FILIPČE IZJAVIO

Ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče izjavio je da je još rano za otvaranje granica koje su zatvorene zbog pandemije virusa Kovid-19.

“Smatram da treba da prođe još jedan period u kome ćemo sprovoditi olakšavajuće mjere. Potreban je koordinirani pristup sa susjednim zemljama kako bi se kreirala zajednička strategija o otvaranju granica”, rekao je Filipče, prenosi portal a1on,

Dodao je da je tokom boravka u susjednoj Grčkoj bilo razgovarano o više pristupa o otvaranju granica.

“Prvo smo razgovarali o tome da se granice prelaze bez testova, imajući u vidu da tu postoji logika kada je riječ o malim grupama, međutim problem je kada je riječ o masovnim prelascima granica, posebno iz zemalja koje su male različit rizik od pandemije”, objašnjava Filipče.

Takođe, kako je naveo, razgovaralo se o tome kako da se spriječi formiranje velikih kolona na granicama.

“Sa grčke strane takođe očekujem odgovor da se omogući besplatno liječenje građana iz susjednih zemalja u zemlji u kojoj se u trenutku zateknu, a ukoliko se zaraze virusom Kovid-19”, rekao je ministar.

BUDŽET JOŠ SPORAN

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, koji su prvobitno bili planirani za 4. oktobar, biće pomjereni za novembar, potvrđeno je Al Jazeeri. Sredstva za izbore još nijesu osigurana, jer budžet institucija Bosne i Hercegovine za 2020. još nije usvojen.

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine donijela je 7. maja odluku o raspisivanju lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini za 4. oktobar 2020, osim za Mostar.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine krajem marta usvojilo je Nacrt budžeta bez saglasnosti predstavnika iz Republike Srpske.

Mjesec ranije Narodna skupština RS-a donijela je odluku po kojoj se od predstavnika RS-a traži da obustave donošenje bilo kakvih odluka u institucijama Bosne i Hercegovine do usvajanja zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, odnosno promjene izbora ustavnih sudija.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine odlučilo je da Nacrt budžeta opet bude vraćen na Vijeće ministara i prilagođen potrebama izazvanim pandemijom korona virusa.

Krajnji rok da se novi nacrt dostavi Predsjedništvu Bosne i Hercegovine jest 31. maj, a dotad se Bosna i Hercegovina i dalje privremeno finansira.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisuje da se lokalni izbori finansiraju 50 odsto iz budžeta Bosne i Hercegovine, a 50 iz budžeta lokalnih zajednica, tako da je procjena CIK-a da je za organizaciju izbora neophodno 4,5 miliona eura.

Krajnji rok da se osiguraju ta sredstava bio je 22. maj.

Misija OSCE-a u BiH saopštila je da je razočarana nedavnim izjavama Dodika i Čovića i zanemarivanjem demokratskih standarda u vezi s održavanjem izbora.

“Podsjećamo sve nadležne organe, uključujući Vijeće ministara, Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, na zakonsku obavezu osiguravanja adekvatnih sredstava za organiziranje izbora.

U SRBIJI

U Srbiji testiranje na lični zahtjev građana počinje danas, a brisevi se uzimaju u institutima i zavodima za javno zdravlje, ali i domovima zdravlja.

Kako piše Tanjug, test na lični zahtjev košta šest hiljada dinara, uplaćuje se na jedinstveni žiro-račun koji se može naći na sajtu Ministarstva zdravlja Srbije.

Procedura je takva da građani prvo uplate novac na žiro-račun, a zatim testiranje, odnosno uzimanje brisa iz grla i nosa mogu obaviti u najbližem institutu, zavodu ili domu zdravlja.

Navodi se da pravo na besplatno testiranje, o trošku države, imaju svi građani sa simptome na Covid-19, koji su bili u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom, ali i za pacijente koji odlaze na operacije i određene intervencije poput bronhoskopije.

Besplatno testiranje je omogućeno svim studentima ili maloljetnicima koji putuju u države koje ne dozvoljavaju ulaz bez prethodno uradenog testa.

TAČI SAOPŠTIO

Predsjednik Kosova Hašim Tači demantovao je optužbe kosovskog premijera Aljbina Kurtija, ali i međunarodnih analitičara, o tome da postoji dogovor, odnosno nacrt sporazuma sa Beogradom o razmjeni teritorija.

Sa druge strane, uvjeren je da će SAD podstaći postizanje “konačnog sporazuma” sa Beogradom, dok istovremeno sanja da se Preševo, Bujanovac i Medveđa “pripoje Kosovu”.

“Sanjam o tome da se Preševo, Medveđa i Bujanovac beskompromisno uključe u teritorijalni integritet Republike Kosovo”, rekao je Tači u emisiji Rubikon na TV Kljan Kosova, prenosi Kossev.

