U BEOGRADU

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Beogradu sa predstavnicima Srba iz Crne Gore i BiH.

 

Sastanku u zgradi Predsjedništva prisustvovali su patrijarh Irinej, srpski član Predsedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

Prisutni su i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić, lider Prave Crne Gore Marko Milačić, predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Na sastanku su i ministri u Vladi Srbije Nebojša Stefanović, Ivica Dačić, Goran Knežević, Aleksandar Vulin, kao i generalni sekretar predsjednika Republike Nikola Selaković.

PRVE VARNICE NA SKUPU U MINHENU

Tokom susreta iza zatvorenih vrata, lidera zemalja zapadnog Balkana sa organizatorom Konferencije o bezbjednosti Volfgangom Išingerom i visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepom Borelom, došlo je do prvih sukoba između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija, prenijela je danas Koha ditore.

Pozivajući se na Dojče vele (DW), prištinski dnevnik je prenio da je sinoćnji sastanak u Minhenu održan iza zatvorenih vrata po principu “Chatam Haus”, što znači da učesnici sastanka nemaju pravo da objave detalje, ali je na socijalnim mrežama objavljen govor kosovskog premijera koji se izjasnio protiv ideje o mini Šengenu.

Kurti je tokom sastanka predstavio i principe za razgovore sa Srbijom od kojih prvi podrazumijeva da nema sporazuma bez dijaloga, drugi da nema dijaloga sa mapama, a treći da nema predsjednika oko mapa, što je bila direktna kritika predsjednika Tačija i Vučića, ali i premijera Albanije Edija Rame, koji je po navodima medija bio uključen u pitanje moguće korekcije granica između Kosova i Srbije.

Izvori DW su naveli da je Vučić bio najviše uznemiren poslije izjave Kurtija da je “svijet pomogao Kosovu da se oslobodi od Srbije i da sada treba da pomogne Srbiji da se oslobodi Kosova”.

Reagujući na tu izjavu, Vučić je kazao da je po rezoluciji SB UN 1244 Kosovo dio Srbije i da nezavisnost Kosova nije priznalo više od polovine svjetske populacije.

Kurti je tokom susreta iza zatvorenih vrata ocijenio da treba obezbijediti da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno i istovremeno postanu članice EU, jer bi u suprotnom po njegovim riječima, neke od zemalja “mogle da prave probleme”.

Predstavnici zemalja koje su inicirale mini Šengen su branile tu ideju navodeći da obezbjeđuje slobodu kretanja i roba, ali i da ima polazište u Berlinskom procesu. Saznaje se da je jedan od njih odbacio navode da brani ideju o stvaranju neke treće Jugoslavije, navodeći da je “dosta” tih priča.

Jedna od tema razgovora bilo je otvaranje jasne perspektive učlanjenja zemalja Zapadnog Balkana u EU. Učesnici sastanka su iznosili različite stavove o procedurama koje treba koristiti do učlanjenja i načinu učlanjenja, ali su se složili da EU perspektiva zemalja Zapadnog Balkana treba da ostane otvorena.

DO KRAJA GODINE

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman najavio je danas u Minhenu, poslije sastanka sa američkim državnim sekretarom Majkom Popmeom, da bi SAD do kraja godine za građane Hrvatske trebalo da ukinu vize, prenijela je Hina.

Grlić Radman je dodao da se do kraja godine očekuje se i potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD i Hrvatske.

“Sve smo (uslove) ispunili i to je pitanje trenutka. To je u interesu i hrvatskih i američkih privrednika”, rekao je novinarima Grlić Radman.

Hrvatska, Rumunija, Bugarska i Kipar jedine su članice EU kojima SAD još nijesu ukinule vize. Poljska je iz viznog režima isključena krajem prošle godine.

Hrvatski ministar se sa Pompeom sastao uoči početka Minhenske bezbjednosne konferencije, vodećeg svjetskog foruma za raspravu o međunarodnoj bezbjednosnoj politici.

META PORUČIO

Albanski predsjednik Ilir Meta rekao je da je vrijeme da se riješi problem Beograda i Prištine, ali da rješenje nije u promjeni granica, već u poštovanju evropskih standarda u vezi manjinskih naroda.

Meta je, na svečanosti povodom obilježavanja 12 godina od proglašenja kosovske nezavisnosti u Tirani, rekao da u svijetu ima mnogo većinskih i manjinskih naroda, ali da je jedinstveno rješenje u demokratskom načinu rješavanja problema.

“Na Balkanu svaki narod, svaka nacija, je većina u jednoj i manjina u drugoj zemlji. Rješenje ne može biti promjena granice, već da se poštuju evropski standardi svake manjine u svakoj zemlji”, kazao je Meta, prenose agencije.

