MARTINOVIĆ

Advokat Nikola Martinović ocijenio je za Pobjedu da je i praktično i pragmatično da o odnosima SPC u Crnoj Gori i crnogorske države treba voditi razgovore sa mitropolitom Amfilohijem.

 

“U Crnoj Gori se ne zna ko predstavlja SPC. Ona nije registrovana, pa državni organ ili njihov saugovarač ne zna koje odgovoran za preuzimanje prava i obaveza koje ovlašćeno lice SPC u Crnoj Gori. Ova dilema razriješena je novim zakonom ukoliko vjerske organizacije žele da stupaju u pravne odnose sa trećim licima uključujući i državu”, objasnio je Martinović.

Poruke srpskih vlasti da o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica ne treba pregovarati sa mitropolitom Amfilohijem, već da je adresa patrijarh srpski Irinej, sagovornik Pobjede ocjenjuje kao evidentnu sumnju u mitropolita crnogorsko-primorskog.

“Očigledno u srpskim krugovima u Beogradu postoji neka sumnja u Amfilohija, a vjerovatno s obzirom na to da je on etnički Crnogorac i da je njemu Crna Gora svakako bliža nego arhijerejima koji nijesu etnički Crnogorci”, kaže Martinović.

Poruku Amfilohija da Podgorica treba sa njim da razgovara a ne sa Patrijaršijom Martinović vidi kao njegovu težnju da i ma što više samostalnosti u odnosu na Patrijaršiju.

Poziv države Amfilohiju i Mitropoliji, kako kaže Martinović, je prirodan jer će Vlada pregovarati sa predstavnicima onih koji vjersku službu „vrše na teritoriji Crne Gore, a ne druge države”.

Martinović vjeruje da će se Mitropolija crnogorsko-primorska prije ili kasnije registrovati u Crnoj Gori.

“To je u njenom interesu, a radi se samo o administrativnom postupku, ne o postupku koji će na bilo koji način narušiti njeno dosadašnje dogmatsko učenje ili organizaciju. Ako mogu registrovati automobile u Crnoj Gori i izvaditi lične karte ili pasoše, ako Amfilohije može imati crnogorski pasoš, zašto ne bi i Mitropolija imala ličnu kartu izdatu od crnogorske države”, poručio je Martinović.

To što Srpska crkva u Crnoj Gori još nije predala ustavnu inicijativu povodom Zakona, iako su je najavili, Martinović ocjenjuje kao njihovu taktiku.

“Sama prijetnja inicijativom njima je argument za buduće razgovore”, smatra on.

STRATEGIJA

Trenutno upravljanje granicom Crne Gore ne ispunjava upotpunosti zahtjeve EU i Šengena. U cilju unapređenja stanja u ovoj oblasti permanentno se prati koncept integrisanog upravljanja granicom Evropske unije (IBM EU) i u tom smislu prilagođava razvoj integrisanog upravljanja granicom Crne Gore (IUG CG), posebno u primjeni procedura, tehničke opreme i granične infrastrukture, navodi se u Strategiji integrisanog upravljanja granicom 2020 2024. godine koju je usvojila Vlada.

 

U dokumentu se navodi da će se nastaviti aktivnosti na jačanju granične kontrole u cilju bezbjednosti građana, otklanjanja rizika za bezbjednost državne granice, zaštite ekonomskih interesa i olakšanja međunarodne trgovine.

“Koncept IUG je opšteprihvaćeni model za upravljanje vanjskom granicom EU, značajan element očuvanja unutrašnje bezbjednosti zemalja članica, posebno na sprečavanju i otkrivanju neregularnih migracija i drugih oblika prekograničnog kriminala i predstavlja skup operativnih mjera kojima zemlje članice EU obezbjeđuju efikasan sistem upravljanja vanjskom granicom EU, koji podrazumijeva visok stepen uzajamnog povjerenja, dosljedno sprovodenje zajedničkih aktivnosti, podjelu obaveza, odgovornosti i solidarnosti”, navodi se u Strategiji.

Posvećeni realizaciji ključnih ciljeva

Koncept integrisanog upravljanja državnom granicom Crne Gore i drugih država ZapadnogBalkana bitno doprinosi da prostor jugoistočne Evrope bude zona partnerstva, stabilnosti i privrednog razvoja, budući da se smanjivanjem potencijalnih bezbjednosnih rizika stvaraju preduslovi za brži i kvalitetniji razvoj crnogorskog društva i naših susjeda.

