DEMOKRATE PORUČUJU

Demokratska Crna Gora pozdravila je današnju poruku Pape Franja da nakon usvajanja preporuka Venecijanske komisije dalju proceduru na donošenju i implementaciji Zakona treba da prati dijalog i što veće moguće saglasje.

Dženan Kolić, poslanik Demokratske Crne Gore istakao je da u članu 16s Lisabonskog sporazuma, na kojem, kako je naveo, počiva arhitektura EU, kao temeljna vrijednost Unije zapisano je “vođenje otvorenog, redovnog i transparentnog dijaloga sa vjerskim organizacijama”.

“Kao ljudi koji se zalažu za mir, bratsku slogu, ljubav, multietnički i multikonfesionalni sklad, jasno i nedvosmisleno pozivamo Demokratsku partiju socijalista da hitno povuče predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji svađa katolike, pravoslavce i muslimane”, saopštio je Kolić.

Poručio je da zakon mora biti usaglašen sa sve tri tradicionalne konfesije u Crnoj Gori i da samo takav Zakon može biti garant stabilnosti države.

“Takođe, poručujem DPS-u da neće uspjeti u namjeri da mene, Dženana Kolića, muslimana iz Bijelog Polja, posvađa sa mojom braćom pravoslavcima i katolicima, zato što su naša bratska sloga, želja za mirom i borba za bolje sjutra naše djece, jače od njihovih svađa, podjela i mržnje. Mi smo tu da, istim intezitetom i istom posvećenošću, branimo i hramove, i džamije, i katedrale, kako bi sačuvali mir i multikonfesionalni sklad, jer mi ne dijelimo i ne prepoznajemo ljude po vjeri ili naciji”, kazao je Kolić.

Poslanik Demokrata je naglasio da za njih postoji samo jedna podjela – na časne i čestite građane i na kriminalce, lopove i podstrekače mržnje i razdora.

“I na kraju, želim da pozovem svoju braću svih vjera i nacija, da se zajedničkim snagama izborimo protiv štetočinskog identitetskog inžinjeringa, koji jednima omogućava da podijele narod na pravoslavce, katolike i muslimane, a drugima da poslanike svrsta u identitetske rovove”, zaključio je Kolić.

DEMOKRATE

DPS se nekada hvalio podrškom od 42 odsto, a sad se hvali padom sa 42 na 37 odsto i to po istraživanjima koja radi njihova partijska agencija, saopštio je danas potpredsjednik Demokrata Nikšić Nemanja Vuković.

Ako je suditi po podacima njihovog CEDEM-a, onda je jasno da je DPS na istorijskom minimumu, a još jasnije je da o tih 37 odsto mogu da sanjaju i Milo Đukanović i Nikola Pešić, naveo je Vuković.

“Zamislite samo koliki je Demokratama rejting kada je partijska agencija DPS-a morala da prizna da bilježimo rast. Zbog toga i Pešić čita oglase, jer će mu trebati novi posao dimnjačara kada mu partiju politički marginalizujemo. Stara narodna izreka, kada bi se stavila u kontekst Pešićeve izjave da će, parafraziramo: “kad poraste biti Milo”, glasila bi – čega se pametan stidi, time se Pešić ponosi”, naveo je Vuković.

Kako ističe, jasno im je da su Pešića politički žrtvovali zato što ih od jula konstantno ponižavaju, ali, kako kaže  Vuković, očigledno je da njihov mazohizam nema granice.

“Ali da vam saopštimo da ćete još jednom sagnuti glavu jer ima da povučete zakon i da ćutite kao bubice. Zato, pljuvači po pravoslavcima, muslimanima i katolicima, tišina, jer vam je Kolić održao čas iz etike i kućnog vaspitanja”, zaključio je Vuković.

GROŠELJ

Neformalni dokument koji je potpisalo devet država članica EU, ima za cilj da proces pregovora učini efikasnijim, odnosno da se nađe srednje rješenje kada je riječ o dilemama koje su postavile zemlje poput Francuske, Holandije i Danske, kaže za TVCG poslanik EP Klemen Grošelj.

