RAONIC PREPORUCUJE

Rok za zavrsetak rada Odbora za izborne reforme realan je, ali su potrebni ozbiljnost i posvecenost kvalitetnom radu, ocijenio je predsjednik Gradanske alijanse Boris Raonic i dodao da treba ukljuciti konsultante iz medunarodnih organizacija.

Skupstina Crne Gore podrzala je sinoc, vecinom glasova, predlog da rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva bude produzen do 18. decembra.

Raonic je agenciji Mina kazao da je treci rok koji je u ponedeljak postavljen realan, kao i prethodna dva.

“Jedino sto treba da uradimo je da se uozbiljimo i posvetimo kvalitetnom radu. U suprotnom i sva nova pomjeranja nemaju smisla”, istakao je Raonic.

On je ocijenio da je u rad Odbora potrebno ukljuciti konsultante iz medunarodnih organizacija, dobro izanalizirati sve modele, kako bi se prvih par mjeseci sljedece godine posvetili implementiranju tih rjesenja i kako bi izborna kampanja bila posvecena sustina politike i politicke borbe.

“Iako pomjeranje tog roka i ulazak u Novu godinu, ako bi bio predmet konsenzua, ne bi bilo nista strasno, smatram da ne treba pomjerati rokove, jer ocigledno bi to znacilo da nema politicke zrelosti za taj iskorak”, naveo je Raonic.

Zbog toga, kako je istakao, Evropska unija (EU) ovih dana treba maksimalno da ulozi napore i dodatno pogura proces, kako bi se doslo do odrzivih rjesenja.

“Neprihvatljivo je da ta tema dominira javnim diskusrom u posljednjoj godini mandata Vlade i da pojedine partije smatraju da je to tema na kojoj mogu da politicki profitiraju”, naveo je Raonic.

DRLJEVIC SA ITALIJANSKIM MINISTROM

Integracija u Evropsku uniju nema alternativu za Zapadni Balkan, i sve drzave regiona, ali i clanice EU moraju zajednicki da rade na ostvarenju tog cilja, ocijenjeno je tokom razgovora glavnog pregovaraca Aleksandra Drljevica sa italijanskim ministrom za evropske poslove Vincencom Amendolom.

Kako je saopsteno iz generalnog sekretarijata Vlade, Drljevic je istakao da je Crna Gora, bez obzira na razlicite signale koji u posljednje vrijeme stizu iz pojedinih drzava clanica EU, odlucna u namjeri da bude dio EU.

“Nepovoljne okolnosti na evropskom planu u kojima se odvijaju pregovori u ovom momentu potvrduju da postoji rezerva odredenih drzava clanica prema politici prosirenja EU. Ipak, teznja regiona ka EU je uvijek aktuelna, jer je to vazno ne samo za napredak drzava Zapadnog Balkana, vec i stabilnost cijele Evrope”, rekao je Drljevic.

On je naglasio da je cilj cjelokupnog procesa pregovora prvenstveno kvalitetniji zivot crnogorskih gradana, istakavsi da ce citavo drustvo nastaviti konstruktivno da doprinosi procesu i da odrzava zivom evropsku ideju.

Amendola je naglasio da pripadnost evropskoj porodici znaci postojanje demokratije, postovanje ljudskih prava i sloboda i visokih standarda u oblastima od zivotnog znacaja. Pohvalio je napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU, uz ocekivanje da ce nasa drzava odrzati dinamiku pristupanja i nastaviti sa sprovodenjem reformi u svim oblastima, a posebno u vladavini prava, kao kljucnoj za pomak prema EU.

“Vjerujem da je EU svjesna da je vazno da njena vrata budu otvorena i da je politika prosirenja jedna od njenih najuspjesnijih. Pristupanje drzava Zapadnog Balkana evropskoj zajednici, u skladu sa sopstvenim rezultatima, od koristi je za sve, zbog cega moramo nastaviti sa podrskom ovom dijelu Evrope i ne okretati im leda, uprkos unutrasnjim izazovima i reformskim modelima o kojima mnogi razmisljaju i o kojima ce sigurno biti rijeci u predstojecem periodu”, rekao je italijanski ministar za evropske poslove.

