ZAVRŠENA REKONSTRUKCIJA

Plav je danas dobio novi, moderan trg, vrijedan pola miliona eura, nakon što su završeni i posljednji radovi u ulici Racina čaršija, saopšteno je iz Uprave javnih radova.

“Inženjerski tim Uprave javnih radova uvjerio se da su izvođač i stručni nadzor realizovali posao u skladu sa tehničkom dokumentacijom, čime je uspješno okončan još jedan kapitalni projekat Vlade”, navodi se u saopštenju.

Trg se nalazi ispred osnovne i srednje škole i obuhvata površinu od blizu četiri hiljade metara kvadratnih.

Njegovom izgradnjom, kako su kazali iz Uprave, djeca i svi građani Plava dobili su reprezentativnu lokaciju za igru, druženje i organizaciju raznih priredbi i događaja.

“Plato sadrži prostor u obliku amfiteatra, pješačku zonu, a pogodan je za postavljanje mobilijara za dječije igralište. Za popločavanje je korišćen prirodni kamen, otporan na habanje, udar i niske temperature, a formirani su i novi drvoredi dekorativnih biljaka”, dodaje se u saopštenju.

YOU TUBE KANAL ZA MLADE

Mladi danas uopšte ne gledaju televizijski program, zemlje našeg regiona, pa ni Crna Gora nisu izuzetak. Suočena sa ovakvom realnošću, RTCG je prije dvije godine u partnerstvu sa Dojče Vele (DW) akademijom ušla u projekat pokretanja eksperimentalnog kanala na You Tube-u, na kome bi srednjoškolci dobili svoj „digitalni prostor“ pod okriljem Javnog servisa. Kanal im je omogućio da progovore o temama koje ih zanimaju i istovremeno da neke globalno popularne jutjuberske formate isprobaju lokalno, sa svojim vršnjacima.

Tako je nastao Hexatorm („hexa“ + „storm“), kako je šestoro srednjoškolaca, koji su prošli selekciju, nazvalo ovu malu grupu kreativaca, maštajući o svojoj nadolazećoj jutjuberskoj „oluji“. Ipak, njihova pojava na You Tube sceni nije odjeknula poput munje ili groma, kao što svi jutjuberi priželjkuju, ali su tokom dvije godine istrajnog rada došli do gotovo 7.000 pratilaca, 230.000 pregleda, a u poslednjih godinu dana Hexatorm bilježi 8.000 sati gledanja.

Najpopularniji video na kanalu Hexatorm (sa gotovo 100.000 pregleda) objavila je Podgoričanka Irena Marković. Iz ugla savim obične srednjoškolke, Irena u formi šaljivog, ironičnog, a donekle i poučnog osvrta, govori o svojim “očekivanjima i realnosti” na temu profesionalne orijentacije. Irena ističe da voli da snima i da je pokreće želja da sa ostatkom svijeta podijeli ono što radi.

“Uživam u kreiranju video sadržaja za Youtube, sve ide brže i lakše otkako sam naučila da montiram. Montaža mi je bila najveći i najteži izazov. Nikad ranije to nisam radila”, kaže Irena.

“Prije ovog projekta nisam bio u prilici da se bavim editovanjem video klipova i mislio sam da će to biti kvantna fizika, ali uz rad i vježbu sam shvatio da je mačiji kašalj”, kaže Podgoričanin Filip Ćuković, takodje član Hexatorma.

Obuku za montažu i snimanje, jutjuberi Hexatorma prošli su na radionicama koje su vodili mentori iz njemačke DW akademije u saradnji sa crnogorskom agencijom Alicorn (Digitalizuj.me).

“Veliko je zadovoljstvo biti dio ovog nesvakidašnjeg eksperimenta i raduje me što je upravo crnogorski Javni servis prepoznao potencijal ove digitalne avanture, koja u međuvremenu pokazuje odlične rezultate”, navodi novinar Jakov Leon, „čuvar projekta“ ispred DW akademije.