Nadležni organi Crne Gore, u prethodnom periodu, bili su veoma posvećeni realizaciji ključnih ciljeva Strategije, posebno rješavanju bilateralnih pitanja sa susjednim državama, činjenicom da su zaključeni ugovori o državnoj granici sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, te da je defmisana državna granica sa Albanijom, čime je ostvaren jedan od značajnih spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore.

“Dalji razvoj sistema integrisanog upravljanja granicom, unapređenje nadzora i zaštite državne granice će i u budućem periodu predstavljati ključni izazov u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer ova oblast obuhvata granicu, strance, azil, migracije, vize i šengensku pravnu tekovinu, a prije svega kroz usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, kao i efikasno umrežavanje nadležnih organa kako bi se zaštitile vanjske granice i ujedno garantovala bezbjednost građanima”, tvrdi se u dokumentu.

U dijelu koji obuhvata rizike navodi se da su „političke i humanitarne krize u trećim zemljama u prethodnom periodu imale za posljedicu raseljavanje velikog broja ljudi, u potrazi za međunarodnom zaštitom u zemljama Evropske unije.

Imajući u vidu da će i crnogorska morska granica biti buduća spoljna granica Evropske unije, pravac nezakonitih migranata mogao bi se preusmjeriti i na morski dio granice.

Crna Gora je za većinu nezakonitih migranata, uglavnom, tranzitna zemlja koji putuju u druge zemlje odredišta, preko takozvane zapadnobalkanske rute.

Granicu najviše prelaze strani državljani

“Imajući u vidu da se linija istočne granice, u većoj mjeri, proteže preko planinskih vijenaca i manje naseljenih mjesta, otkrivanje nezakonitih migranata podrazumijeva adekvatnu opremljenost granične policije na suzbijanju i otkrivanju ovog vida prekograničnog kriminala. Takođe, evidentan fenomen čiji trend stalno raste, sa kojim se Crna Gora suočava prethodnih godina, je broj lica koja traže azil. Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji i zajednička spoljna granica predstavljaju dodatni motiv za povećan broj azilanata u Crnoj Gori” navodi se u dokumentu.

Prosječna stopa putnika u prekograničnom prometu, kako se navodi, u posljednjih pet godina procijenjena je na 16.668. 842 miliona godišnje, sa trendom rasta od oko 9,5 procenata.

Strani državljani čine 81 odsto ukupnih prelaza granice, dok crnogorski državljani čine 19 procenata ukupnog prometa putnika.

Najveći procenat ukupnih prelazaka granice je 26 odsto na crnogorsko-srpskoj državnoj granici, a slijede 20 odsto na crnogorsko-albanskoj granici i 16 odsto na crnogorsko-hrvatskoj granici.

Pristupanjem Crne Gore EU, obim prometa na graničnim prelazima na budućoj spoljnoj granici, predstavljaće oko 84 odsto sadašnjeg saobraćaja putnika preko granice.

“Pristupanjem Evropskoj uniji, granična, carinska, veterinarska i fitosanitarna kontrola obavlja se na granicama Crne Gore u ime Evropske unije”, zaključuje se u dokumentu.

DPS BAR

Aktuelni protesti u Crnoj Gori su pretvoreni u političko, a ne vjersko pitanje, ocijenjeno je na sastanku izvršnog odbora DPS-a Bar.

Istaknuto je da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti dobro zakonsko rješenje koje uvažava prava svih vjernika i vjerskih zajednica u Crnoj Gori na jednak način.

“Aktuelni protesti nisu izraz ugroženih vjerskih potreba jer one nijesu ugrožene, već pokazatelj i dalje postojećih nacionalističkih težnji jedne vjerske zajednice i njenih nalogodavaca iz matice u drugoj državi, kojima žele da potčine Crnu Goru i spriječe njene institucije da vrše punu jurisdikciju na svojoj teritoriji. Manipulacijom vjerskim osjećanjima građana pravoslavne vjeroispovijesti u Crnoj Gori teži se nastavku izbjegavanja poštovanja pravnog sistema države Crne Gore i skrivanju činjeničnog stanja kada je riječ o imovinskom pravu nad vjerskim objektima koji su nezakonito prisvojena državna imovina”, stoji u saopštenju OO DPS.

