SIJARTO

U interesu Mađarske je da se zemlje Zapadnog Balkana pridruže Evropskoj uniji (EU), kazao je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Sijarto, navodeći da je vrijeme da Crna Gora otvori posljednje pregovaračko poglavlje.

Sijarto je, na konferenciji za novinare povodom pomoći Mađarske Vladi Crne Gore, rekao da poslije pandemije koronavirusa ništa neće biti isto i da je zbog toga važno da EU vodi računa o nastavku procesa proširenja, jer to osnažava cijelu Uniju i Evropu.

On je poručio da je u interesu Mađarske da se zemlje Zapadnog Balkana pridruže EU.

“Imamo značajne trgovinske partnere u ovoj regiji i mađarski investitori zainteresovani su za zemlje Zapadnog Balkana. Smatramo da je vrijeme da Crna Gora otvori posljednje poglavlje”, naveo je Sijarto.

Mađarska je, kako je poručio, spremna da pruži svu moguću podršku i stavlja poseban naglasak na ubrzavanje pregovora sa zemljama kandidatima iz Zapadnog Balkana.

“Cijenimo što je Crna Gora u teškim situacijama pokazala sposobnost da se suoči i sa najtežim okolnostima”, dodao je Sijarto.

Sijarto je kazao da za sada nema informaciju o tome kada bi EU mogla da otvori granice.

“Treba da razmotrimo koji će biti uticaji otvaranja granica na broj oboljelih i na osnovu tih podataka ćemo odlučiti koja će zemlja i na koji način otvoriti granice”, rekao je Sijarto.

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je da je donacija Mađarske, u vidu medicinske pomoći i opreme od 50 hiljada hiruških maski i 2,5 hiljada zaštitnih odijela, gest solidarnosti i humanosti i da će doprinijeti da se Crna Gora suprotstavi globalnom izazovu.

Kako je rekao, Crna Gora je pored humanitarne pomoći, Mađarskoj zahvalna i na snažnoj političkoj i ekspertskoj pomoći.

“Razmijenili smo mišljenja o značaju finansijske podrške EU Zapadnom Balkanu. Konstatovali smo da je na nedavnom samitu EU – Zapadni Balkan još jednom potvrđena evropska budućnost regiona”, naveo je Darmanović.

Darmanović: Strani ambasadori da se ne miješaju u to ko će za šta odgovarati

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je da je ambasador Srbije Vladimir Božović pozvan na razgovor jer strani ambasadori ne mogu da se miješaju u to ko će za šta da odgovara.

Darmanović je ovo kazao na zajedničkoj konferenciji za medije sa mađarskim šefom diplomatije Peterom Sijartom.

Božović je pozvan na razgovor u MVP jer je komentarisao reemitovanje spota hrvatskog pjevača Marka Perkovića Tompsona tražeći odgovornost za emitovanje muzičara koji promoviše ustaštvo.

Sijarto je kazao da za sada nema infotmaciju o tome kada bi EU mogla otvoriti granice.

“Konkretan odgovor na to pitanje ne mogu da kažem, ali jedna stvar je sigurna da prevoz robe teče neometano i treba da se obezbijedi ljudima da prelaze granicu ako su tamo zaposleni. Ali kada će se otvorit granice to ne znam”, rekao je Sijarto.

PEŠIĆ PISAO BOŽOVIĆU

Predsjednik političke partije Srpska alternativa Svetislav Perišić uputio je otvoreno pismo ambasadoru Republike Srbije u Crnoj Gori Vladimiru Božoviću u kojem navodi sa su Srbi u Crnoj Gori u veoma lošoj poziciji.

“Jedan od glavnih razloga za takvo stanje jeste neodgovorno vođenje politike njegovih zvaničnih predstavnika, prije svega Demokratskog fronta, koji je do sada uživao najveće povjerenje srpskog naroda na izborima”, naveo je Pešić u pismu Božoviću.

U poslednjih petnaestak godina pod njihovim vođstvom izgubili smo zajedničku državu sa Srbijom, srpski jezik, Crna Gora je postala članica NATO saveza i priznala nezavisnost Kosova i Metohije, navodi Pešić.