U prvom istraživanju javnog mnjenja, u kojem su ispitanici fokus grupa organizovanih u 10 crnogorskih gradova, mogli da ocijene uspjeh projekta, reakcije mladih ne samo da su pozitivne, već obuhvataju i niz kreativnih sugestija. Većina srednjoškolaca je pozdravila angažovanje i obraćanje RTCG-a mladima Crne Gore.

Među onima koji su u Hexatorm ušli sa prethodnim jutjuberskim iskustvom je Balša Lazović iz Herceg Novog.

“Prije Hexatorma sam snimao za You Tube iz zabave. Kada sam saznao da imam mogućnost da unaprijedim svoje sposobnosti i budem još kreativniji, prijavio sam se na konkurs koji je raspisao Javni servis Crne Gore”, kaže Balša.

Za potrebe projekta RTCG je nabavila opremu za tzv. mobilno novinarstvo, telefone koji snimaju u HD i 4K rezoluciji. Obuku su pored srednjoškolaca pohađali i novinari koji sa mladima rade kao mentori u ovom projektu.

“Ovo je uzajaman odnos. Od mladih saznajemo koje su to teme koje im privlače pažnju, a mentori jutjuberima pomazu da ovladaju zanatskim stvarima – kako napisati scenario, razraditi temu, kako prezentovati ideju, snimati, montirati…Učimo jedni od drugih i pomažemo jedni drugima”, kaže Dražen Bauković, mentor u ovom projektu.

Hexatorm je pionirski poduhvat ne samo u RTCG, nego u svim javnim servisima regiona. Neposredno prije izbijanja korona krize, mentori i jutjuberi Hexatorma, prezentovali su svoj rad na obuci organizovanoj za novinare tradicionalnih medija u Srbiji na temu – kako pridobiti mladu publiku, kako kreirati sadržaje koji će mlade zaista zainteresovati i kako privući generaciju gledalaca (današnje tinejdžere), koju televizija kao medij nikada nije zanimala.

“Odazvali smo se pozivu ekspertkinje HRT-a Daniele Draštate koja je vodila obuku i podijelili naša iskustva sa kolegama iz Srbije”, kaže Snežana Radusinović, jedna od mentorki u Hexatormu.

“Bilo je to neposredno prije nego što su mnogi TV sistemi u regionu produkcijski usporeni zbog epidemije Covida 19. Inače, pokazalo se da je Hexatorm projekat veoma „otporan“ na korona virus. Zahvaljujući on line platformama poput Slack-a i našoj vrlo aktivnoj Facebook grupi, nesmetano smo nastavili sa radom i proizvodnjom videa radeći od kuće.”

Projekat Hexatorm će uskoro ući u novu fazu. Biće raspisan konkurs za novu grupu srednjoškolaca koji će dobiti priliku da uče i od mentora i od svojih nešto starijih kolega i obogate Hexatorm svojim video pričama.

CAMAJ

Kada ćemo potpuno samostalno početi da radimo u Opštini Tuzi konkretno ne mogu reći, ali ovo odugovlačenje sa razgraničenjem sa Podgoricom nikome ne odgovara, a najmanje nama i podgoričkoj Čistoći, kazao je Nikola Camaj, direktor Komunalnog – Tuzi.

On kaže da ostaje pri stavu da im pripada dio opreme Čistoće jer su u kupovini učestvovali i građani Tuzi koji su punili gradski budžet.

“Tražićemo ono što smo zajedno stekli i naravno po dogovoru. Ne tražimo dio opreme ovog preduzeća, već ono što nam je potrebno”, navodi Camaj.