Na sastanku je takođe zaključeno da je glavni interes Crne Gore očuvanje građanskog mira i vrijednosti multikonfesionalnosti i multikulturalnosti koje baštinimo vjekovima, te da država i građani imaju mudrost i snagu da se institucionalno i na svaki drugi način suprotstave pokušajima destabilizacije i ugrožavanja demokratskih vrijednosti koje živimo.

SELAKOVIĆ

Vlasti Crne Gore nijesu postupile po preporuci Savjetodavnog komiteta Savjeta Evrope da, po usvajanju zakona o vjerskim slobodama, nastave sa restitucijom, odnosno povraćajem crkvene imovine, saopštili su iz kabineta Nikole Selakovića, generalnog sekretara predsjednika Srbije, prenosi Tanjug.

Selakovićev kabinet je tako odgovorio na ranije navode iz kabineta predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića, da je SPC još 2012. godine izgubila spor pred Evropskim sudom za ljudska prava, kojim je tražena restitucija crkvene imovine.

“Savjet Evrope je svoj stav po pitanju restitucije crkvene imovine iznio u Mišljenju o sprovođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u Crnoj Gori od 7. marta 2019. godine”, objašnjavaju iz Selakovićevog kabineta na pitanje Tanjuga kako vide tvrdnje zvanične Podgorice.

ĐUKANOVIĆ SA KEMP

Velika Britanija, iako izlazi iz Evropske unije (EU), ostaje potpuno posvećeno podršci reformama u Crnoj Gori, baziranim na zajedničkim vrijednostima kroz savezništvo u NATO i proces evropske integracije, poručila je ambasadorka te države u Podgorici, Alison Kemp.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je Kemp, na njenu inicijativu, u svijetlu izlaska Velike Britanije iz EU i definisanja okvira budućih odnosa sa Crnom Gorom u tom kontekstu.

Kemp je kazala da Velika Britanija, iako izlazi iz EU, ne napušta Evropu, a sasvim sigurno ne napušta zapadni Balkan.

Ona je naglasila da iako ta država izlazi iz Unije, ostaje potpuno posvećeno podršci reformama u Crnoj Gori, baziranim na zajedničkim vrijednostima kroz savezništvo u NATO i proces evropske integracije.

Kemp je, kako je saopšteno iz Kabineta Đukanovića, najavila dalju apsolutnu podršku reformama u Crnoj Gori, uključujući odbranu i bezbjednost, vladavinu prava i slobodne i odgovorne medijima.

Navodi se da će uz to, Velika Britanija, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nastaviti da radi na implementaciji programa škole 21. vijeka u svim osnovnim školama u Crnoj Gori.

Kemp je sa Đukanovićem razgovarala i o aktuelnim prilikama u Crnoj Gori, u kontekstu usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Ona je ocijenila da Crna Gora ima apsolutno suvereno pravo da donosi zakone kojim reguliše i uređuje bilo koje pitanje.

Navodi se da je u ovom slučaju sada fokus na implementaciji.

Kemp je, kako je saopšteno, visoko ocijenila uzdržanost koju je policija pokazala tokom nedavnih protesta. 

Crna Gora, kako se navodi, može računati na podršku Ujedinjenog Kraljevstva u borbi protiv malignih uticaja. 

Đukanović je čestitao Kemp na uspješno obavljenim izborima u Velikoj Britaniji koji su stvorili uslove za realizaciju odluke donešene na referendumu.

„Uz žaljenje zbog napuštanja EU, on je iskazao puno poštovanje za tu odluku koja će, kako je kazao, imati posljedice na Uniju kojoj Crna Gora želi da pripada, ali neće uticati na odnose sa Velikom Britanijom i želju da sa tom državom gradimo najbolje odnose“, navodi se u saopštenju.

Đukanović je podsjetio na značajne benefite prisustva Velike Britanije u Crnoj Gori i regionu i naveo da očekuje nastavak saradnje na svim poljima.

On je naglasio da je i dalje jednako snažno uvjerenje da je jedina dobra perpektiva za Crnu Goru i zapadni Balkan puna integracija u EU.

Đukanović je naveo da je uvjeren da će se nastaviti partnerstvo dvije države u okviru NATO-a, kao i na bilateralnom planu, ističući oblasti odbrane, bezbjednosti, pravde i carinskih službi u kojima je u prethodnom periodu ostvarena odlična saradnja.

Crna Gora, kako je poručio, ostaje snažno zainteresovana za dalje jačanje bilateralne saradnje i njeno širenje, posebno na planu ekonomije.

