ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je da svako ko prijeti da je spreman da se zapali ili žrtvuje, mora dobiti jasan odgovor.

U emisiji Živa istina, koja će biti emitovana večeras na Prvom i Satelitskom programu TVCG od 20:05h, rekao je da se vara svako pojedinačno ili bilo koja institucija da može pobijediti državu Crnu Goru.

“Ja nerado odgovoram logikom snage i logikom sile, ali mislim da o svim pitanjima, pa i onim važnim oko kojih se drastično razlikujemo da je moguće tolerantno razgovarati. Ali, kada vas dovedu u situaciju da morate odgovoriti na njihove argumente onda želim da kažem da se vara svako pojedinačno ili bilo koja institucija da može pobijediti bilo koju državu, ukljućujući i državu Crnu Goru”, poručio je Đukanović u emisiji Živa istina.

A, bilo je mnogo takvih pokušaja, podsjeća Đukanović i ističe da su nam najsvježija nam takva sjećanja iz 2015. i 2016.

“Vidjeli ste kako je to završeno i vidjeli ste da su polomili zube oni koji su mislili da ruše državu. Ko god nam sada prijeti svojom spremnošću da će da se spali, da se žrtvuje, da nema boljeg momenta da se postane svetac nego sada da se napravi neko samoubistvo, mora da dobije jasan odgovor. Mnogo nas je više na ovoj strani, koji smo sve u životu do sada dali da ispravimo jednu istorijsku nepravdu i da obnovimo crnogorsku državu, koji smo vrlo ponosni na to svoje ostvarenje, i spremni smo da svim mogućim sredstvima branimo taj državni krov nad glavom”, poručio je Đukanović, komentarišući prijetnje povodom usvajanja Prijedloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Đukanović je rekao da bi moralo biti jasno, ne samo iz našeg, već i iz univerzalnog iskustva, da će uvijek biti manje pristalica, pa i manje motiva za rušenje nego za odbranu nečeg što je mukotrpno i pravedno stečeno i obnovljeno.

“Prema tome nemojte nam se zalijetati, najljubaznije vas molimo”, poručio je Đukanović.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je da svako ko prijeti da je spreman da se zapali ili žrtvuje, mora dobiti jasan odgovor. Đukanović je poručio i da neće proći pokušaj ucjene Crne Gore od strane velikosrpskog nacionalizma, zbog najave usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

U emisiji “Živa istina”, koja se emituje večeras na Prvom i Satelitskom programu TVCG od 20:05h, rekao je da se vara svako pojedinačno ili bilo koja institucija da može pobijediti državu Crnu Goru.

“Ja nerado odgovoram logikom snage i logikom sile, ali mislim da o svim pitanjima, pa i onim važnim oko kojih se drastično razlikujemo da je moguće tolerantno razgovarati. Ali, kada vas dovedu u situaciju da morate odgovoriti na njihove argumente onda želim da kažem da se vara svako pojedinačno ili bilo koja institucija da može pobijediti bilo koju državu, ukljućujući i državu Crnu Goru”, poručio je Đukanović u emisiji Živa istina.

A, bilo je mnogo takvih pokušaja, podsjeća Đukanović i ističe da su nam najsvježija nam takva sjećanja iz 2015. i 2016.

“Vidjeli ste kako je to završeno i vidjeli ste da su polomili zube oni koji su mislili da ruše državu. Ko god nam sada prijeti svojom spremnošću da će da se spali, da se žrtvuje, da nema boljeg momenta da se postane svetac nego sada da se napravi neko samoubistvo, mora da dobije jasan odgovor. Mnogo nas je više na ovoj strani, koji smo sve u životu do sada dali da ispravimo jednu istorijsku nepravdu i da obnovimo crnogorsku državu, koji smo vrlo ponosni na to svoje ostvarenje, i spremni smo da svim mogućim sredstvima branimo taj državni krov nad glavom”, poručio je Đukanović, komentarišući prijetnje povodom usvajanja Prijedloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Đukanović je rekao da bi moralo biti jasno, ne samo iz našeg, već i iz univerzalnog iskustva, da će uvijek biti manje pristalica, pa i manje motiva za rušenje nego za odbranu nečeg što je mukotrpno i pravedno stečeno i obnovljeno.

“Prema tome nemojte nam se zalijetati, najljubaznije vas molimo”, poručio je Đukanović.

