Programska koordinatorka u Udruzenju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Miroslava Mima Ivanovic tvrdi da joj se zdravstveno stanje znatno pogorsalo zbog nemogucnosti da obezbijedi personalnog asistenta.

Ona je konstatovala da je drzava bila duzna da joj obezbijedi personalnog asistenta, s obzirom na to da je Centar za socijalni rad po zakonu duzan da joj obezbijedi personalnu asistenciju. Ivanovic je dobila pravo na personalnog asistenta, ali joj je iz nadleznog Centra za socijalni rad (CSR) za opstine Kotor, Tivat i Budva odgovoreno da u Crnoj Gori tada nije bio registrovan nijedan “pruzalac usluga personalne asistencije” – organizacija koja bi obezbjedivala personalnog asistenta osobama, kojima je to potrebno.

Zbog toga je Ivanovic, po struci pravnica, protiv drzave i nadleznog CSR pokrenula prvu tuzbu za zastitu od diskriminacije po osnovu invaliditeta u oblasti samostalnog zivota i zivota u zajednici u Crnoj Gori.

Njena pravna zastupnica – advokatica Tijana Zivkovic kazala je, na jucerasnjem rocistu pred sutkinjom podgorickog Osnovnog suda Biljanom Krgovic, da je “neosnovan i netacan” stav Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS) da propisivanje usluge u zakonu “ne znaci imperativ za drzavu da istu uslugu uspostavi”.

Ivanoviceva je kazala da pruzaoca usluge moze da imenuje Centar za socijalni rad, Zavod za socijalno osuguranje, Ministarstvo ili bilo koja drzavna institucija i da to ne mora zavisiti od privatnog sektora.

“Treba li sve da radim ja i moja nevladina organizacija. Mogla bih da ja napisem i uradim sve, ali mi opet za to treba personalni asistetnt, sto je problem od pocetka”, kazala je.

Ona je ispricala pred sutkinjom sa kakvim se sve problemima susrece uz stalno mijenjanje asistenata, na koje je do sada, kaze, sigurno protrosila 30.000 eura.

“Dogadaju se situacije da ostanem bez asistenta, pa su te situacije za mene, malo je reci, stresne. Ne znam kako cu obavljati osnovne fizioloske potrebe bez pomoci asistenta, kako cu da jedem, kako da se krecem, kako cu da legnem u krevet, kako cu da ustanem, kako da radim…”, pojasnila je.

Tvrdi da joj se zdravstveno stanje znatno pogorsalo zbog nestalne i neadekvatne asistencije, dok su svi doktori, kako je kazala, potvrdili da je to uzrok njenih sve vecih bolova.

“A zbog neadekvatne asistencije dolazi do povecanih bolova, pa sam prinudena da koristim mnogo jace medikamente nego ukoliko bih imala adekvatnu asistenciju”, pojasnila je.

Kazala je da joj je potrebna asistencija osobe koja ima iskustva u radu sa osobama sa slicnim njoj, a za njihovo angazovanje potrebno je mnogo vise novca.

“Moram da se snalazim kako znam i umijem, sto podrazumijeva davanje oglasa preko drustvenih mreza, medija, preko Zavoda za zaposljavanje, podrazumijeva i intervju sa kandidatima i probni rad. Nijesam vise u psihickom, niti u fizickom stanju da to sprovodim, sam intervju mi predstavlja stres, a probni rad sa vecinom od njih uzrokuje i fizicko povredivanje”, objasnila je Ivanovic.

Nadala se, tvrdi, da ce kroz postupak za profesionalnu asistenciju moci da dobije makar neku podrsku od drzave ili Centra za socijalni rad.

Krgoviceva je kazala da je slucaj specifican i vjerovatno prvi ovakve vrste zbog cega ce trebati dosta vremena da se prode kroz cijeli postupak. Za sljedece rociste, 16. decembra, zakazala je izvodenje pisanih dokaza.

Ivanoviceva tvrdi da je bila “vise nego ocajna” kada joj je ukinut i simbolican dodatak za njegu i pomoc u iznosu od 66 eura.

“Iako sa njim nijesam mogla pokriti ni pet dana asistencije, cilj tog davanja bio je definisan kao obezbjedenje osobe koja je potrebna osobama koje ne mogu u takvom stanju i invalidnosti da zadovolje svoje zivotne potrebe”, pojasnila je.

Kazala je da su obrazlozenja Ministarstva u vezi s ukidanjem naknade da je taj iznos uracunat u pravo na licnu invalidninu, sto je, tvrdi, neosnovano.

“Licna invalidnina nema veze sa personalnim asistentom, jer ljudi sa razlicitim nivoima invaliditeta imaju razlicite potrebe za personalnim asistentima. Imam 100 odsto invaliditeta i imam potrebu za personalnom asistencijom 24 casa. Neko ima 100 odsto invaliditeta sluha ili vida i ima potrebu za personalnim asistentom dva do tri sata mjesecno, ali imaju potrebu za drugim servisima”, kazala je ona.

Tvrdi da nije u finansijskoj situaciji da obezbijedi personalnog asistenta na 24 casa asistenta, jer bi to zahtijevalo angazovanje najmanje cetiri osobe.