Očekuje da će se taj dokument pred Evropskim savjetom naći već narednih dana.

Dokument koji su potpisale Austrija, Češka, Estonija, Italija, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija pokušava da prevaziđe razlike između članica EU koje su dovele do toga da Sjeverna Makedonija i Albanija do sada nijesu počele proces pregovora, kaže za Dnevnik poslanik EP Klemen Grošelj.

“To je dokument koji na jednoj strani pravi ovaj proces pregovora efikasnim, a na drugoj strani do neke mjere i odgovara na one dileme i pitanja koje su postavile zemlje poput Francuske, Holandije i u nekoj mjeri Danska”, naveo je Grošelj.

Goršelj ističe da je potrebno održati proces proširenja živim, naći srednji put kako bi se izbjegla dalja blokada u pregovorima.

Kada je riječ o zemljama koje već pregovaraju, poput Crne Gore i Srbije taj dokument, kako navodi Grošelj, omogućiće paralelno otvaranje više poglavlja, što do sada nije bio slučaj.

“Do sada je bila praksa da se pitanja otvaraju sukcesivno, a sada će se poglavlja moći otvarati uporedo, što znači da će biti mehanizmu ukoliko zemlje budu uspješne u pregovorima moći će otvoriti više poglavlja, a tu su i finansijski mehanizmi koji će podržavati reformske procese u zemljama kadidatima za članstvo u EU”, poručio je poslanik Grošelj.

Sagovornik TVCG navodi i da očekuje da će se non pejper uskoro naći pred Evropskim savjetom.

“Sada imamo zasjedanje Savjeta EU i na tom nivou mislim da će taj dokument biti predstavljen i onda će zemlje da ga prouče. Vjerovatno će početi razgovori kako bi to rješenje moglo biti jer okvirni zadatak, je bio da se to rješenje nađe prije marta naredne godine”, naveo je Grošelj.

Evropska komisija je najavila da će tokom januara izaći sa svojim predlogom o novoj metodologiji proširenja, koji bi trebalo da bude osnova za dalju debatu i uspostavljanje konsenzusa unutar EU o budućnosti politike prema zemljama Zapadnog Balkana.

KNEŽEVIĆ PORUČIO

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio da je, ukoliko režim ne povuče Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, obaveza svih da se masovno okupe 26. decembra ispred Skupštine Crne Gore.

Parlament će 24. decembra početi raspravu o devet tačaka dnevnog reda, među kojima i o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Glavni odbor DNP-a jednoglasno je zaključio da ta stranka i Demokratski front snažno podržavaju aktivnosti Mitropolije crnogorsko primorske i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori u odbrani i očuvanju osmovjekovnog duhovnog nasljeđa, na kojem je, kako su kazali, nastala istinska Crna Gora.

Knežević je zadužio predsjednike opštinskih odbora, članove Glavnog odbora, aktiviste i simpatizere iz Crne Gore da u subotu, 21. decembra dođu u Nikšić.

“I da masovnim okupljanjem pošalju jasnu poruku da ostaju dosljedni proglasu vladike Joanikija sa Trojičindanskog sabora, da ćemo svojim životima, na čelu sa našim mitropolitom Amfilohijem, episkopima i sveštenstvom, braniti hramove, manastire, crkve i seoska groblja naših predaka”, kaže se u saopštenju DNP-a.

Navodi se da je Knežević istakao, da ukoliko se režim ne prizove pameti i povuče Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, da je obaveza isto tako masovno okupljanje i 26. decembra ispred Skupštine Crne Gore, kako bismo učinili sve da se ovaj i ovakav diskriminatorski zakon povuče sa Dnevnog reda.

Zaključeno je da se formiraju odbori širom Crne Gore, koji bi činili sveštenstvo i vjerujući narod, u odbrani svih crkava i manastira Mitropolije crnogorsko primorske.

