ZBOG DEŠAVANJA U BUDVI

Poslanici Demokratskog fronta (DF), SNP-a, Ujedinjene Crne Gore i Demosa napustili su sjednicu Skupštine Crne Gore, nakon što nije prihvaćen predlog da se, zbog dešavanja u Budvi, prekine današnje zasjedanje državnog parlamenta.

Poslanik Demosa Neđeljko Rudović predložio je prekid sjednice parlamenta zbog, kako je rekao, dramatičnih događaja u Budvi, a kasnije u Podgorici i Nikšiću.

“Imamo situaciju da je policija čizmom, pendrecima, suzavcem i sprejem odgovorila na nešto što je opravdani revolt građana Budve. Zato vas pozivam sve da razmislimo da li ima smisla, a mi vjerujemo da ima smisla, pozvati direktora policije i predstavnika Vlade da objasne zašto je policija tukla ljude juče, bez opravdanog povoda”, kazao je Rudović.

Predsjednik parlamenta Ivan Brajović rekao je da je na kolegijumu razgovarano o situaciji koja se desila, a da je dogovoreno da se ne nastavlja rasprava na juče započetoj sjednici, a da će danas završiti glasanje za sjednicu koja je počela 22. aprila.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kazao je da se odgađanje sjednice parlamenta traži “iz opravdanih razloga”.

“Makar dok ne bude jasno ko je bacio suzavac onoj djeci u Budvi ja ne mogu odlučivati u ovom parlamentu”, rekao je Danilović.

Milutin Đukanović iz DF-a kazao je da smo svi svjedoci dešavanja u Crnoj Gori i teroru policije nad građanima, lokalnim funkcionerima i poslanicima DF.

“Policija brutalno zloupotrebljava silu. Udaraju krvnički ljude koji leže na zemlje”, rekao je Đukanović.

On je rekao da klub poslanika DF-a neće prisustvovati sjednice jer je važnije da budu ispred policije i tužilaštva.

Poslanik DPS-a Nikola Divanović kazao je da dešavanja u Budvi predstavljaju “besprizoran napad na državu”, podsjećajući da je “neko u tom gradu izgubio parlamentarnu većinu”.

VLADA OSUDILA NASILJE

Vlada Crne Gore najoštrije je osudila nasilje i izgrede i pozvala nadležne organe da odlučno i zakonito spriječe, suzbiju i sankcionišu svaki pokušaj podrivanja demokratije i ugrožavanja mira i sigurnosti naših građana. Ističu da je napad na policijsku uniformu, napad na državu i njene temeljne vrijednosti.

“Sinoć, ali i danima prije toga, svjedočimo direktnim i bezobzirnim primjerima protivpravnog i izgredničkog ponašanja pojedinaca i grupa u više crnogorskih gradova. Reakcija nadležnih državnih organa uključujući i policiju, na takvo ponašanje, je njihova Ustavna dužnost i obaveza. A napad na službeno lice i nepostupanje po naređenju službenog lica, povlači krivičnu odgovornost i posljedice svuda na svijetu”, navodi se u saopštenju Vlade.

Ističu da je na djelu “oprobani obrazac ponašanja određenih političkih subjekata, koji za cilj ima destrukciju prema državi i njenim institucijama, i izazivanje nestabilnosti u Crnoj Gori”.

“Nažalost, efekti takvih namjera u prvom redu odrazili su se na pripadnike Uprave policije, koji su radeći svoj posao profesionalno i dostojanstveno, izloženi najgrubljim uvredama i napadima od strane vinovnika pomenutih događaja”, dodaje se u saopštenju.

Navode i da nasrtaj na svakog čovjeka koji pošteno zarađuje za hljeb svojoj porodici predstavlja “nasilje u najprimitivnijem obliku”.

“Posebno ako imamo u vidu da je to napad na iste ljude koji su u danima najveće zdravstvene krize, na prvoj liniji odbrane od koronavirusa, čuvali sigurnost i bezbjednost svakog pojedinca i njegove porodice”, zaključuje se.

Juče u je u Budvi došlo do incidenata, nakon kojih je privedeno 17 osoba. Povrijeđen je policajac.

Zbog hapšenja u Budvi, sinoć je u više gradova došlo do okupljanja. Policija u Podgorici i Nikšiću upotrijebila je suzavac kako bi rastjerala okupljene građane. 