Sa druge strane tvrdi da ne postoje ni razgovori, ni dogovor o razmjeni teritorija.

“Ko god govori o razmjeni, to je za unutrašnju upotrebu, pošto se o tome nije nikada razgovaralo, a kamoli u Vašingtonu”, tvrdi Tači.

On dodaje da ni pod kojim okolnostima nije razmatran sadržaj, odnosno mogućnost bilo kakvog dogovora.

On je kazao da tamo gdje bude sjedio za stolom neće biti razgovora o razmjeni teritorija.

Za Kurtijeve optužbe da je postigao tajni sporazum sa Beogradom, Tači je kazao da su “čaršijske priče” i istakao da se sve što se dogodilo u Vašingtonu je bilo “pokazivanje volje da se nastavi dijalog”.

ČESTITKA TAČIJA

Kosovski predsjednik Hašim Tači čestitao je Dan nezavisnosti Crne Gore, uz ocjenu da je nezavisnost bila važan korak u nastojanju da se uspostavi mir na Balkanu.

“Čestitam predsjedniku Crne Gore Milu Ðukanoviću, Vladi i građanima Crne Gore njihov Dan nezavisnosti. Dijelimo zajedničke demokratske vrijednosti i naš put ka evroatlantskoj budućnosti”, napisao je Tači u poruci na nalogu na Tviteru, navodi Kosovo onlajn.

Crna Gora danas obilježava 21. maj – Dan nezavisnosti, kada je prije 14 godina, 2006. na referendumu obnovila državnu samostalnost.

ALBANIJA

Albanski premijer Edi Rama danas je najavio potpuno otvaranje granice Albanije do kraja maja, dodajući da ta zemlja počinje sa pripremama za turističku sezonu, prenosi portal Plusinfo.

“U toku mjeseca maja naša zemlja će biti potpuno otvorena. Albanske granice će biti otvorene. Počećemo da se pripremamo za turističku sezonu”, rekao je Rama u albanskoj skupštini tokom današnje plenarne sjednice, prenosi Tanjug.

Prošlog ponedjeljka u Albaniji je započela druga faza popuštanja restriktivnih mjera, što podrazumijeva otvaranje barova, restorana, kafića, muzeja i biblioteka.

SVJETSKA BANKA

Ministarstvo finansija i transfera (MFT) Kosova saopštilo je danas da je Međunarodno udruženje za razvoj, dio Svjetske banke, odobrilo zajam Kosovu u iznosu od 46 miliona eura za hitni projekat Kovid-19.

Ta sredstva, kako je saopšteno, biće upotrebljena za jačanje zdravstvenog sistema, prenose prištinski mediji.

“Finansijska sredstva koristiće se za sprečavanje, otkrivanje i reagovanje na prijetnju koju predstavlja korona virus, omogućavajući, izmedju ostalog, nabavku medicinske opreme, kao i jačanje sistema javnog zdravstva, povećanje kapaciteta za testiranje i proširenje kapaciteta Klinike za infektivne bolesti”, navodi se u saopštenju.

Podsjeća se da je Međunarodno udruženje za razvoj, kao dio Svetske banke, kreditna institucija, koja kroz davanje zajmova pod povoljnijim uslovima ima za cilj da, između ostalog, pomogne u smanjenju siromaštva i poboljšanju životnih uslova.

MILANOVIĆ

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović objavio je da će se parlamentarni izbori u toj državi održati 5. jula ove godine.

U Odluci o raspisivanju izbora stoji da ona stupa na snagu 2. juna ove godine.

Dan nakon stupanja odluke na snagu počinju izborni rokovi, među kojima i rok od 14 dana u kojem političke stranke, nezavisne liste i kandidati, moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predati svoje liste.

Ono zatim ima rok od 48 sati da objavi zbirnu listu potvrđenih lista i kandidatura, prenosi Indeks.

U Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inostanstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici koju čini cijela država.

TURAJLIĆ

Nekadašnja profesorka Univerziteta u Beogradu Srbijanka Turajlić smatra da na predstojećim izborima u Srbiji nije realno očekivati promjenu vlasti, jer su, kako dodaje, građani uplašeni i ucijenjeni. Smatra, ipak, da će predstojeći izbori biti početak kraja vlasti, predvođene Aleksandrom Vučićem i SNS-om.

Institucije u Srbiji, kako navodi Turajlić, više i ne postoje.

“Mi smo zemlja u kojoj ne radi tužilaštvo. Nama ne radi sudstvo, nama je Parlament u tragičnom stanju, nama bukvalno ne radi ništa. Ja nijesam sigurna da se mi možemo zvati država još”, poručila je Turajlić, za Jutarnji program TVCG.

Izbori u takvim uslovima, kako dodaje, ne mogu promijeniti ništa.

