HUSOVIĆ

Manjinski narodi su dali pečat nezavisnoj Crnoj Gori i smatram da je to jedna od najboljih istorijskih odluka koju su Bošnjaci i ostali narodi donijeli u posljednjih pola vijeka, rekao je Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović. To što se nalazimo u izbornoj godini glavni je razlog zapaljive retorike koju posljednjih dana slušamo u crnogorskom parlamentu, smatra lider Bošnjačke stranke Rafet Husović, ali upozorava da pozivi na nemire ne mogu biti legitiman vid političke borbe.

“Od početka devedesetih godina nagledali smo se i naslušali poziva na rušenje države. Ipak, mislim da je to vrijeme iza nas. Crna Gora je izgradila institucije spremne da čuvaju suverenitet zemlje, red i poredak. Učestale prozivke na nacionalnoj osnovi upućene manjinskim narodima, koje smo slušali u najvećem zakonodavnom domu, pokazatelj su da kao društvo još nijesmo dovoljno sazreli. Ali, dobro je da takvu politiku i ideje podržava sve manji broj građana”, rekao je Husović u intervjuu Pobjedi.

Obilježili smo 14 godina od obnove nezavisnosti. Kako ocjenjujete period od 2006. godine do danas?

“Sumirajući rezultate za 14 godina obnove nezavisnosti, možemo sa sigurnošću ustvrditi da je Crna Gora danas važan faktor stabilnosti u regionu, punopravna članica NATO alijanse, država koja je značajno odmakla na putu evropskih integracija, vjerujem i prva naredna članica EU. Nezavisnost Crne Gore bila je preduslov za intenzivan ekonomski i demokratski razvoj Crne Gore. Crna Gora je danas sigurno mjesto za život svih njenih građana. Ovako dobre rezultate pratile su i reforme cjelokupnog sistema. Predano smo radili na razvijanju institucija, svjesni da su samo jake, nezavisne i razvijene institucije preduslov demokratskog društva i sveukupnog progresa. Važan pečat u pogledu ocjene rezultata 14 godina od obnove nezavisnosti jesu i dobrosusjedski odnosi. Moramo biti zaista zadovoljni da danas sa svim našim susjedima imamo dobre i prijateljske odnose, bez otvorenih pitanja. To je velika čast za Crnu Goru i potvrda mudre državničke politike, koja je prepoznata sa najviših međunarodnih adresa. Osjećam posebno zadovoljstvo da je i Bošnjačka stranka svojim djelovanjem na političkoj sceni Crne Gore doprinijela ovim uspjesima”, kazao je Husović.

Gdje smo danas kao država i društvo u odnosu na tu 2006. godinu?

“Životni standard je na mnogo većem nivou. Godinu prije sticanja nezavisnosti, prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 257 eura. Pored malih zarada, u Crnoj Gori je bila i velika nezaposlenost. Nakon osamostaljenja, nezaposlenost je počela da pada, dok su plate konstantno rasle. Podsjetiću da je danas prosječna zarada 524 eura, da je prosječna penzija 288 eura i da je među najvećim prosječnim penzijama u regionu. Upravo uoči sticanja nezavisnosti prosječna penzija je iznosila 142 eura. Urađeno je puno toga, prvenstveno mislim na putnu infrastrukturu, koja je u neuporedivo boljem stanju nego ranije. Složićete se sa mnom da je izgradnja auto-puta najznačajniji infrastrukturni projekat koji je realizovala Crna Gora u svojoj istoriji i koji treba da bude baza za dalji razvoj sjevera Crne Gore. Svjedoci smo da nikad nijesu bila veća ulaganja u infrastrukturne projekte kao što smo imali u periodu za nama gdje iz godine u godinu imamo da je oko 70 odsto kapitalnog budžeta opredijeljeno za projekte na sjeveru Crne Gore.