Demokrate pokazale pravo lice

On je kazao kako je očekivao da će opozicija dogovor oko reforme izbornih zakona, uslovljavati povlačenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Vlast neće prihvatiti nikakve ucjene u vezi tog Zakona, kazao je Đukanović.

“Ovo je još jedan u nizu, a ja iskreno vjerujem i posljednji pokušaj ucjene nezavisne i evropske Crne Gore od strane velikosrpskog nacionalizma”, ocijenio je Đukanović.

Predsjednik je podsjetio da je, uoči referenduma 2006. odbijen zahtjev da o nezavisnosti Crne Gore odlučuju i građani Srbije porijeklom iz Crne Gore, kao i na više pokušaja plašenja građana Crne Gore, po pitanju liječenja, studiranja, putovanja u Srbiju.

“Ovdje su se sada povezali interesi dva važna i prilično brutalna igrača, koji realizuju ideologiju velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori. Jedan je Srpska pravoslavna crkva, a drugi su određene političke partije, tu mislim na DF, ali je pravo lice pokazala i Demokratska Crna Gora”, kazao je Đukanović.

Demokrate su, kako smatra, zbog borbe za glasove birača sa DF-om, odlučili da “bace pod noge” imidž proevropske partije i pokazali se kao nacionalističko – klerikalna partija koja se pojavljuje samo u ulozi izvođača političkih radova od strane nalogodavaca – ideologa velikosrpskog nacionalizma.

Đukanović je naglasio da je jako važno nastaviti sa politikom unapređenja svijesti o vlastitom identitetu.

“Ne samo zbog vjekovnih pretenzija, posebno prema Crnoj Gori. Ako idemo putem udruživanja u jedinstvenu Evropu, i tamo je veoma važno imati svijet o identitetu, pažljivo ga čuvati i njegovati”, rekao je Đukanović.

Zakon nije anticrkveni

On je odbacio tvrdnje da je Vlada Zakon o slobodi vjeroispovijesti sada, iz politikantskih razloga, poslala u skupštinsku proceduru, da bi onemogućila usvajanje izbornog zakonodavstva.

Niko nije više zainteresovan za usvajanje reformisanih izbornih zakona od vladajuće koalicije, navodi Đukanović. On je podsjetio da se, još od 2014. radi na pripremi Zakona o slobodi vjeroispovijesti, o čemu je javnost pravovremeno obavještavana.

“Šta je logičnije nego da zakon na kojem radite pet godina, u trenutku kada su se stekli svi uslovi, kada su se dobila relevantna mišljenja iz međunarodne zajednice i prihvatite sve što ste mogli, pošaljete parlamentu”, precizirao je Đukanović.

Najbrutalnija je laž da se tim zakonom pokušava oteti imovina Srpske pravoslavne crkve, navodi predsjednik države.

“Ovdje je u pitanju da li smo spremni na politički kompromis, da li smo spremni da odustajemo od onog što smo gradili prethodne dvije, tri decenije – pretpostavki za obnovu nezavisnosti koju baštinimo prethodnih 13 ipo godina. Da li smo spremni da odustanemo od evropskog razvoja Crne Gore u korist povratku nacionalističkoj iluziji da Crna Gora treba da bude srpska država kojom će upravljati SPC”, poručio je Đukanović.

SPC krši i crkvena pravila

Predsjednik je, komentarišući Sabor koji će se u organizaciji Mitropolije crnogorsko – primorske sjutra održati u Nikšiću, ocijenio da je riječ o očiglednoj politizaciji.

“Tu sada više nema kamuflaže, pored crkvenih velikodostojnika na taj skup pozivaju i političari koji ne skrivaju da prethodno idu u neke centre u regionu, pretpostavljam na konsultacije oko svog djelovanja na tom Saboru”, ocijenio je Đukanović.

Nema govora da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti anticrkveni i te tvrdnje su gruba manipulacija, navodi on.

Predsjednik je poručio da svi relevantni istorijski dokumenti pokazuju da je imovina, kojom se Crnogorska pravoslavna crkva služila do 1918. bila državna.

“A nakon toga ona, pod nekim čudnim okolnostima, nije državna i javnost ima pravo da zna pod kojim se okolnostima to dogodilo”, rekao je Đukanović.

On je ocijenio da je postupanje mitropolita Amfilohija, drugih sveštenika, pa i patrijarha SPC u sukobu ne samo sa svjetovnim zakonima Crne Gore, već i crkvenim pravilima.