POSJETA MARKOVIĆA

Papa Franjo potvrdio je dolazak u Crnu Goru naredne godine, saopšteno je nakon sastanka poglavara Rimokatoličke crkve sa crnogorskim premijerom Duškom Markovićem, koji je u posjeti Vatikanu. Papa i Marković posebno su istakli vrijednost skladnog međuetničkog i međuvjerskog suživota koji je karakteristika hiljadugodišnjeg crnogorskog identiteta.

Posjeta poglavara Katoličke crkve našoj zemlji imaće istorijski značaj, navedeno je na Tviteru Vlade Crne Gore.

Papa Franjo je pohvalio politike koje Crna Gora ostvaruje, a tiču se ekumenizma, kulture, ekologije i humanizacije u svim sferama društvenih odnosa.

Pred sastanak premijera je na trgu San Damaso dočekala švajcarska garda, koja štiti Papu. Nakon razgovora sa papom Franjom, premijer se sastao i sa državnim sekretarom kardinalom Pjetrom Parolinom. 

Marković je posjetio i istorijski arhiv Vatikana, a domaćin mu je bio direktor Johan Iks.

NOVA PRAVILA

Rad u skupštinskoj službi ubuduće će se vrjednovati u skladu sa novim Pravilnikom o bližim mjerilima, načinu i postupku ocjenjivanja rada državnih službenika i namještenika u Službi Skupštine. Pravilnik je usvojen na sjednici Administrativnog odbora, piše Pobjeda.

Prema Pravilniku, u koji je taj list imao uvid, mjerila za ocjenjivanje u ispunjavanje radnih zadataka za službenike su sposobnost planiranja i izvršavanje radnih zadataka, a za namještenike tačnost i preciznost. Kada su u pitanju rezultati u pogledu kvaliteta i kvantiteta, mjerila za ocjenjivanje službenika su stručnost, tačnost i pouzdanost u obavljanju poslova i stepen realizacije radnih zadataka, a za namještenike pouzdanost u obavljanju poslova i ekonomičnost.

“U okviru kriterijuma “Obim i blagovremenost u obavljanju poslova”, mjerila za ocjenjivanje rada službenika su pridržavanje rokova, sposobnost usklađivanja radnih zadataka sa prioritetnim aktivnostima Skupštine i efikasnost u radnim zadacima, a za namještenike upravljanje vremenom i efikasnost”, navodi se u prijedlogu pravilnika.

Predviđeno je da mjerila za ocjenjivanje službenika budu inovativnost, kreativnost, pismeno i usmeno izražavanje, vještina komunikacije i timski rad, a za namještenike komunikacija i prilagodljivost.

“Radi ocjenjivanja rada državnog službenika, odnosno namještenika, neposredni rukovodilac, saglasno opisu poslova radnog mjesta, a na osnovu poslova koje je potrebno obaviti, utvrđuje radne zadatke koje bi državni službenik, odnosno namještenik trebalo da ispuni. Radni zadaci mogu se usklađivati sa tekućim aktivnostima i prioritetima. Neposredni rukovodilac kontinuirano prati rad državnog službenika, odnosno namještenika, podstiče ga na kvalitetno i efikasno vršenje poslova i ukazuje mu na propuste i nepravilnosti u radu”, navodi se u prijedlogu pravilnika.

Kada je u pitanju način utvrđivanja prijedloga ocjene rada, neposredni rukovodilac predlaže ocjenu službenika, odnosno namještenika, i to od 1 do 3 po svakom od mjerila utvrđenih u okviru kriterijuma iz pravilnika.

“Prijedlog ocjene rada državnog službenika, odnosno namještenika utvrđuje se na osnovu dijeljenja zbira ocjena za sve kriterijume sabrojem kriterijuma, tako da taj rezultat predstavlja odgovarajuću ocjenu rada, i to: rezultat od 2,71 do-3,00 – prijedlog ocjene rada je “ističe se”, rezultat od 1,51 do 2,70 prijedlog ocjene rada je “dobar”, a rezultat manji od 1,51 prijedlog ocjene rada je “ne zadovoljava”, navodi se u prijedlogu.