Vojvodic, koji je smijenjen krajem 2016, na ime otpremnine trazi oko 50.000 eura, saznaju “Vijesti”

Smjene samo dvojice bivsih celnika Javnog servisa kostace gradane vise od cetvrt miliona eura, ali ce ta suma, sasvim sigurno, biti mnogo veca kada na “naplatu” dospiju jos tri.

Prema odlukama crnogorskih sudova, za posljednjih osam godina nezakonito je smijenjeno troje generalnih direktora RTCG – Branko Vojicic, Rade Vojvodic i Andrijana Kadija, kao i direktor TVCG Vladimir Micunovic i urednik Prvog programa TVCG Aleksandar Mirkovic.

O imenovanju, odnosno smjenjivanju generalnih direktora odlucuju clanovi Savjeta RTCG.

Na posljednjoj sjednici Savjeta RTCG bilo je rijeci o jednom od njih – Radu Vojvodicu. Prema onome sto je receno na sjednici, njemu ce biti isplaceno malo vise od 180.000 eura, ali ova suma ne ukljucuje i otpremninu.

Prema nezvanicnim informacijama “Vijesti”, Vojvodic, koji je smijenjen krajem 2016. godine, na ime otpremnine trazi oko 50.000 eura.

Kako su ranije pisali mediji, 80.000 eura dobio je njegov prethodnik Branko Vojicic.

Njega je sredinom 2011, takode nezakonito, smijenio Savjet.

Vrhovni sud potvrdio je krajem proslog mjeseca presudu da je Vladan Micunovic nezakonito razrijesen sa mjesta direktora TVCG, a nekoliko mjeseci ranije Visi da je i Andrijana Kadija sa mjesta generalne direktorice RTCG.

Visi sud potvrdio je ljetos presudu da je Aleksandar Mirkovic nezakonito smijenjen sa mjesta urednika Prvog programa TVCG.

Advokat Centra za gradanske slobode Sergej Sekulovic smatra da se radi o zaista o ozbiljnim novcanim sredstvima, koja moraju da zabrinu, pogotovo zbog cinjenice da se radi o kontinuitetu.

Sergej Sekulovic
Sekulovic(Foto: Boris Pejovic)

“Imamo svako malo, bukvalno svake druge ili trece godine, jednu vrstu ovakve nezakonite smjene. Dakle, odgovornost u pojedinacnim slucajevima, treba da se konkretizuje, ka nekome ko je prouzrokovao citavu ovu situaciju. Jer ovo vec dobija elemente kontinuiteta, da bi se moglo tretirati strucnom greskom, omaskom ili tako dalje, u procjeni da bi mogla da istrpi neku dozu zdrave kritike”, kazao je Sekulovic za “Vijesti”.

Prema njegovim rijecima, nadlezni treba da utvrde da li primarna odgovornost lezi na nekoj strucnoj sluzbi unutar RTCG, da li je na Savjetu, ili je ta odgovornost negdje podijeljena.

“Ova situacija ne smije vise da se ponavlja, jer bi iz nekog nivoa, koji moze da vuce ka ozbiljnosti i zabrinutosti, presla na nivo komedije. Ispada da je odlicno biti direktor RTCG, odradicete par mjeseci, smijenice vas i dobicete stotinu hiljada”, kazao je Sekulovic.

Slucajevi o kojima je rijec pokazuju neredovnost u vaznoj javnoj medijskoj organizaciji, neredovnost koju gradani placaju, bilo da novcano ili dobijanjem nekvalitetnih medijskih sadrzaja, ocijenio je predsjednik Skupstine Media centra Dusko Vukovic.

Dusko Vukovic
Vukovic(Foto: Boris Pejovic)

“Svaki od navedenih slucajeva je specifican i tako ih treba posmatrati i ocjenjivati. Ja sam dobro upucen u slucaj kolege Micunovica i tu je sasvim jasno ko je i s kakvim ciljem ucinio stetu, a ta steta je ucinjena svjesno i to protiv javnog interesa a ne samo interesa pojedinca. Nisam siguran da je u slucaju smjena Vojvodica i Vojicica trpio javni interes”, kazao je za “Vijesti” Vukovic.

RTCG se finansira iz drzavnog budzeta, sa nesto preko 13 miliona eura godisnje.

ALEKSEJ KONDRATIJEV, CLAN PSSE OD JUNA 2019.

BIRN pise da je Kondratijev clan stranke Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina

Vrsilac duznosti ministra inostranih poslova Kosova Bedzet Pacoli ocijenio je da bi imenovanje ruskog drzavljanina Alekseja Kondratijeva za izvjestioca Savjeta Evrope za Kosovo moglo biti opasno za zemlju, prenijeli su pristinski mediji.

,,Iznio sam svoju zabrinutost predstavnicima Savjeta Evrope i Parlamentarne skupstine Savjeta Evrope o kandidaturi Kondratijeva. On je prijetnja za nacionalnu bezbjednost Kosova i necemo prihvatiti njegovo moguce postavljenje, niti saradnju sa njim, napisao je Pacoli na Tviteru. Savjet Evrope bi trebalo dva puta da razmisli prije nego preduzme taj korak”, dodao je.

Kondratijev (48) je clan je Parlamentarne skupstine Savjeta Evrope (PSSE) od juna 2019. godine i clan Odbora za spoljne poslove Savjeta Federacije Rusije.