“Ovdje je riječ o jednoj potpunoj pogubljenosti jedne vjerske institucije koja biva suočena sa konačnim krahom svoje iluzije u duhu neistine da je ona stvorila Crnu Goru i da sada upravlja Crnom Gorom”, poručio je Đukanović.

Najavljeno donošenje moštiju Svetog Vasilija u Nikšić, Đukanović je okarakterisao kao ruganje sa svetinjom.

“Ovo je direktno sukobljeno sa Zakonom o kulturim dobrima Crne Gore, gdje se izričito napominje da nije dozvoljeno pokrenuti kulturna dobra, između ostalog i moštiju Svetog Vasilija, bez odobrenja državnog organa”, kazao je Đukanović.

Bez tehničke Vlade

Vlast će sve učiniti da se usvoji izborno zakonodavstvo koje će sadržati preporuke međunarodne zajednice, navodi Đukanović.

Lider DPS-a je isključio mogućnost da opozicija dobije poziv da uđe u Vladu, uoči izbora, uz podsjećanje na loše iskustva sa takvim modelom iz 2016.

“Nema nikakvog smisla ponavljati takvo iskustvo. Vidjeli ste u šta je evoluirao taj ustupak DPS-a i vladajuće koalicije 2016. Sad smo dobili ideju opozicije da kreiramo novi model funkcionisanja vlasti – da se vlast, naravno, određuje na izborima, ali da umjesto četiri vrijedi tri godine, a da onu četvrtu godinu se učini ustupak prema onima koji izgube izbore. Potpuna besmislica koja govori o luzerima. Dakle, ljudima koji ne vjeruju uopšte u svoje sposobnosti, u svoje potencijale, ne vjeruju u svoju politiku, nego pokušavaju da nekako, bilo dobrom voljom vladajuće koalicije, bilo ucjenom vladajuće koalicije, iznude nešto što je njihov još uvijek nedosanjani san, da budu relevantni kao dio vlasti u Crnoj Gori. Dakle, nema nijednog razloga za takvo nešto”, poručio je Đukanović.

MITROPOLIJA TVRDI

Nikakvog dijaloga, a posebno ne inkluzivnog i institucionalnog, nije bilo o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, te je gruba neistina Ministarstva za ljudska i manjinska prava da je Mitropolija crnogorsko-primorska odbila dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije, saopštila je Mitropolija crnogorsko-primorska.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske reagovali su na navode resora Mehmeta Zenke, iz kojeg je juče saopšteno da se nije žurilo sa utvrđivanjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, već da je on dugo i pažljivo pripreman u posljednjih pet godina.

“Pravni savjet Mitropolije crnogorsko-primorske nikada, tokom prethodnih godina, nije pozvan od strane Ministarstva na bilo kakvu stručnu raspravu ili dijalog o budućem zakonu”, saopštila je MCP.

Navod Ministarstva da je Predlog zakona pripreman pet godina, kako kažu iz Mitropolije, nije tačan, “jer je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti iz 2015. godine duže od četiri godine stajao u ormarima Ministarstva”.

“Okrugli stolovi koje je prošle godine organizovalo Ministarstvo na razne teme nemaju nikakve veze sa dijalogom o konkretnim budućim zakonodavnim rešenjima. Pravni savjet Mitropolije Crnogorsko-Primorske nikada, tokom prethodnih godina, nije pozvan od strane Ministarstva na bilo kakvu stručnu raspravu ili dijalog o budućem zakonu”, tvrde iz MCP.

Tačan je, kažu, navod Ministarstva da ”nema vjerske zajednice koja nije komentarisala Nacrt zakona”, ali je, kako su istakli iz Mitropolije, izostao navod da Ministarstvo nikada nije odgovorilo na Primjedbe na 50 stranica koje je Mitropolija crnogorsko-primorska u septembru 2015. godine dostavila Ministarstvu u fazi javne rasprave.