Obrasci prijedloga ocjene rada državnog službenika i namještenika, osim ocjene sadrže i dio u kojem se navodi koji je to učinak u radu službenika, odnosno namještenika koji se smatra dobrim, koje poteškoće (npr. loša komunikacija sa saradnicima, rad pod pritiskom itd.) utiču na učinak u radu državnog službenika, odnosno namještenika, kao i prijedlog kako ih prevazići. Pravilnik podrazumijeva da rukovodilac organizacione jedinice iz kategorije visoki rukovodni kadar može donijeti drugačiju ocjenu od predložene za državnog službenika, odnosno namještenika, uz pisano obrazloženje.

Državnog službenika i namještenika čijim radom ne rukovodi nijedan neposredni rukovodilac, odnosno rukovodilac iz kategorije visoki rukovodni kadar, ocjenjuje generalni sekretar Skupštine. Prilikom utvrđivanja ocjene rada, neposredni rukovodilac razgovorom sa službenikom, odnosno namještenikom obavlja i evaluaciju obuka koje je službenik, odnosno namještenik pohađao u toku godine za koju se vrši ocjenjivanje, kakav je efekat imala svaka od tih obuka ponaosob i o tome sačinjava zabilješku. Tokom razgovora rukovodilac identifikuje potrebu za daljim obukama i usavršavanjima službenika i namještenika. Mjerila i način ocjenjivanja državnih službenika, odnosno namještenika iz ovog pravilnika, počinju sa primjenom prilikom njihovog ocjenjivanja za 2019. godinu.

DRLJEVIĆ ZA PORTAL

Trend pada podrške članstvu Crne Gore u EU nije neubičajen u ovoj fazi pristupanja države EU, kaže za Portal RTCG glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Aleksandar Drljević.

Juče objavljeno CEDEM-ovo istraživanje pokazalo je da 55 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU), što je najmanji procenat podrške u istraživanjima javnog mnjenja. 

Drljević kaže da se Evropska unija posljednjih godina suočava sa brojnim unutrašnjim izazovima i otvorenim pitanjima.

On ističe da su pregovori sa EU najkompleksniji reformski proces u istoriji naše države, pa kako dodaje, ne čudi da kod građana izazivaju određen zamor.

Drljević podsjeća da se sličan trend pada podrške u EU desio i u drugim zemljama koje su pristupile Uniji tokom ranijih proširenja.

“U Hrvatskoj je, na primjer, procenat podrške pao sa 77% 2001. na 60% u 2011. godini. Nas ovaj trend ne iznenađuje niti nas je dočekao nespremne, jer smo mogućnost pada podrške prepoznali i ključnim komunikacionim dokumentom u ovoj oblasti – Strategijom informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji 2019-2022.”, kaže Drljević.

On navodi i da je više uzroka pada podrške EU, a kako dodaje, oni zavise od mnogih okolnosti.

Što se Crne Gore tiče, kako podsjeća Drljević, proces pregovora o pristupanju je u poodmakloj fazi.

Glavni pregovarač ističe da je obavljen značajan posao koji je iziskivao vrijeme i mnogo truda, pa danas, kako dodaje, imamo gotovo sva otvorena poglavlja.

“S druge strane, iako ovaj najkompleksniji reformski proces u istoriji naše države prožima sve aspekte života, on je u velikoj mjeri tehnički i ne čudi da kod građana izaziva određen zamor. Mi se trudimo da građanima predstavimo sve aspekte pristupanja naše države EU i temeljno ih informišemo o koristima koje članstvo u EU donosi, ali i obavezama koje ćemo danom pristupanja preuzeti”, poručuje Drljević.

Stav građana prema članstvu Crne Gore u EU, kako ističe Drljević, ne zavisi samo od onoga što je Vlada uradila na tom putu, već i od dešavanja unutar EU.

“Svjesni smo da se Evropska unija posljednjih godina suočava sa brojnim unutrašnjim izazovima i otvorenim pitanjima koji su doveli do toga da određene članice imaju rezervu prema proširenju i prednost daju unutrašnjoj konsolidaciji. Vjerujem da građani ne ostaju imuni na takve informacije i da ih jednim dijelom brine kakvoj ćemo zajednici pristupiti kada za to dođe vrijeme”, naveo je Drljević.