Iz kabineta Đukanovića kazali su da su sagovornici apsolutno podržali izradu ugovora o parterstvu, trgovini i saradnji između dvije zemlje koji se pregovara i čije se usaglašavanje uskoro očekuje, a koji će regulisati odnose dvije zemlje po izlasku Velike Britanije iz EU.

Kako se navodi, na sastanku je ocijenjeno da će predstojeći samit COP26, koji se krajem ove godine održava u Glazgovu, biti dobra prilika za kreiranje ili preoblikovanje snažnijeg globalnog odgovora na izazove u oblasti klimatskih promjena, i u kojoj Velika Britanija namjerava da intenzivira saradnju sa Crnom Gorom.

DARMANOVIĆ

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović saopštio je, za TVCG, da nema povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističući da neće biti “ataka, niti juriša na imovinu crkava, a pogotovo ne na njihovo korišćenje”. Istakao je da je Zakon regularno donešen, te da će se kao takav i primijenjivati. Dodao je da je, na skrnavljenje državnih simbola Crne Gore u Beogradu, vlast u Srbiji trebalo preventivno da djeluje i spriječi nemile scene.

Crna Gora je samostalna zemlja i nije je moguće povremeno posmatrati kao nezavisnu, a povremeno ne, jasan je Darmanović.

“Crna Gora je kao i svaka druga nezavisna zemlja na svijetu. Ima svoje odgovornosti i svoja isključiva i suverena prava da rješava  svoja pitanja i jadno od tih pitanja je i ovaj Zakon. To ne treba zanemarivati i mnogo zdraviji odnosi će postojati ako to budemo poštovali. Nema potrebe za flagrantnim miješanjem u unutrašnje poslove druge zemlje,” naveo je Darmanović.

“Poruke raznih aktera državnih, nedržavnih, opozicionih lidera, nacionalističkih intelektualaca, bilo je naravno i drugačijih reakcija iz Srbije kojih je bilo malo, ali su bile otrežnjujuće”, istakao je on.

Ovakva nacionalistička retorika vjerovatno se nije čula od perioda Miloševićevih ratova, ili od referenduma, kazao je Darmanović.

“Retorika nije donijela ništa novo, to su lajtmotivi koji se ponavljaju od 90-tih. Malo je reći da se negira osnovno ljudsko pravo Crnogoraca. Ima momenata gdje se može čuti da se Crna Gora smatra relativno privremenom državom, ona kao sada postoji, ali kao da će to proći,” naveo je on.

Darmanović smatra da sve to ostavlja, kako kaže, mučnu sliku.

“Sliku koju jedna zemlja koja je nama susjed, po mnogo čemu partner, ne bi trebalo da ostavlja prema svom susjedu koji je do sada iskazivao uvjek namjere za najboljom mogućom saradnjom na svim poljima i susjedu koji je suverena zemlja, članica NATO. Sve je to trebalo izbjeći, do toga nije trebalo doći, jer od toga nema ništa dobro, Srbija je platila visoku cijenu nacionalizma”, naveo je on.

Ovakve poruke mogu privremeno da zapale javnost, ali ne mogu da donesu ništa dobro, poručio je šef diplomatije.

“Dosta toga je izgovoreno, urađenio, moglo bi se reći da je prilično velika energija mobilisana protiv Crne Gore, ali ne treba biti pesimista.”

On je istakao da je Zakon, kako kaže liberalan, zakon koji počiva na premisi koliko vjernika, toliko i crkava.

“Zakon je regulisao pitanje onoga što treba vratiti u državnu svojinu. Proteći će još vremena dok se shvati da niko nikom ništa neće oteti, i onda će vjerovatno čitava retorika splasnuti, shvatiće se da je Zakon jednak za sve.” 

Zakon se neće povući, naprotiv dobio je visoko mišljenje meritornog tijela to je Venecijanska komisija, rekao je Darmanović.

“Stvari će se vratiti u normalne oktvire, ne mogu da tvrdim da će to baš tako kratko trajati. Crnu Goru i Srbiju povezuju važni ekonomski interesi i to ne treba zanemariti. Na brojnim poljima postoji saradnja. Obje zemlje su duboko u evropskim integracijama, mi smo daleko ispred ali ni rezultati Srbije nijesu toliko beznačajni”, naveo je Darmanović.

Istakao je da povraćaj državne svojine u njene ruke mora biti praćen poštovanjem zakona.