On je istakao da su konstantno radnici na terenu, te da se vidi razlika u higijeni Tuzi

“Želja nam je da područje Opštine Tuzi doživljavamo kao svoje dvorište, a planovi su nam da tome i doprinesemo. Veliki broj građana pomaže naše akcije i savjesnim ponašanjem ali i dobrovoljnim radom za uređenje svih javnih površina i puteva na području opštine. Svakako ima i drugačijih, a ima i onih kojima smetaju naše aktivnosti, jer sami nijesu nikada ništa uradili. Ipak prepoznaju se neke lokacije koje danas očistimo, a već sjutra na tom prostoru izbace otpad”, kaže Camaj.

Svake godine za čišćenje Rujele iz budžeta opštine izdvajano je oko 50.000 eura. Ove godine nije to tako.

“Samo za Rujelu se godinama odvajalo na desetine hiljada eura, a nikada nije očišćena, kao ni divlje deponije. Inače, formiranje divljih deponija pored kontejnera jeste glavna boljka održavanja higijene. Rujela je očišćena, za sada, u dijelu koji prolazi kroz centar. Ova akcija će se nastaviti”, rekao je Camaj.

Kaže i da su prepoznali kritične tačke.

“Kritične tačke su na ulazu iz pravca Podgorice, kod prve skretnice za Karabuško polje, kao i iza nekadašnje kasarne u Šipčaniku, pored zgrade opštine i kod stadiona. Pozivamo građane da vode računa gdje odlažu otpad i da čuvaju životnu sredinu”, navodi Nikola Camaj, direktor Komunalnog.

ZDRAVSTVENA INSPEKCIJA

Tokom ove godine zdravstveni inspektori Uprave za inspekcijske poslove kontrolisali su 101 zdravstvenu ustanovu, 34 javne i 67 privatnih, i utvrdila 16 nepravilnosti.

Zbog utvrđenih nepravilnosti u dvije privatne zdravstvene ustanove inspektori su zabranili izdavanje ljekarskih uvjerenja, kazali su Dnevnim novinama iz Uprave i dodali da je izrečeno i osam ukazivanja i četiri rješenja, te izdato pet prekršajnih naloga u oznosu od 1.900 eura.

“Zdravstvena inspekcija je u 2020. godini kontrolisala 101 zdravstvenu ustanovu, od kojih je kontrolisano 25 apoteka. Kontrolisane su 34 javne zdravstvene ustanove i 67 privatnih zdravstvenih ustanova, među kojima Klinički centar Crne Gore (u okviru njega različita odjeljenja), opšte bolnice, veledrogerije i veliki broj javnih i privatnih apoteka”, kazali su Dnevnim novinama iz Uprave.

Inspektori su, objašnjavaju iz Uprave, kontrolisali ispunjenost propisanih uslova u pogledu prostora, kadra, opreme, vođenje medicinske dokumentacije, evidencije, izdavanje ljekova na recept, izdavanje ljekarskih uvjerenja, dopunski rad zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama, isticanje odluke o određivanju zaštitnika prava pacijenata i drugo.

“Zdravstvena inspekcija je utvrdila 16 nepravilnosti koje su se odnosile na: nevođenje medicinske dokunentacije u skladu sa zakonom, nemanje dokumentacije u momentu pregleda, izdavanje ljekarskih uvjerenja suprotno zakonu”, pojasnili su iz Uprave.

Od 1. januara do 25. maja, kako su precizirali, izvršen je 101 inspekcijski pregled u kojem je utvrđeno 16 nepravilnosti, za čije otklanjanje su izrečene upravne mjere osam ukazivanja i četiri rješenja, dok je za počinjene prekršaje izdato pet prekršajnih naloga u oznosu od 1.900 eura.

“U dvije privatne zdravstvene ustanove Zdravstvena inspekcija je zabranila obavljanje određenih poslova pružanja zdravstvene zaštite zaposlenih izdavanje ljekarskih uvjerenja”, istakli su iz Uprave.

Zdravstveni i sanitarni inspektori, naglašavaju, od početka proglašenja epidemije dali su veliki doprinos vršeći kontinuiran i pojačan nadzor putnika na graničnim prelazima, kao i izdavanjem Rješena o samoizolaciji za oboljele i kontakte sa oboljelim, otpuštanje lica iz karantina, kontrole poštovanja samoizolacije sa Upravom policije.