U Podgorici je privedeno 18 osoba, među kojima su i poslanici Demokratskog fronta Marina Jočić i Milun Zogović.

U Nikšiću su u neredima povrijeđena četiri policajca, dok je u Baru privedeno 12 osoba.

SRPSKA ALTERNATIVA

Srpska Alternativa poziva Mitropoliju crnogorsko primorsku i ostale eparhije SPC u Crnoj Gori, da ne dozvole miješanje političkih partija u organizaciju litija, koje se održavaju u znak protivljenja zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Kako prolazi vrijeme, sve više se stiče utisak da kormilo litija polako preuzimaju opozicioni lideri, u čemu prednjači Demokratski front, koji očigledno koristi i ovu situaciju za sticanje političkih poena uoči parlamentarnih izbora. Tome najbolje svjedoči ogromna većina učesnika litija, koja na pomenute skupove dolazi iz isključivo vjerskih razloga, gdje svakodnevno mogu vidjeti funkcionere tog političkog saveza, kako barjače i ‘laktaju’ se da bi bili primijećeni u prvim redovima, a isti ti ljudi do juče nijesu znali šta je crkva, te dobar dio njih nije ni član crkve, što se podsjećamo ih, postaje krštenjem”, ističe se u saopštenju Srpske Alternative.

Kako ističu, na ovaj način DF još jednom potvrđuje da se radi o interesnoj grupaciji, koja nebirajući sredstva želi da sačuva monopol nad srpskim biračkim tijelom, a sve u cilju ostvarivanja ličnih privilegija, koje su im jedini motiv za bavljenje politikom.

“Srpska Alternativa ne želi da manipuliše vjerskim osjećanjima i miješa se u rješavanje crkvenog pitanja u Crnoj Gori, već daje punu podršku dijalogu, za koji se nadamo da će biti veoma brzo nastavljen, a koji će rezulturati ishodom prihvatljivim za sve zainteresovane strane”, poručili su u SA.

PAUZA U TOKU

Nastavak 13. redovne sjednice lokalnog parlamenta je prekinut, a odbornici DPS-a napustili su zasijedanje, pa skupština nema kvorum za rad.

Predsjednik Skupštine Nikola Samardžić dao je pauzu.

Sjednica je počela proceduralnom raspravom na relaciji Demokrata, SNP i DPS povodom sinoćnjih događanja u Budvi i ostalim gradovima Crne Gore.

Između ostalog, odbornik DPS-a dr Zoran Kovačević zatražio je da se utvrdi i da li su u skupštinskoj Sali ispoštovane mjere NKT o poštovanju fizičke distance i nošenju zaštitnih maski.

U OPŠTINI BAR

Strateški plan razvoja opštine Bar 2020-2025. godine usvojen je na juče započetoj 20. sjednici Skupštine opštine Bar.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je da su usvajanjem plana prepoznati partneri i finansijski okvir za njegovu realizaciju.

“Ispunili smo obećanje sa početka mandata ove lokalne uprave – ponudili smo važan dokument – kombinaciju potreba i želja, vodeći računa o realnom planiranju u finansijskom smislu”, rekao je Raičević na zasijedanju lokalnog parlamenta.

Strateškim planom, kazao je on, stvara se povoljan ambijent za buduća investiciona ulaganja, za dalju izgradnju infrastrukture, jačanje privrede-turizma, poljoprivrede i drugih grana, uz očuvanje životne sredine, kao i za kreiranje većeg broja kvalitetnijih radnih mjesta.

Raičević je istakao da je plan usklađen sa Strategijom regionalnog razvoja Crne Gore 2020-2025. i Zakonom o regionalnom razvoju.

“Pored okvirnog budžeta za realizaciju projekata iz Strateškog plana, lokalna uprava je prepoznala i potencijalne partnere, uz čiju finansijsku i tehničku podršku će raditi na implementaciji plana. Osim sredstava opredijeljenih budžetom Opštine Bar, akcenat će biti stavljen na mogućnost iskorišćavanja sredstava iz državnih fondova i fondova EU i drugih donatora. Ovim dokumentom definisan je i plan sprovođenja navedenih projekata za period od pet godina, čijom realizacijom će život svakog pojedinca u Baru – dakle svakog sugrađanina i svakog gosta – biti značajno bolji, kvalitetniji i sadržajniji. Projektima koje smo definisali želimo da ostvarimo viziju Bara kao modernog grada, privrednog čvorišta i grada bogatog kulturnog nasljeđa koji živi tokom cijele godine, koji ima kvalitetne sadržaje za ugodan život građana svih generacija, čime se Bar razvija u željenom pravcu”, istakao je Raičević.