“A koliko učestvujemo u društvenom životu najbolje govori podatak da godinama sa oko 30% udjela u nacionalnoj strukturi stanovništva nemamo niti jednog ministra ili direktora javnog preduzeća na državnom nivou, koji se nacionalno izjašnjava kao Srbin. To najbolje govori o učinku dosadašnjih predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori, koji su dokazali da ne žele dobro svojim biračima, niti srpskom narodu, a da je suprotno odavno bi ušli u vlast, što im je Demokratska partija socijalista nudila nekoliko puta do sada, pa Vas pitamo ako Srbi mogu u Vladu sa Tačijem i Haradinajom, zašto ne bi mogli sa Đukanovićem?”, pita Pešić.

On navodi i da Srpska alternativa očekuje podršku zvaničnog Beograda.

“Zvanični Beograd mora da shvati da predstavnici Srba u Crnoj Goriji nijesu samo Andrija Mandić i Milan Knežević, već da je sazrela nova politička generacija koja će se prema interesima srpskog naroda odnositi na mnogo odgovorniji način i samim tim voditi pragmatičnu politiku prilagođenu trenutku i interesima našeg naroda”, navodi Pešić i dodaje da očekuje prijem kod Božovića.

“Cijeneći vaše dosadašnje angažovanje na različitim odgovornim pozicijama i djelovanje u interesu srpskog naroda od Kosova i Metohije pa sada i u Vašoj i našoj Crnoj Gori, nadamo se da ćete prepoznati naš dobronamjerni apel, te čekujući skoriji sastanak, kako bih vas upoznali sa našim političkim ciljevima, upućujemo Vam bratski svesrpski pozdrav”, zaključio je Pešić.

PORUKA MANDIĆU

Povodom krsne slave Nove srpske demokratije, Svetog Vasilija Ostroškog, čestitku predsjedniku Nove srpske demokratije (NSD) Andriji Mandiću uputio je i predsjednik Srpske napredne stranke i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

“Svetom Vasiliju Ostroškom dugujemo mnogo. On je ličnost u čijem je životu i podvigu naš srpski narod vijekovima crpio snagu i vjeru, a tako je i danas”, navodi se u častitki Vučića.

Čuvajući Srpsku pravoslavnu crkvu, slaveći Slavu, njegujući srpski jezik i ćirilicu, a istovremeno vrijedno radeći na sebi i učeći od drugih sve što je dobro, dodaje se u čestitki Vučića, možemo našem narodu da izborimo dostojno mjesto u svijetu koji se neprestano mijenja.

“Upravo je to način na koji su naši preci očuvali naš svetosavski narod kroz vijekove neprestanih borbi i iskušenja. I u takvim vremenima, kao i danas velika marljivost i vrijedan rad mogu da nas učine uspješnim i naprednim narodom – dostojnim nasljednicima Njegoša, Tesle, Pupina i Milankovića”, kazao je Vučić.

Članstvu i simpatizerima NSD-a, kako se navodi u saopštenju, čestitke stižu sa svih strana.

“U njima se izražava zahvalnost našoj stranci na tome što ne odustajemo od svojih temeljnih principa, borbe za srpski narod, SPC i naše svetinje, i što nijesmo odustali od slavljenja naše slave ni u ovom trenutku kada totalitarni režim vrši teror nad našim narodom i Crkvom”, navodi se u saopštenju NSD.

SDP HRAPOVIĆU

Odgovarajući ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću, potpredsjednik SDP Adnan Striković kazao je da su predlozi SDP-a konkretni, integrisani u zakon, dok su, kako je saopšteno, njegovi odgovori samo “neuspjeli pokušaj prelaska na politički teren”.

Hrapović je, reagujući na poziv SDP-a da se izjasni da li podržava zakon koji je predložila ta stranka, a kojim je predviđeno povećanje plate zdravstvenim radnicima za 15 odsto, rekao da predlozi te partije nijesu održivi.

Striković je ponovo pitao Hrapovića da se izjasni o istom pitanju.

“Da li je u redu da građani izdvoje 100 miliona eura više za budžet zdravstva u posljednje tri godine, a da plate zdravstvenim radnicima se povećaju u prosjeku simboličnih 50 eura. Gdje su pare što izdvajaju građani?”, navodi se u reagovanju.   

Pitao je da li će uplatiti specijalizantima “neopravdano uskraćenu” naknadu za odvojeni život za mjesec april.

