SAVEZ ZA EVROPU

Premijer Duško Marković razgovaraće danas sa predstavnicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Udruženja pravnika, čime će biti nastavljen dijalog u okviru Saveza za Evropu.

Vlada je inicirala širok dijalog sa relevantnim društvenim i političkim akterima u vezi sa svim pitanjima važnim za prevazilaženje podjela u društvu i u cilju obezbjeđivanja punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

Marković je uputio poziv za dijalog parlamentarnim opozicionim političkim partijama, predstavnicima akademske zajednice, medija, nevladinog sektora.

JAREDIĆ

SPC ima cilj da bude iznad države, kaže u razgovoru za Dnevne novine Božidar Jaredić, jedan od osnivača NVU Crnogorski zbor, čovjek koji iza sebe ima bogato iskustvo rada u medijima i sa medijima.

On smatra da je litijama ponovo otvorena Pandorina kutija. 

“Ponovo se snažno ispoljilo nejedinstvo crnogorskog bića koje se kida po najosjetljivijim nacionalnim šavovima”, navodi Jaredić i dodaje da se dijele se gradovi, plemena, porodice.

“Povampiruju se naslijeđeni omrazi, gubi razum i značajan broj neupućenih, zavedenih, osvetoljubivih, hrli u crnomantijaška okupljanja. U crkvene litije koje niti su crkvene, niti se održavaju gdje bi im inače bilo mjesto, već su parapolitička okupljanja zaogrnuta plaštom očuvanja svetinja, a u stvari očuvanja moći Srpske pravoslavne crkve”, ističe Jaredić.

On smatra da SPC ima cilj da bude iznad države, da gradi i nadgrađuje, skrnavi sakralne objekte, srbuje i posrbljava crkve i manastire, manastirska imanja prenosi u vlasništvo srpske države kako bi Crna Gora ostala bez jednog od najznačajnijih identiteta kulturnog identiteta.

Ispostavilo se, kako kaže Jaredić, da se Amfilohije Radović pokazao kao veoma uspješan politički predstavnik Srba i najvećeg dijela crnogorske opozicije.

“On okuplja, savjetuje i usmjerava političke partije, pripomaže u prikupljanju glasača na izborima, kune i proklinje sve koji nijesu za Srbiju i Rusiju. U stvari, cilj je da se svaka nesreća za Crnu Goru pretvori u dobit za Srbiju”, poručuje Jaredić.

KRIVOKAPIĆ

Srpska pravoslavna crkva zna da nema argumente u vezi Zakona o slobodi vjeroispovijesti i zato pokušava političkim pritiskom da slomi Crnu Goru, ocijenio je počasni predsjednik predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, gostujući u emisiji “Intervju” TVCG.

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, Krivokapić je poručio da su crkve, hramovi i druga imovina uvijek bili državni, kad god je bilo države Crne Gore. 

On očekuje da razgovori ekspertskih timova Vlade i MCP mogu rezultirati dogovorom, uprkos suprostavljenim stavovima i da bi za Crnu Goru bio primjenjiv francuski model u rješavanju tog pitanja.

U Zakonu o svojini već stoji da kulturno – istorijski spomenici ne mogu biti u vlasništvu stranaca, a Srpska pravoslavna crkva je stranac u Crnoj Gori, navodi Krivokapić.

Toj crkvi je, kako navodi, sporno da sada vrati ono što je nekad oteto.

“Nijesu nikad imali pravo na tu imovinu i oni to znaju, jer bi se žalili Ustavnom sudu. Pa bi Ustavni sud, koliko god bio dobar ili loš, odlučio pa bi išli u Strazbur. Zato oni pokušavaju političkim pritiskom, događanjem naroda kao 1989. da slome Crnu Goru”, rekao je Krivokapić.

On je ocijenio da je Mitropolit crnogorsko – primorski Amfilohije tek sada, nakon trideset godina poricanja, priznao da je po Ustavu iz 1905. u Crnoj Gori bila autokefalna crkva.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je, kako kaže, trebalo usvojiti odmah nakon obnove nezavisnosti.