Naglasena je spremnost Italije da nastavi da podrzava Crnu Goru, kroz integracioni proces, kao i putem ekonomske saradnje koja je jako vazna za dalje unapredenje bilateralnih odnosa. U tom cilju je posebno istaknuta vaznost energetskog povezivanja Italije i Crne Gore podvodnim kablom, sto je projekat od velike vaznosti za obje drzave. Razgovorima sa Amendolom je prisustvovala i ambasadorka Crne Gore u Republici Italiji Sanja Vlahovic.

BRAJOVIC PORUCIO

Kvalitetna kontrolna i nadzorna uloga parlamenta jedan je od preduslova za razvoj istinske parlamentarne demokratije, a na tom zadatku saradnja sa vrhovnim revizorskim institucijama je od velikog znacaja, ocijenio je predsjednik crnogorske Skupstine Ivan Brajovic.

On je na otvaranju zavrsne regionalne radionice o strategijama i tehnickim pristupima jacanju saradnje izmedu parlamenata i vrhovnih revizorskih institucija, koja je odrzana u hotelu Hilton, kazao da mu je drago sto je crnogorska Skupstina domacin tog vaznog skupa.

Trodnevni dogadaj organizuje crnogorska Skupstina, odnosno njen Odbor za ekonomiju, finansije i budzet i Svjetska banka (SB). Dogadaj se odrzava uz podrsku Povjerenickog fonda jacanja odgovornosti i fiducijarnog okruzenja (SAFE), koji su osnovali Svajcarski drzavni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO) i Evropska komisija (EK).

,,Zelio bih da istaknem znacaj aktivnosti Mreze parlamentarnih odbora za ekonomiju, finansije i evropske integracije, koja je u prethodnom periodu znacajno doprinijela povezivanju parlamentaraca u nasem regionu. Kada je rijec o crnogorskoj Skupstini i Drzavnoj revizorskoj instituciji (DRI), nas dosadasnji zajednicki rad zasnovan je na principima uzajamnog povjerenja, nezavisnosti i obostranom interesu, u skladu sa Ustavom i zakonom definisanim nadleznostima”, saopstio je Brajovic.

On je podsjetio da su Skupstina i DRI u maju prosle godine potpisale Protokol o saradnji.

,,Tim protokolom, izmedu ostalog, izrazena je spremnost za dalje unapredenje medusobne saradnje, u cilju ostvarivanja djelotvorne budzetske kontrole i promovisanja odgovornosti, transparentnosti i dobrog rukovodenja u oblasti javnih finansija”, kazao je Brajovic.

Predstavnici SB smatraju da je vazno da se obezbijedi da se novac koristi na jasan i transparentan nacin.

Oni su zakljucili da su, u tom smislu, u prethodnih nekoliko godina vidjeli zanacajan napredak u brojnim zemljama, ukljucujuci Crnu Goru.

Ucesnici, clanovi odbora nadleznih za finansije i budzet i predstavnici vrhovnih revizorskih institucija Zapadnog Balkana, razgovarace u narednim danima o jacanju veza institucija koje predstavljaju, u cilju unaprjedenja ucinka eksterne revizije.

BRAJOVIC

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic cestitao je gradanima i lokalnom rukovodstvu Dan Prijestonice 13. novembar.

“Dan Prijestonice 13. novembar, vazno je obiljezje oslobodenja grada 1944. godine i pocetka novog doba oporavka i razvoja Cetinja. Vise od hiljadu zivota koje je tokom Drugog svjetskog rata za slobodu dalo stanovnistvo cetinjskog sreza, obavezuju nas na istorijsko pamcenje i njegovanje vrijednosti za koje su se borili. Gradani Prijestonice dostojni su nastavljaci slobodarskog crnogorskog Cetinja, ali i prethodnog bogatog istorijskog nasljeda ovoga grada”, porucio je Brajovic.

Danas je, kako navodi, Cetinje univerzitetski centar umjetnosti, nezaobilazna turisticka destinacija, sa potencijalom da postane perspektivni privredni ambijent za preduzetnike iz zemlje i inostranstva.

“Uz podrsku drzave, realno je ocekivanje da Prijestonica u periodu pred nama biljezi sve bolje ekonomske pokazatelje, a time i postane sve ugodnije mjesto za zivot svojih gradana. Cestitam Dan prijestonice Cetinje!”, zakljucio je Brajovic.