“Od 4. maja vršen je pojačani nadzor u dijelu poštovanja mjera Naredbi u objektima pod sanitarnim nadzorom i zdravstvenim ustanovama”, kazali su iz Uprave za inspekcijske poslove.

MUGOŠA

Svi koji misle da su ljekari iz Nikšića koji su u nedjelju veče prisustvovali litiji u tom gradu tim činom prekršili Etički kodeks, to mogu da prijave Ljekarskoj komori, a do sad na našu adresu nije došla nijedna prijava, rekao je juče za Pobjedu predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša, uz molbu kolegama da se “ubuduće pridržavaju propisanih mjera zbog odgovornosti profesije kojom se bave”.

Više od 60 ljekara iz Nikšića, u nedjelju veče u gradu pod Trebjesom, prisustvovali su protestnoj litiji Srpske pravoslavne crkve, što je oštro osudio dio javnosti jer su se oglušili o mjere Ministarstva zdravlja o zabrani javnog okupljanja i time pokazali nepoštovanje prema struci iz koje, mjesecima iz čitavog svijeta, stižu upozorenja o lakom širenju smrtonosnog korona virusa. Ljekari su se pravdali time kako ih je “na molitvenom hodu ujedinila ljubav prema Bogu, poštovanje tradicije i borba za pravdu”.

Etika

Mugoša ih je juče u izjavi za Pobjedu zamolio da se ubuduće pridržavaju propisanih mjera zbog odgovornosti profesije kojom se bave, “trenutka u kojem živimo i poštovanja prema kolegama koji propisuju mjere”.

“Jedan od važnih dokumenata koji smo donijeli u Ljekarskoj komori je Etički kodeks. Svi koji misle da je došlo do povrede Etičkog kodeksa mogu slučaj prijaviti našoj instituciji. Etička komisija Ljekarske komore će razmotriti prijavu i ukoliko procijeni da je došlo do povrede bilo kog od članova kodeksa predmet će biti proslijeđen tužiocu i sudu Komore. Procedura je jasna i ona se mora poštovati. U tom smislu, moje mišljenje i moj lični stav apsolutno je bez značaja. Moje kolege obavljaju poslove u okviru zdravstvenih ustanova i tamo imaju svoje poslodavce i pravila ponašanja, a u Ljekarskoj komori su samo članovi. Primarno, sva prava, obaveze i odgovornosti regulišu sa svojim poslodavcima”, precizirao je Mugoša.

Kolegama iz Nikšića poručio je da razmisle o svojim postupcima.

“Kao građanin prije svega, a zatim i kao ljekar, izuzetno sam zabrinut za zdravlje i budućnost nacije kojoj pripadam. Bez obzira na sve što je ovu generaciju građana Crne Gore zadesilo 90-ih godina, dakle rat kao najveće socijalno zlo i sve ono što se desilo poslije toga, lično smatram da se kao društvo danas nalazimo u mnogo težoj, opasnijoj i nikad rizičnijoj situaciji. Volio bih da griješim, ali bih jednako tako volio da se svi zajedno zaustavimo na tren i dobro razmislimo što radimo. To bih želio da prenesem i mojim kolegama iz Nikšića”, poručuje Mugoša.

Naš sagovornik smatra da mjere i naredbe koje su predložili njihove kolege „obavezuju sve na odgovornost, disciplinu i bezuslovno poštovanje tih mjera“.

“Ljekarska komora je već upozoravala da svi moramo biti odgovorni, voditi brigu o drugima i u tome istrajati. Od tog stava nijesmo odustali, a znam da nijesu odustale ni moje kolege iz Nikšića, bez obzira na dešavanja od nedjelje veče”, uvjeren je Mugoša.