Sve ovo govori da se zaista radilo i gradilo u prethodnih 14 godina. Značajna su bila ulaganja i u turističke kapacitete, od otvaranja novih hotelskih kapaciteta do izgradnje više ski-centara. Takođe, danas imamo mnoge svjetske kompanije koje posluju u Crnoj Gori, na šta smo itekako ponosni što su odabrali da svoj kapital ulože upravo ovdje. Postali smo svjetski popularna turistička destinacija, na radost svih nas, Crna Gora je danas omiljena destinacija za odmor ljudi iz cijelog svijeta”, dodao ej Husović.

Bošnjačka stranka je podržala Pokret za nezavisnost. Smatrate li i danas da je vaša odluka bila jedina ispravna?

“Par mjeseci uoči referenduma osnovali smo Bošnjačku stranku. Upravo je referendumska odluka bila test za nas, da pokažemo koliko smo spremni da svojim učešćem doprinosimo ključnim procesima u državi. Manjinski narodi u Crnoj Gori, a Bošnjaci su među njima najbrojniji, apsolutno su se okrenuli prema nezavisnoj Crnoj Gori. Znali smo da je za nas najbolji koncept Crne Gore kao građanske države. Koliko je taj koncept zaista od fundamentalnog značaja za mir i suživot, potvrdilo se više puta do sada. Sjetimo se da kada je održan referendum o nezavisnosti, gradovi sa većinskim bošnjačkim i albanskim stanovništvom su u ogromnom broju podržali ideju o nezavisnosti. To govori koliko u stvari mi volimo i poštujemo Crnu Goru. Ovo je naša zemlja, koju su zajedno sa ostalima gradili naši preci. Manjinski narodi su dali pečat nezavisnoj Crnoj Gori i smatram da je to jedna od najboljih istorijskih odluka koju su Bošnjaci i ostali narodi donijeli u posljednjih pola vijeka. Naša podrška Pokretu za nezavisnost bila je početak realizacije političkog projekta koji je imao za cilj da bošnjački narod u Crnoj Gori dovede na poziciju aktivnog sudionika na političkoj i ukupnoj društvenoj sceni”, kazao je Husović.

Iz dijela opozicije često se čuju navodi da će se Crna Gora i Srbija u budućnosti opet ujediniti. Slične poruke s vremena na vrijeme čujemo i od raznih političara i analitičara iz Srbije. Je li zaista stavljena tačka na crnogorsku nezavisnost?

“Dnevna politika je takva da prosto određeni politički krugovi i pojedinci imaju potrebu da ovakvim i sličnim izjavama čuvaju svoj politički rejting. Smatram da je odluka od 21. maja 2006. godine bila kamen temeljac za projekat države Crne Gore, kao nezavisne, međunarodno priznate, građanske države. Spoljnopolitički pravci Crne Gore bili su nastavak ovog procesa. Naše članstvo u NATO alijansi vjerujem da je od krucijalnog značaja za bilo kakvu opasnost vezanu za potencijalno ugrožavanje statusa nezavisne Crne Gore”, kazao je Husović.

Posljednja dešavanja vezana za privođenje sveštenika SPC i okupljanja su još jednom uzburkala duhove prošlosti; u paramentu su se čule prijetnje, pozivi na nemire, na blokadu Crne Gore… Može li sve to da ugrozi državu i njene institucije?

“Nalazimo se u izbornoj godini, pa vjerujem da je to i glavni razlog zapaljive retorike koju slušamo posljednjih dana. Ipak, pozivi na nemire ne mogu biti legitiman vid političke borbe. Od početka devedesetih godina nagledali smo se i naslušali poziva na rušenje države. Ipak, mislim da je to vrijeme iza nas. Ponavljam, Crna Gora je izgradila institucije, spremne da čuvaju suverenitet zemlje, red i poredak. Učestale prozivke na nacionalnoj osnovi upućene manjinskim narodima, koje smo slušali u najvećem zakonodavnom domu, pokazatelj su da kao društvo još nijesmo dovoljno sazreli. Ali, dobro je da takvu politiku i ideje podržava sve manji broj građana”, kazao je Husović.