On je rekao da je jedino rješenje suživot i poštovanje evropskih standarda za manjine.

“Nijedno rješenje koje vodi u smjeru smanjenja broja Albanaca u Srbiji ili Srba na Kosovu, neće biti održivo”, poručio je Meta.

3,7 RIHTERA

Zemljotres srednje jačine pogodio je večeras područje Mostara.

Kako je objavljeno na sajtu Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jačina zemljotresa u žarištu iznosila je 3,7 stepeni rihterove skale.

Potres je registrovan u 17 sati i 55 minuta, prenijele su Nezavisne novine.

RAMA

Ideja o inkluzivnom regionalnom Šengenu i saradnji zapadnobalkanske šestorke, na bazi četiri slobode EU, nije zamjena nego najbolji način za pripremu za ulazak u EU, smatra albanski premijer Edi Rama.

Rama je u autorskom tekstu za EURACTIV.com naveo da će Evropska komisija u ponedjeljak biti domaćin međunarodne donatorske konferencije za Albaniju na kojoj će biti prikupljena sredstva za obnovu te zemlje poslije zemljotresa u novembru.

On je istakao da EU ponovo, nakon brze reakcije na hitne potrebe poslije zemljotresa, reaguje velikodušno kako bi pomogla zemlji suočenoj sa ozbiljnim zadacima obnove.

Takođe je rekao i da se u ovom slučaju ne radi samo o obnovi i izgradnji, iako brzo mora da se pruži potrebna podrška i omogući da se 17.000 privremeno raseljenih Albanaca što prije vrati u sigurne domove.

“Svrha (donatorske konferencije) je da se ukaže na neraskidivu vezu EU i Albanije koja opravdava napore da se ojačaju i unaprijede naši napori za integraciju”, istakao je albanski premijer.

On je rekao i da su neki prošlogodišnju odluku EU da odloži otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom opisivali kao kraj jedne ere i savjetovali tim zemljama da reforme planiraju izvan mantre integracija i proširenja.

Neki su pak ukazivali da nepostizanje sporazuma među članicama EU predstavlja istorijsku grešku koja otvara prostor za konkurenciju drugih sila na Zapadnom Balkanu.

Ipak, prema njegovim riječima, za Albaniju nema alternative evrointegracijama.

“Moramo da uradimo naš posao, da naprijedujemo sa reformama i uvjerimo naše evropske partnere da činimo sve da sada počnemo pregovore o pristupanju i u budućnosti budemo u EU”, napisao je Rama.

On je naveo i da dijeli mišljenje evropskih prijatelja da je potrebna prepravka procedure proširenja i da pozdravlja predlog Evropske komisije za kredibilniji i predvidljiviji proces proširenja.

“Postepeni proces sa jasnim povratnim informacijama i važnijom ulogom politike sprječava neprijatna iznenađenja i pruža predvidljivost koja nam je potrebna”, naveo je Rama dodajući da će albanska vlada nastaviti da sarađuje sa EU partnerima i reaguje na njihove bojazni, počev od onih koje se tiču kvaliteta demokratije i vladavine prava.

Rama je istakao da je uvjeren da u društvu u kojem je podrška EU preko 90 odsto i u kome nema antievropske političke partije postoje resursi za napredak prema evrointegracijama.

“To neće biti lako i zahtijevaće transformaciju našeg ekonomskog, socijalnog i političkog sistema, kao što je bio slučaj sa postkomunističkim zemljama koje su se priključile EU počev od 2004. Ali… gdje postoji volja, postoji i način”, istakao je albanski premijer.

Rama je naveo i da EU na Zapadnom Balkanu nije potrebna samo stabilnost, već i pomirenje.

Kako je istakao, ideja inkluzivnog Regionalnog Šengena i saradnje šest partnera iz regiona na bazi četiri slobode – kretanja ljudi, kapitala, robe i usluga, nije plan B odnosno utješna nagrada za razočaranu javnost.

Prema njegovim riječima, svi u regonu dijele cilj evrointegracije a najbolji način da napreduju na tom putu jeste da se aktivno pripreme otvaranjem svojih ekonomija i granica na način inspirisan suštinskim principima koji stoje iza evropskog projekta.

“Bolje povezan regiona Zapadnog Balkana brže i uspješnije će se integrisati u EU. Dok se pripremam za donatorsku konferenciju, i dalje se nadam da će ova godina donijeti Albaniji napredak u njenim evropskim stremljenjima”, naveo je Rama i dodao da će pridruživanje “velikoj porodici evropskih demokratija” biti dobitak za sve.

IZETBEGOVIĆ OPTUŽIO DODIKA

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović optužio je člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da prijetnjama blokadom vlasti pokušava provesti “tihi državni udar”, objavio je sarajevski Dnevni avaz.

Izetbegović je istovremeno HDZ-u BiH poručio kako priklanjanjem Dodiku u sadašnjoj krizi sigurno neće dobiti izmjene izbornog zakona kakve očekuje.

U intervjuu ovom listu čelnik vladajuće bošnjačke stranke je ocijenio kako Dodikovo ponašanje uvodi BiH u novu krizu s neizvjesnim ishodom i trajanjem.

Ranije ove nedjelje Dodik i vlasti Republike Srpske najavili su kako zvaničnici srpske nacionalnosti u tijelima državne vlasti neće učestvovati u donošenju bilo kakvih odluka sve dok se ne promijeni sadašnje uređenje Ustavnog suda BiH i iz njega ne eliminiše troje stranih sudija.

Takva reakcija iz Banje Luke uslijedila je nakon što je Ustavni sud presudio da poljoprivredno zemljište koje je javno dobro ne može biti vlasništvo entiteta, nego isključivo države.

“Ustavni sud je po pozivu grupe zastupnika u Narodnoj skupštini RS zaustavio pokušaj otimačine zemlje povratnika. Režim u tom entitetu ne poštuje odluke Ustavnog suda, već od nas ultimativno traži da promijenimo sastav Ustavnog suda kako se slične otimačine ubuduće ne bi mogle spriječiti. Upuštaju se u nezakonite blokade rada državnih institucija”, kazao je Izetbegović.

Upozorio je kako to predstavlja “pokušaj tihog državnog udara”.

Djelimičnu krivicu za takvo stanje Izetbegović je prebacio i na međunarodnu zajednicu te na Tužiteljstvo BiH jer do sada nijesu reagovali na slične ucjene i ultimatume te nepoštovanje odluka Ustavnog suda.

POTPISAN SPORAZUM

Predstavnici Srbije i Kosova potpisali su u Minhenu sporazume koji treba da dovedu do obnavljanja željezničke veze i izgradnje auto-puta Beograd-Priština, objavljeno je na Instagram nalogu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

“Predsjednik Vučić prisustvovao je danas u Minhenu potpisivanju izjave o namjerama za uspostavljanje željezničkog koridora Beograd-Priština i izjave o namjeri za završetak izgradnje auto-puta Beograd-Priština”, navodi se na nalogu “buducnostsrbijeav”.

Kako se navodi, Vučić je poslije potpisivanja rekao da je “to veoma važno zbog Srba koji žive u Gračanici, Kosovskom pomoravlju i Sirinićkoj župi”.

Izjave o namjerama u ime Srbije potpisao je direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić, u prisustvu Vučića, predsjednika Kosova Hašima Tačija, specijalnog izaslanika predsjednika SAD za pregovore Srbije i Kosova Ričarda Grenela i američkog ambasadora u Beogradu Entonija Godfrija.

Ambasada SAD u Berlinu objavila je na Tviteru da je Grenel “otvorio Minhensku bezbjednosnu konferenciju istorijskim potpisivanjem sporazuma o željeznici i auto-putu između Srbije i Kosova, poslije prošlomjesečnog sporazuma o obnovi direktnih letova izme Beograda i Prištine”.

VUČIĆ IZ MINHENA

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je poslije razgovora sa Ričardom Grenelom, specijalnim izaslanikom predsjednika SAD za pregovore Beograda i Prištine, da Amerikanci veoma čvrsto i tvrdo insistiraju na hitnom ukidanju taksi, javio je RTS.

“Od izuzetnog je značaja da Amerikanci veoma čvrsto, tvrdo insistiraju na ukidanju taksi, odmah, hitno, i da se nastave razgovori između nas i Prištine”, rekao je Vučić novinarima u Minhenu.

Upitan kakve su Grenelove ideje, Vučić je rekao da američki predstavnik otvoreno, neskriveno i snažno govori o neophodnosti ukidanja taksi.

Dodao je da je siguran da će u budućnosti i Beograd biti izložen takvoj vrsti poruka, po nekim drugim pitanjima.

Upitan da li može da se očekuje da predstavnici Beograda i Prištine sjednu za sto, Vučić je rekao da to zavisi od ukidanja taksi.

“Onog dana kad se ukinu takse, mi smo spremni da sjednemo za sto, bez obzira na izbornu kampanju”, rekao je Vučić.

NA GRANICI SA GRČKOM

Grupa od 53 migranta otkrivena je u teretnom vozilu u jednom selu u blizini granice sa Grčkom, objavilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije.