“Uostalom, najbolja potvrda naše tvrdnje se nalazi u obrazloženju Vlade uz Predlog zakona. Nikada ni mi kao podnosioci Primjedbi, a ni javnost, nismo obaviješteni o njihovom razmatranju. Na žalost, nikakvog dijaloga, a posebno ne inkluzivnog i institucionalnog dijaloga, nije bilo. Najvažnije obilježje tog imaginarnog procesa jeste da je Ministarstvo grubo prekršilo sve odredbe koje su se mogle prekršiti u dosadašnjem zakonodavnom postupku. Uostalom, neka navedu i javnosti pokažu dokument iz koga će se vidjeti ko je od pravnih eksperata i predstavnika civilnog sektora, mimo predstavnika Vlade, kao i crkava i vjerskih zajednica, učestvovao u pripremi Nacrta i Predloga zakona”, kazali su iz MCP.

Gruba je neistina, kažu, da je Mitropolija odbila ”dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije”. Preporuke Venecijanske komisije su upućene Vladi koja ih je tražila, a ne Mitropoliji.

“Mitropolija nije prihvatila uslovljavanje predstavnika Vlade da vodi dijalog isključivo o preporukama Venecijanske komisije već je, uz preporuke, tražila da se raspravlja i o ostalim članovima Predloga zakona, koji nisu u saglasnosti sa Ustavom, pravnim poretkom Crne Gore i zdravim razumom. Predstavnici Vlade su odbili da o tome razgovoraju. Na sastanku od 26. novembra ove godine predstavnici Vlade nisu prezentovali nijednu odredbu Predloga zakona u koju su uključili preporuke iz mišljenja Venecijanske komisije. Žalosno je što su predstavnici Vlade, kako su nam eksplicitno i više puta ponovili, ključne aspekte prava na slobodu vjeroispovijesti proglasili za politička pitanja za koja su nam rekli da se o njima uopšte ne može razgovarati. Predlog zakona, na žalost, uopšte nije usaglašen sa najvećim brojem od 36 najvažnijih preporuka Venecijanske komisije, a to ovih dana konstatuju i brojne međunarodne i ekspertske adrese. Pozivamo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava da prestane sa iznošenjem neistinitih informacija i da konačno počne da postupa zakonito i čitav postupak vrati u propisane okvire”, kazali su iz MCP, podsjećaju da je, uostalom, “skoro sve ove probleme je prepoznala i Evropska unija”.

Premijer Duško Marković je u srijedu nakon premijerskog sata ponovio da Vlada neće povući zakon.

NOVI IZBORNI ZAKON

Državna izborna komisija preimenovana je u Centralnu izbornu komisiju, koja će biti profesionalna i sastavljena od sedam članova koje bira Skupština Crne Gore, na prijedlog nadležnog skupštinskog odbora, nakon javnog konkursa. Članovi Komisije dužnost će obavljati profesionalno, imaće mandat pet godina i moći će biti birani najviše dva puta – predviđa prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika, kojeg je vladajuća koalicija procesuirala Skupštini.

Za usvajanje “krovnog” izbornog zakona potrebna je dvotrećinska podrška u Skupštini, pa je teško očekivati da bude usvojen, s obzirom na to da taj akt nije usaglašen sa opozicijom u Odboru za izbornu reformu.

Prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika potpisali su i Skupštini predložili poslanici vladajuće koalicije – Marta Šćepanović, Nikola Rakočević, Jovanka Laličić, Boris Mugoša, Danijel Živković, Andrija Popović, Adrijan Vuksanović, Miloš Nikolić, Ervin Ibrahimović i Predrag Sekulić.

Novine

Predloženi zakon radio je Radni odbor 1 u Odboru za reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Imajući u vidu, kako je obrazloženo, da je na važeći zakon usvojen veliki broj izmjena i dopuna od njegovog usvajanja 1998. godine, članovi tog tijela postigli su saglasnost da se radi novi zakonski tekst.

Profesionalizacija DIK-a jedna je od ključnih novina u predloženom zakonu. O tom rješenju saglasni su i vlast i opozicija, kao i pridruženi članovi Odbora za izborne reforme. Predviđeno je da radom Komisije rukovodi predsjednik koji se bira iz reda njenih članova.

Način izbora članova CIK stroži je u odnosu na prethodno zakonsko rješenje. Za člana Komisije, kako je predviđeno, ne može biti izabrana osoba koja je član političke partije, zatim koja je u posljednje tri godine obavljala funkciju u političkoj partiji, niti onaj ko je pravosnažno osuđen za krivično djelo protiv službene dužnosti, korupcije, prevare, krađe, drugo djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja javne funkcije, kao ni onaj ko je pravosnažno osuđen za krivično djelo protiv izbornih prava, bez obzira na to je li kazna uslovna ili bezuslovna.