Lični čin

Postupak ljekara iz Nikšića, ističe on, njihov je lični čin i stvar njihove lične odgovornosti.

“Da li su i u kojoj mjeri, prisustvom litiji, ugrozili svoje i zdravlje svojih pacijenata vidjećemo u danima koji su pred nama. Ja to sada ne mogu da procijenim. Preciznije, čini mi se da, nažalost, u ovom trenutku ne postoji niko u ovoj zemlji ko bi, sa punim pravom, tim ljudima mogao suditi. Ko sam onda ja da im sudim, ja sam u instituciji koju predstavljam samo prvi među jednakima. Ono u što sam siguran je da se u ovom trenutku prema ljekarima iz Nikšića mora postupati jednako kao prema svim ostalim crnogorskim građanima, ni manje ni više od toga. Na kraju, svakako mi je beskrajno žao što je očigledno morao da se desi ovako veliki rizik po javno zdravlje da bi, svi zajedno, nekako shvatili da je zdravstvenom sistemu neophodan svaki zaposleni”, zaključio je Mugoša.

TAKMIČENJE ZA SREDNJOŠKOLCE

Ministarstvo prosvjete pozvalo je srednjoškolce da se uključe u Instagram takmičenje, u okviru kampanje #StrucnoJeKlucno, na kojem bi kreativno predstavili zanimanja za koja se obrazuju u kratkoj video formi.

Takmičenje, kako saopštavaju u Ministarsvu, ima za cilj da predstavi stručne škole i animira osnovce koji imaju afiniteta za stručna zanimanja da razmisle o izboru srednje škole pred elektronski upis, koji počinje 29. juna.

“Instagram takmičenje počinje danas, 23. juna, a završava se u ponedjeljak, 29. juna u ponoć. Imena pobjednika biće objavljena u srijedu, 1. jula, a autori tri najzanimljivija video klipa biće nagrađeni tablet uređajima”, navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, pri izboru najboljih video klipova uzimaće se u obzir ideja, originalnost i tehničke karakteristike, a cilj je da na zabavan i kreativan način prikažu mogućnosti koje nude naše srednje stručne škole.

Svi koji su zainteresovani, potrebno je da zaprate profil Ministarstva prosvjete na Instagramu.

“Video bi trebalo da bude postavljen na Feed vašeg Instagram profila (IGTV ili kratka video forma, po izboru); Ukoliko profil nije javan, video je moguće poslati direktnom porukom na Ministarstvo prosvjete; U opisu videa obavezno je napisati ime i prezime, naziv škole, tagovati Ministarstvo prosvjete @ministarstvoprosvjetecg i dodati haštag #stručnojeključno. Video ne bi trebalo da bude duži od 3 minuta. Maksimalan broj dozvoljenih video klipova po učesniku je 2, a video klipovi koje učesnici šalju moraju biti autorski. Učesnici preuzimaju svu odgovornost u slučaju da se ispostavi drugačije. Žiri zadržava pravo da provjeri da li je video autorski ili ne i moraju biti u okviru zadate teme”, ističu u Ministarstvu prosvjete.

RATKOVIĆ ISTAKLA

Profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr sci med Marina Ratković, dobitnik godišnje nagrade Ljekarske komore “Akademik dr Branko Zogović” za životno djelo i posebne zasluge iz oblasti medicine, kazala je da je ovo priznanje kruna profesionalne karijere koja traje pune 43 godine.

“Ovo doživljavam kao priznanje za višedecenijske pregalačke napore da se borba za život bolesnika prihvati kao svetinja”, kazala je ona.

Od 25. maja 2015. godine izabrana je u akademsko zvanje redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Podgorici, a kao mentor sarađuje i sa Medicinskim fakultetom u Beogradu.

Kada je riječ o kombinovanju medicine u praksi i pozivu predavača na Medicinskom fakultetu, Ratković kaže da ljekarska praksa i naučno-nastavna aktivnost predstavljaju sinergiju i imaju jako koheziono dejstvo.