“Narod je ucijenjen, zaplašen, natjeran da glasa za vladajuću stranku i pokaže sliku toga što je glasao. Izvjesno je i da ne možete odustati od svega toga, jer onda ostajete bez političke snage”, navodi Turajlić i zaključuje da izbore doživaljava kao početak kraja aktuelne vlasti.

“Ali je to daleko od kraja”, zaključila je Turajlić.

Vučić se predstavljao kao spasilac nacije

Turajlić kaže da se vlast u Srbiji za vrijeme pandemije ponašala neodgovorno i da je politizovala cijelu stvar.

Posebno je predsjednik Aleksandar Vučić, kako kaže Turajlić, predstavljao sebe kao spasioca nacije.

“Bilo je neizdrživo, pandemija je sama po sebi bila teška, ali gledati njih, njega, premijerku, bilo je zaista dodatno opterećenje u vrijeme pandemije”, navodi Turajlić.

Ona kaže da je sada politička atmosfera u Srbiji još teža.

“Vlast je pokazala da nije u stanju da istrpi bilo kakvu vrstu kritke i bilo kakvu vrstu opozicije”, navela je Turajlić i dodala da je najveći skandal bila bakljada na krovovima zgrada.

“Oni apsolutno ne mogu da zamisle da bi mogla da postoji opozicija njihovoj velični, njihovom egu. Sada kako idu izbori, kada vlast nije sigurna u kojoj mjeri se probudio gnijev građana, imam utisak da je pritisak još veći, propaganda je nečuvena”, navodi Turajlić.

Plaši se da Srbija ide u prilično “vruć jun”.

“Mi nemamo pojma da li je kraj pandemije ili ne, on (Vučić) je zaključio da hoće da ide na izbore i objavio je da je kraj pandemije”, zaključila je Turajlić.

KURTI SAOPŠTIO

Bez intervencije NATO-a Kosovo danas ne bi bilo slobodna država, rekao je premijer Kosova u ostavci Aljbin Kurti.

Kurti je tokom razgovora sa studentima Univerziteta Harvard rekao da će Kosovo “bez NATO-a izgubiti EU, ako je izgubi pobjednik je Rusija”.

Studentima je rekao da narod Kosova zna važnost NATO-a, te da bez njegove intervencije danas ne bi bili slobodna država, prenijela je agencija Beta.

Govoreći o ulozi SAD-a u rješavanju problema sa Srbijom i postizanju konačnog sporazuma, rekao je kako ambasador Ričard Grenel ne želi zlo građanima Kosova, ali zahtjev za ubrzavanje sporazuma vidi kao “istorijsko dostignuće za njega samog”.

“Grenel je zatražio brz sporazum i moj utisak je da nije želio zlo za albanski narod i Kosovo. A kada nešto treba brzo da učinite, pokušavate da izvršite pritisak. On žuri da postigne istorijski dogovor, fokusirajući se manje na tekst sporazuma. U oktobru mi je rekao da želi sporazum u februaru, a sada želi da sporazum bude postignut do septembra”, rekao je Kurti.

Dodao je i da se zalaže za dobro pripremljen dijalog između Kosova i Srbije, sa SAD-om i EU-om kao posrednikom.

“Kao premijer, odlučan sam da vodim pregovore sa Srbijom radi normalizacije naših bilateralnih odnosa. Kada je u pitanju dijalog, važni su principi dijaloga”, kazao je on.

Kurti je govorio o sto dana njegove Vlade i političkoj krizi na Kosovu ističući da su nezaposlenost i pravda prioriteti njegove vlade.

“Izabran sam za premijera u vrijeme kada su korupcija i nezaposlenost glavni problemi s kojima se suočavaju naši građani i glavni razlog zašto namjeravaju da napuste zemlju”, rekao je on.

Njegova vlade ima dva prioriteta kazao je Kurti. Prvi je pravda.

“Iznad svega, to znači beskompromisnu ​​bitku protiv organizovanog kriminala i korupcije. Na primjer, sve naše kompanije gube milione eura zbog lošeg upravljanja. Zbog toga smo počeli zamjenu upravnih odbora preduzeća stručnjacima na tom polju. Bitka se vodi kroz paket novih zakona. Stvorili smo timove pravnih eksperata. Borba protiv ekonomskih tajkuna najveći je izazov koji nas čeka”, rekao je on.

Kurti je dodao da je drugi prioritet otvaranje novih radnih mjesta.

“Ovdje treba mnogo da se uradi, ali najvažnija stvar koja bi transformisala ekonomiju su strane investicije. Imamo visoku nezaposlenost, ali i mlado stanovništvo, koje tečno govori mnoge strane jezike”, rekao je.

Kurti je rekao da su za njega rad i pravda dvije glavne brige.