CIK, po novom prijedlogu, ima mnogo više nadležnosti nego što je to slučaj u važećem zakonu. Ona bira opštinske izborne komisije, nakon sprovedenog javnog konkursa, na period od pet godina, što je novina, jer je opštinske izborne komisije do sada imenovala SO na četiri godine.

Prilikom izbora članova OIK kojih ima tri, CIK je obavezna da vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, čime je uvažena neformalna preporuka eksperata ODIHR-a.

Kandidatura

Predloženi zakon o izboru odbornika i poslanika uvodi mogućnost individualne kandidature na izborima.

Prijedlogom izbornog zakona propisano je da jedna osoba može biti kandidat na jednoj listi za izbor, te da na listi može biti najviše onoliko kandidata koliko se bira poslanika, odnosno odbornika. Ova norma je izmijenjena u odnosu na važeći zakon u pogledu brisanja minimalnog broja kandidata koji jedna izborna lista treba da sadrži i time se omogućavaju individualne kandidature.

Kao odgovor na preporuku 12 iz Izvještaja OEBS/ODIHR-a iz 2018. godine, koja se odnosi na broj potrebnih potpisa za kandidaturu, kako je obrazložio predlagač, u prijedlogu zakona propisano je da izborna lista poslanika, odnosno odbornika može biti utvrđena ako je potpisima podrži najmanje 0,3 odsto birača od broja birača u izbornoj jedinici. U skladu sa neformalnim preporukama eksperata ODIHR-a, propisano je da Centralna izborna komisija propisuje postupak i organizaciju za davanje potpisa birača za podršku izborne liste. Jedna od ključnih novina u odnosu na važeći zakon jeste propisivanje da birač može, svojim potpisom, podržati jednu ili više izbornih lista poslanika, odnosno jednu ili više izbornih lista odbornika, čime se, kako je obrazloženo, predlaže način implementacije preporuke 9 iz Izvještaja OEBS/ODIHR-a iz 2016. godine i preporuka 12 iz 2018. godine.

Prijedlogom zakona definiše se obaveza izbornih komisija da utvrde da li je izborna lista podnešena u određenom roku i da li je sastavljena u skladu sa zakonom. Novina je mogućnost da se protiv rješenja CIK o utvrđivanju i proglašenju izborne liste može žaliti Ustavnom sudu Crne Gore.

Birački odbori

Kada su u pitanju birački odbori, definisano je da birački odbor čine predsjednik i četiri člana, te da mogu biti imenovani samo oni koji su pohađali obuku za sprovođenje izbora, prošli testiranja i dobili sertifikat o uspješnom pohađanju obuke izdat od Centralne izborne komisije, što je novina u odnosu na važeći zakon. Do sada su biračke odbore činili partijski aktivisti.

Predloženim zakonom bliže se određuje sadržaj, oblik, izgled, način štampanja glasačkih listića. Propisuje se da CIK za izbor poslanika, a OIK odbornika, utvrđuje boju glasačkih listića, te da u slučaju da se izbori za izbor poslanika i odbornika sprovode istovremeno, glasački listići moraju biti različite boje, što je novina u odnosu na sadašnji zakon.

Kao odgovor na dugogodišnje preporuke OEBS/ODlHR-a, a radi ostvarivanja principa rodne ravnopravnosti, prijedlogom zakona predviđeno je da na izbornoj listi bude najmanje 40 odsto žena, odnosno da na izbornoj listi među svaka tri kandidata prema redosljedu mora biti najmanje po jedan kandidat pripadnik manje zastupljenog pola.

Članovi organa za sprovođenje izbora dužni su da potpišu izjavu o prihvatanju Etičkog kodeksa organa za sprovođenje izbora.

Prijedlogom je definisan početak i kraj izborne kampanje – kampanja predstavlja skup aktivnosti političkog subjekta od dana raspisivanja izbora do proglašenja konačnih rezultata izbora. Obavljeno je i usaglašavanje sa Ustavom Crne Gore, u pogledu brisanja poslovne sposobnosti kao uslova za sticanje biračkog prava i time se postupilo po preporuci 11 iz Izvještaja OEBS/ODIHR-a iz 2018. godine.

Propisano je da je za sprovođenje ovog zakona potrebno izdvojiti sredstva okvirno u iznosu od 500.000 eura iz budžeta Crne Gore.