“Sve što se desilo, a nije završeno nakon referenduma je bilo odlaganje i greška, zbog nesaglasnosti nas u vladajućoj koaliciji. SDP je tražio da to odmah radimo, pripremao sam to sa Venecijanskom komisijom”, rekao je Krivokapić.

On tvrdi da je Demokratska partija socijalista u tom periodu bila podijeljena oko tog pitanja.

“To je moralo ranije da se riješi, jer je u međuvremenu država gubila dio legitimiteta dobijenog na referendumu zbog lošeg vladanja DPS-a i nemanja vladavine prava”, kazao je Krivokapić.

Poručio je da sada treba riješiti, kako je naveo, zloupotrebe i zajedničke poslove DPS-a i SPC u periodu rata i nešto prije i poslije.

“U svakom slučaju kršenje zakona, otimanje državne imovine i podjele te imovine zbog političkih ciljeva”, ocijenio je Krivokapić.

On je kazao da zna da ima puno nepravde u Crnoj Gori i da u suprotnom ne bi bilo toliko naroda na litijama.

Govoreći o SPC, Krivokapić je ocijenio da je ta crkva insistira na konceptu zatiranja Crnogoraca i crnogorske države.

“Ko god bio tamo na vlasti, ta struktura ima svoj jasni nacionalni program od 180 godina, gdje Crnogorci nijesu tu i nemaju svoju istoriju”, kazao je Krivokapić.

Sve ostalo je, kako navodi, promjena taktike i oružja.

Podsjetio je i da je iza protesta krajem osamdesetih prošlog vijeka, na kojima su bile jugoslovenske zastave i Titove slike, stojala tadašnja srpska država i crkva u namjeri da uništi tadašnju Jugoslaviju i stvori Veliku Srbiju.

“Najmračniji dio velikosrpskog nacionalizma ide preko SPC i ona uništava prije svega Srbiju”, poručio je Krivokapić.

KRIVOKAPIĆ

Srpska pravoslavna crkva zna da nema argumente u vezi Zakona o slobodi vjeroispovijesti i zato pokušava političkim pritiskom da slomi Crnu Goru, ocijenio je počasni predsjednik predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, gostujući u emisiji “Intervju” TVCG.

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, Krivokapić je poručio da su crkve, hramovi i druga imovina uvijek bili državni, kad god je bilo države Crne Gore. 

On očekuje da razgovori ekspertskih timova Vlade i MCP mogu rezultirati dogovorom, uprkos suprostavljenim stavovima i da bi za Crnu Goru bio primjenjiv francuski model u rješavanju tog pitanja.

U Zakonu o svojini već stoji da kulturno – istorijski spomenici ne mogu biti u vlasništvu stranaca, a Srpska pravoslavna crkva je stranac u Crnoj Gori, navodi Krivokapić.

Toj crkvi je, kako navodi, sporno da sada vrati ono što je nekad oteto.

“Nijesu nikad imali pravo na tu imovinu i oni to znaju, jer bi se žalili Ustavnom sudu. Pa bi Ustavni sud, koliko god bio dobar ili loš, odlučio pa bi išli u Strazbur. Zato oni pokušavaju političkim pritiskom, događanjem naroda kao 1989. da slome Crnu Goru”, rekao je Krivokapić.

On je ocijenio da je Mitropolit crnogorsko – primorski Amfilohije tek sada, nakon trideset godina poricanja, priznao da je po Ustavu iz 1905. u Crnoj Gori bila autokefalna crkva.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je, kako kaže, trebalo usvojiti odmah nakon obnove nezavisnosti.

“Sve što se desilo, a nije završeno nakon referenduma je bilo odlaganje i greška, zbog nesaglasnosti nas u vladajućoj koaliciji. SDP je tražio da to odmah radimo, pripremao sam to sa Venecijanskom komisijom”, rekao je Krivokapić.

On tvrdi da je Demokratska partija socijalista u tom periodu bila podijeljena oko tog pitanja.

“To je moralo ranije da se riješi, jer je u međuvremenu država gubila dio legitimiteta dobijenog na referendumu zbog lošeg vladanja DPS-a i nemanja vladavine prava”, kazao je Krivokapić.

