VUCIC

Nakon sto su mediji preneli vijest da je predsjednik Aleksandar Vucic primljen na VMA u Beogradu zbog kardiovaskularnih problema, oglasio se i on na svom Instagram profilu. Zahvalio se svima koji su brinuli o njemu i najavio da se od ponedeljka vraca predsjednickim obavezama.

Vucic je na Instagramu i Tviteru zahvalio svim ljekarima i zaposlenima na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA): “Hvala lekarima i zaposlenima na VMA. Hvala svima koji su brinuli. Vec od ponedjeljka bicu u punom radnom pogonu”.

Vucic je u petak primljen na Vojnomedicinsku akademiju zbog kardiovaskularnih problema, a danas je objavljeno da je njegovo stanje stabilno.

LJEKARI PRATE STANJE

Zdravstveno stanje predsjednika Srbije Aleksandra Vucica je stabilno, receno je danas agenciji Beta u kabinetu predsjednika Srbije.

Po navodima iz kabineta, ljekari nastavljaju da prate Vucicevo zdravstveno stanje.

Prethodno je iz Predsjednistva Srbije saopsteno da je Vucic juce primljen na Vojnomedicinsku akademiju (VMA) u Beogradu zbog kardiovaskularnih problema.

AMBASADOR HOLANDIJE

Ambasador Holandije u Skoplju Dirk Jan Kop izjavio je da njegova zemlja trenutno vidi mogucnost da Sjeverna Makedonija pocne pregovore sa EU, ali ne i Albanija.

“Trenutne procjene vode ka poziciji da vidimo mogucnosti za Sjevernu Makedoniju da pocne pregovore, a takvu mogucnost jos ne vidimo za Albaniju”, rekao je on u intervjuu u emisiji “360 stepeni” na makedonskoj televiziji Alsat M.

Na pitanje sta ako u razgovorima medu zemljama EU dio njih bude insisitrao na zajednickoj odluci za dvije zemlje i da li ce u tom slucaju Sjeverna Makedonija postati zrtva nesaglasnosti, Jan Kop je rekao da je tesko da se spekulise o pregovarackim pozicijama drugih zemalja clanica EU, ali da je pozicija Holandije jasna.

“Nasa pozicija je jasna – oduvijek smo govorili da procjenjujemo poziciju za svaku zemlju prema tome sta je postigla i to je nas prerogativ. Imamo nase poglede o tome koje korake odredena zemlja kandidat treba da preduzme da bi postala clanica EU i to postojano govorimo – da je rijec o procesu baziranom na dostignucu, strogom i fer procesu”, rekao je Jan Kop.

KARDIOVASKULARNI PROBLEMi

Predsjednik Srbije Aleksandar Vucic juce je primljen na Vojnomedicinsku akademiju u Beogradu.

Kako je saopstio Generalni sekretarijat predsjednika Republike Srbije, on je juce, 15. novembra, u kasnim popodnevnim satima primljen na VMA zbog kardiovaskularnih problema.

NAKON GODINU

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je, posijle godinu blokade rada Predstavnickog doma parlamentarne skupstine BiH, dostavio kolegijumu ovog doma parlamenta BiH predlog svojih clanova u stalne skupstinske komisije.

Bez formiranja sest stalnih parlamentarnih komisija – Ustavnopravne komisije, Komisije za spoljne poslove, Komisije za spoljnu trgovinu i carine, Komisije za finansije i budzet, Komisije za saobracaj i komunikacije i Komisije za ravnopravnost spolova, nije moguc rad parlamenta BiH.

Ova odluka SNSD-a uslijedila je poslije inicijative SDS i PDP, koji su sa pojedinim strankama iz Federacije BiH dogovorili formiranje komisija, bez predstavnika SNSD-a, kako bi se deblokirao rad Predstavnickog doma BiH.

SNSD je mjesecima obijao da ucestvuje u radu komisija zato sto nije formiran novi Savjet ministara BiH, u kome bi bili predstavnici ove stranke.