Kazne

Predloženi izborni zakon u članu 150 propisuje da se kaznom od 2.000 do 20.000 eura kazni za prekršaj pravno lice ako na biračkom mjestu i na 100 metara od njega ističe simbole političkih partija, koalicija, odnosno grupa birača i drugog propagandnog materijala, kojima se može uticati na opredjeljenje birača, te ako vrši ispitivanje javnog mnjenja suprotno ovom zakonu. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 eura do 2.000 eura. Za prekršaj iz stava 1 tačka 1 ovog člana kazniće se fizičko lice kaznom od 250 eura do 2.000 eura.

Član 151 zakona predviđa kaznu od 500 do 2.000 eura za prekršaj fizičkom licu, ako pozove birača na odgovornost zbog glasanja, ako se prihvati kandidature suprotno ovom zakonu, ako u bilo kojoj formi vrši identifikaciju birača, a posebno glasnim obraćanjem saopšti njegovo ime i prezime i njegov redni broj na biračkom mjestu, zatim ako naruši red na biračkom mjestu usljed čega je došlo do prekida glasanja. Kazniće se istom kaznom ako uniformisano pristupi biračkom mjestu dok traje glasanje, ako u prostoriji za glasanje upotrebljava elektronski uređaj za komunikaciju, ako vodi evidencije o biračima koji su glasali, i koristi kopije biračkog spiska ili bilo koje druge pomoćne evidencije o biračima, ako se zadržava na biračkom mjestu a nema prava i dužnosti u vezi sa sprovođenjem izbora, utvrđene ovim zakonom.

Članom 152 propisano je da se od 500 do 2.000 eura kazni za prekršaj fizičko lice – član organa za sprovođenje izbora, ako blagovremeno ne obavijesti predstavnike medija o sjednicama i o dnevnom redu sjednica, ako ne obezbijedi pristup biračkom mjestu licima sa invaliditetom, ne osigura bezbjednost izbornog materijala, ne omogući uvid u izborni materijal podnosiocu izborne liste koji je dostavio zahtjev, utiče na odluku birača.

BEČIĆ KOD ZAEVA

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić sastao se, danas u Skoplju, sa premijerom Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevim, a dva sagovornika su, kako je saopšteno iz te stranke, istakla da sve što se donosi i usvaja na silu nije dobro i nije poželjno, posebno u vezi sa najosjetljivijim pitanjima kao što su vjerska.

Kako je saopšteno iz Demokratske Crne Gore, Bečić je podsjetio Zaeva da dolazi iz zemlje u kojoj vlast nikada nije smijenjena na izborima, a u kojoj su svi izborni rezultati dovedeni u pitanje zbog lošeg izbornog zakonodavstva i nedemokratskog ambijenta u kom su izbori realizovani.

Istakao je da su makedonska iskustva radnim grupama Demokratske Crne Gore poslužila za kreiranje rješenja na koja niko nema odgovor, niti argument za odbijanje.

“Predlozi zakona Demokrata uspostavljeni na temeljima makedonskih reformskih rješenja koja su provjerena u praksi i podržana od strane najznačajnijih međunarodnih adresa, predstavljaju najbolji zakonodavni model za sprovođenje prvih fer, demokratskih i slobodnih izbora u Crnoj Gori”, dodao je Bečić.

Bečić je izrazio zabrinutost povodom najave vlasti da donese zakon koji će duboko podijeliti crnogorsko društvo i, kako se navodi, razoriti dobre odnose među ljudima koji se vjekovima grade na ovim prostorima.

Premijer Sjeverne Makedonije, komentarišući stanje u regionu, istakao je da je nacionalizam najjači otrov koji je vještački kreiran, te da je budućnost Balkana u multietničkoj politici i strategiji, koja vodi ka pomirenju i prijateljskoj saradnji sa svima.

“Želim da vas ohrabrim da nastavite putem kojim ste krenuli, jer politika dobrosusjedskih odnosa i prevazilaženja podjela, nema alternativu”, istakao je Zaev.

Osvrnuši se na dostignuća reformske makedonske Vlade, Zaev je rekao da je Sjeverna Makedonija dokaz kako smjena vlasti može dovesti do napretka na svim nivoima i u svim oblastima, pogotovu ako vodite politiku pomirenja i traženja kompromisa o najosjetljivijim državnim pitanjima.

“Sve što se donosi i usvaja na silu nije dobro i nije poželjno, posebno u vezi da najosjetljivijim pitanjima kao što su vjerska”, zaključio je predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije.