Njemacki dnevnik ,,Bild” je objavio da je Kondratijev do 2010. bio pripadnik ruske vojne obavjestajne sluzbe GRU, a od 1999. do 2001. dio ruskih trupa u Kforu.

Ovaj list pise da Rus nikad nije krio antikosovske i prosrpske stavove te da bi njegovo imenovanje dovelo Savjet Evrope u nezgodnu situaciju jer bi on bio ,,ocigledno pristrasan izvjestilac”.

Prema pisanju medija, Kondratijev je 2001. godine ucestvovao u incidentu u kojem je ranjen kada je navodno pokusao da otme zaposlenog u jednom nocnom klubu.

BIRN pise da je Kondratijev clan stranke Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Ocekuje se da Parlamentarna skupstina Savjeta Evrope, u kojoj Kosovo ima status posmatraca, danas izabere novog izvjestioca, navodi BIRN.

Kandidat za ovo mjesto je i Njemac Peter Bejer, clan Bundestaga iz redova vladajuce Hriscansko-demokratske unije (CDU).

Sefica kosovske misije pri Savjetu Evrope, Mimoza Ahmetaj, takode je izrazila zabrinutost povodom moguceg imenovanja Kondratijeva, prenio je BIRN.

,,Istinski vjerujem da to nije ono sto drzave clanice i poslanici SE vjeruje da je najbolje sto je Kosovu potrebno da unaprijedi ljudska prava i demokratske vrijednosti”, napisala je Ahmetaj na Tviteru

,,Covjek koji je primoran da napusti Kosovo zbog umijesanosti u krivicno djelo, namjerava da se vrati”, napisala je, aludirajuci na nepotvrdene izvjestaje medija o incidentu 2001.

,,Bild” je objavio da je Kondratijev u januaru 2017. bio clan ruske delegacije koja je pregovarala sa sirijskim liderom Basarom al Asadom. Kondratijev je nakon sastanka rekao da izvjestaji o bombardovanju civila i stotinama hiljada zrtava Asadovog rata u Siriji predstavljaju ,,antirusku i antisirijsku ofanzivu”, prenio je ,,Bild”.

Vektorska bolest lajsmanioza registrovana kod jednog pacijenta

Od zaraznih bolesti proslog mjeseca oboljela je 631 osoba, dok je akutnu respiratornu infekciju i oboljenje slicno gripu imalo vise od 17.000 gradana.

Iz Instituta za javno zdravlje saopstili su da su slucajeve zaraznih bolesti prijavile, prema propisima, zdravstvene ustanove iz 21 opstine.

Ako se ne racunaju respiratorne infekcije i grip, najvise oboljelih imalo je varicelu, odnosno ovcije boginje – 418 pacijenata.

Broj oboljelih od zaraznih bolesti u oktobru je bio za oko 96 odsto veci u odnosu na septembar, a za oko 15 odsto manji u odnosu na isti period prosle godine.

“U oktobru 2019. godine su u odnosu na put prenosa dominirale respiratorne zarazne bolesti sa 77 odsto, zatim crijevne zarazne bolesti sa 12,7 i parazitarne bolesti sa 8,4 odsto”, rekli su iz Instituta za javno zdravlje.

Crijevnu zaraznu bolest imalo je 80 pacijenata, a parazitarnu 53.

Vektorsku bolest lajsmaniozu, koju prenosi zarazeni insekt na covjeka i zivotinje, imao je jedan pacijent.

Polno prenosiva bolest registrovana je kod sest gradana, od kojih je petoro imalo genitalne bradavice, a jedno hlamidiju.

Zoonozu, odnosno zaraznu bolesti zadnicku ljudima i zivotinjama, imala je jedna osoba.

Do 6. decembra, zbog izgradnje zidova (W12 i W15 K1) u sklopu rekonstrukcije puta Lubnice-Jelovica, bice obustavljen saobracaj za sve vrste vozila

U Crnoj Gori jutros se saobraca po mokrim i klizavim putevima uz smanjenu vidljivost, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i dodali da je saobracaj na putu Mojkovac – Durdevica Tara i dalje obustavljen.

Saobracaj na tom putu u prekidu je od srijede zbog odrona u mjestu Sokolovina.

Kako su naveli, magla ponegdje smanjuje vidljivost a ucestali su sitniji odroni na putevima duz klisura i usjeka.

Do 6. decembra, zbog izgradnje zidova (W12 i W15 K1) u sklopu rekonstrukcije puta Lubnice-Jelovica, bice obustavljen saobracaj za sve vrste vozila.

Saobracaj na putu Trubjela – Vilusi bice obustavljen od devet do 12 i od 14 do 16 sati zbog rekonstrukcije saobracajnice. Van ovih termina saobracace se naizmjenicno jednom trakom.

Na regionalnom putu Krstac – Ivanova korita, na dionici Meduvrsje – Ivanova korita, saobracaj bice obustavljen od devet do 11 i od 15 do 17 sati i promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Na regionalnom putu Berane – Petnjica, u mjestu Budimlja – Groc, saobracaj ce biti obustavljen od devet do 14 sati zbog asfaltiranja.

