvu javne uprave i zatražili njihovo mišljenje povodom dvije sjednice lokalnog parlamenta u Budvi na kojima se raspravljalo o inicijativama za razrješenje predsjednika opštine i predsjednika Skuštine opštine Budva.

“Da li su na sjednicama o inicijativi za razrješenje predsjednika opštine i inicijativi za razrješenje predsjednika Skupštine opštine Budva, prekršeni rokovi utvrđeni Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutuom opštine Budva, te da li je predsjednik odnosno predsjedavajući skupštinom bio dužan da sazove sjednicu, da organizuje raspravu, i da obezbjedi da skupština glasa o predlogu za razrješenje u roku od 30 dana od dana podnošenja predloga za razrješenje”, navodi se u dopisu 17 odbornika DPS-a iz Budve.

 Odbornici u Skupštini opštine Budva na posljednjoj sjednici, nakon “maratonske” rasprave, nijesu glasali o razrješenju predsjednika lokalnog parlamenta Krsta Radovića. Nastavak sjednice zakazan je za 29. jun.

SAVJET EU

Savjet EU pozvao je zemlje članice da zajedno sa zemljama Zapadnog Balkana ojačaju sposobnost tog regiona da odgovori na moguće sajber napade i hibridne prijetnje, navodi se u Zaključcima o jačanju saradnje sa partnerima na Zapadnom Balkanu u oblasti migracija i bezbjednosti, koje je Savjet usvojio danas.

U zaključcima se države članice EU pozivaju na kontinuiranu podršku Zapadnom Balkanu u postizanju efikasnije migracione politike i upravljanja granicama, daljeg jačanja sistema za azil, i jačanja saradnje u readmisji i i povratku.

Takođe, poziva se na podršku u efikasnoj borbi protiv organizovanog kriminala, terorizma i nasilnog ekstremizma, kao i na jačanje sposobnosti da se Zapadni Balkan suoči sa širenjem dezinformacija i lažnih vijesti i da odgovori na moguće sajber napade i hibridne prijetnje.

Zaključci stavljaju fokus na jačanje operativne saradnje izmešu Zapadnog Balkana i EU, posebno razvijanjem razmjene informacija i saradnjim sa Agencijama EU. Dodatno, u njma se poziva na razmišljanje o razvoju novih platformi, zasnovanih na postojećim poput elektronske identifikacije tražilaca azila (Eurodac), kako bi se omogućila razmjena informacija u regionu Zapadnog Balkana.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela