ZEKA SAOPSTIO

Milaim Zeka, predsjednik Evroatlantske partije, tvrdi da bi i Aljbin Kurti, mogao da dobije poziv za saslusanje u Specijalnom sudu za zlocine tzv. OVK.

Zeka kaze da bi taj sud u Hagu mogao da podigne do 200 optuznica protiv bivsih pripadnika tzv. OVK. Prema njegovim rijecima predstavnici svih stranaka ce dobiti pozive za saslusanje.

“Bice pozvani clanovi Demokratske partije Kosova, a zatim i Pokreta Samoopredjeljenje”, kaze Zeka.

Upitan na koga misli kada pominje Samoopredjeljenje, Zeka je rekao da je Aljbin Kurti takode bio dio tzv. OVK.

“Cak je i Albin Kurti bio zaduzen za kancelariju OVK”, rekao je Zeka za RTV Dukagjini.

Zeka je, medutim odbio da, kako je rekao, licitira sa imenima drugih iz tog pokreta koji ce takode dobiti pozive za saslusanje.

Govoreci o namjeri nekih da se u Hagu brane cutanjem, Zeka je rekao: “Odbrana cutanjem je najveca greska koju cine oni koji treba da brane borbu OVK, jer tamo niko ne ide da brani vojsku, vec da stiti sebe”, kazao je Zeka.

U SB UN

Rusija je danas na sastanku Savjeta bezbjednosti UN trazila zatvaranje kancelarije visokog predstavnika UN u Bosni, ciju aktivnost Moskva smatra pristrasnom.

“Pozivamo kolege Savjeta bezbjednosti da obnove napore ka zatvaranju kancelarije visokog predstavnika”, rekao je ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja.

Kako navodi Frans pres taj Ruski stav je dosta izolovan u Savjetu bezbjednosti.

Ruski diplomata je rekao da visoki predstavnik treba da postuje svoj mandat, a da Valentin Incko aktuelni visoki predstavnik nema nadleznost da lobira za integraciju Bosne u evroatlantske organizacije, o cemu se mnogo pise u njegovo posljednjem izvestaju.

Ruski ambasador je takode kritkovao novu seficu Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Bosni, koja je, kako je rekao, organizovala seminar da propagira ulazak te zemlje u NATO.

Nebenzja je rekao da je “vrlo vazno da se strogo postuju principi Dejtona”, sporazuma iz 1995. kojim je zavrsen rat u Bosni, kada su uspostavljena dva entiteta, povezana centralnom vladom.

Savjet bezbjednosti je na pocetku sjednice jednoglasno odobrio jos jedno produzenje na godinu dana evropskih vojnih snaga u BiH Eufor Altea.

PISALI I KRALJU

Udruzenje zrtava i svjedoka genocida u BiH organizovalo je danas okupljanje ispred zgrade ambasade Svedske u Sarajevu zbog odluke da se Nobelova nagrada dodijeli Peteru Handkeu.

Predstavnici ovog udruzenja ocijenili su da je dodjela nagrade Handkeu isto kao da je “dodijeljena Slobodanu Milosevicu”, objavili su sarajevski mediji.

Predstavnice Udruzenja “Majke Srebrenice” drzale su fotografije Handkea, na kojima se vidi da je bio u Srebrenici u leto 1996. godine, sa porukom “Dodijeliti nagradu Handkeu je isto kao dodijeliti nagradu za ratni zlocin”.

Munira Subasic je ambasadi predala pismo za kralja i kraljicu Svedske kako bi ih upoznala da, kako je navela, daju nagradu nekome ko je podrzavao zlocin.

“Nagradu su mogli dodijeliti i (Radovanu) Karadzicu i (Ratku) Mladicu i svima koji su pocinili zlocine nad muslimanima”, rekla je Subasic.

Okupljeni su pozvali Kraljevsku akademiju Svedske da odustane od dodjele nagrade i napravi presedan.

Jedna od majki Srebrenice nosila je izjavu Handkea iz 2011. godine u kojoj pise: “Njima ne vjerujem ni rijec. Ne vjerujem ni u njihovu tugu. One su samo odvratna kopija Majki Buenos Airesa”.

Kada Hotic rekla je da, ako su spali na to da ovakvim ljudima dodjeljuju nagradu, treba da budu ukinuti.

“Svedjani si bili tokom rata u Srebrenici, cak i pomagali. Bili su ocevici zla i zlocina koje su nam radili. Cudi me da su odlucili podrzati osobu koja je podrzavale zlocine. Rekla sam ambasadoru da mi jesmo muslimani, ali da smo evropski narod dostojan ljudskosti”, kazala je Hotic.

U OKTOBRU

Sindikalna potrosacka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izracunao za oktobar 2019. godine iznosi 1.978,91 KM (skoro 2.000 eura) i za 18 eura je skuplja od potrosacke korpe za prethodni mjesec.

Prosjecna plata isplacena u FBiH za august 2019. iznosila je oko 460 eura (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za cetiri eura je niza od prosjecne plate isplacene u julu 2019. godine.

Pokrivenost sindikalne potrosacke korpe prosjecnom platom je 47,1 odsto.

Prilikom izrade Sindikalne potrosacke korpe u obzir je uzeta prosjecna plata isplacena u FBiH, te minimalni troskovi zivota cetvoroclane porodice koju cine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjeskolskom, a drugo u uzrastu osnovca, saopsteno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Potrosacku korpu cine sljedece kategorije: prehrana s 41,8 odsto, stanovanje i komunalne usluge s 15,7 odsto, higijena i odrzavanje zdravlja s 5,7 odsto, obrazovanje i kultura s 8,6 , odjeca i obuca s 15,2, prevoz sa sedam i odrzavanje domacinstva sa sest odsto.

U kategoriji prehrana koristene su cijene iz tri trgovacka centra za 82 artikla. Kada je rijec o higijeni i odrzavanju zdravlja ubrojani su troskovi za osam stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troskovi za sest stavki, pise Klix.

U SAMOOPREDJELJENJU OCEKUJU

Nova pristinska vlada ce biti formirana najkasnije za dvije nedjelje, kaze zamjenik predsjednika Pokreta “Samopredjeljenje” Glauk Konjufca.

On je, poslije petog sastanka radnih grupa dvije vodece stranke, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, rekao da je postignuta stopostotna saglasnost oko uskladivanja programa buduce vlade, pise pristinski “Zeri”.

Teme jucerasnje sastanka bile su zdravstvo i obrazovanje.

Konjufca je to rekao iako jos nijesu saopsteni zvanicni rezultati vanrednih parlamentarnih izbora, koji su na Kosovu odrzani 6. oktobra.

Pristinska “Gazeta Expres”, medutim, pise da sudeci prema misljenjima politickih analiticara sukobi pojedinih clanova tih stranaka, koji se uglavnom ispoljavaju na drustvenim mrezama, izrazavaju volju da vlada bude formirana, ali i istrah od saradnje dvije stranake.

DSK Ise Mustafe i “Samoopredjeljenje” Aljbina Kurtija pregovarali su i o formiranju predizborne koalicije, ali je dogovor izostao jer se nijesu saglasile o kandidatu za premijera.

Politicki analiticar Artan Muhadziri kaze da su slicne kotroverze izmedu predstavnika dvije stranke mogle da se cuju i tokom predizborne kampanje.

PLJACKA ZLATARE U SPLITU

Zlatara u centru Splita opljackana je kasno preksinoc, a pljackasima je trebalo manje od dva minuta da odnesu zlato vrijedno oko milion kuna (oko 140.000 eura), a snimak nadzorne kamere je sve zabiljezio.

U noci s nedjelje na ponedjeljak ukraden je nakit cija je vrijednost, prema rijecima vlasnika, oko milion kuna, a za pociniocima se traga, obavijestila je u ponedjeljak splitska policija.

Snimak nadzorne kamere pokazao je da su bila trojica pljackasa odjevena u bijele kombinezone. Imali su rukavice i voki-tokije, dok je jedan od njih imao slusalicu u uhu.

Nova TV sinoc je objavila snimak pljacke.

“Ovo je snimka pljacke zlatarnice u Splitu jutros u 03:13 sati! Trebalo im je manje od dvije minute za milijonsku pljacku”, napisao je novinar Nove TV Mario Juric, na svom Twitter profili.

Na snimci se vide tri maskirana muskarca kako trpaju stvari u torbe koje su stavili na pult.

Vlasnik zlatarce navodi da su znali sifru za rolo vrata, nakon cega su razbili staklo i nesmetano usli. U velikim torbama su odnijeli sve zlato iz ormara, a sa sobom su ponijeli i blagajnu zlatare.

SEF DIPLOMATIJE

Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlic Radman, izjavio je da je jugoistok Evrope jedan od prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2020. godine.

“Sve te zemlje zasluzuju evropsku buducnost i moramo pruziti ruku nasim susjedima, a podrzavanje tog dijela Evrope garantuje i nasu sigurnost”, rekao je Grlic Radman u Zagrebu, prenijela je agencija Hina.

On je tako odgovorio na pitanje novinara o izjavi potencijalnog kandidata za predsjednika Hrvatske Miroslava Skore da nije dobro da Hrvatska tokom predsjedavanja EU u fokus stavlja Zapadni Balkan, vec da treba da iskoristi predsJedavanje da izvuce korist za sebe.

Ministar je dodao da je Hrvatska od 1. januara “neutralna u smislu samog predsjedavanja”, jer je odgovorna za sve zemlje clanice i mora da slusa sta one govore.

Grlic Radman i premijer Andrej Plenkovic razgovarali su danas u Zagrebu s ambasadorima i stalnim predstavnicima Hrvatske o aktivnostima koje ce Hrvatska kao predsjedavajuca zemlja imati tokom prve polovine 2020.

Plenkovic se takodje osvrnuo na Skorinu izjavu i podsjetio da je, na primer, sastanak na vrhu drzava clanica EU i drzava jugoistoka Evrope, koji bi trebalo da bude odrzan u maju iduce godine u Zagrebu, dugo planiran i smisljen.

“To ipak nije lako sve skupa prepoznati iz ugla nekoga ko je bio u diplomatskoj sluzbi samo u Pecuju”, dodao je premijer.

Plenkovic je rekao da na sve to gleda na primjer “iz interesa sta Hrvatska moze da ucini za Hrvate kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH, sta moze da ucini kroz takav samit za prava Hrvata u Srbiji”. On je zakljucio da “treba malo otvoriti horizonte, optike, pa onda davati komentare”.

PALMER

Specijalni izaslanik drzavnog sekretara SAD Metju Palmer rekao je danas u Beogradu da je odluka EU da ne dodijeli datum za pocetak pristupnih pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji “istorijska greska”.

“To je po nasem misljenju istorijska greska i losa poruka regionu”, rekao je Palmer na konferenciji za novinare s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vucicem.

On je naveo da SAD zele evropsku perspektivu za Zapadni Balkan i da ce raditi na tome da ubijede lidere EU u to prije samita u Zagrebu.

Palmer je izjavio da je s Vucicem razgovarao o politickoj situaciji ne samo u Srbiji vec i u regionu.

DANASNJI PREGOVORI NEUSPJELI

Razgovor predstavnika skolskih sindikata i vlade o zahtjevima za povecanje koeficijenta slozenosti poslova od sest odsto, jutros je zavrsen bez dogovora, pa je najavljen nastavak strajka u osnovnim i srednjim skolama u Hrvatskoj koji je poceo jos 10. oktobra.