Darmanović je naglasio da je Crna Gora demokratska zemlja, u kojoj svako može iskazati svoje mišljenje, ali je podsjetio da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti donio Parlament, a da ga je zatim potpisao predsjednik.

“Zakon usvojen regularno i kao takav će se primijenjivati”

“Da je nešto sporno u Zakonu, mi bi već imali reakcije sa evropskih adresa. Zakon je usvojen regularno i kao takav će se primjenjivati”, istakao je on.

“Neće biti ataka, da ne kažem juriša na imovinu crkava, a pogotovo ne na njihovo korišćenje. Prema tome, Zakon neće biti povučen uprkos zahtjevu MCP, ali će itekako biti vođeni ozbiljni razgovori”, rekao je ministar vanjskih poslova.

“Jasno je da je MCP u Crnoj Gori djelovala izvan pravnog poretka. Imali ste jedan entitet koji je odbijao sve što predstavlja  ovozemaljski zakon, osim njihovog biznisa. Argument je bio da je crkva stvorila državu, a ne obrnuto. Ne može tako. Ovaj akt to reguliše i ništa više od toga,” rekao je Darmanović.

U Crnoj Gori nikada nijesu skrnavljeni simboli Srbije

Darmanović kaže da se paljenje zastava drugih država dešava, ali da to ne govori dobro nikada o onima koji to rade.

“Srbija, odnosno vlasti bile su dužne da to spriječe, mislim da je moglo biti efikasnije reakcije i da nije smjelo da se dozvoli to jednosatno iživljavanje nad simbolima. Nije bilo fizičkog napada na prostorije, ali je bilo dovoljno za mučne scene, i bilo je prostora za preventivu”, rekao je on.

Postoje i politički lideri koji je trebalo da ukažu da tako nešto ne treba raditi, smatra Darmanović.

“To su bile nemile scene, loš je utisak i to što je bilo dosta studenata. Mi smo opravdano na to protestovali. U Crnoj Gori nikada nijesu skrnavljeni simboli Srbije. Srpskoj ambasadi se već godinu nalazi osoba koja je osuđena, mi smo to rješavali na civilizovan način,” podsjetio je Darmanović.

O izjavama Dačića: Ušao u teren na koji nije bio potreban

Darmanović smatra da bi ministar vanjskih poslova Ivica Dačić trebalo da izabere drugi način za djelovanje.

“Imam jako dobru saradnju sa Dačićem i žao mi je što je do takvih izjava došlo. Naravno svako nosi svoju odgovornost. Dačić je obrazovan i iskusan političar, mislim da je ovim izjavama ušao na teren koji nije bio potreban. Vjerujem da će radije zaboraviti to nego što će se time ponostiti. Izazvao je utisak koji nije bio dobar, to ću mu naravno i reći”, naveo je on.

DARMANOVIĆ

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović saopštio je, za TVCG, da nema povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističući da neće biti “ataka, niti juriša na imovinu crkava, a pogotovo ne na njihovo korišćenje”. Istakao je da je Zakon regularno donešen, te da će se kao takav i primijenjivati. Dodao je da je, na skrnavljenje državnih simbola Crne Gore u Beogradu, vlast u Srbiji trebalo preventivno da djeluje i spriječi nemile scene.

Crna Gora je samostalna zemlja i nije je moguće povremeno posmatrati kao nezavisnu, a povremeno ne, jasan je Darmanović.

“Crna Gora je kao i svaka druga nezavisna zemlja na svijetu. Ima svoje odgovornosti i svoja isključiva i suverena prava da rješava  svoja pitanja i jadno od tih pitanja je i ovaj Zakon. To ne treba zanemarivati i mnogo zdraviji odnosi će postojati ako to budemo poštovali. Nema potrebe za flagrantnim miješanjem u unutrašnje poslove druge zemlje,” naveo je Darmanović.

“Poruke raznih aktera državnih, nedržavnih, opozicionih lidera, nacionalističkih intelektualaca, bilo je naravno i drugačijih reakcija iz Srbije kojih je bilo malo, ali su bile otrežnjujuće”, istakao je on.

Ovakva nacionalistička retorika vjerovatno se nije čula od perioda Miloševićevih ratova, ili od referenduma, kazao je Darmanović.