Poručio je da sada treba riješiti, kako je naveo, zloupotrebe i zajedničke poslove DPS-a i SPC u periodu rata i nešto prije i poslije.

“U svakom slučaju kršenje zakona, otimanje državne imovine i podjele te imovine zbog političkih ciljeva”, ocijenio je Krivokapić.

On je kazao da zna da ima puno nepravde u Crnoj Gori i da u suprotnom ne bi bilo toliko naroda na litijama.

Govoreći o SPC, Krivokapić je ocijenio da je ta crkva insistira na konceptu zatiranja Crnogoraca i crnogorske države.

“Ko god bio tamo na vlasti, ta struktura ima svoj jasni nacionalni program od 180 godina, gdje Crnogorci nijesu tu i nemaju svoju istoriju”, kazao je Krivokapić.

Sve ostalo je, kako navodi, promjena taktike i oružja.

Podsjetio je i da je iza protesta krajem osamdesetih prošlog vijeka, na kojima su bile jugoslovenske zastave i Titove slike, stojala tadašnja srpska država i crkva u namjeri da uništi tadašnju Jugoslaviju i stvori Veliku Srbiju.

Najmračniji dio velikosrpskog nacionalizma ide preko SPC i ona uništava prije svega Srbiju, poručio je Krivokapić.

POSJETA BALTIKU

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović doputovao je večeras u Viljnus, gdje sjutra započinje trodnevnu zvaničnu posjetu baltičkim državama Litvaniji, Estoniji i Letoniji.

Đukanovića je uz vojne počasti dočekao ministar odbrane Republike Litvanije Raimundas Karoblis, i državni protokol.

Predsjednik će zvaničnu posjeti Litvaniji početi susretom sa predsjednikom Gitanasom Nausedom.

Kako je najavljeno iz njegovog kabineta, nakon ceremonije svečanog dočeka u Predsjedničkoj palati, dvojica predsjednika imaće tete-a-tete susret i razgovore delegacija.

U nastavku posjete predsjednik Đukanović sastaće se sa predsjednikom Vlade Republike Litvanije Sauliusom Skvernelisom i predsjednikom Parlamenta Viktorasom Pranckietisom.

Tokom zvanične posjete Litvaniji Predsjednik će položiti vijenac na Spomenik posvećen poginulima u borbi za nezavisnost Litvanije. Istog dana, održaće i predavanje na Institutu za međunarodne odnose i političke nauke pri Univerzitetu u Viljnusu.

DEMOKRATE

Demokratska Crna Gora pozdravila je odluku Demokratskog fronta i Građanskog pokreta URA da ne učestvuju na lokalnim izborima u Tivtu.

“Politička dosljednost, držanje riječi i kontnuitet u vođenju časne i odgovorne politike, je glavno obilježje Demokratske Crne Gore. Već nekoliko mjeseci konstantno pozivamo kompletnu opoziciju na bojkot svih izbora i bojkot Parlamenta kao najubojitijeg sredstva pritiska na antievropsku, autoritarnu i anticrnogorsku vlast. Međutim, svjesni smo činjenice da kod jednog dijela relevantnih opozicionih subjekata nije bilo sluha niti za jedno, niti za drugo, jer je politički profit uvijek bio iznad vrijednosti za koje se svim borimo”, saopštile su Demokrate.

Ponovili su odluku Predsjedništva Demokrata da bojkot izbora sve do stvaranja uslova za prve slobodne i fer izbore u istoriji Crne Gore nema alternativu, ali, kako navode, bojkot ima smisla samo ako izbore bojkotuju svi relevantni politički subjekti.

“I dobro je što je naš poziv i naša višemjesečna molba konačno uslišena i što se odustalo od namjera učešća na izborima i namjere davanja legitimiteta DPS-u, od strane političkih subjekata sa državnog nivoa, u uslovima apsolutne političke i institucionalne krize u zemlji”, navode Demokrate.

Pored bojkota izbora, pozivaju kompletnu opoziciju na bojkot državnog parlamenata i svih izbora.