Sjednica bez Đurovića i Laloševića

Odbornici Dejan Đurović i Vasilije Lalošević iz kluba DF-SNP u Baru, neće prisustvovati današnjem nastavku sjednice SO Bar u znak protesta zbog jučerašnjih dešavanja u Budvi, Baru i drugim crnogorskim gradovima, saopšteno je iz SNP-a.

“U trenucima dok se proganjaju, privode i hapse najveći crkveni velikodostojnici, poslanici, predsjednik jedne opozicione opštine, odbornici, sekretari lokalnih samouprava, dok se prebija omladina i uz sve to ukida pravo desetinama hiljada crnogorskih građana na slobodu vjeroispovjesti, najmanje što možemo da uradimo je da na ovaj način skrenemo pažnju našim sugrađanima, ali i široj javnosti, da ovakvo ponašanje režima ne vodi ničemu dobrom”, navodi se u saopštenju.

DPS

Budvanska antidržavna pobuna, organizovana i predvođena lokalnim funkcionerima bivše koalicije i opozicionim poslanicima DF i njihovog satelita Demokrata, uz blagoslov SPC, još jednom pokazuje očajnu poziciju u kojoj se nalazi ova dezorijentisana grupa, svega dva mjeseca pred parlamentarne izbore, ističu u Demokratskoj partiji socijalista.

Kako ističu, jučerašnji događaji dokazuju da je Demokratski front glavni organizator svih protestnih okupljanja u Crnoj Gori.

“Izbor ove grupe gubitnika, da kampanju započnu rušenjem institucija, nasrtajima na čuvare reda i mira, paljenjem kontejnera, bacanjem kamenica na građane i policajce, dokaz je bezizlaznog položaja u koji su sebe doveli nakon četiri godine tumaranja i destrukcije, bez plana i programa, igrajući po anticrnogorskim notama. O očajnoj poziciji Demokratskog fronta i njihovih satelita, svjedoči i njihova tako očigledna namjera da isprovociraju sopstveno hapšenje, i na taj način pokušaju da podignu rejting među svojim pristalicama. Zato su juče pokušali da sami sebe uhapse u nekoliko crnogorskih gradova, ne bi li u nastavku kampanje na tome gradili svoju političku platformu”, napominje se u saopštenju DPS.

Grupa gubitnika spremna je da, kako kažu, zbog svojih sebičnih interesa, zapali Crnu Goru, ne prezajući da u taj prljavi posao gurnu ne samo pristalice, već i svoje najbliže rođake, kumove, prijatelje, ugrožavajući stabilnost države i uznemiravajući građane širom Crne Gore.

“Pozivamo grupe izmanipulisanih građana da u pravom svijetlu sagledaju ulogu koju su svjesno ili nesvjesno preuzeli, dovodeći sebe u položaj žrtava beskrupuloznih političkih gubitnika. Ovim putem, dajemo punu podršku nadležnim organima da osiguraju red i mir za sve građane Crne Gore. I da svaki pokušaj političkog profitiranja na ugrožavanju temeljnih vrijednosti crnogorskog društva bude kažnjen od institucija. Sigurni smo da će građani znati kako da se 30. avgusta odrede prema ovim događajima, i pošalju u prošlost sve političke palikuće”, ističu u DPS.

MANS SAOPŠTIO

Posljednja dešavanja u Budvi predstavljaju ogoljeno, brutalno nasilje partijske policije nad građanima Crne Gore, ocijenjeno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

“Najnoviji snimci na kojima se vidi da pripadnici policije šutiraju i tuku već onesposobljene i svezane građane, predstavljaju užasavajući dokaz brutalne političke zloupotrebe zarobljenih institucija”, saopštio je MANS.