“Retorika nije donijela ništa novo, to su lajtmotivi koji se ponavljaju od 90-tih. Malo je reći da se negira osnovno ljudsko pravo Crnogoraca. Ima momenata gdje se može čuti da se Crna Gora smatra relativno privremenom državom, ona kao sada postoji, ali kao da će to proći,” naveo je on.

Darmanović smatra da sve to ostavlja, kako kaže, mučnu sliku.

“Sliku koju jedna zemlja koja je nama susjed, po mnogo čemu partner, ne bi trebalo da ostavlja prema svom susjedu koji je do sada iskazivao uvjek namjere za najboljom mogućom saradnjom na svim poljima i susjedu koji je suverena zemlja, članica NATO. Sve je to trebalo izbjeći, do toga nije trebalo doći, jer od toga nema ništa dobro, Srbija je platila visoku cijenu nacionalizma”, naveo je on.

Ovakve poruke mogu privremeno da zapale javnost, ali ne mogu da donesu ništa dobro, poručio je šef diplomatije.

“Dosta toga je izgovoreno, urađenio, moglo bi se reći da je prilično velika energija mobilisana protiv Crne Gore, ali ne treba biti pesimista.”

On je istakao da je Zakon, kako kaže liberalan, zakon koji počiva na premisi koliko vjernika, toliko i crkava.

“Zakon je regulisao pitanje onoga što treba vratiti u državnu svojinu. Proteći će još vremena dok se shvati da niko nikom ništa neće oteti, i onda će vjerovatno čitava retorika splasnuti, shvatiće se da je Zakon jednak za sve.” 

Zakon se neće povući, naprotiv dobio je visoko mišljenje meritornog tijela to je Venecijanska komisija, rekao je Darmanović.

“Stvari će se vratiti u normalne oktvire, ne mogu da tvrdim da će to baš tako kratko trajati. Crnu Goru i Srbiju povezuju važni ekonomski interesi i to ne treba zanemariti. Na brojnim poljima postoji saradnja. Obje zemlje su duboko u evropskim integracijama, mi smo daleko ispred ali ni rezultati Srbije nijesu toliko beznačajni”, naveo je Darmanović.

Istakao je da povraćaj državne svojine u njene ruke mora biti praćen poštovanjem zakona.

Darmanović je naglasio da je Crna Gora demokratska zemlja, u kojoj svako može iskazati svoje mišljenje, ali je podsjetio da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti donio Parlament, a da ga je zatim potpisao predsjednik.

“Zakon usvojen regularno i kao takav će se primijenjivati”

“Da je nešto sporno u Zakonu, mi bi već imali reakcije sa evropskih adresa. Zakon je usvojen regularno i kao takav će se primjenjivati”, istakao je on.

“Neće biti ataka, da ne kažem juriša na imovinu crkava, a pogotovo ne na njihovo korišćenje. Prema tome, Zakon neće biti povučen uprkos zahtjevu MCP, ali će itekako biti vođeni ozbiljni razgovori”, rekao je ministar vanjskih poslova.

“Jasno je da je MCP u Crnoj Gori djelovala izvan pravnog poretka. Imali ste jedan entitet koji je odbijao sve što predstavlja  ovozemaljski zakon, osim njihovog biznisa. Argument je bio da je crkva stvorila državu, a ne obrnuto. Ne može tako. Ovaj akt to reguliše i ništa više od toga,” rekao je Darmanović.

U Crnoj Gori nikada nijesu skrnavljeni simboli Srbije

Darmanović kaže da se paljenje zastava drugih država dešava, ali da to ne govori dobro nikada o onima koji to rade.

“Srbija, odnosno vlasti bile su dužne da to spriječe, mislim da je moglo biti efikasnije reakcije i da nije smjelo da se dozvoli to jednosatno iživljavanje nad simbolima. Nije bilo fizičkog napada na prostorije, ali je bilo dovoljno za mučne scene, i bilo je prostora za preventivu”, rekao je on.

Postoje i politički lideri koji je trebalo da ukažu da tako nešto ne treba raditi, smatra Darmanović.

“To su bile nemile scene, loš je utisak i to što je bilo dosta studenata. Mi smo opravdano na to protestovali. U Crnoj Gori nikada nijesu skrnavljeni simboli Srbije. Srpskoj ambasadi se već godinu nalazi osoba koja je osuđena, mi smo to rješavali na civilizovan način,” podsjetio je Darmanović.

O izjavama Dačića: Ušao u teren na koji nije bio potreban

Darmanović smatra da bi ministar vanjskih poslova Ivica Dačić trebalo da izabere drugi način za djelovanje.