“A pošto ste govorili i nešto o stambenom fondu, informišite građane ko su zdravstveni radnici koji su dobili te stanove? To zdravstvene radnike interesuje mnogo više od procenta ili rejtinga, iako ne sumnjamo da se veoma dobro razumijete u procente. Ali ne ove koji se tiču rejtinga partija nego one druge koji `život znače`”, kazao je Striković.

“Naši prijedlozi su konkretni, integrisani u zakon, naša pitanja su jasna, a vaši odgovori samo neuspjeli pokušaj prelaska na politički teren”, dodao je on.

Striković je kazao da ne želi da komentariše šta su SD i SDP uradili, a šta nijesu dok su bili jedna partija.  

“Da zaključimo, SDP, a i svi zdravstveni radnici koji svakodnevno ulaze u zdravstvene ustanove bi zaista željeli da one jednog dana počnu da liče na one iz vaših bajkovitih saopštenja. Preduslov za to, ministre Hrapoviću, je da makar za početak zarada našeg vrhunskog ljekara bude veća od vrijednosti jedne torbe iz Vaše kućne kolekcije”, zaključeno je u saopštenju.

ZARADE POSLANIKA

Skupština Crne Gore za aprilske neto zarade poslanika izdvojila je iz budžeta 127.637 eura, što je na istom nivou kao i prošlog mjeseca. Nijedna zarada nije prešla dvije hiljade eura, a poslanici koji bojkotuju Skupštinu primili su nepromijenjene plate, koje ukupno iznose 11.317 eura.

Poslanički klub Demokratske Crne Gore ukupno je primio 9.852 eura, jer još nijesu primijenjene odredbe novog Poslovnika, kao ni Odluka o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora. Plata predsjednika Demokrata Alekse Bečića iznosi 1.451, a generalnog sekretara Borisa Bogdanovića 1.485 eura. Dritan Abazović iz Ure, koji takođe bojkotuje Skupštinu, primio je 1.465 eura, piše Pobjeda.

Po visini plate prednjače predsjednik Skupštine Ivan Brajović, čija zarada je 1.989 eura, Marija Ćatović (DPS) koja je primila 1.987, kao i Branko Čavor (DPS) sa 1.919 eura aprilske zarade. Slijede Branko Radulović (DF) sa 1.892 eura, Miodrag Vuković (DPS) – 1.865, Predrag Bulatović (DF) – 1.838, a po 1.811 eura primili su Marina Jočić (DF), Milorad Vuletić (DPS), Filip Vuković (DPS) i Miodrag Lekić (Demos).

Aprilska zarada potpredsjednika Skupštine Branimira Gvozdenivića i Gencija Nimanbegua, iznosila je 1.822, odnosno 1.593 eura. Lideri Demokratskog fronta, Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević, za april su primili 1.662, odnosno 1.496, odnosno 1.675 eura. Počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić primio je aprilsku zaradu od 1.756 eura, dok predsjednica te partije Draginja Vuksanović-Stanković prima razliku u zaradi koja iznosi 300 eura.

Nedžad Drešević (BS) primio je za april 1.634, a njegov partijski kolega Ervin Ibrahimović – 1.580 eura. Šef Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović za april primio je 1.607 eura. Poslanici SNP-a, Danijela Pavićević i Srđan Milić, prili su za prošli mjese zarade od 1.648, odnosno 1.675 eura. Aprilska zarada Andrije Popovića (LP) iznosila je 1.689, a Borisa Mugoše (SD) 1.526 eura.

Skupština je za zaradu bivšeg poslanika Demokrata, Miomira Pejovića, koji ostvaruje pravo na nadoknadu po prestanku funkcije, izdvojila 1.424 eura.

Zarada za april generalnog sekretara Aleksandra Jovićevića bila je 1.650 eura, a njegovih zamjenika, Mersudina Gredića i Marije Mirjačić, 1.310, odnosno 1.301 euro. Pomoćnice generalnog sekretara, Jelena Radonjić i Nataša Komnenić, primile su 1.090, odnosno 1.083 eura.

Savjetnici predsjednika Skupštine, kojih je osam na aprilskom platnom spisku, primili su ukupno oko 10.300 eura.