Bečić se tokom ove godine, pored premijera Sjeverne Makedonije, sastao i sa premijerom Vlade Slovenije Marjanom Šarecom.

RADULOVIĆ

Otkako je Vlada utvrdila prijedlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, iz Parlamenta se danima šalju izuzetno zapaljive poruke. Uprkos pozivima da se tenzije smanje, pojedini poslanici su stigli i do poziva da se Skupština zapali.

Ovo su samo neke od izjava, koje su se minulih dana mogle čuti u Skupštini Crne Gore, a povodom predstojeće rasprave o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti.

Ima li odgovornosti za javno izgovorenu riječ i da li su prije svih poslanici kao predstavnici naroda svjesni težine i važnosti onoga čto poručuju građanima.

Pitali smo predsjednika Udruženja pravnika Branislava Radulovića da li imunitet štiti poslanike odgovornosti i kada iz skupštinskih kulpa šalju neprimjerene poruke.

Nevenka Jovović, TVCG

ĐUKANOVIĆ PREDSJEDAVA

Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, kojom će predsjedavati predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, biće održana sjutra u Vladinom domu na Cetinju.

Na sjednici će, kako je najavljeno, biti razmotrena odluka kojom se odobrava angažovanje pripadnika Vojske Crne Gore radi podrške organu uprave nadležnom za poslove policije u zaštiti državne granice od ilegalnih migranata do kraja naredne godine.

Savjet će razmatrati i odluku o učešću pripadnika Vojske na međunarodnim vježbama u narednoj godini.

“Dnevnim redom planirano je i razmatranje informacija o sajber i hibridnim aktivnostima koje je Crna Gora sprovodila u ovoj godini”, navodi se u saopštenju.

PODRŠKA ITALIJE

Crna Gora je lider u evropskoj integraciji, a zajednički cilj je dalje ubrzanje integracionog procesa Crne Gore i davanje strateškog značaja proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan, najvažnije su zajedničke ocjene sa sastanaka predsjednika Vlade Duška Markovića sa premijerom Italije Đuzepeom Konteom i evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem, održanim danas u Rimu, tokom Samita Centralno-evropske inicijative.

Konte je saopštio da Italija nastavlja da snažno podržava evropsku integraciju Crne Gore, dok je komesar Varhelji rekao da mu je cilj da do kraja mandata naša zemlja bude spremna za ulazak u Uniju.

Marković se, kako je saopšteno iz Vlade, zahvalio premijeru Italije na podršci u evropskoj integraciji, kao i u procesu našeg pristupanja NATO-u.

“Italija je uvijek bila uz nas. Mi danas kao saveznica uživamo benefite uspjeha na tom putu”, rekao je Marković i Dodao je da je za Crnu Goru bila dragocjena i pomoć Italije u reformi pravosuđa, gdje je uspješno okončana saradnja na izgradnji normativnog i institucionalnog okvira u oblasti vladavine prava.

Marković je, nakon sastanka, rekao da je italijanski premijer bio potpuno jasan kada je u pitanju politika proširenja.

“Crna Gora je ostvarila najbolje rezultate i Crna Gora ima najbolju priliku da u novom pristupu, koji će sigurno biti definisan od strane nove evropske komisije i podržan snažno od predsjednika Kontea i italijanske Vlade, biti u prilici da intenzivira pregovarački proces i da on dobije na dinamici. Dakle, pozicija Italije, a i nove Evropske komisije će biti nesporna. Politika proširenja će biti jedna od ključnih politika nove evropske komisije u nastavku”, kazao je Marković poslije sastanaka.

Premijeri dvije zemlje su ocijenili da su bilateralni odnosi Crne Gore i kvalitetni i sadržajni, a ekonomska saradnja izvanredna, što potvrđuje nedavno puštanje u rad podmorskog energetskog kabla i činjenica da u našoj zemlji posluje više od 600 italijanskih kompanija. Saglasili su se da prostor za dalje unapređenje saradnje predstavljaju oblasti kulture i odbrane.

Marković je pozvao italijanskog premijera da posjetom Crnoj Gori dâ doprinos daljem snaženju odnosa dvije prijateljske države.

I premijer Konte i komesar Varhelji istakli su na sastancima da posebno cijene našu regionalnu politiku, koju karakterišu dobri i kvalitetni odnosi sa svim zemljama okruženja.