“Imam jako dobru saradnju sa Dačićem i žao mi je što je do takvih izjava došlo. Naravno svako nosi svoju odgovornost. Dačić je obrazovan i iskusan političar, mislim da je ovim izjavama ušao na teren koji nije bio potreban. Vjerujem da će radije zaboraviti to nego što će se time ponostiti. Izazvao je utisak koji nije bio dobar, to ću mu naravno i reći”, naveo je on.

VUČINIĆ

Ne postoji nikakva pravna obaveza povraćaja imovine, koju su nacionalizovale bivše komunističke vlasti, smatra profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Nebojša Vučinić.

“Što se tiče Evropske konvencije nikakva pravna obaveza ne postoji da je država dužna da vraća ili crkvi ili bilo kome drugo, zemlju koju su komunističke vlasti nacionalizovale. Ako država odluči da vraća tu imovinu u skladu sa svojim propisima onda mora poštovati uslove koje određuje Evropska konvencija. Dakle, u tom kontekstu baš nikakva pravna obaveza ne postoji ni da se vraća crkvena niti bilo koja druga imovina, to je što mi kažemo pravnci ostavljeno da odluči državi kako i pod kojim uslovima će vraćati tu imovinu”, navodi Vučinić.

Nema dileme, kaže Vučinić, da tome u prilog ide i odluka Evropskog suda iz 2012, kada je Crna Gora dobila međunarodno pravni spor koji se vodio po tužbi Srpske pravoslavne crkve, a kojoj se pridružila i Srbija.

“Oduka gdje smo utvrdili da je zahtjev Eparhije budimljansko nikšičke nedopustiv, jer niti su imali imovinu i očekivanje da se vrati ta imovina, na osnovu zakona koji je u međuvremenu Ustavni sud proglasio neustavnim. Dakle, pravno i politički tu je potpuno čista situacija”, kazao je Vučinić.

Vučinić zaključuje da je svaka država članica Savjeta Evrope slobodna da u skladu sa svojim potrebama i unutrašnjim propisima razmotri pitanje vraćanja, ne samo crkvene, već svake vrste imovine, koja je nacionalizovana nakon Drugog svjetskog rata.

Dijana Drašković

VLADA

Niko neće sprječavati srpskog patrijarha da dođe u Crnu Goru na bilo koju svetkovinu koju organizuje Srpska pravoslavna crkva, iako još nije zvanično najavljeno da će se to i desiti, saopštili su iz Vlade za TVCG.

U demokratskoj državi kakva je Crna Gora prava na svetkovine su neprikosnovena, ističu iz Vlade. Navode i da je njihovo pravo i da protestuju, uz uslov da se protesti organizuju po zakonu i bez ugrožavanja prava drugih.

“Ono što nije, niti će biti dozvoljeno je spoljno miješanje u naše unutrašnje prilike, odnosno u naše suvereno pravo da sami i slobodno vodimo spoljnu i unutrašnju politiku,” naglašavaju u Vladi.

Podsjećamo, ranije je iz Demokratskog fronta najavljeno da će srpski patrijarh Irinej doći u Pljevlja, 27. januara na Savin dan.

DEMOKRATE

Infrastrukturna neopremljenost pružnih prelaza na najprometnijim saobraćajnicama u Nikšiću, poput bulevara 13. jul i Vuka Karadžića i Trebješke ulice za posljedicu ima nezgode na tim prelazima, ocijenjeno je iz nikšićkog odbora Demokratske Crne Gore.

Iz te stranke kazali su da je današnja nezgoda na pružnom prelazu na Bulevaru 13. jul, koja je jedna od najprometnijih saobraćajnica u gradu, rezultat nepostojanja rampe i adekvatne signalizacije već skoro šest godina.

“Infrastrukturna neopremljenost pružnih prelaza na najprometnijim saobraćajnicama u Nikšiću, poput bulevara 13. Jul i Vuka Karadžića i Trebješke ulice, u kojoj postoje dva pružna prelaza, za posljedicu ima, ni malo rijetke, nezgode na tim prelazima”, navodi se u saopštenju.

Iz nikšićkog odbora Demokratske Crne Gore apelovali su na nadležne da infrastrukturno opreme te pružne prelaze i time osiguraju bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

“Skandalozna je činjenica da u 21. vijeku, u državi koja je samoproglašeni lider u regionu, gotovo svakog puta kada voz prolazi prelazom na Bulevaru 13. jul, čovjek iz Željeznice stane na sredinu ulice i signalizira vozilima da se zaustave”, navodi se u saopštenju. 