ILARION ZAPRIJETIO ĐUKANOVIĆU

Ruska pravoslavna crkva umiješala se juče grubo u unutrašnje stvari Crne Gore kada je drugi čovjek RPC, portparol mitropolit Vlkonski Ilarion, zaprijetio predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću da će proći kao bivši predsjednik Ukrajine Petro Porošenko za čijeg mandata je Ukrajinska crkva dobila tomos od Carigrada za autokefalnost a nakon toga ubjedljivo je poražen na izborima.

“Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović krenuo je protiv sopstvenog naroda. To da je otvoreno protiv crkve, pokušava da formira neku novu organizaciju, pokazuje da on ne razumije, kao prvo, suštinu šta je crkva, a pod dva, ne razumije sopstveni narod. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori nije neka strana organizacija. To je crkva crnogorskog naroda. Iako gospodin Đukanović, koji koliko znam nije kršten i koji je ateista, pokušava da formira sopstvenu crkvu, predstavlja veliku grešku”, rekao je mitropolit televiziji „Rusija 24“.

On je istakao da je ovakvu grešku napravio i predsjednik Ukrajine Petro Porošenko.

“On je pokušao da iskoristi nastalu situaciju i odigra na kartu crkve kako bi sakupio poene u svojoj predizbornoj kampanji. Kao što znamo, ta avantura ga je dovela do sramotnog poraza na izborima”, naglasio je Ilarion.

Kako bi Đukanović to razumio, dodao je on, potrebno je samo da pogleda na masu ljudi koji su izašli na ulice kako bi pokazali svoju solidarnost sa pritvorenim episkopom Joanikijem.

KRENULA KAMPANJA

Iako parlamentarni izbori nijesu raspisani kampanja je već krenula, ocijenili su večeras učesnici emisije “Argumenti” na TVCG.

Pored političkih aktera, i crkva svojim djelovanjem preuzima političke poteze, kakve su litije, smatra sociolog Srđan Vukadinović.

Da bi se crkva trebala distancirati od pojedinih opozicionih partija smatra i Boris Raonić iz Građanske alijanse, dok komunikološkinja Jelena Pavićević ocjenjuje da bi se podrška crkvi mogla preliti i na izborima.

ZATVORENA GRANICA

Nakon što je danas premijer Duško Marković najavio da će Crna Gora, u skladu sa odgovarajućom procjenom, u prvim danima juna otvoriti granice sa zemljama koje ispunjavaju kriterijume Instituta za javno zdravlje, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Poljska, Češka, Mađarska, Albanija, Grčka, burna reakcija stiže iz Srbije!

Naime, odgovarajući epidemiološki kriterijum za sada ne ispunjava Srbija, samim tim granice ne mogu biti otvorene.

Marković je, na konferenciji za novinare, precizirao da je epidemiološki kriterijum za otvaranje granice 25 i manje oboljelih u odnosu na 100 hiljada stanovnika, što Srbija prema zvaničnim izvještajima Instituta ne ispunjava!

Ovo su samo neki od naslova u medijima u Srbiji:

Dačić: Srbija neće upućivati protestnu notu Crnoj Gori

I srpskom ministru spoljnih poslova Ivici Dačiću nije po volji najava Valde iz Podgorice o otvaranju granica, pa je ocijenio da je to smiješan i besmislen čin. On smatra da je vlada Mila Đukanovića “namjerno nije stavila Srbiju na listu država čiji građani mogu slobodno da uđu na prostor Crne Gore”. I Dačić kao i srpski mediji, je mišljenja da je ovu odluku donio predsjednik države Đukanović.

“To pokazuje njihov odnos prema Srbiji. Ako građani Srbije mogu slobodno u Mađarsku, Grčku, Bugarsku, zašto ne bi mogli i u Crnu Goru? Zaista smiješno i pokazuje do kog je nivoa došla državna politika Crne Gore. Oni povlače poteze koji su na sopstvenu štetu i koji su porazni za njihove građane “, rekao je Dačić za Blic.

On tumači da je, crnogorska vlast je zapravo rekla “ne trebaju nam turisti iz Srbije”.

Na pitanje koje on razloge vidi kao presudne za ovakvu odluku Podgorice, Dačić kaže da su to svakako politički razlozi.