Na regionalnom putu Pljevlja – Metaljka saobracaj ce biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati zbog rekonstrukcije saobracajnice.

Zbog rekonstrukcije regionalnog putu Cerovo – Rogami, na dionici Rogami-Spuz saobraca se u skladu sa privremeno postavljenom saobracajnom signalizacijom.

Saobracaj na putu Pluzine – Scepan polje, na lokalitetu brane hidroelektrane Piva, zbog radova je od sedam do 18 sati promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Zbog izgradnje zidova na regionalnom putu Berane-Kolasin, u sklopu rekonstrukcije puta Lubnice – Jelovica, saobracaj ce biti obustavljen za sve vrste vozila.

Zbog rekonstrukcije magistralnog puta Barski most- Ribarevine, dionica obilaznica Bijelo Polje-Ribarevine, rezim saobracaja bice promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a na snazi su povremene obustave ne duze od 15 minuta.

Zbog rekonstrukcije puta Dinosa – Cijevna promijenjen je rezim saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a bice potpuno obustavljen od 12 sati i 30 minuta do

Zbog izgradnje pjesackog mosta preko magistralnog puta M-2, u mjestu Mojkovac, saobracaj ce biti obustavljen od sedam do 17 sati i usmjeren na lokalne saobracajnice.

Moskov, Brguljan i Raskovic Perojevic glasali za smjenu Jokica, iako su u tom momentu bili u konfliktu interesa

Agencija za sprecavanje korupcije utvrdila je da su odbornici Skupstine opstine Kotor Nedeljko Moskov (DPS) i Goran Brguljan (SDP) prekrsili Zakon o sprecavanju korupcije jer su istovremeno obavljali i druge funkcije.

Odbornik DPS-a je istovremeno bio direktor JU Resusrni centar za sluh i govor ,,Dr Peruta Ivanovic”, dok je odbornik SDP-a bio izvrsni direktor u kotorskoj kompaniji ,,Paparon”.

Po Zakonu, oboje su morali u roku od 30 dana da podnesu ostavke na jednu od funkcija. S obzirom da to nisu uradili, prijete im kazne do 2.000 eura.

Moskov, protiv koga je postupak pokrenut po prijavi kotorskog odbora Demokrata, tvrdi da nije kriv jer, po njemu, odbornik nije javna funkcija po Zakonu o lokalnoj samoupravi, kao i da nije podredio privatni interes javnom i na taj nacin izazvao sukob interesa.

Brguljan se uopste nije izjasnjavao u postupku koji je Agencija protiv njega pokrenula po sluzbenoj duznosti.

Agencija je nedavno utvrdila da je istu odredbu Zakona prekrsila i odbornica DPS-a u SO Kotor Vjera Raskovic Perojevic, koja je paralelno sa tom bila i na mjestu direktorice JPU ,,Radost”.

“Vijesti” su krajem juna pisale da su Moskovic i Raskovic Perojevic u konfliktu interesa.

Sve troje odbornika protiv kojih je postupke sprovela Agencija su 24. aprila glasali za smjenu tadasnjeg gradonacelnika Kotora Vladimira Jokica (Demokrate), iako su u u tom momentu krsili Zakon jer su bili u konfliktu interesa.

Agencija je juce objavila i odluku da je direktor tivatskog “Vodovoda i kanalizacije” Alen Krivokapic prekrsio Zakon, ali time sto nije u svom imovinskom kartonu dostavio tacne i potpune podatke.

U odluci se navodi da je propustio da prijavi preko 20.000 kvadrata zemljista u blizini Cetinja.

Na usmenoj raspravi je kazao da nije prijavio ovu imovinu “iz razloga cistog previda”.

Potjernica za Milosevicem najprije je raspisana zbog sumnje da je sa Cetinjanima Igorom Masanovicem i Vukotom Vujacicem, 10. oktobra 2016. godine ucestvovao u ubistvu Radomira Durickovica

Mario Milosevic – osumnjiceni za ubistvo Miodraga Migija Kruscica, jos nije saslusan u tom predmetu, kazao je “Vijestima” njegov pravni zastupnik, advokat Dragan Nikolic.

Branilac Podgoricanina, koji je nedavno izrucen Crnoj Gori, rekao je da ne moze govoriti o predmetu u kojem je Milosevic osumnjicen, sve dok njegov klijent ne iznese odbranu.

Zatvorske vlasti smjestile su Maria Milosevic u samicu Kazneno-popravnog doma, koja je obezbijedena i video-nadzorom. Taj osumnjiceni za dva ubistva i ranjavanje u posebnom je, disciplinskom odjeljenju, u kom su pojacane mjere bezbjednosti

“Zastupam ga jedino u tom predmetu, i o drugim predmetima u kojima ima status osumnjicenog ne mogu govoriti”, rekao je Nikolic.

Milosevic je uhapsen na Kosovu 18. jula, a iz crnogorske policije tada su saopstili da su ga zatekli naoruzanog: “Dok je daljim pretresom ovih lica pronadeno oruzje i opojne droge”.

Prije nepunih deset dana tamosnje vlasti izrucile su ga Crnoj Gori.

Prema saznanjima “Vijesti” u Crnoj Gori nije saslusan ni u jednom predmetu za koji ga sumnjice.