Istakli su da je prijetnja premijera Duška Markovića da se država za 15 minuta može obračunati sa političkim protivnicima predstavlja direktnu potvrdu da će se vlast “služiti svim sredstvima da sačuva vlast”.

“U politički obračun se uključilo Specijalno tužilastvo koje u fijoci drži sve krivične prijave MANS-a protiv vrha režima, i pokreće postupke samo po političkom diktatu”, kazali su iz MANS-a.

Najgora pravda je, istakli su, selektivna pravda .

“MANS će uvijek prijaviti svako kršenje zakona, bez političkih kalkulacija, jer niko ne smije biti nedodirljiv”, kazali su iz MANS-a.

ĐUKANOVIĆ ZA HRT

Zakon o slobodi vjeroispovijesti inicijalna je kapisla za sukob na relaciji Srpska pravoslavna crkva – Crna Gora, koji se u međuvremenu prilično ostrastio, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Smatra da SPC pretenduje da upravlja Crnom Gorom, te da je vrati na pozicije teokratske države iz srednjeg vijeka.

U intervjuu Hrvatskoj radio-televiziji (HRT), Đukanović navodi da je u pitanju politizacija vjerskog pitanja, te da je SPC, koja je, kako je rekao, instrument u rukama velikosrpskog nacionalizma, uspjela da promoviše sve ono što su njeni konačni ciljevi.

HRT: Kako biste ocijenili trenutne odnose Hrvatske i Crne Gore, i u tom kontekstu, koliko je značajna ova posjeta predsjednika Milanovića?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Mislim da su odnosi prijateljski, da su jedan uzoran primjer dobrosusjedstva u našem regionu. Poslednjih dvadeset godina je bilo vrijeme učvršćivanja međudržavnog povjerenja između Crne Gore i Hrvatske. Istovremeno, to je bilo vrijeme razvoja svestrane međudržavne saradnje. Tako da danas možemo da kažemo da nema oblasti u kojoj nemamo razvijene odnose između naše dvije zemlje, a sa posebnim zadovoljstvom možemo da kažemo da su ti odnosi najdalje otišli u oblasti odbrane, unutrašnjih poslova, obrazovanja, kulture… Treba podsjetiti da je prije nekoliko dana u posjeti Crnoj Gori bio i ministar inostranih poslova Hrvatske, ova dva dana smo imali Predsjednika države Hrvatske, to vidimo i kao gest prijateljstva prema Crnoj Gori, državi koja je najdalje odmakla u pregovaračkom procesu sa EU, ali ne manje važno od toga i gest posvećenosti evropskoj perspektivi regiona u kojem Crna Gora živi.

HRT: Kako gledate na ulogu Hrvatske u približavanju jugoistoka Evrope, uključujući i Crnu Goru, evroatlanskim integracijama?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Već sam kazao, želim da ponovim da je hrvatsko iskustvo dragocjen primjer uspješnosti u približavanju zemalja Jugoistočne Evrope evropskim i evroatlanskim ciljevima. Kao što znate, sve zemlje regiona Zapadnog Balkana su za svoj cilj zacrtale članstvo u EU, a sve sem Srbije i članstvo u NATO savezu. Veoma je dobrodošlo iskustvo susjeda koji ima neka svježa znanja iz tih oblasti, i Crna Gora se veoma oslanja na ta iskustva i ekspertize Hrvatske. Da ponovim, za nas je bilo dragocjeno ovo šestomjesečno predsjedavanje Hrvatske Savjetom EU jer mislimo da je veoma važno da svim zemljama EU, nekima koje nemaju baš tako bliska sa zapadnobalkanskim društvima, da jedna članica i NATO i EU kao što je Hrvatska, da iz te pozicije predsjedavajućeg Savjetom EU učini toliko dobrih preporuka za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. Mi mislimo da je to jako važno. Vjerujemo da je to jednako važno za Zapadni Balkan kao i za EU. Kada govorimo o Zapadnom Balkanu, mi vrlo često potenciramo da je između stabilnosti i evropske perspektive Zapadnog Balkana znak jednakosti. Vjerujemo u istrajnost Hrvatske u toj misiji i podrške evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, i vjerujemo da je uz dobru posvećenost reformama u našem regionu taj cilj dostižan u doglednoj budućnosti.

HRT: Čini se da pristupni pregovori sa EU trenutno stagniraju, od Crne Gore traže se veći pomaci u području vladavine prava i pravosuđa.