OPŠTINA BUDVA

Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša obavijestio je opštinsko rukovodstvo u Budvi da je, uz pridržavanje proporuka o fizičkom distanciranju, održavanje sjednica lokalnog parlamenta moguće, saopšteno je Pobjedi iz budvanske vladajuće koalicije.

Mugoša je, kako saznaje Pobjeda, dopis u kome se ovo navodi Opštini uputio dan prije nego što je na kolegijumu predsjednika Skupštine Opštine odlučeno da se obrate Institutu za javno zdravlje sa zahtijevom da im dostave preporuke da li se, kada, gdje i pod kojima uslovima može održi zasijedanje na kome bi se razmatrali prijedloži o razriješenju predsjednika Opštine i Skupštine Opštine Marka Carevića i Krsta Radovića.

Da je dopis Mugoše u Opštinu stigao dan prije održavanje kolegijuma predsjednika SO Budva potvrdio je i predsjednik Opštine Marko Carević.

Carević navodi i kako njegovu inicijativu o skraćenju mandata lokalnog parlamenta i organizovanje prijevremenih izbora još nijesu potpisali odbornici Demokrata uz obrazloženje kako treba sačekati zvaničan stav Instituta za javno zdravlje.

“Zamislite koji je to apsurd da dan nakon što nas Boban Mugoša obaviještava da je održavanje sjednica moguće uz poštovanje fizičke distance, kolegijum šalje zahtijev u kome ih pita možemo li da održimo sjednicu”, rekao je Carević Pobjedi.

Carević navodi i da se iza nedavnog stava Demokrata da će se politička kriza u Budvi riješiti ukoliko i on i Krsto Radović podnesu ostavke, zapravo krije pokušaj te partije da ponovo svoj kadar dovedu na čelo Opštine.

“Cilj tog predloga je da eliminišu mene. Ja sam im rekao da ako sam samo ja problem, onda problema nema”, rekao je Carević.

On je najavio i kako je za danas zakazan sastanak koalicionih partnera kako bi razmotrili predlog Demokrata o ostavkama.

Carević ističe i kako je spreman na sve kako bi spriječio da se u Budvi ponovi kotorski scenario.

“Ja mislim da je najpoštenije da se ovo riješi na izborima. Izbori nas svakako čekaju, a ovako ne dobijamo ništa. Možemo samo da dozvolimo da vlast korupcijom preuzme DPS”, zaključio je Carević.

DPS TUZI

Korona virus je promjenio mnoge običaje i ponašanja ljudi, ali ne i Nika Đeljošaja, on je ostao isti. I dalje se kiti tuđim perjem i sve radi po izbornom programu DPS-a što je nama potvrda da je naš izborni program u službi svih građana, saopštili su iz opštinskog odbora DPS-a Tuzi.

“Raduje nas svaki infrastrukturni projekat koji se ostvaruje na teritoriji naše opštine. Takođe smo radosni zbog činjenice da će projekti koji čekaju svoju realizaciju u skorije vrijeme biti realizovani. Razlog naše reakcije jeste činjenica da se zaboravlja ko je započeo te projekte, pripremio plansku dokumentaciju, utvrdio način finansiranja, uvrstio ih u naš izborni program. Pomalo čudno zvuči kada se na čelu tih projekata postavlja Nik Đeljošaj jer se stiče utisak da on vodi DPS u opštini Tuzi”, navodi se u reagovanju.

DPS je pitao Đeljošaja ko je zaslužan za rekonstrukciju starog puta Podgorica – Tuzi koja je u toku.

“Prva faza bulevara Podgorica – Tuzi koja je pri završetku, finansirana je iz budžeta Crne Gore, gdje su sredstva obezbjeđena intervencijom našeg poslanika u Skupštini Crne Gore uz projekat koji je finansirao Glavni grad. Što se tiče investicija u brdskom dijelu Malesije gdje gospodin Đeljošaj navodi da su bile zaboravljene, podsjetićemo ga na samo jedan dio investicija koje su urađene:
– Vodovod u Hotima, put prema Koćima, asfaltiranje u Krševo itd., mi ćemo biti zadovoljni ako bi sadašnja vlast omogućila barem 50% od onoga što je investirano u vremenu kada je DPS upravljao opštinom”, kažu u toj stranci.

Iz DPS-a navode kako je projekat izgradnje zapadne tribine, zatvaranje finansijske konstrukcije od strane FSCG, izrada plana od strane RZUP koju je finansirao Glavni grad, dogovorena za vrijeme njihovog mandata.