Potjernica za Milosevicem najprije je raspisana zbog sumnje da je sa Cetinjanima Igorom Masanovicem i Vukotom Vujacicem, 10. oktobra 2016. godine ucestvovao u ubistvu Radomira Durickovica.

U februaru 2019. policija je saopstila da su protiv njega podnijeli krivicnu prijavu zbog ubistva Kruscica 21. maja 2018, ali i zbog sumnje da je clan kriminalne grupe Filipa Besovica, odgovorne za ranjavanje novinarke “Vijesti” Olivere Lakic 8. maja 2018. godine.

Milosevic je potrazivan i zbog izdrzavanja petomjesecne zatvorske kazne, na koju je osuden zbog nedozvoljeno drzanje oruzja i eksplozivnih materija.

Crnogorski istrazitelji tvrde da je Milosevic direktni izvrsilac ubistva podgorickog ugostitelja koji je navodno bio blizak skaljarskom kriminalnom klanu.

Prema tuzilackim dokumentima neposredno pred likvidaciju Kruscica, Cetinjanin Filip Knezevic vozilom “pasat” kretao se po vec planiranoj marsruti za bijeg, kako bi utvrdio ima li nepredvidenih prepreka na putu i bio je prethodnica za bjekstvo nakon izvrsenog krivicnog djela.

Dok je Knezevic kruzio “pasatom”, ukradenim “golfom” Milosevic i nekadasnji policajac Goran Rakocevic dosli su iza zgrade u Ulici dr Ibrahima Koristovica, a u kojoj je – u lokalu Palata, sjedio Kruscic: “Gdje je okrivljeni Milosevic izasao iz vozila noseci silikonsku masku na glavi kako bi se osigurao da ne bude prepoznat, a zatim prosao kroz prolaz zgrade, te je tako neopazeno s leda prisao Kruscicu i… iz pistolja ‘glock 17’ ispalio vise projektila, nanoseci mu teske i po zivot opasne povrede”, pise u spisima Viseg drzavnog tuzilastva.

Navodi se da je potom otrcao do automobila i pobjegao: “Nakon cega se trcecim korakom vratio u ‘golf V’, u kojem ga je cekao Goran Rakocevic i kojim su se sa lica mjesta odvezli… i otisli u skroviti dio Cemovskog polja, gdje ih je cekao okrivljeni Filip Knezevic, gdje su zapalili vozilo i oruzje kojim su ostecenog lisili zivota”.

Prije njihovog dolaska, pise, to mjesto je osiguravao Mijajlo Stojanovic, koji je iz taxi vozila “pasat” osigurao da na toj lokaciji ne bude svjedoka, kako bi mogli neometano da zapale vozilo.
Prema tuzilackim spisima clanovi Basoviceve kriminalne grupe osim Milosevica, Rakocevica, Stojanovica i Knezevica su i Dejan Vukasinovic, Luka Bulatovic, Marinko Rajkovic, Sanja Bozovic i Aleksandar Ljumovic koji se ranije zvao Nenad.

Kruscic je bio formalni vlasnik diskoteke “Beagle”, ali upuceni tvrde da su iza tog posla zapravo bili neki od voda kriminalnog skaljarskog klana.

Zbog bliskosti sa tim osobama, navodno je i likvidiran. Kruscic nije imao obezbjedenje, prijateljima je govorio da mu zivot nije u opasnosti i slobodno se kretao, uprkos cinjenici sto je od nadleznih sluzbi trazio procjenu svoje bezbjednosti. Zvanican odgovor nikada nije dobio.

Tokom istrage ubistva Miodraga Kruscica i ranjavanja novinarke Olivere Lakic, policija je pronasla vise stek stanova koje je iznajmljivala kriminalna grupa Filipa Besovica.

Izvor ukljucen u istragu tvrdi da su forenzicari u vecini tih stanova pronasli DNK tragove Milosevica: “Njegov bioloski trag pronaden je u stanovima, a karakteristicno je da je trag ostavio i na novinama koje su izvjestavale o dogadajima za koje je osumnjicen”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Tuzilacki spisi govore da su clanovi te kriminalne grupe u svim stanovima drzali vecu kolicinu oruzja, koju su policajci pronasli.

SNP

Ministart pravde Zoran Pazin ne treba da pokusava da prebaci na opoziciju odgovornost za haos u pravosudu, pozivajuci je pomogne u izboru vrhovnog drzavnog tuzioca, porucili su iz Socijalisticke narodna partija Crne Gore (SNP).

“Da nije tuzan, bio bi smijesan poziv ministra pravde Zorana Pazina upucen opoziciji da mu pomogne u izboru vrhovnog drzavnog tuzioca. Ministar i potpredsjednik Vlade, koji je preko svojih izaslanika iz Vlade, porucio Ivici Stankovicu da bi bilo dobro da odstupi sa mjesta vrhovnog drzavnog tuzioca, povukao se istog momenta kada mu je v.d. VDT-a porucio da kritike te vrste nijesu dobrodosle, te da je Vrhovno drzavno tuzilastvo nezavisno u svom radu”, saopstio je SNP.