Kako se navodi u policijskom biltenu, teretno vozilo “ford” sa skopskim registracijama, u kojem su bili migranti, zbog kontrole je zustavljeno juče oko 19 sati i 30 minuta u strumičkom selu Kukliš.

U toj akciji su učestvovali policajci iz regionalnih centara za pogranične poslove “Jug” i “Istok”, a vozač, 43-godišnjak iz sela Dorlombos kod Valandova, priveden je u policijsku stanicu u Strumici i protiv nega će biti podnijeta krivična prijava.

Migranti, od kojih je 37 iz Avganistana, 12 iz Pakistana, dvojica iz Indije i po jedan iz Iraka i Egipta, biće smješteni u Prihvatni centar za strance “Gazi Baba” u Skoplju i centar “Vinojug” u Đevđeliji.

  • De Grot: Izvještaj EK signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju
    on 09/11/2025 at 18:46

    Podrška razvojnim projektima pogotovo u oblasti energetike, infrastrukture, saobraćaja i zelene tranzicije stiže od Evropske innvesticione banke koja je prije nekoliko dana otvorila predstavništvo u Podgorici. Potpredsjednik te banke Robert de Grot za TVCG kazao je i da je signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju došao i iz Izvještaja Evropske komisije. 

  • Veliko interesovanje građana za državne obveznice
    on 09/11/2025 at 18:37

    Prodaja državnih obveznica namijenjena stanovništvu po kamatnoj stopi od 3,75 odsto počela je ove sedmice. I dok su u Ministarstvu finansija zadovoljni interesovanjem građana, analitičari ističu da nije dobro što se država ponovo zadužuje, ali ne spore da su uslovi za građane povoljniji od štednje u bankama. 

  • Dolar oslabio prema korpi valuta
    on 09/11/2025 at 16:02

    Dolar je na svjetskim tržištima oslabio prema korpi valuta, nakon dvije sedmice rasta, jer zbog nesigurnosti na globalnim finansijskim tržištima ulagači traže sigurnija utočišta za kapital.

  • Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt
    on 09/11/2025 at 10:39

    U Crnoj Gori je u petogodišnjem periodu, odnosno od 2021. do ove godine, došlo do rasta broja preduzeća koja imaju veb sajt, pokazalo je istraživanje Monstata.

  • Završeni svi glavni radovi na putu Mojkovac – Bijelo Polje – Berane
    on 09/11/2025 at 10:25

    Uprava za saobraćaj objavila je video snimak kojim je, kako poručuju, potvrđeno da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji jedne od najvažnijih saobraćajnica na sjeveru Crne Gore – puta Mojkovac – Bijelo Polje – Berane, dugog gotovo 40 kilometara.

  • Niže cijene pred praznike, sindikati očekivali širu listu proizvoda
    on 09/11/2025 at 05:59

    Građani su uglavnom zadovoljni što će u narednom periodu pojedine proizvode kupovati po nižim cijenama. Kako kažu u našoj anketi, uoči praznika i slava, dobro je što će u trgovinama biti jeftinijih artikala. U Uniji slobodnih sindikata ističu da su očekivali i više artikala po nižim cijenama.

  • Porast cijena struje zbog poreza na ugljen-dioksid i prelazak na obnovljive izvore energije
    on 08/11/2025 at 18:45

    Upravo prelazak na obnovljive izvore energije važan je za Crnu Goru jer i Evropska unija od prvog januara nameće dodatne troškove na uvoz električne energije koja je prozivedena iz uglja, a takve je u Crnoj Gori 40 odsto. Zato i građani mogu očekivati korekcije cijena poručuju iz Elektroprivrede.

  • Montenegroberza: Rast indeksa i prometa
    on 08/11/2025 at 14:43

    Rast indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) ocijenila da je Crna Gora ostvarila određeni napredak i nalazi se između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije.

  • Spajić: Potpisani sporazum u oblasti energetike omogućiće nova ulaganja
    on 08/11/2025 at 13:15

    Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati čvrsto su opredijeljeni da odlične bilateralne odnose iskoriste za jačanje ekonomskih veza kroz sprovođenje konkretnih projekata, posebno u oblastima turizma, energetike, infrastrukture i naprednih tehnologija.  To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crna Gore Milojka Spajića i predsjedika Ujedinjenih Arapskih Emirata šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.

  • Pokret penzionera pozvao sve bivše radnike i građane u ponedjeljak na veliki protest
    on 08/11/2025 at 12:45

    Pokret penzionera Crne Gore poziva sve bivše radnike sa sjevera Crne Gore, kao i gradjane, da izadju na veliki protest koji je zakazan za ponedeljak u 12h na gradski trg u Bijelom Polju, kazali su u saopštenju iz tog Pokreta.