“Možda je poželjno istaći da je u izradi projektne dokumentacije učestovovao i rođeni brat sadašnjeg predsjednika opštine Tuzi. Ali ne treba zaboraviti čije je djelo sadašnji stadion sa dijelom zapadne tribine, montažna tribina na istočnoj strani, pomoćni stadion sa vještačkom podlogom, bunar i savremeni način navodnjavanja stadiona kao i sve sportske pregaoce koji su uložili sebe da bi ovi projekti zaživjeli a fudbalski klub uspješno se takmičio. Isto tako ne treba zaboraviti sve one naše funkcionere koje stoje iza realizovanih projekata za putnu infrastrukturu oko 2.5 miliona, za vodovodnu mrežu preko 1.3 miliona za javnu rasvjetu oko 400 hiljada eura kao i veliku pomoć Glavnog grada i države Crne Gore, koji su i dalje spremni da pomažu našu opštinu i ako ih gospodin Đeljošaj u obraćanju javnosti na albanskom jeziku nigdje ne pominje”, poručili su iz DPS-a Tuzi.

KAZALET

NATO razmatra nove planove, za koje se nada da će biti odboreni na ministarskom sastanku u junu, da bi bio bolje pripremljen za eventualni drugi talas pandemije koronavirusa, rekao je u intervjuu za Glas Amerike zamjenik portparola Alijanse Pierz Kazalet.

Dok se članice NATO-a suočavaju sa ogromnim ekonomskim posljedicama pandemije, Kazalet se nada da će da će doprinosi za vojni budžet ostati prioritet za saveznice čak i dok budu izlazile iz krize.

Sa Kazaletom je razgovarala novinarka Glasa Amerike Milena Đurđić.

HRAPOVIĆ

Predlozi Socijaldemokratske partije (SDP) nijesu principijelni i realno održivi, već su krajnje populistički sa cijem pridobijanja kratkoročne podrške birača, saopštio je član predsjedništva Socijaldemokrata (SD) Kenan Hrapović.

On je, reagujući na poziv SDP-a da se izjasni da li podržava zakon koji je predložila ta stranka, a kojim je predviđeno povećanje plate zdravstvenim radnicima za 15 odsto, rekao da predlozi te partije nijesu održivi.

Hrapović je kazao da je 90 odsto predloga SDP-a plagiranje svega onoga što je opozicija u prethodnom periodu predlagala.

“A oni su tada, kao dio vlasti, 18 godina odbijali. Zato je i odgovor na navedena pitanja vrlo jednostavan – nijesu principijelni njihovi predlozi, a nijesu ni realno održivi”, rekao je Hrapović.

Predlozi SDP-a, kako je naveo, krajnje su populistički sa ciljem da pridobiju kratkoročnu podršku birača kako bi “možda dosegli cenzus na sljedećim izborima”.

Hrapović je rekao da se postavlja pitanje zašto SDP ovoliku brigu nije pokazao za zdravstvenim i prosvjetnim radnicima, pripadnicima bezbjednosnog sektora, nezaposlenima, penzionerima, poslodavcima i mnogim drugima 18 godina dok su bili u vlasti.

“Jesu li svi ti radnici postojali do njihovog odlaska u opoziciju”, upitao je Hrapović.

On je dodao da je “omiljena tema” SDP-a, od kada su u opoziciji, zdravstvo.

“Kako se približavaju izbori, bilo lokalni ili parlamentarni, raste njihova briga za zdravstvenim radnicima”, kazao je Hrapović.

On je dodao da ne zna da li SDP-u smeta što u protekle tri godine crnogorski zdravstveni sistem bilježi višemilionska ulaganja i to nakon dugog niza godina.

“Nažalost, zaokruživanje finansijske konstrukcije od više desetina miliona EUR za novu infektivnu i kliniku za dermatovenerologiju, kliniku za mentalno zdravlje, nadogradnju Instituta za javno zdravlje uz opremanje te institucije najsavremenijom opremom, ulaganje u laboratorije u zdravstvenim institucijama, poboljšanje kapaciteta klinike za onkologiju, izgradnju novog urgentnog centra vrijednosti preko 15 miliona EUR ne zavređuje njihovu pažnju”, istakao je Hrapović.