Porucili su da se Pazin cudi sto u Crnoj Gori nema pojedinca koji zeli savjesno da obavlja funkciju VDT-a, “ali ne nalazi za shodno da kaze da kadrovi DPS-a mjesecima kroz besprizorne afere kaljaju ime crnogorskog pravosuda”.

“Takode, nista sporno ministar ne vidi u umijesanosti savjetnika predsjednika drzave Slavoljuba Stijepovica u aferi ,,Koverta”. Socijalisticka narodna partija poziva ministra Pazina da ne pokusava da prebaci na opoziciju odgovornost za haos u pravosudu, vec da sa mjesta koje pokriva ucini sve da se trenutno stanje prevazide radi dobrobiti gradana Crne Gore”; porucuje se u saopstenju.

Roditelji su ljuti jer casovi pocinju u podne, a prevoze se iz dva puta, sto stvara dodatni problem sa organizacijom

Nevrijeme praceno obilnim padavinama dokusurilo je godinama zapustenu i neuslovnu skolu u niksickom naselju Milocani. Ucenici nisu pohadali nastavu prosle sedmice, a od ove skolskim minibusom na casove idu u najblizu skolu u mjestu Rastovac, udaljenu oko cetiri kilometra.

Roditelji su ljuti jer casovi pocinju u podne, a prevoze se iz dva puta, sto stvara dodatni problem sa organizacijom. Sa ogorcenjem podsjecaju da na rekonstrukciju skole ceka previse generacija, a da osim obecanja sve ostaje isto.

“Da nam je bas idealno-nije, ali djeca imaju sve uslove za rad. Samo da nam se regulise prevoz – da je neki adekvatniji kombi, da ne bi dva puta isao za djecu, ipak ih je 28”, kazala je uciteljica u OS Ivan Vusovic, Milka Milicic.

Daci nisu ni prva ni druga smjena, vec im nastava pocinje u podne, a dodatno vrijeme se gubi u skolskom minibusu koji je mali da odjednom preveze svu djecu. Milena Radovic kaze da njenom daku nova organizacija tesko pada.

“Jer sva djeca imaju i popodnevne aktivnosti, sport i slicno”, kazala je Milena Radovic roditelj jednog daka.

Ipak, dacima i roditeljima ne preostaje nista nego da se do daljnjeg snalaze jer se sanacija podrucnog odjeljenja u Milocanima ne najavljuje tako brzo.

“Resorno ministarstvo nas je u usmenoj komunikaciji obavijestilo da ce skola, tacnije krov biti zavrsen do kraja prvog polugodista i da ce ucenici u drugom polugodistu pohadati nastavu u svojoj skoli u Milocanima”, saopstila je direktorica OS Ivan Vusovic, Vesna Mijuskovic.

Nevrijeme praceno obilnim padavina prethodnih dana nije krivac za trosnu fasadu, unistene prozore i dotrajali parket u ovoj ustanovi, isticu roditelji. Oni kazu da godinama slusaju ista obecanja, ali da Ministarstvo prosvjete nema sluha za djecu na periferiji grada.

“Nije bilo pitanje ove kise, nama je svaka kisa – ovakva skola. U septembru imamo 15 prvaka, to uopste nije mali broj. Treba li svaka generacija da prolazi kroz ovo”, pita Milena Radovic.

“Zasto se do sad cekalo, zasto se ljetos nije radilo? Nas kao gradane ne zanima jesu li oni probili budzet ili nijesu, oni treba da se staraju o ustanovama, a ne da mi svako malo zovemo novinare da pokusamo nesto uraditi”, rekao je clan savjeta roditelja OS Ivan Vusovic Velibor Bozovic.

A koliko resorno ministarstvo ima sluha prema prigradskim skolama mozda najbolje pokazuje primjer objekta koji je sada ugostio djecu iz Milocana. Podrucno odjeljenje skole Ivan Vusovic u Rastovcu takode je godinama cekalo bolje uslove. Objekat je rekonstruisan avgusta prosle godine, ali ne iz budzeta drzave, vec primarno iz donacija mjestana.

STRATEGIJA 2014-2020

Cilj strategije regionalnog razvoja 2014-2020 je postizanje ravnomjernijeg socio-ekonomskog razvoja zasnovanog na konkurentonosti i zaposljavnaju, saopstili su iz Vlade tokom skupstinske rasprave o izvjestajnom periodu za proslu godinu. Iz vladajuce koalicije su podsjetili na ulaganja Vlade kako bi se zivot na sjeveru unaprijedio a opozicioni na unutrasnje migracije i negativni prirastaj.

Ravnomjeran razvoj drzave strateska je politika Vlade, podsjeca Milos Celanovic iz resora ekonomije. Zato, kaze , istrajnom politikom intenzivnije i rade na tome.

“Cilj strategije regionalnog razvoja 2014-2020 je postizanje ravnomjernijeg socio-ekonomskog razvoja zasnovanog na konkurentonosti i zaposljavnaju”, kaze Milos Celanovic, generalni direktor direktorata za razvoj.

Poslanici su podsjetili na velika ulaganja Vlade na sjeveru. Ali i ukazali na odliv stanovnista ka sredisnjem i primorskom dijelu kao i na negativni prirastaj u cak 17 opstina od kojih u vecini na sjeveru.