BRAJOVIC PORUCIO

Produzenje roka Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva jos jedan je pokusaj znacajnijeg ukljucivanja opozicije u rad odbora i stvaranje uslova za izbore ciji ce rezultati biti prihvatljivi svim stranama, kazao je u “Intervjuu” Radija Crne Gore lider Socijaldemokrata i predsjednik Skupstine Ivan Brajovic.

Ipak upozorava, da ako ne bude dovoljno posvecenosti svih strana i novi rok 18. decembar, ali i svi naredni bice kratki.

Iako, vjeruje Brajovic, mogucnost za dogovor postoji posebno je vazno voditi racuna o interesima gradana koji su im dali povjerenje.

“Zadatak je da napravimo dogovor, naravno ne odstupajuci ni od programskih stavova politickih partija.”

Uvjeren je da je dogovor u parlamentu uvjek moguc, sto se pokazalo i u slucaju bojkota koji je, kako kaze, sada proslost. Prema rijecima Brajovica velika vecina poslanika ucestvuje u svim plenarnim raspravama, a oni koji nijesu na plenumu sjede u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Podsjetio je da je uvijek govorio da je bojkot promasaj i da su na to ukazivali i medunarodni partneri. Mjesto u izvrsnoj vlasti se zasluzuje na izborima pa zato treba staviti tacku na pricu o tehnickoj Vladi, saopstio je Brajovic.

“Takode , iskustvo iz prethodne Vlade izbronog povjerenja pokazalo je da to nije model prihvatljiv za demokratska drustva.”

Na pitanje kako do dvotrecinske vecine za izbor Vrhovnog drzavnog tuzioca Brajovic kaze da treba pokusati sve “pa cemo vidjeti sta ce taj rad donijeti”.

Da optuzbe Duska Knezevica da mu je davao novac nijesu tacne lider SD-a spreman je da dokaze pred tuzilastvom.

“Ja sam uvijek dobro saradivao sa tuzilastvom, odazivao sam se na njihove pozive i cinicu to i ubuduce jer prije svega cijenim institucije ove drzave.”

Brine Socijaldemokrate to sto su, kako vjeruju, koncesioni dokumenti za Aerodrome u jednom dijelu nezakoniti, sto privatnik ne moze biti bolji menadzer od drzave i sto bi u toj partiji zeljeli da Vlada odustane od projekta. Iako ce i dalje istrajavati u tome da dokazu da Aerodromi moraju ostati u drzavnom vlasnistvu, to ni na koji nacin nece ugroziti koalicionu vlast.

“Ocekujem jos jednu uspjesnu godinu do novih parlamentarnih izbora. Ocigledno da u ovom pitanju nijesmo postigli kompromis, ali podsjeticu da to nije prvi put. Nije bilo kompromisa ni kada se radilo o Jugoperolu, Telekomu, KAP-u… Mi cemo i dalje vrlo otvoreno ukazivati na manjkavosti ponudenog koncesionog modela”, kazao je Brajovic.

Komentarisuci najavljene proteste Demokratskog fronta predsjednik Skupstine Ivan Brajovic porucio je da je iako demokratsko sredstvo, to pogresan izbor koji u dosadasnjoj praksi nije donio nista dobro. Ako ih bude, najvaznije je da budu mirni i kontrolisani od strane organizatora, zakljucio je Brajovic.

Miljana Markovic, Radio Crne Gore

RADULOVIC

Potencijalno prikljucenje Crne Gore takozvanom “Malom Sengenu”, koji su kao novi model regionalne saradnje osmislili predsjednici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije mogao bi da bude korak unazad i skretanje sa puta evropskih integracija, ocijenio je lider Evropskog pokreta Momcilo Radulovic.

Radulovica je rekao da ga cudi i sto tu ideju sada pokusavaju da proguraju neki koji su godinama bili odgovorni za zastoj u regionalnoj saradnji.

“Potpuno prikljucenje ovakvoj nejasnoj vrsti inicijative bio bi zapravo korak unazad za Crnu Goru i skretanje sa puta evropske integracije u nejasnu izmaglicu partikularnih interesa pojedinih autoritarnih lidera iz regiona i njihovih ambicija, koje pomalo mirisu na podjele interesnih zona baziranih na nacionalnom principu”, ocijenio je Radulovic za Pobjedu.

On je istakao da inicijativa, ko god je zapoceo i ako “unosi toplu vodu u hladne balkanske medudrzavne odnose”, je dobrodosla.