“Sve dok ne natjeramo vlast da prihvati uslove opozicije i Evropske unije za stvaranje poštenog izbornog ambijenta”, poručuje se u saopštenju Demokrata.

“IMA VAŽNIJIH TEMA”

Demokratski front neće učestvovati na izborima u Tivtu koji će biti održani 5. aprila, saopšteno je iz tog političkog saveza.

“Uzimajući u obzir opštu situaciju u zemlji, da nema uslova za pošten i slobodan izborni proces i činjenicu da ima važnijih tema od lokalnih izbora u ovom momentu, ne želeći da javno mnjenje u zemlji skrećemo sa onoga što je centralna tema u posljednjih par mjeseci i što će našu društvenu scenu opterećivati i u narednom periodu DF je donio konačnu odluku da ne izlazi na lokalne izbore u Tivtu”, saopštio je DF.

Na tu odluku, kako se navodi, dodatno je uticao i način izbora novog predsjednika DIK-a, čime je, kako su sikatli, poslata jasna poruka da nema spremnosti za promjene izbornih uslova i da će se na izbornu utakmicu i ovoga puta izlaziti pod istim uslovima kao što je to i ranije bio slučaj.

“Ovom odlukom ni u kom slučaju ne želimo da utičemo na odluke ostalih opozicionih subjekata o načinu, eventualnog, učešća na lokalnim izborima u Tivtu”, dodaje se u saopštenju DF-a.

Na izborima u Tivtu neće učestvovati ni Građanski pokret URA, a do sada su potvrđene dvije izborne liste – Socijaldemokrate Ivan Brajović – “Tivat mora bolje” i Bokeški forum – “Ljudi Boke znaju”.

SAVEZ ZA EVROPU

Premijer Duško Marković razgovaraće sjutra sa predstavnicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Udruženja pravnika, čime će biti nastavljen dijalog u okviru Saveza za Evropu.

Vlada je inicirala širok dijalog sa relevantnim društvenim i političkim akterima u vezi sa svim pitanjima važnim za prevazilaženje podjela u društvu i u cilju obezbjeđivanja punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

Marković je uputio poziv za dijalog parlamentarnim opozicionim političkim partijama, predstavnicima akademske zajednice, medija, nevladinog sektora.

JEDINA SVETINJA JE CRNA GORA

Pokušaj retrogradne nacionalističke opozicione politike da Crnu Gori vrati u prošlost i u vrijeme etničkih podjela, neće proći, poručeno je sa opštinske konvencije Socijaldemokrata (SD) Rožaja, na kojoj su izabrani delegati za predstojeći Kongres i kandidati za Glavni odbor partije.

Predsjednik SD Ivan Brajović rekao je da su 2015. u projekat osnivanja nove partije ušli sa vrlo jasnim razlozima i sa vjerovanjem da ce sačuvati izvornu socijaldemokratsku ideju.

“Nema dileme da ce naš Kongres 30. maja da pokaže našu snagu, jedinstvo i homogenost. Za kratko vrijeme smo učinili mnogo. Na to treba da budemo ponosni i to moramo najviše da čuvamo”, saopštio je Brajović.

On je naglasio da je ponosan na to što je „SD najgrađanskija partija u Crnoj Gori, u kojoj se svi komotno osjećaju“.

“Jedina svetinja Socijaldemokrata je građanska Crna Gora koja je višenacionalna, viševjerska i antifašistička, i kao takva ona je dom svima koji joj žele dobro, svim njenim građanima”, zaključio je Brajović.

Kako je saopšteno iz SD, potpredsjednik stranke Damir Šehović istakao je da je danas na djelu pokušaj retrogradne nacionalističke opozicione politike da Crnu Goru vrati u prošlost, „u vrijeme etničkih podjela i ćeranja manjinskih naroda“.

“Zato nema boljeg mjesta od Rožaja, da se svima njima jasno i glasno poruči: No passaran! Neće moći!”, rekao je Šehović.