“Kada je o nama riječ, mi smo donijeli odluku o otvaranju granica i građani Crne Gore mogu nesmetano da uđu u Srbiju bez problema i ograničenja. To je odnos Srbije, a eto kakav je odnos Crne Gore. Oni sve gledaju kroz problem koji imaju sa Srpskom crkvom, odnosno Mitropolijom i što se toliko naroda deklariše kao Srbi ili vjernici SPC. Jednostavno, očito imaju problem sa srpskim narodom”, ističe Dačić.

ZATVORENA GRANICA

Nakon što je danas premijer Duško Marković najavio da će Crna Gora, u skladu sa odgovarajućom procjenom, u prvim danima juna otvoriti granice sa zemljama koje ispunjavaju kriterijume Instituta za javno zdravlje, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Poljska, Češka, Mađarska, Albanija, Grčka, burna reakcija stiže iz Srbije!

Naime, odgovarajući epidemiološki kriterijum za sada ne ispunjava Srbija, samim tim granice ne mogu biti otvorene.

Marković je, na konferenciji za novinare, precizirao da je epidemiološki kriterijum za otvaranje granice 25 i manje oboljelih u odnosu na 100 hiljada stanovnika, što Srbija prema zvaničnim izvještajima Instituta ne ispunjava!

Ovo su samo neki od naslova u medijima u Srbiji:

Dačić: Srbija neće upućivati protestnu notu Crnoj Gori

I srpskom ministru spoljnih poslova Ivici Dačiću nije po volji najava Valde iz Podgorice o otvaranju granica, pa je ocijenio da je to smiješan i besmislen čin. On smatra da je vlada Mila Đukanovića “namjerno nije stavila Srbiju na listu država čiji građani mogu slobodno da uđu na prostor Crne Gore”. I Dačić kao i srpski mediji, je mišljenja da je ovu odluku donio predsjednik države Đukanović.

“To pokazuje njihov odnos prema Srbiji. Ako građani Srbije mogu slobodno u Mađarsku, Grčku, Bugarsku, zašto ne bi mogli i u Crnu Goru? Zaista smiješno i pokazuje do kog je nivoa došla državna politika Crne Gore. Oni povlače poteze koji su na sopstvenu štetu i koji su porazni za njihove građane “, rekao je Dačić za Blic.

On tumači da je, crnogorska vlast je zapravo rekla “ne trebaju nam turisti iz Srbije”.

Na pitanje koje on razloge vidi kao presudne za ovakvu odluku Podgorice, Dačić kaže da su to svakako politički razlozi.

“Kada je o nama riječ, mi smo donijeli odluku o otvaranju granica i građani Crne Gore mogu nesmetano da uđu u Srbiju bez problema i ograničenja. To je odnos Srbije, a eto kakav je odnos Crne Gore. Oni sve gledaju kroz problem koji imaju sa Srpskom crkvom, odnosno Mitropolijom i što se toliko naroda deklariše kao Srbi ili vjernici SPC. Jednostavno, očito imaju problem sa srpskim narodom”, ističe Dačić.

SNP B.POLJA

Opštinski odbor Socijalističke narodne partije Bijelo Polje, smatra sramotnim da se treću godinu za redom “privode kraju” radovi u dužini od tri kilometra na magistralnom putu Rakonje- Ribarevine.

Kako ističu, u sređenim gradovima i državama za to vrijeme se grade auto-putevi i napravi se nekoliko fabrika, da se svojim građanima poboljšaju uslovi života.

“Još jedan dokaz da sjever služi aktuelnoj vlasti samo kao obična glasačka mašina, i ne pada im na pamet da nas svrstaju ravnopravno sa centrom, ili ne daj bože primorjem. SNP razumije aktuelnu vlast, jer ona očigledno ima preča posla od toga da se bavi infrastrukturnim problemima. Njima je bitnije ko je sve išao i ide na litije, ko podržava svoju crkvu, ili ko je na svom profilu kritikovao predsjednika i premijera. Demokratija, očigledno, još dugo godina neće zakucati na naša vrata”, navodi se u saopštenju.