Jos nije poznato da li je SNSD pristao i na formiranje parlamentarnih komisija u Domu naroda Parlamentarne skupstine BiH, s obzirom na to da nijedan zakon u nadleznosti drzavnih institucija ne moze stupiti na snagu ukoliko ga ne usvoje oba doma Parlamentarne skupstine BiH, objavio je sarajevski portal Klix.

ZVANICNIK ALIJANSE

Visi zvanicnik NATO-a za Rusiju i Zapadni Balkan Robert Pscel izjavio je da je “tacno da saveznici preispituju svoj odnos sa Kosovskim snagama bezbednosti”, ali da “to svakako ne bi trebalo da dovede do spekulacija o buducnosti Kfora, koji je postojan i prisutan vec 20 godina”.

Govoreci o situaciji u BiH, Pscel je naglasio da NATO ne namece odluku o clanstvu BiH i da je to pitanje na koje ce morati da odgovori vlada u Sarajevu i sami gradani.

“Bosna i Hercegovina je od NATO saveza dobila ponudu i na njoj je da je prihvati ili ne prihvati… Mi nista ne namecemo, NATO nije dio politickog procesa, mi nijesmo odgovorni za formiranje vlade… Ono sto smo uradili u decembru 2018. i za to smo imali konsenzus unutar NATO, svih 29 saveznika stavilo je na sto ponudu vladi u Sarajevu – ukoliko zelite da idete dalje u integraciji u NATO savez, mi zelimo da vam predstavimo Godisnji nacionalni program, koji moze biti prvi korak ka akcionom planu za clanstvo. Ali, to je ponuda. Tako da je na Vladi BiH i na gradjanima da odluce da li to zele”, dodao je.

Upitan sta NATO vidi kao najvecu prijetnju bezbjednosti na Zapadnom Balkanu, Pscel je rekao da u regionu “postoje brojni izazovi poput hibridnih vrsta prijetnji, u smislu niza alata koji se koriste – od dezinformacija do pokusaja vrsenja malignog uticaja i nelegalnog mijesanja u politicke procese”.

Prema njegovim recima, to su sve faktori koji destabilizuju region i to “u kombinaciji sa prijetnjama sa kojima se suocavaju drugi regioni i druge drzave u Evropi, bilo da je rec o terorizmu ili efektima ilegalnih nekontrolisanih migracija”.

PODRZAO TERORIZAM

Imigrant iz BiH koji zivi u americkoj drzavi Misuri osuden je na osam godina zatvora zbog sakupljanja novca za podrsku teroristima i bice deportovan.

Americki savezni sudija osudio je juce 45-godisnjeg Ramiza Zijada Hodzica iz Sent Luis Kauntija, u Misuriju.

Hodzic se u aprilu izjasnio krivim da je kovao zavjeru za pruzanje materijalne pomoci teroristima.

Tuzioci su rekli da je on slao novac i vojnu opremu trecim stranama u Turskoj, Saudijskoj Arabiji i drugde od 2013. do 2015. godine.

Hodzic je takode dobijao novac od drugih, ukljucujuci petoro saoptuzenih. Dio novca poslat je Abdulahu Ramu Pazaru, takode iz Sent Luis Kauntija, koji je poginuo dok se borio za Islamsku drzavu u Siriji.

Troje saoptuzenih u ovom slucaju osudeno je na zatvorske kazne. Hodziceva supruga ceka izricanje kazne. Peti osumnjiceni, koji se izjasnio da nije kriv ceka sudenje.

PLENKOVIC SAOPSTIO

Gradani Hrvatske birace predsjednika drzave na izborima 22. decembra, objavio je premijer Andrej Plenkovic na sjednici vlade.

Ukoliko novi predsjednik ne bude izabran u prvom krugu, drugi krug ce biti 5. januara 2020.

Izborni rokovi pocinju da teku 22. novembra, a zvanicna izborna kampanja trajace oko dvije sedmice.

Svi koji zele da se kandiduju morace u roku od 12 dana da prikupe najmanje 10.000 potpisa.