On je kazao da je Crna Gora ponovo na istorijskoj raskrsnici, sa koje jedan put vodi u krvave devedesete, u kojima se desila i Bukovica i Kaluđerski laz, a drugi put u budućnost, u Evropu, u društvo razvijenih naroda i država.

“Siguran sam da za nas u SD izbor i nije tako težak. Ako su Ivan Brajović, Mićo Orlandić, Vujica Lazović i mnogo drugi naši partijski drugovi i prijatelji mogli u vrijeme 90-tih, kada su i njima, kao i Bošnjacima i Albancima koje su tada branili, glave bile u torbi, da dignu glas protiv politike nacionalizma, onda i mi, 30 godina od tada, to svakako možemo”, zaključio je Šehović.

Predsjednik rožajskog odbora SD, Faruk Kalač, rekao je da je Rožaje na najbolji mogući način odbranilo socijaldemokratiju „koja nam je sada potrebnija nego ikad ranije.

“Nećemo posustati u stalnom dokazivanju da je politika časna djelatnost ako je vode časni ljudi posvećeni opštem dobru i da te časne, obrazovane i stručne ljude mi imamo u svojim redovima”, zaključio je Kalač.

Kongres Socijaldemokrata biće održan 30. maja u Podgorici.

TIVAT

Opštinskoj izbornoj komisiju u Tivtu, do sada su predate dvije izborne liste za predstojeće lokalne izbore 5. aprila. Da to učine i glavni politički subjekti ostalo je još samo nekoliko dana. Odluku o nastupu, ali i koalicijama svi moraju donijeti do 11. marta, kada ističe rok za predaju izbornih lista. TVCG nezvanično saznaje da su svi u pripremama i pregovorima za učešće na ovim izborima.

Socijaldemokrate Ivan Brajović – “Tivat mora bolje” i Bokeški forum – “Ljudi Boke znaju” za sada su jedine izborne liste koje su potvrđene u Opštinskoj izbornoj komisiji Tivat.

“Prvi politički subjekt koji je predao listu, i zaista moram i ovo prilikom da napomenem da smo ponosni na tu listu, listu koju čine 50% žena i 30% mladih”, kazao je predsjednik OO SD Tivat Zdravko Mitrović.

Još ranije su Bokeški forum i HGI najavili samostalan nastup. Nedavno je to učinio i SDP, mada još nijesu predali listu.

“Donijeli smo odluku da na izborima nastupimo samostalno, a u kampanji ćemo se dominantno baviti odbranom i zaštitom interesa grada. Jedan od ključnih resursa je Aerodrom, najveće preduzeće i najveći poslodavac u gradu i insistiraćemo da se građani o njegovoj budućnosti izjasne na referendumu”, kazao je predsjednik OO SDP Tivat Aleksandar Đurović.

Demokrate i DF se ne oglašavaju, niti odgovaraju na naše pozive. Neizvjesno je da li će i kako na izbore i druge lokalne partije i grupe građana koje smo kontaktirali. Iz DPS-a kažu samo da će izbornu listu morati da predaju do 11. marta. U očekivanju predaje novih lista u Opštinskoj izbornoj komisiji su uveli dežurstva, kako bi bili na raspolaganju za sve nedoumice, kako građanima, tako i učesnicima izbora.

“Sve odluke Opštinske izborne komisije možete da nađete na našem sajtu, koji se nalazi u okviru sajta Državne izborne komisije. Svaki građanin može svoje biračko pravo na ovoj internet stranici da provjeri, odnosno da provjeri da li je upisan u birački spisak, kao i da dobije podatak o biračkom mjestu”, kazala je Marija Sijerković iz Opštinske izborne komisije.

U tivatskom parlamentu je 32 mjesta, kao i na prethodnim izborima, koje su bojkotovali Demokrate i DF. Da li će ponoviti takvu odluku znaće se do 11. marta u ponoć, kada ističe rok za predaju izbornih lista. Nezvanično svi se spremaju za izbore, ali još koji dan je ostao za pregovore o koaliciji ili koalicijama. U Tivtu pravo glasa ima 11.702 građana, nešto više nego na predsjedničkim izborima 2018.