SNP

Umjesto da ponudi neki od načina da se pokuša prevazići najveća državnička kriza kroz koju prolaze građani, premijer je slavodobitno uskliknuo “da se ne plaši litija”, saopštili su iz Socijalističke narodne partije (SNP).

Premijeru poručuju da nema potrebe da se plaši tih okupljanja, jer su, kako navode, litije “nešto najljepše što se u posljednje vrijeme desilo Crnoj Gori”.

Dodaju da će litija biti kad se Mitropolija odluči, odnosno dok se ne postigne dogovor i povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

“Ne plašite se narodne volje. Trebali bi vas zabrinuti stavovi međunarodnih zvaničnika, koji karakterišu ovu zemlju kao punu korupcije i kriminala”, navode, između ostalog, iz SNP-a.

Pozivaju premijera da se tenzije spuste i što prije uđe u dijalog sa Mitropolijom.

BOŠNJAČKA STRANKA

Nadležni organi Crne Gore ponovo treba da aktuelizuju proces povodom nezakonitog hapšenja civila bošnjačke nacionalnosti i njihovog deportovanja u ratom zahvaćenu BiH, kako bi se pred lice pravde doveli svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u ovom zločinu, saopšteno je iz Bošnjačke stranke.

Ovih dana je tačno dvadeset osam godine od hapšenja civila bošnjačke nacionalnosti koji su potom deportovani u Bosnu i Hercegovinu, zahvaćenu ratom.

Više desetina izbjeglih Bošnjaka – muslimana nezakonito je uhapšeno u Crnoj Gori i predato vojsci bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini u svojstvu talaca. Samo dvanaest deportovanih osoba je uspjelo da preživi mučenje u koncentracionim logorima, a posmrtni ostaci većine stradalih još nisu pronađeni.

“Ovaj ratni zločin još uvijek nije kažnjen u skladu sa međunarodnim pravom. Tražimo od nadležnih organa da se ovaj proces ponovo aktuelizuje, kako bi se svi koji su u njemu na bilo koji načun učestvovali doveli pred lice pravde”, navode u saopštenju.

Riječ je, kako kažu, o teškom i nezamislivom zločinu, suprotnom svim međunarodnim konvencijama, i kao takav treba da dobije potpuni sudski epilog.

Apelujuju na poslenike javne riječi da se prestane s negiranjem ratnog zločina izvršenog prema izbjeglim bošnjačkim civilima, te da se kroz sudski epilog utvrdi krivična odgovornost počinitelja i nalogodavaca.

”Očekujemo da će nakon izbora novog Vrhovnog državnog tužioca doći do ponovne tužilačke istrage u ovom slučaju. Takođe, podržavamo ideju da se u Herceg Novom izgradi spomen obilježje, gdje je najveći broj izbjeglih civila i uhapšen”, zaključuju u saopštenju.

IZ CRNOGORSKE PORUČILI

Najveći problem sa kojim se Crna Gora suočava jeste odlazak mladih u razvijene zemlje u potrazi za boljim životom, a poražavajuće je da 70 odsto omladine želi da ode iz države. Treba podsjetiti one koji u naše ime odlučuju da vode brigu o mladima i da stvaraju ambijent koji pruža prosperitet na svakom polju, poručuju u Crnogorskoj.

Kako se ističe u saopštenju koje je potpisao Stefan Kaluđerović, član Predsjedništva Crnogorske, to treba hitno mijenjati i stvoriti mogućnost mladima da kroz kvalitetne obrazovne institucije stiču znanja i vještine i primjenju ih na našem tržištu rada uz uslove koji će im garantovati pristojan život.

“Mladi od Crne Gore traže da kompletan sistem obrazovanja bude konkurentan sa svjetskim standardima kao i da imamo dobre uslove obrazovanja na svim nivoima. Treba omogućiti i podržati dodatna školovanja na svjetskim prestižnim fakultetima, uz uslov povratka u domovinu koja će im dati sigurnu ekonomsku budućnost. Neophodno je Crnu Goru osloboditi podjela, napraviti mirnu atmosferu u društvu i zajedničku domovinu svih onih koji u njoj žive, a mlade ljude uključiti u sve procese odlučivanja, jer je to ono što oni žele i što im je potrebno”, naglašava Kaluđerović.