“Mali broj nefrologa i višedecenijske nedaće s tim problemom otvarale su prostor za brojne nedoumice oko povećanja kvaliteta rada unutar nefrologije. Kad je ljubav prema čovjeku na prvom mjestu, nastava i praksa su most koji nijedna prepreka ne ruši. Dokaz za to je da su na nefrologiju došli najbolji studenti Medicinskog fakulteta u Podgorici. Osjećam djelimično i ličnu odgovornost zbog malobrojnosti nefrologa, jer bi moj rad bio lakši i produktivniji, koji je i u ovakvim okolnostima doživio ekspanziju u regionalnim okvirima”, saopštila je ona.

Studentima obično kaže da prije svega budu ljudi i da se hrabro bore sa izazovima vremena u kojem žive i stvaraju. A kada ih savjetuje po pitanju njihovog daljeg puta i opredjeljenja, uputi im sljedeće riječi: “Teški trenuci su smrt svakog čovjeka, a kruna karijere početak transplantacionog programa”.

PRVI PUT

Na Univerzitetu Crne Gore prvi put će biti organizovan elektronski upis za brucoše, imajući u vidu postojeću situaciju i prevenciju širenja epidemije Kovid-19 virusa, najavio je direktor Centra informacionog sistema (CIS) Univerziteta Crne Gore Miodrag Zarubica.

Zarubica je kazao da je CIS na elektronskom upisu, intenzivno radio tokom prethodna dva mjeseca, na prijedlog rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Danila Nikolića.

“Studenti će se prijavljivati popunjavanjem elektronske prijave na veb stranici zvaničnog sajta UCG. Adresa ove veb stranice će biti objavljena u tekstu Konkursa za upis, a koji će biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore www.ucg.ac.me”, kazao je Zarubica.

Prema njegovim riječima, student u elektronskoj prijavi popunjava osnovne lične podatke, upisuje svoju e-mail adresu, kao i fakultet i studijski program za koji se prijavljuje.

“Od izuzetne je važnosti da svaki upisani podatak bude provjeren, precizan i tačan. Nakon podnošenja prijave, student će dobiti povratan mejl koji će studenta informisati da je uspješno završio prvi dio prijave, uz zahtjev da dostavi dokumenta za upis u odvojene PDF fajlove. Svi potrebni dokumenti biće opisani u povratnom mejlu”, ističe Zarubica.

Mejl će ih, kako dodaje Zarubica, informisati, da u odvojene PDF fajlove treba da prilože odgovarajuću dokumentaciju.

“Svi koraci će biti, na jednostavan način, objašnjeni u tom povratnom mejlu. Student će dobiti i link za stranicu na koju treba da učita (uradi upload) dokumenta. Svaki pojedinačni dokument mora biti u PDF formatu i ne smije biti veći od 5MB. Minimalan skup učitanih dokumenata koje je moguće poslati su sva četiri svjedočanstva o završenim pojedinačnim razredima srednjeg obrazovanja, lična karta ili pasoš i eksterna matura ili stručni ispit i oni su obilježeni zvjedicom. Uz to može priložiti i diplomu Luča, ili diplomu/dokument o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi”, objašnjava Zarubica.

Takođe, u povratnom mejlu stoji i objašnjenje da lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje insotrane obrazovne isprave, a postupak priznavanja nije završen prije isteka roka za podnošenje prijave za upis, može uslovno konkurisati za upis na osnovu potvrde da je pokrenut postupak priznavanja kod nadležnog organa. Ukoliko ovaj postupak ne bude završen do početka studijske godine, bude odbijen, ili ako inostrana obrazovna isprava ne daje pravo na upis na izabrani studijski program Univerziteta, smatraće se da upis nije izvršen.