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Vjerujem da je potrebno najprije primijetiti da imamo jedan pad tog reformskog entuzijazma u regionu Zapadnog Balkana poslednjih nekoliko godina, i po mom uvjerenju, kao čovjeka koji se dugo bavi politikom u Crnoj Gori, time i politikom regiona u kojem živimo, mislim da je to direktno posljedica jednog zastoja u politici proširenja koju je vodila prethodna EK. Nadam se, takođe, da su poruke koje nam je poslala nova Komisija mnogo više ohrabrujuće. Nova Komisija je poručila i da želi da bude geopolitčki subjekt, što mi tumačimo vrlo pozitivnim kada je u pitanju budućnost Zapadnog Balkana jer vidimo da je Zapadni Balkan postao područje na kojem se sudaraju interesi krupnih geopolitičkih igrača, a ono što je naš interes, da tu dominantnu ulogu upravo ima EU kao lokomotiva naše zajedničke evropske kuće, i drugo, takođe, nova EK je poslala više poruka da je politika proširenja živa i da želi da pruži stimulanse, ne samo Zapadnom Balkanu nego susjedstvu u cjelini kako bi se ostvarivala neka kvalitetnija partnerstva, a u slučaju sa Zapadnim Balkanom to partnerstvo treba da rezultira članstvom zemalja Zapadnog Balkana u EU, u doglednoj perspektivi. Naravno da je očekivanje EU na mjestu kada je u pitanju vladavina prava. Nećemo otkriti nikakvu skrivanu tajnu da su društva Zapadnog Balkana u deficitu sa vladavinom prava. Dakle, ako imate jedno područje u kojem se svako malo događaju nemiri, nestabilnosti, ispoljavaju nacionalne i vjerske netrpeljivosti, da to nije baš napovoljniji ambijent za sistematsko unapređenje vladavine prave. Želim da vam kažem da je u Crnoj Gori napravljen ozbiljan pomak tokom poslednjih nekoliko godina. Naravno, daleko je to od onog stanje kojeg i sami želimo, s obzirom da mi ne potenciramo članstvo u EU, mi potenciramo evropeizaciju Crne Gore. Mi želimo da Crna Gora usvoji evropski sistem vrijednosti, mi želimo da budemo dio savremene evropske kulture i civilizacije, i zbog toga mi prije svega sebi želimo unaprijeđenu vladavinu prava.

HRT: Dvadeset godina je prošlo od Vašeg izvinjenja hrvatskom narodu zbog učestvovanja Crnogoraca u agresiji na dubrovačko područje. Dvadeset godina kasnije, biste li tome nešto dodali ili promijenili?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Tom dvadesotogodišnjem iskustvu, ja mislim da ne treba ništa ni dodavati niti je potrebna bilo kakva promjena. Kada bih mogao, promijenio bih ono što je prethodilo tom dvadesetogodišnjem iskustvu. Nažalost, kao što sam maločas kazao, nije to iskustvo jedistveno kada je u pitanju region u kojem živimo, ali je, eto, u tom frekventnom ponavljanju naših nestabilnosti imali smo i to iskustvo iz 90-ih godina koje je rezultiralo raspadom nekadašnje zajedničke države i krvavim ratovima na našim prostorima. Tada sam u svojstvu Predsjednika Crne Gore našao za shodno da uputim riječi izvinjenja Hrvatskoj za ono što su građani Crne Gore u uniformama tadašnje Vojske Jugoslavije učinili nažao građanima susjedne Hrvatske. Drago mi je da je taj gest, definitivno prvi na našim prostorima, nakon tog neprijatnog iskustva, naišao na odobravanje ne samo najrelevantnijih državnih adresa u Hrvatskoj, nego manje više ukupne hrvatske javnosti, što je to predstavljalo začetak neke nove istorijske stranice u našim odnosima. Zbog toga, mislim da gotovo ne treba ništa mijenjati u našem potonjem dvadesetogodišnjem iskustvu. Bilo je to iskustvo sistematskog obnavljanja i učvršćivanja povjerenja, razvoja dobrosusjedstva, razvoja međudržavne saradnje, tako da danas zaista s pravom možemo da govorimo o prijateljskim odnosima između naše dvije države i dva naroda.