U borbi sa COVID-19 virusom, kaže, pokazali smo da Crna Gora ima sposobne i vrijedne ljude koji su zajedno, predanim radom, odgovorno djelovali i otkrili da u nevolji u nekim oblastima ne zaostajemo za svjetskim standardima.

“Nakon pandemije izazvane koronavirusom okrećemo se saniranju ekonomskih posljedica koje su pogodile sve građane Crne Gore, a ništa manje mlade ljude. Stoga, predlažemo da se studentima koji imaju pravo na korišćenje smještaja i ishrane, do kraja ove nastavne godine obezbijedi besplatan smještaj u studentskim domovima, kao i besplatne usluge ishrane u menzama. Takođe, predlažemo da u toku sljedeće nastavne godine studentima koji steknu pravo na upotrebu studentskih domova i menzi, Vlada obezbijedi korišćenje navedenih usluga po cijenama nižim za 50 odsto od redovnih, kao i da im obezbijedi jednokratnu pomoć u iznosu od po najmanje 50 eura. Tako se pokazuje odgovornost prema omladini koja predstavlja budućnost Crne Gore”, zaključuje Kaluđerović.

BRAJOVIĆ

Pored zdravstvenih i ekonomskih izazova, Crna Gora se istovremeno suočava sa grubom političkom destrukcijom usmjerenom protiv države i njenih institucija, od strane Srpske pravoslavne crkve, potpomognute pojedinim političkim akterima iz susjedne države, a sve pod plaštom odbrane vjerskih prava i sloboda, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović na video konferenciji sa čelnicima PS OEBS-a i šefovima delegacija iz regiona. On je istakao da su region i Crna Gora dobili političku i ekonomsku podršku Evropske unije, čime je, kako je naveo, potvrđena evropska perspektiva Zapadnog Balkana.

Govoreći o predstojećim parlamentarnim izborima, Brajović je istakao da će oni biti održani na jesen u zakonskom roku, i podsjetio da je početkom maja uputio poziv evropskim institucijama za posmatračke misije.

On je istakao zadovoljstvo činjenicom da je od juče Crna Gora prva država bez zaraženih korona virusom, a da su odlične vijesti rezultat pravovremene i osmišljene strategije i napora institucija i pojedinaca, kao i cijelog društva.

Brajović je, kako se navodi u saopštenju iz Skupštine, informisao sagovornike u PS OEBS da je Skupština Crne Gore tokom pandemije funkcionisala na efikasan način uz maskimalnu zaštitu zaposlenih i poslanika.

Otvarajući konferenciju, predsjednik PS OEBS Džordž Cereteli istakao je da su tokom pandemije Kovida 19 odbori ove organizacije koja broji 57 država bili u stalnoj komunikaciji, kao i da je postojala razmjena informacija između članica u prioritetnoj oblasti zdravstvene bezbjednosti.

Specijalni izvjestilac za Jugoistočnu Evropu Mark Pritčard je akcentovao zadovoljstvo saradnjom država, solidarnošću i odgovornošću tokom epidemije virusom korona, a sada predstoji očuvanje stabilnosti na Zapadnom Balkanu i suočavanje sa ekonomskim izazovima. Specijalni izvjestilac Pritčard se takođe založio za slanje posmatračkih misija u države kojima predstoje parlamentarni izbori, ukoliko epidemiološka situacija bude povoljna.

“Učesnici su se saglasili o važnosti narednih mjeseci kada je riječ o kreiranju strategija za prevazilaženje izazova, i iskazali potrebu za snažnom multilaterlanom saradnjom koja može biti značajna pomoć svakoj od država. Šefovi delegacija iz regiona razmijenili su informacije o trenutnim zdravstvenim, ekonomskim i političkim prilikama i izazovima u njihovim državama, posebno uoči izbora u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Saglasili su se da novonastale okolnosti treba iskoristiti kao priliku za unaprjeđenje odnosa, posebno u oblasti zdravstva, saobraćaja, trgovine među državama regiona”, navodi se u saopštenju.