Sve navedeno, kako je naveo, SDP ne vidi samo iz jednog razloga, jer tim resorom rukovodi kadar iz SD-a.

“I sada mi pišu o njihovom predlogu dopune zakona o zaradama. Zaboravili su da napišu da je od jula prošle godine u proceduri predlog istog zakona u kojem poslanici Demokratskog fronta traže povećanje zarada zdravstvenim radnicima i za koji su poslanici SD-a uvijek glasali da se o njemu raspravlja na sjednici Skupštine”, rekao je Hrapović.

Kako je naveo, po već “uvježbanom ustaljenom scenariju”, prvo ide konferencija za štampu na kojoj se najavljuju predlozi, koju pojedini mediji veoma dobro isprate, pa onda ide poslije nekoliko dana saopštenje da su navedeni predlozi zakona predati, koje opet pojedini mediji veoma dobro isprate.

“Zatim se traži dopuna dnevnog reda sjednice Skupštine sa istim tim predlozima zakona gdje se opet javnost upoznaje sa istom stvari. Znamo da su željeli da se od 1.marta ne povećaju zarade zaposlenima 12 odsto, da im se ne odobri dodatak na zaradu u martu i aprilu za još 15 odsto, kako bi i dalje pokušavali da manipulišu navodnom brigom o zdravstvenim radnicima”, naveo je Hrapović.

On je kazao da SDP-u posebno smeta što i on lično, kao ministar zdravlja, ističe da su postojeća povećanja zarada realna, ali ne i dovoljna i da treba stvoriti sve uslove da ona budu veća.

“Poštovani zaposleni u zdravstvu, njihova briga samo traje do izbora jer im vi, kao i zaposleni u prosvjeti, bezbjednosnom sektoru, nezaposleni, penzioneri služite samo u svrhu očigledno bezuspješnog pokušaja da zakuče cenzus kako bi par njih i dalje primali mnogo veću platu od svih vas i to iz državnog budžeta, što uostalom i rade evo već par decenija”, zaključio je Hrapović.

BILČIK PORUČIO

Izvještaj Evroske komisije u junu, biće od ključnog značaja za dalju evropsku perspektivu regiona, kaže u razgovoru za TVCG, evropski parlamentarac i izvjestilac za Srbiju, Vladimir Bilčik. Pandemija koronavirusa jenjava i moraju se stvoriti uslovi za održavanje slobodnih izbora, a Evropska unija će taj proces pažljivo posmatrati, naglašava sagovornik iz Brisela. Poziva sve političke partije da učestvuju, jer, poručuje da se Crna Gora ne može mijenjati bez demokratskih procesa.

Izvjestaj evropske komisije u junu bice od ključnog znacaja za dalju evropsku perspektivu država aspiranata za članstvo.

Pokazaće taj dokument spremnost evropskih partnera da sprovode reforme, ali i napredak koji je postignut od posljenje briselske procjene, kaže u razgovoru za Dnevnik evropski parlemantarac, Vladimir Bilcik.

Kao i do sada, podvlači da ce posebna pažnja biti usmjerena na nekoliko oblasti.

“Prvenstveno kvalitet vladavine prava, demokratije, slobode medija. Sve će ovo biti veoma važno. Očekujem da će komisjija veoma pažljivo razmotriti situaciju na terenu, a to nije lako u ovom trenutku zbog pandemija koronavirusa. U izvjesaju ce se, medjutim, i to pomenuti, odnosno nacin na koji se drzava suocila sa Kovidom 19,” kaže on.

Epidemija prolazi i moraju se stvarati uslovi za održavanje paralmentarnih izbora. Žali Bilčik što rad Odbora za reformu izbornog zakonodavtsva nije uspio. Očekuje, ipak, da se građanima omoguće uslovi za fer i slobodne izbore.

“Mi s paznjom posmatramo situaciju u državi. Takođe veoma pažljivo ćemo nadgledati kampanju kao i sam izborni proces. Zabrinuti smo zbog nekoliko stvari. Niko ne đeli da se ponovi situacija iz 2016 godine, kada se desio pokusaj terorizma. Nadamo se da će se stvoriti uslovi da građani biraju na slobodnim izborima, i bez uticaja sa strane, i to nakon slobodne i fer predizborne kampanje,” naglasava Bilčik.