“Bijela kuga nam prijeti evo jezim se, stavio sam tri znaka uzvika”, kaze Branko Raduloviciz DF-a.

“Podatak da cemo imati milijardu eura na kraju ove godine ulaganja u posljednjih 3-4 godine dovoljno govori o tome koliko je Vlada i vecina posvecena unapredjenju kvaliteta zivota ljudi na sjeveru”, kaze Nikola Rakocevic iz DF-a.

“Na sjeveru vecina je na ivici egzistencije , mladi nam odlaze i nemojte da vrijedjate inteligenciju vi iz Vlade kad pricate da nam je smanjena nezaposlenost, nije tacno”, kaze Draginja Vuksanovic iz SDP-a.

“Meni je smijesno da lekcije vladjucoj vecini daju iz partije koja je 18 godina bila u vlasti. Cg se ne razvija od 2015 nego bolje je trebala i do tad”, kaze Boris Mugosa iz SD-a.

“Sad je logicno da se ulaze u jug jer svaki privrednik zeli da mu se vrati novac . Ako ga sad ulozi u sjever bez adekvatne infrastrukture taj period bice duzi”, kaze Celanovic.

Kako je infrastruktura presudna za razvoj svake opstine., njena izgradnja nije samo obaveza Vlade vec i lokalnih samouprava, podsjecaju u resornom ministarstvu , ukazujuci na vidnu razliku izmedju planiranih i ulozenih sredstava.

“Desava se nazalost da opstine zacrtaju nerealne ciljeve i na kraju izvjestajnog perioda imaju nizak stepen realizacije i zasluze kritiku”, rekao je Celanovic.

Poslanici su razmatrali i godisnji izvjestaj o radu Komisije za trziste kapitala i stanju na trzistu za 2018god .

“Ako se kaze da je povecana vrijednost trgovine na trzistu kapitala prosle god. Treba reci da je blok transakcija EPCG podnijela 120 miliona , kada se ta blok transakcija oduzme imamo apd trgovine na berzi 2018 odnosno na prethodnu,” kaze poslanik Aleksandar Damjanovic.

“Drzava je legitiman ucesnik na trzistu kapitala. Gradani su sa 120 mil kupili akcije epcg a mislim da je tome doprinijela i skupstila jer je na to obavezala vladu i ostale organe”, kaze Zoran Dikanovic – predsjednik Komisije za trziste kapitala.

Poslanici sa radom nastavljaju sjutra. Na pitanja ce odgovarati Ministar finansija Darko Radunovic.

Natasa Mitrovic, TVCG

  • Šunter: Evropa mora preuzeti veći stepen odgovornosti za bezbjednost
    on 14/02/2026 at 22:00

    Evropa mora preuzeti veći stepen odgovornosti za sopstvenu bezbjednost, a proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan može se posmatrati kao test kapaciteta politike proširenja, ocijenio je izvršni direktor Balkanske bezbjednosne mreže, Daniel Šunter.  

  • Osnovan Forum žena URA Ulcinj, za predsjednicu izabrana Arijana Kurmemović
    on 14/02/2026 at 18:29

    U hotelu Plaza u Ulcinju uz učešće preko 100 delegatkinja zvanično je formiran Forum žena Građanskog pokreta URA Ulcinj, za čiju predsjednicu je izabrana Arijana Kurmemović.

  • "Pristup zasnovan na zaslugama mora ostati jedini kredibilan okvir za dalje napredovanje ka članstvu u EU"
    on 14/02/2026 at 18:09

    Potpredsjednik Vlade dr Filip Ivanović nastavio je aktivnosti na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ističući da Crna Gora ostaje predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU.

  • Ibrahimović: Crna Gora jača prijateljske odnose i potvrđuje evropski put
    on 14/02/2026 at 17:58

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović ističe da je učešće na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji pružilo priliku za ključne bilateralne susrete sa evropskim i svjetskim partnerima, potvrđujući da Crna Gora ostaje pouzdan partner u regionu i posvećena svojoj evropskoj i transatlantskoj budućnosti.

  • Penzionerima obezbijediti dostojanstvene uslove života
    on 14/02/2026 at 15:54

    Čelnik Pokreta narodnog povjerenja Dragoslav Dado Šćekić sastao se sa predsjednikom Partije penzionera i invalida Momom Joksimovićem i saglasili su se da položaj penzionera trenutno nije na nivou koji su oni svojim radom i doprinosom društvu zaslužili.

  • Abazović: Vlada hoće na silu koncesionare u aerodromima
    on 14/02/2026 at 13:14

    Čelnik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović upozorava da Vlada Crne Gore pokušava na silu koncesionisati aerodrome, dok istovremeno ignoriše profite i strateški značaj državnih kompanija, ističući potrebu za transparentnom politikom i razvojem infrastrukture kroz program „Crna Gora 365“.

  • Klikovac: Sporna imenovanja u Aerodromima Crne Gore
    on 14/02/2026 at 12:02

    Odbornik Demokratske partije socijalista u podgoričkom parlamentu, Andrija Klikovac, kritikovao je Vladu Crne Gore zbog ponovnog imenovanja Stefana Madžgalja u Odbor direktora Aerodroma, ocjenjujući da ovakvi potezi unižavaju i narušavaju državna preduzeća.