Radulovic je dodao da je “topla voda vec izmisljena”.

“Svaki segment ove inicijative vec dugo postoji u razlicitim regionalnim inicijativama, koje su pojedini sadasnji incijatori “malog Sengena” godinama blokirali ili otezavali rad na njihovoj implementaciji u formalnim radnim tijelima ili na terenu”, istakao je Radulovic.

Sve sto se predlaze u “malom Sengenu”, prema njegovim rijecima, vec postoji u CEFTA-i, i u REA-i (Regionalna ekonomska oblast) i u aktivnostima obuhvacenim Berlinskim procesom i radom Regionalnog savjeta za saradnju (RCC), ali i u drugim inicijativama ili oblicima regionalne saradnje.

Kako je dodao, sve to postoji i u jednom non-paperu Vlade Crne Gore, od 2013. godine, a govori “o novom konceptu zajednickog nastupa zemalja Zapadnog Balkana u pravcu snaznije evropske integracije”, a ticao se takozvane Zapadno-balkanske sestorke (G6).

“Ova rjesenja je Crna Gora predlagala prije sest punih godina, ali mnogi su cutali ili blokirali takve progresivne ideje, dok smo mi mnoge od njih vec odavno samostalno ili bilateralno implementirali”, rekao je Radulovic.

On je dodao da je dobrodosla svaka vrsta razgovora i koraci medu stranama koje su donedavno imale razlicite i tesko pomirljive stavove.

IZBORNO ZAKONODAVSTVO

Parlament je kasno sinoc usvojio Odluku o produzenju roka za rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Za odluku da rok bude produzen do 18.decembra glasala su 44 poslanika, a dva su bila protiv.

Prethodno se dugo i ostro polemisalo o tom predlogu. Predsjednik Skupstine Ivan Brajovic kazao je da je uvjeren da, ukoliko svi zele da unaprijede izborni ambijent, posao moze biti uraden u planiranom roku. Iz DPS-a su zatrazili predloge opozicije.

Nezavisni poslanici rad Odbora ocijenili su uzaludnim, a Demokrate, koje nijesu prisustvovale sjednici, nijesu saglasne ni sa kakvim produzavanjem rokova.

Demokratski front je ponovo pozvao na proteste.

Ranije juce, Zakonodavni odbor je podrzao je da se rad produzi do 18. decembra.

Drugi produzetak rada Odbora dogovoren je na sjednici Kolegijuma, a predlog o tome su procesirali poslanici Ivan Brajovic i Genci Nimanbegu.

U obrazlozenju se navodi da se predlozenom izmjenom zeli omoguciti da Odbor, u dodatnom vremenu, pripremi i podnese Skupstini na usvajanje zakone i druge akte.

Odbor za politicki sistem, pravosude i upravu danas je, vecinom glasova, podrzao predlog da se rad Odbora produzi do 18. decembra.

IZBORNO ZAKONODAVSTVO

Parlament je veceras usvojio Odluku o produzenju roka za rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Za odluku da rok bude produzen do 18.decembra glasala su 44 poslanika, a dva su bila protiv.

Ranije danas dugo se i ostro polemisalo o tom predlogu.

Predsjednik Skupstine Ivan Brajovic kazao je da je uvjeren da, ukoliko svi zele da unaprijede izborni ambijent, posao moze biti uraden u planiranom roku. Iz DPS-a su zatrazili predloge opozicije.

Nezavisni poslanici rad Odbora ocijenili su uzaludnim, a Demokrate, koje nijesu prisustvovale sjednici, nijesu saglasne ni sa kakvim produzavanjem rokova.

Demokratski front je ponovo pozvao na proteste.

Ranije danas, Zakonodavni odbor je podrzao je da se rad produzi do 18. decembra.

Drugi produzetak rada Odbora dogovoren je na sjednici Kolegijuma, a predlog o tome su procesirali poslanici Ivan Brajovic i Genci Nimanbegu.

U obrazlozenju se navodi da se predlozenom izmjenom zeli omoguciti da Odbor, u dodatnom vremenu, pripremi i podnese Skupstini na usvajanje zakone i druge akte.

Odbor za politicki sistem, pravosude i upravu danas je, vecinom glasova, podrzao predlog da se rad Odbora produzi do 18. decembra.