Vlada će, kako ističe Drljević, bez obzira na ovakve trendove nastaviti da informiše građane o procesu pristupanja EU.

“Smatramo da samo dobro informisan građanin može donositi optimalne odluke o svojoj i budućnosti svoje zemlje. Naš je cilj da građani u svakom trenutku budu svjesni da smo sveobuhvatnu reformu društva izabrali kao naš prioritet zbog dobrobiti naših građana, a da je činjenica da se te reforme sprovode pod okriljem pristupanja zajednici evropskih država samo dodatna vrijednost tog procesa”, zaključio je Drljević.

Maja Lalić Burzanović

ZVANIČNA POSJETA

Premijer Duško Marković boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Svetoj stolici. Sastaće se sa poglavarom Rimokatoličke crkve papom Franjom, ali i sa državnim sekretarom kardinalom Pjetrom Parolinom. Premijer će obići Istorijski arhiv Vatikana, a domaćin će mu biti direktor arhiva Johan Is. Zvanična posjeta premijera Markovića Svetoj stolici je na liniji nastavka dijaloga na najvišem nivou. Istovremeno predstavlja priliku da se ukaže na važnost daljeg jačanje saradnje sa Svetom stolicom i ponovi crnogorska spreman da pruži neophodnu podršku za što skorije otvaranje papske nuncijature u Podgorici.

Odlične odnose između Crne Gore i Svete stolice potvrđuju susreti na najvišem nivou. Tako će sjutra predsjednik vlade Duško Marković boraviti u zvaničnoj posjeti Svetoj stolici na poziv državnog sekretara kardinala Pjetra Parolina, koji je u junu prošle godine posjetio našu državu.

Osim sa Parolinom, Marković će u apostolskoj palati razgovarati i sa poglavarom Rimokatoličke crkve papom Franjom.

Posjeta predsjednika Vlade Vatikanu je u funkciji daljeg jačanja odličnih političkih odnosa i nastavka dijaloga na najvišem nivou.

Teneljni ugovor između Crne Gore i Svete stolice potpisan je u junu 2011. godine i predstavlja platformu za dalje produbljivanje i unapređivanje ukupnih međudržavnih odnosa.

Dvije strane pridaju veliki značaj njegovoj punoj primjeni, čemu u prilog govori i redovno održavanje sjednica mješovite komisije, na kojima se razmatraju bilateralna i pitanja od interesa za katoličku zajednicu i Katoličku crkvu u Crnoj Gori. A Sveta stolica djeluje i govori u ime cijele katoličke crkve.

Među glavnim principima njene diplomatije su promovisanje i očuvanje mira, solidarnost među državama i narodima i odbrana ljudskog dostojanstva.

VUKOVIĆ U “ŽIVOJ ISTINI”

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković u večerašnjoj „Živoj istini“ otkrio je kako gradska uprava ima u planu inicijativu da Cetinjski put, odnosno bulevar od kružnog toka kod Javnog servisa, do kružnog toka gdje se odvajaju Cetinjski i Nikšićki put, nazove imenom knjaza Danila.

Već je predloženo da novi bulevar kroz Donju Goricu dobije naziv “21. Maj”.

“To su saobraćajnice koje vode ka Cetinju i na neki način identitetski i duhovno to ima smisla i na neki način vraćamo duh tom velikanu crnogorske istorije, po mom mišljenju, najvećem državniku kojega je Crna Gora imala”, objašnjava Vuković.

Povodom Dana oslobođenja Podgorice biće otkriven i spomenik crnogorskom gospodaru Ivanu Crnojeviću, pa je jasna i čvrsta identitetska nit politike aktuelne vlasti Glavnog grada.

Upitan kako, u tom kontekstu, gleda na pritiske za povlačenje Zakona o slobodi vjerosipovijesti i najavu još jednog nošenja moštiju Svetog Vasilija Ostroškog i stavljanje tog sveca u funkciju predbožićnog protesta koji organizuje SPC u Nkšiću, Vuković kaže da je za njega to očekivana reakcija, jer, kako kaže, implementacija tog zakona znači gubitak monopola koji SPC drži u Crnoj Gori.