  • Krapović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji
    on 14/02/2026 at 11:44

    Ministar odbrane Crne Gore, Dragan Krapović, sastao se sa zvaničnicima Njemačke i Slovačke, na Minhenskoj bjezbjednosnoj konferenciji. U razgovoru je naglašen visok nivo bilateralne odbrambene saradnje, značaj jedinstva NATO-a i evropski napredak Crne Gore, uz podršku Slovačke za buduće članstvo u Evropskoj uniji.

  • Opozicija traži kontrolno saslušanje Dukaja, Jokića i Batute zbog situacije u Kotoru
    on 14/02/2026 at 09:10

    Predstavnici parlamentarne opozicije podnijelu su Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu zahtjev za kontrolno saslušanje ministra javne uprave, Maraša Dukaja, predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića i predsjednika Skupštine opštine Kotor, Vojina Batute, a povodom situacije političke i institucionalne krize u toj opštini.

  • Dukaj: Ne vidim razlog za moje kontrolno saslušanje, ali rado ću se odazvati
    on 14/02/2026 at 08:42

    Ministar javne uprave Maraš Dukaj ističe da ne vidi ni jedan razlog da se inicira njegovo kontrolno saslušanje u Skupštini Crne Gore, a povodom stanja u Opštini Kotor, te da će se svakako odazvati pozivu.

  • Montenegroberza: Milionski promet zbog prodaje akcija Instituta
    on 14/02/2026 at 21:50

    Neznatan rast indeksa i milionski promet zbog prodaje akcija Instituta “Simo Milošević”, obilježili su ovu sedmicu na Montenegroberzi.  

  • Platni promet 1,52 milijarde
    on 14/02/2026 at 21:43

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 31 radni dan u januaru iznosila je 1,52 milijarde EUR, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).  

  • Krivokapić: Prošlu godinu obilježili izazovi i investicije
    on 14/02/2026 at 19:41

    Mješavina unutrašnjih operativnih pritisaka i spoljnih makroekonomskih faktora, koji su direktno uticali na stabilnost sistema, obilježili su prošlu godinu u energetskom sektoru, ocijenio je predsjednik Odbora Udruženja energetike i rudarstva u Privrednoj komori (PKCG), Darko Krivokapić.  

  • Da li aerodrome dati pod koncesiju ili ih zadržati?
    on 14/02/2026 at 18:46

    Iako najavljena za kraj prošle godine, odluka Vlade o davanju aerodroma pod koncesiju još nije poznata, niti se zna kada će biti donijeta. U međuvremenu, Vlada je odlučila da dio prihoda od koncesija umjesto opštine Tivat i Zeta ubira država, a zatražena je i nova procjena imovine aerodroma od koje će zavisiti da li će Vlada ili Skupština staviti tačku na ovo pitanje.

  • Vlada uvela kategoriju stalnog sezonskog radnika
    on 13/02/2026 at 14:26

    Na 113. sjednici Vlade Crne Gore utvrđen je Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, kojim je uvedena kategorija stalnog sezonskog radnika. Donošenje ovog Zakona je uslovljeno potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih koji rade na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda - saopštila je Vlada.

  • U novom Odboru direktora Aerodroma Madžgalj, Kaluđerović, Bulatović...
    on 13/02/2026 at 12:43

    Komisija za kadrovska pitanja Vlade Crne Gore predložila je novi sastav Odbora direktora Aerodroma Crne Gore. Kako saznaje Portal RTCG, novi Odbor direktora će činiti Stefan Madžgalj, Velizar Kaluđerović, Darko Bulatović, Edina Dacić i Nikola Bajčetić.

  • EPCG tvrdi da je uništena dokumentacija o kupovini akcija u Prvoj banci
    on 13/02/2026 at 12:19

    U Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) saopštili su da je uništena dokumentacija na osnovu koje je ta državna kompanija kupovala akcije u Prvoj banci, jer je riječ o bezvrijednom registraturskom materijalu. Odgovor je dostavljen Akciji za socijalnu pravdu (ASP), koja je tražila kompletnu dokumentaciju o kupovini akcija u Prvoj banci Crne Gore.

  • "EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku"
    on 12/02/2026 at 14:13

    Privredna komora Crne Gore organizovala je skup „EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku“, posvećen promociji uspjeha crnogorskih mikro i malih kompanija koje su realizovale projekte podržane evropskim grantovima u okviru prvog EmBRACE poziva.

  • Borozan: Izmjene Zakona o Prijestonici za bolji model finansiranja
    on 12/02/2026 at 13:20

    Izmjene Zakona o Prijestonici donose promjenu modela finansiranja, pa će jedan odsto novca iz državnog budžeta, koji dobija Cetinje, biti ravnomjerno raspoređen između kapitalnih projekata i tekuće potrošnje, rekao je RTCG-u sekretar za finansije Prijestonice, Savo Borozan, koji smatra da su te izmjene konkretne i praktične.

  • ASK: Skoro 18 miliona iz budžeta za rad partija i ženskih organizacija u 2026.
    on 12/02/2026 at 12:53

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) saopštila je da su za finansiranje redovnog rada političkih subjekata i rada ženskih organizacija u njihovom okviru za 2026. opredijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 17.936.110 eura.