  • Većina radnika dobila legalan status
    on 06/07/2026 at 18:09

    U Crnoj Gori je od 2020. godine 100 hiljada više registrovanih radnika, od kojih je većina stavljena u legalan sistem, a ima i novozaposlenih, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • EPCG smanjila osnovni kapital
    on 06/07/2026 at 14:58

    Elektroprivreda (EPCG) je smanjila osnovni kapital, poništenjem sopstvenih akcija.  

  • U prva četiri mjeseca ove godine preko 35 miliona ulaganja iz Turske
    on 06/07/2026 at 14:29

    Ukupan priliv investicija iz Turske u Crnu Goru od početka godine do kraja aprila iznosio je 35,28 miliona eura, saopšteno je iz Turske privredne komore u Crnoj Gori.

  • Raspisan tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću
    on 06/07/2026 at 08:37

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću, čija će izgradnja biti finansirana iz sredstava novog projekta Svjetske banke - Projekat razvoja sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora (CRFASD), čija je implementacija započela u aprilu ove godine.

  • Od sjutra skuplje sve vrste goriva
    on 06/07/2026 at 08:21

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopšteno je da će od sjutra, 7. jula, biti skuplje sve vrste goriva.

  • Dolazak Lidla i dalje na čekanju: Urbanističke procedure usporavaju investiciju
    on 05/07/2026 at 19:35

    Dugo najavljivan i iščekivan dolazak "Lidla" u Crnu Goru i dalje je u fazi najave. Njemački investitor ima svoju politiku poslovanja koja se zasniva na tome da u istom periodu otvori više objekata. U nekim opštinama, međutim, još uvijek nijesu završene urbanističko - tehničke procedure što usporava ulazak poznatog brenda u našu državu. To je kočnica i za Berane u kojem je pored obezbijeđene lokacije završena i dokumentacija za gradnju supermarketa.

  • Koliko je Lidl u Hrvatskoj jeftiniji od marketa u Crnoj Gori?
    on 05/07/2026 at 19:04

    Upoređujemo cijene u našim trgovačkim marketima i Lidlu u Hrvatskoj. Povod da se bavimo ovom temom je da je dolazak tog njemačkog trgovinskog lanca najavljen prije par godina, ali još ništa od toga. Fokus nam je bio na proizvodima koje manje-više svakoga dana kupujemo.

  • Objavljen novi globalni indeks: Crna Gora u sredini liste, Slovenija među 20 najboljih
    on 05/07/2026 at 15:32

    Kompanija Henley & Partners, u saradnji sa analitičkom platformom AlphaGeo, objavila je novi Global Investment Risk and Resilience Index – indeks koji rangira zemlje svijeta prema otpornosti njihovih društava na ekonomske, političke, tehnološke i klimatske šokove. Crna Gora se na ovoj listi našla na 52. mjestu od 102 rangirane zemlje i teritorije, sa skorom od 64,78 poena.

  • Znanje i podrška utkani u čipku: vjenčanice nastale kroz EU projekat
    on 05/07/2026 at 10:56

    Uz podršku Evropske unije (EU) nastala je kolekcija od šest vjenčanica, koje su zajedno šili učenici Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“ i tim kompanije Dress on Top, koristeći materijale nabavljene u Crnoj Gori.

  • "Sa jednim poslom teško je pokriti osnovne troškove života"
    on 05/07/2026 at 06:39

    Vrijednost sindikalne potrošačke korpe, prema podacima Unije slobodnih sindikata, za drugi kvartal ove godine iznosi 2.110 eura. Prosječna zarada je, prema analizi Uprave za statistiku, malo iznad 1.000 eura. Proračun je jasan: za četvoročlanu porodicu potrebno je više od dvije prosječne plate ili četiri penzije. Građani komentarišu da je realna slika troškova koju je proračunao sindikat, a da bi stvarni pokazatelj vrijednosti zarada bilo uvođenje medijalne zarade, koja bi bila i 200 eura manja od prosječne koju objavljuje Monstat. Da je porodici mjesečno potrebno više od 2.000 eura saglasan je i ekonomski analitičar Davor Dokić, a za pokriće tih troškova, poručuje u komentaru za naš radio, neophodno je raditi dva posla.