“Na kraju procedure, student će dobiti mejl sa potvrdom, koji će sadržati tačan naziv i adresu fakulteta na koju treba uputiti takođe preporučenu/kurirsku pošiljku koja sadrži originalna dokumenta. Nakon što zaposleni u Studentskoj službi pregledaju učitane dokumente, oni verifikuju prijavu kao važeću i student dobija obavještenje o tome da li je njegova prijava punopravno prihvaćena i verifikovana”, objašnjava Zarubica.

On je preporučio budućim studentima da prate sajt Univerziteta Crne Gore i profile Univerziteta na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i Linkedin, za blagovremenu informaciju o raspisanom Konkursu.

NUHODŽIĆ PORUČIO

Nemile scene iz Budve ne služe na čast ni tradiciji Crne Gore, niti njenom međunarodnom ugledu, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i dodao da vjeruje da ne postoji ni jedno političko pitanje koje se ne može riješiti na civilizovan način. Na pragu smo novih izbora, pa će, istakao je Nuhodžić, o svemu sud dati oni koji su najmjerodavniji – građani.

“Pravila demokratije i izbora su jasna: riječ je o utakmici u kojoj ne možemo svi pobijediti, ali svi, kao odgovorni ljudi, moramo poštovati ta pravila i stav većine. Mržnja i ekstremizam ni jedne vrste ne može nikome donijeti dobro. Makar smo mi na ovim prostorima dobro iskusili kuda vode mračni putevi nacionalističkih ideologija”, naveo je Nuhodžić.

Pozivao je sve aktere da djeluju u pravcu odlučnog smirivanja tenzija.

“Podsjećam sve da Crna Gora ima svoje institucije, svoje zakonske propise koji se ne moraju svima dopadati, ali nas moraju sve jednako obavezivati. Dokažimo da smo spremni nesuglasice rješavati demokratski, poštujući institucije. I ovom prilikom jasno poručujem da će Crna Gora djelovanjem institucija snažno i odlučno spriječiti svaki pokušaj nasilja. Uloga Uprave policije je da osigura javni red i mir. Uvažimo njihovu funkciju i zakonom definisane nadležnosti”, kazao je Nuhodžić.

Istakao je da Ustavom zagarantovana ljudska prava građana ne smiju biti ugrožena od strane neodgovornih pojedinaca i grupa.

“Prisjetimo se i u ovim trenucima temeljnih vrijednosti naše zajedničke države Crne Gore, njenog multietničkog bića i tolerancije”, poručuje ministar.

Koronavirus i organizacija litija

Nuhodžić ocjenjuje i da je već danas narušen rezultat koji je Crnu Goru doveo u red zemalja koje su se najuspješnije borile sa korona-virusom. 

“Posebnu odgovornost nose organizatori javnih skupova na kojima se očigledno ne poštuju mjere koje donosi struka. Ovakav pristup kod organizacije litija ne ide u prilog niti očuvanju zdravlja građana, niti afirmisanju vjerskih postulata – da su život i zdravlje svakog čovjeka na prvom mjestu. Kako objasniti drugačije pozive vjernicima da se okupljaju bez obzira na preporuke zdravstvenih organa, ugrožavaju sebe i druge. Ti pozivi ne predstavljaju iskaz odgovornosti. S druge strane, poruke koje se šalju s tih skupova često ne doprinose širenju duha mira i tolerancije. Naprotiv”, navodi Nuhodžič i ističe da se građanski koncept multikulturne Crne Gore i karakter sekularne države.

“Sve to može biti put unatrag. Stoga, apelujem da i javni diskurs svih subjekata u društvu tome treba prilagoditi, bez oštrih riječi i poziva na sukobe. Važno je da se i pojedini mediji ne rukovode dezinformacijama i propagandističkim tekstovima. Riječju, svi moramo biti svjesni svoje odgovornosti”, poručuje ministar.

Kada su u pitanju javna okupljanja, Nuhodžič navodi da su pripadnici Policije pred složenim iskušenjima.