Kandidaturu za predsjednika Hrvatske, ciji mandat traje pet godina, najavilo je 15-tak potencijalnih kandidata, medu kojima i aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovic, koja u trku krece kao kandidatkinja vladajuce Hrvatske demokratske zajednice.

Najveci konkurenti aktuelnoj predsjednici su bivsi premijer Zoran Milanovic, kandidat najvece opozicione Socijaldemokratske partije i nezavisni kandidat, pjevac Miroslav Skoro, kojeg podrzavaju brojne desne stranke i ciju podrsku je Grabar-Kitarovic imala na proslim izborima.

Prema predizbornim anketama, raste popularnost bivseg sudije Trgovackog suda u Zagrebu Miroslava Kolakusica, koji je na evropskim izborima osvojio mandat hrvatskog evroposlanika.

Izbore raspisuje vlada Hrvatske u roku koji omogucava da se oni odrze najmanje 30, a najvise 60 dana pre isteka mandata predsednika.

Posljednji predsjednicki izbori odrzani su 28. decembra 2014, odnosno drugi krug 11. januara 2015. godine.

Aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovic zvanicno je stupila na funkciju 19. februara 2015. Ona je tada na izborima pobijedila kandidata koalicije lijevog centra, dotadasnjeg predsjednika Ivu Josipovica.

U BEOGRADU

Tri osobe su lakse povrijedene u eksploziji televizora do koje je doslo u beogradskom naselju Sremcica, javila je danas Radio-televizija Srbije (RTS).

Povredeni su prebaceni na Vojno-medicinsku akademiju zbog sumnje na trovanje.

Kako je RTS-u receno, ocekuje se da povrijedene osobe budu pustene kuci.

SUKCESIJA

U trenutku raspada SFRJ na deviznim racunima u mjesovitim bankama bivse drzave u inostranstvu nalazilo se 645,55 mliona americkih dolara, koje su prema sporazumu o sukcesiji trebalo da podjele drzave nasljednice, ali je Srbija potrosila veci dio novca, pa Hrvatska od nje potrazuje 148,5 miliona dolara, pise Vecernji list.

Hrvatska ima dokaze da se zajednicki novac tokom 1990-ih koristio za placanje inostranih dugova firmi iz Srbije i da je ta drzava posebno instruisala banke da se ne koristi za druge republike.

List navodi da se u trenutku raspada bivse drzave na deviznim racunima u mjesovitim bankama SFRJ nalazilo 645,55 miliona americkih dolara.

Prema pisanju zagrebackog dnevnika, uoci razgovora o podjeli, Srbija je ostale drzave nasljednice obavijestila da je na racunima 56 mliona, ali je odbila da im objasni gdje je novac.

Posto je novac po Sporazumu o sukcesiji trebalo da podijele drzave nasljedice, tako da Hrvatskoj pripadne 23 odsto, odnosno 148,5 miliona dolara, ta drzava, kako navodi list, sada u postupku sukcesije novac potrazuje od Srbije.

Vecernji list navodi da ce temu nestalih, odnosno protivpravno potrosenih sredstava, Hrvatska, kao domacin danasnjeg sastanka Stalnog zajednickog odbora, tijela zaduzenog za kontrolu sprovodenja sukcesije, staviti kao posebnu tacku dnevnog reda.

U Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova rekli su za list da ce Hrvatska instistirati na sprovodenju Sporazuma o sukcesiji, kao i na pronalazenju rjesenja za kompenzaciju ukoliko se pokaze da je taj novac stvarno protivpravno potrosen.

List ocjenjuje da je otezavajuca okolnost sto se sve odluke na odboru donose jednoglasno.

Sjednicom Stalnog zajednickog odbora predsjedava drzavna sekretarka Andreja Metelko-Zgombic, a poslije sastanka ce biti objavljeno saopstenje, najavili su iz ministarstva uoci susreta.

Stalni zajednicki odbor osnovan je na osnovu Ugovora o pitanjima sukcesije, potpisanog u Becu 29. juna 2001, izmedju drzava nasljednica SFRJ, a stupio je na snagu tri godine kasnije.

Posljednji sastanak odrzan je prije cetiri godine u Sarajevu.