“Nijesam očekivao čak ni od njih da će mošti Vasilija Ostroškog biti korišćene u bilo kom kontekstu za te potrebe. Za mene je to degutantno, da ne kažem morbidno”, kaže gradonačelnik Podgorice, naglašavajući da ispada kako je “politika često iznad svega” pa čak i iznad svetinje kakva je Ostrog i Sveti Vasilije Ostroški.

Upitan da li će Vlada pokleknuti pod pritiscima da povuče Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vuković kaže da je siguran da država neće skrenuti sa puta kojim je krenula.

“Na osnovu svega što znam taj zakon će, po svemu sudeći, biti usvojen do kraja godine. Ljudi u vrhu naše državne vlasti su svjesni da bez tog zakona nema zaokruživanja državno-pravnog okvira. Taj zakon je dobar za sve nas, to je način da trajno relaksiramo odnose u Crnoj Gori. Da se imovina vrati onome kome je kroz istoriju pripadala i da ti manastiri i crkve budu otvoreni za sve. Ja ovo ne doživljavam kao potez usmjeren protiv vjernika. To su crkve i manastiri koji pripadaju državi i svima nama”, kaže Vuković.

Janović od januara na čelu PVK “Budućnost”

Govoreći o šansama da Glavni grad dobije ozbiljan vaterpolo klub, Vuković je saopštio da je u budžetu za narednu godinu opredijeljena značajna sredstva za angažovanje ljudi koji su “usko vezani za vaterpolo”.

“Imamo potrebnu infrakstrukturu, imamo fantastičan zatvoreni bazen i svakoga dana na bazenu trenira izmedju 120 i 150 klinaca Prepoznali smo potrebu jačanja tog stručnog kadra i od januara naredne godine imaćemo novi tim koji će raditi sa tim klincima na čijem čelu će se nalaziti naša vaterpolo legenda Mlađan Janović”, zaključio je Vuković.

BRAJOVIĆ SA AMBASADORIMA

Sve države Zapadnog Balkana treba da postanu članice Evropske unije, poštujući princip regate, saopšteno je na sastancima predsjednika Skupštine Ivana Brajovića sa odlazećim ambasadorom Srbije Zoranom Bingulcem I novoimenovanim ambasadorom Grčke Panajotisom Parcosom.

Brajović je izrazio zahvalnost ambasadoru Bingulcu na njegovim radnim aktivnostima tokom mandata sa ciljem boljeg razumijevanja dvije države. Sagovornici su istakli značajnim odličnu saradnju dva parlamenta kako bilaterlano tako i na međunarodnom planu.

“Ambasador Bingulac je izrazio uvjerenje da je tokom njegovog mandata pružen doprinos unaprjeđenju saradnje između dvije prijateljske države u mnogim oblastima”, saopšteno je iz Skupštine.

Predsjednik Skupštine primio je danas I novoimenovanog ambasadora Republike Grčke u Crnoj Gori Panajotisa Parcosa.

“Uz želju za uspješnim mandatom, predsjednik Brajović je ocijenio da Crna Gora i Grčka dijele vanjskopolitičke prioritete i uspješno sarađuju u okviru NATO struktura. On je takođe izrazio zahvalnost Grčkoj  na kontinuiranoj podršci na evropskom putu Crne Gore, uz očekivanje da podrška neće izostati ni u narednom period”, navodi se u saopštenju.

Ambasador Parcos je pohvalio napredak koji je Crna Gora postigla u reformama i izrazio podršku našem članstvu u evropskim organizacijama.

“Sagovornici su se saglasili da sve države Zapadnog Balkana treba da postanu članice Evropske unije, poštujući princip regate.”

Na sastanku je bilo riječi o jačanju saradnje parlamenata, jer oni predstavljaju važan dio sistema demokratskih društava, kao i jačanju ekonomske razmjene dvije prijateljske države.