Ministarka obrazovanja Blazenka Divjak rekla je novinarima poslije sastanka da ce pregovori sa sindikatima biti nastavljeni sjutra i da ocekuje postizanje kompromisa, jer je situacija postala “ozbiljna”. Ona je najavila da ce u srijedu izdati uputstva skolama o tome kako ce se nadoknaditi dani provedeni u stajku.

Ministar rada Josip Aladrovic izjavio je da ocekuje da ce do kraja sedmice biti formulisana ponuda koja bi mogla da bude prihvatljiva kako bi doslo do prekida strajka koji je usao u petu sedmicu.

“Moramo imati na umu fiskalnu i sistemsku odrzivost”, naglasio je Aladrovic.

Predstavnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim skolama Branimir Mihalinec kazao je novinarima da je ovo prvi sastanak o koeficijentima od pocetka strajka i da su dobili obecanje vlade da ce svoj predlog za rjesenje situacije sastaviti u pisanoj formi.

On je rekao da ne moze da otkriva detalje razgovora, da su sindikati spremni za nastavak dijaloga, ali da se strajk nastavlja.

“Sve sto postignemo i do cega dodemo u pregovorima dacemo svima koji ucestvuju u strajku na referendumsko izjasnjavanje”, dodao je Mihalinec.

U skladu s cirkularnim modelom strajka, po kojem su svakog dana u strajku skole u drugim zupanijama, a povremeno u cijeloj zemlji, danas nema nastave u skolama u Osjecko-baranjskoj i Licko-senskoj zupaniji, a u utorak u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj zupaniji.

U srijedu ce ponovo strajkovati sve skole u Hrvatskoj, a najavljen je i protest prosvjetara ispred sjedista vlade na Markovom trgu u Zagrebu.

Skolski sindikati traze povecanje koeficijenta slozenosti poslova za 6,11 odsto, koliko zaposleni u skolama zaostaju za drugim javnim sluzbenicima.

Vlada je u oktobru odbila njihov zahtjev, ali je u meduvremenu najavila da ce u 2020. u tri etape povecati osnovicu za 6,12 odsto za sve zaposlene u drzavnim i javnim sluzbama. Sindikati su ocijenili da se time ne rjesava zaostajanje plata zaposlenih u obrazovanju.

U dogovoru s koalicionim partnerima iz Hrvatske narodne stranke, koji su podrzavali sindikalne zahtjeve, vlada je prosle sedmice najavila da ce poceti rad na rjesavanju sistema koeficijenata u javnim sluzbama, a ako oni ne budu rijeseni do kraja juna iduce godine, koeficijent slozenosti poslova za zaposlene u obrazovanju bi se povecao za dva odsto.

Nedavno su u strajk stupili i zaposleni na fakultetima, posto je propao pokusaj mirenja vlade i sindikata koji trazi povecanje plata dijelu clanova s najnizim platama, radi otklanjanja razlika izmedu radnih mjesta u sistemu nauke i obrazovanja, kao i istovrsnih radnih mjesta u javnim sluzbama. Zasad se prekid nastave na fakultetima odvija jednom sedmicno.

GRABAR KITAROVIC

U Vukovaru nijesu glavni problem cirilicne ploce, smatra hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovic.

Ona smatra da se moraju rijesiti pitanja ratnih zlocina, da bi se govorilo o pomirenju.

“Sve dopise koje sam dobila iz Vukovara od ljudi, niko nije govorio o cirilici, svi zele da im bude bolje, traze pomoc, traze posao”, rekla je Grabar-Kitaroviceva u intervjuu za TV N1.

Ona je navela i da bi Vukovar trebalo cesto posjecivati i da bi tu trebalo lijeciti rane, ocjenjujuci da nije dovoljno ucinjeno na procesuiranju ratnih zlocina.

Upitala je i “zasto se za Vukovar ne bi razmatrao nekakav poseban status, kad je rijec o porezima i slicno, kako bi se privukli kupci iz okolnih djelova, iz Srbije, iz Madarske, da Vukovar moze da pocne nekako da zaraduje, da taj promet novca bude veci”.