Crna Gora je na Samitu preuzela jednogodišnje predsjedavanje Centralno-evropskom inicijativom – najvećim i najstarijim regionalnim mehanizmom saradnje koji okuplja 17 država.

Predsjednik Vlade je rekao da se prioriteti našeg predsjedavanja, koje počinje 1. januara 2020, podudaraju sa prioritetima dosadašnjeg italijanskog predsjedavanja, a koji su dali puni rezultat.

“Povezanost, naučna diplomatija, zaštita životne sredine, kulturna saradnja i odnos prema mladima biće prioriteeti našeg predsjedavanja”,  poručio je Marković.

MARKOVIĆ U RIMU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković učestvuje u radu Samita Centralnoevropske inicijative (CEI), na kojem će Crna Gora preuzeti predsjedavanje Inicijativi.

Marković je doputovao u Rim na poziv premijera Italije Đuzepea Kontea, koji ga je i dočekao. 

Kako je saopšteno iz Vladine službe za odnose sa javnošću, Crna Gora će na Samitu, na koji je pozvano 16 predsjednika vlada, preuzeti od Italije rotirajuće predsjedavanje CEI, najstarijim i najvećim regionalnim mehanizmom na prostoru Centralne i Istočne Evrope koji okuplja 17 država.

Navodi se da će preuzimanjem jednogodišnjeg predsjedavanja Inicijativom, koje počinje 1. januara, Crna Gora potvrditi podršku aktivnostima CEI na stvaranju održivog i prosperitetnog regiona, promovišući istovremeno kredibilnu evropsku perspektivu država aspiranata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

“Učešće na visokom nivou predstavljaće dodatni doprinos afirmaciji Crne Gore na regionalnoj i evropskoj mapi, a prije svega imaće pozitivan uticaj na produbljivanje odnosa sa tom multilateralnom regionalnom organizacijom, naročito sa aspekta sve većeg interesovanja institucija i privrednih subjekata u Crnoj Gori za projekte koji se finansiraju iz fondova CEI”, navodi se u saopštenju.

Iz Vladine službe za odnose sa javnošću dodali su da je na samit, u svojstvu specijalnih gostiju, pozvano osam regionalnih i međunarodnih organizacija, kao što su Evropska komisija, Jadransko-jonska inicijativa, Savjet država Baltičkog mora, Evropska banka za obnovu i razvoj, OEBS, Organizacija crnomorske ekonomske saradnje, Savjet za regionalnu saradnju i Savjet Evrope.

MARKOVIĆ U RIMU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković učestvuje u radu Samita Centralnoevropske inicijative (CEI), na kojem će Crna Gora preuzeti predsjedavanje Inicijativi.

Marković je doputovao u Rim na poziv premijera Italije Đuzepea Kontea, koji ga je i dočekao. 

Kako je saopšteno iz Vladine službe za odnose sa javnošću, Crna Gora će na Samitu, na koji je pozvano 16 predsjednika vlada, preuzeti od Italije rotirajuće predsjedavanje CEI, najstarijim i najvećim regionalnim mehanizmom na prostoru Centralne i Istočne Evrope koji okuplja 17 država.

Navodi se da će preuzimanjem jednogodišnjeg predsjedavanja Inicijativom, koje počinje 1. januara, Crna Gora potvrditi podršku aktivnostima CEI na stvaranju održivog i prosperitetnog regiona, promovišući istovremeno kredibilnu evropsku perspektivu država aspiranata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

“Učešće na visokom nivou predstavljaće dodatni doprinos afirmaciji Crne Gore na regionalnoj i evropskoj mapi, a prije svega imaće pozitivan uticaj na produbljivanje odnosa sa tom multilateralnom regionalnom organizacijom, naročito sa aspekta sve većeg interesovanja institucija i privrednih subjekata u Crnoj Gori za projekte koji se finansiraju iz fondova CEI”, navodi se u saopštenju.

Iz Vladine službe za odnose sa javnošću dodali su da je na samit, u svojstvu specijalnih gostiju, pozvano osam regionalnih i međunarodnih organizacija, kao što su Evropska komisija, Jadransko-jonska inicijativa, Savjet država Baltičkog mora, Evropska banka za obnovu i razvoj, OEBS, Organizacija crnomorske ekonomske saradnje, Savjet za regionalnu saradnju i Savjet Evrope.