“Nije prirodno stvari postavljati tako da se oni koji čuvaju red i mir pozivaju da ga narušavaju. Ne samo što se to neće dogoditi, nego i zato što Crna Gora ima izgrađene institucije koje postupaju u skladu sa zakonom. Pri čemu, napominjem, da nema niti će biti selektivne primjene zakona. Crna Gora je država u kojoj je zakon jednak za sve i u kojoj su svi jednaki pred zakonom.”

Nuhodžić naglašava da bezbjednost i sigurnost građana nije ugrožena.

“Odlučni smo da tu zakonsku obavezu beskompromisno ispunjavamo”, poručuje on. 

Napadi na policijske službenike

Vrijeđanjem i omalovažavanjem policije ne vrijeđa se samo njihova lična i profesionalna čast, nego i porodična, ocijenio je ministar.

“Žalosno je da to potiče čak i od strane pojedinih sveštenih lica i političkih subjekata. Time se vrijeđa čast ne samo njihova lična i profesionalna, nego i porodična, budući da su to ljudi koji svojim poslom vode računa o egzistenciji svojih najbližih. To je uvreda i za državu koja mukotrpno stvara uslove za izgradnju institucija, pa i za generacije onih koji su u toj službi proveli radni vijek. No, držanje naših policajaca je dostojanstveno i odgovorno”, navodi ministar.

Ističe da neće dozvoliti diskreditovanje policijske profesije, onih ljudi koji brane poredak često rizikujući svoje živote.

“A svi oni policijski službenici koji se ne budu ponašali u skladu sa policijskom etikom, biće sankcionisani kroz odgovarajuće procedure”, zaključuje Nuhodžić.

TUŽILAČKOM SAVJETU

Branioci mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, podnijeli su Tužilačkom savjetu pritužbu na postupanje osnovnog državnog tužioca iz Podgorice Nikole Boričića, zbog, kako su naveli, neprofesionalnog ponašanja prilikom saslušanja Amfilohija.

Amfilohije je u ponedjeljak u svojstvu građanina saslušan u podgoričkom Centru bezbjednosti (CB), a, kako je saopšteno iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP), Boričić nije prisustvovao saslušanju.

Advokati Dragan Šoć i Božo Milonjić zahtijevaju od Tužilačkog savjeta da po ovoj pritužbi pokrene postupak ocjene rada i utvrđivanja odgovornosti Boričića i da ih obavijesti o ishodu postupka po pritužbi.

Podnosioci pritužbe kazali su da je Amfilohije sa davanjem izjave počeo u 12 časova i da je vrlo brzo odgovorio, za oko pola sata, na sva pitanja koja mu je postavio policijski službenik.

Oni smatraju da su sva naknadna pitanja Boričića bila potpuno besmislena, jer je, kako su naveli, u slobodnom kazivanju Amfilohije na njih prethodno odgovorio, a što se jasno utvrđuje iz Zapisnika o saslušanju.

„Smatramo da je takvo ponašanje Boričića, koji nije našao za shodno da dođe na saslušanje, a ni da se odaziva na pozive policijskog službenika (a sva dopunska pitanja je postavljao u pravilnim i neobjašnjivim razmacima od po sat vremena), bilo usmjereno ka iscrpljivanju Amfilohija, koji se nalazi u 83. godini života“, navodi se u pritužbi.

Šoć i Milonjić smatraju da je takvo postupanje i ponašanje Boričića suprotno Zakoniku o krivičnom postupku kojom je izričito propisano da se moraju poštovati ličnost i dostojanstvo građanina od koga se prikupljaju obavještenja u policiji.

„Evidentno je i za nas kao branioce nesumnjivo da je ponašanje Boričića bilo neprofesionalno, moralno nedopustivo i namjerno usmjereno na fizičko iscrpljivanje Amfilohija i na njegovo ponižavanje, jer sve što je bilo predmet njegovog saslušanja moglo je i moralo biti završeno maksimalno do 1,5 sat zadržavanja“, zaključili su Šoć i Milonjić.