HRT: U posljednje vrijeme svjedočimo brojnim tenzijama od strane SPC zbog vašeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Kako Vi na to gledate u regionalnom kontekstu?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Kao što ste i sami kazali, Zakon je predstavljao inicijalnu kapislu za jedan sukob koji se u međuvremenu prilično ostrastio, sukob na relaciji SPC-država Crna Gora. Naša intencija je bila da usvojimo zakon kojim ćemo zamijeniti zakon iz vremena socijalističke Jugoslavije. Željeli smo da donesemo novi zakon kojim ćemo unaprijediti vjerska prava i slobode saglasno rješenjima koje danas ima savremena evropska civilizacija. Otvarajući taj Zakon, naravno, došli smo i do pitanja imovine, i intencija koju je pokazala Crna Gora je da dio imovine kojom se služi pravoslavna crkva, onaj dio imovine koji je finansiran iz javnih izvora, dakle, da to treba da bude državna imovina. SPC se jako protivi tome rješenju, pokrenula je proteste širom Crne Gore sa idejom da treba da brani svetinje od države Crne Gore. Te protesne litije koje organizuje SPC i dalje traju. Ono kako mi danas to sagledavamo, da je riječ o jednoj neprimjerenoj politizaciji jednog vjerskog pitanja. Zakon je poslužio kao povod, ali se protokom vremena pokazalo, za nas potpuno nedvosmisleno, da je SPC instrument u rukama velikosrpskog nacionalizma. SPC je u međuvremenu uspjela da promoviše sve ono što su njeni konačni ciljevi. Nije samo da se taj zakon ukine, nego smo u međuvremenu čuli da bi Crna Gora morala umjesto epiteta građanske nositi epitet srpske države. Drugo, da je crnogorsku državu stvarala SPC, što znači da ovdje postoji pretenzija da SPC upravlja ovom državom, da nas vrati na pozicije teokratske države iz srednjeg vijeka. I naravno, čuli smo da je NATO fašistička organizacija, a da je EU propala civilizacija, i da je zbog toga za Crnu Goru jedino udobno da bude pod bezbjednosno interesnim kišobranom Rusije. Ne treba dalja prezentacija obrazloženja za ovakvu percepciju sa naše strane. 

U 10 SATI

Vršilac dužnosti predsjednice Skupštine opštine Budva Snežana Kuč sazvala je sjednicu lokalnog parlamenta za 27. jun u 10 sati u zgradi Opštine, javila je Televizija Crne Gore (TVCG).

Na dnevnom redu biće razrješenja i imenovanja, informacija predsjednika Opšrine o aktivnostima na deblokadi računa i prijedlog zajključka o davanju saglasnosti za angažovanje dodatno obezbjeđenja radi sprječavanja opasnosti po lica i imovinu opštine Budva.

ĐUROVIĆ SMATRA

Otvaranje Poglavlja 8 predstavlja snažnu podršku Crnoj Gori, kazala je profesorica Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović.

“To je potvrda da nijesmo blokirani, to je potvrda da je Evropska unija (EU) sa nama da zajedno gradimo zajedničke evropske politike, da smo dio njenog programa postupanja i da u tom smislu nastavljamo dijalog u pristupnim pregovorima”, kazala je Đurović.

Ona je za Antenu M kazala da je Crnoj Gori simbolično bilo važno da otvori sva 33 poglavlja.

“Za zemlje koje sad dolaze, Albanija i Sjeverna Makedonija, to se otvara u drugom klasteru. EU više neće dozvoljavati da se tako važne politike otvaraju pri kraju pregovaračkog procesa i to će tražiti vrlo brzo da uradi i Srbija, da delegira poglavlje 8, a da Crna Gora transparentnije prati kako antimonopolsko zakonodavstvo, tako i kontrolu državne pomoći“, objašnjava Đurović.

To je, naglašava, važna politika koju smo se obavezali da u potpunosti preuzimamo procesom pristupanja.

“Mi imamo dosta spremne pregovore u mnogim oblastima da se mogu već i zatvarati, al da sačekamo izvještaj u oktobru, da završitmo izbore, pa u decembru, na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji, nadam se da će biti dobrih vijesti po pitanju zatvaranja pregovaračkih poglavlja“, zaključila je Đurović.