POSLJEDNJIH GODINA

Crna Gora godinama unazad ima trend rasta broja dobrovoljnih davalaca krvi, saopštila je direktorica Zavoda za transfuziju Gordana Rašović.

Ona je u Jutarnjem programu TVCG saopštila da je prošle godine procenat dobrovoljnih davala u ukupnom stanovništvu bio 3,1 odsto.

“A a prije nekoliko godina smo počeli sa 2,1 odsto. To je ogroman skok”, rekla je Rašović.

Ona je istakla da je cilj da se dostignu preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od četiri odsto od ukupnog broja stanovnika.

“Da bi jedna zemlja za sve vanredne situacije imala dovoljne količine krvi, neophodno je da se taj procenat kreće odko četiri odsto, ali zavisi i od patologije, i medicinskih procedura koje sama zemlja ima zastupljene u zdravstvenom sistemu”, rekla je Rašović.

Podsjetila je da je Crna Gora više od 80 odsto namjenskih, porodičnih davala.

“Dakle za svog pacijenta, a 20 odsto pravih dobrovoljnih davalaca. Sada je situacija drugačija pa je 56 odsto namjenskih, a 44 dobrovoljnih. Cilj nam je 100 odsto dobrovoljnih, nenamjenskih”, rekla je Rašović.

Referent za dobrovoljno davalaštvo u Zavodu Dražen Đurašković rekao je da su uspjeli da iskoriste prednosti digitalnog doba, te da su se aktivirali na društvenim mrežama kako bi olakšali pristup informacijama svim davaocima.

“Uskoro ćemo dobiti mobilnu aplikaciju namijenjenu samo za davaoce krvi. Jednim klikom građani će moći da se informišu, zakažu davanje krvi i skratićemo proceduru”, rekao je Đurašković.

PEROVIĆ

Litije će, ako Bog da, biti organizovane u skladu s propisanim mjerama. Drugim riječima – organizovaćemo ih isto onako kako su organizovana i druga javna okupljanja ovih dana, saopštio je rektor cetinjske Bogoslovije Gojko Perović.

On je, u intervjuu Danu, podsjetio da je karakter litija miran, kulturan i radostan.

“Zato ne vidimo nijedan razlog za bojazan da bi naše litije, ni na koji način, mogle ugroziti zdravlje učesnika ili drugih građana, a još manje da bi mogle ugroziti javni red i mir”, istakao je Perović.

Svjesni su, međutim, da su neke od mjera, kako je rekao, “donijete ne iz zdravstvenih, nego iz čisto političkih razloga”.

“Šta znači ograničenje javnog skupa na 200 ljudi? Takav propis nema utemeljenja u domaćem zakonodavstvu. Ili imamo epidemiju i vanredno stanje – pa nema javnih okupljanja, ili su javna okupljanja dozvoljena – pa nema ograničenja. Ovo je providna igra pojedinih ljudi na vlasti da spriječe litije – i ništa više”, vjeruje Perović.

Govoreći o tome da li su Mitropolija i eparhije SPC u Crnoj Gori prijavile održavanje litija, kao javnih okupljanja, i kakav je odgovor Uprave policije, Perović je rekao da “izgleda da neke litije nijesu baš blagovremeno prijavljene za ovu nedjelju”.

“Ili ako hoćete – policija nije imala nimalo fleksibilnosti da uvaži i razumije jedan dan kašnjenja u prijavama (po propisu to treba učiniti pet dana ranije), pa ćemo biti prinuđeni da pri mnogim hramovima toga dana obavljamo molebne bez litije. Ali to je jedna sitnica, jedna prolazna etapa, na narodnom putu, na blagoslovenom putu – sa koga nema nazad. Idemo u litije, ove nedjelje, sljedeće nedjelje – do pobjede. Do Crne Gore – bez jednog lošeg zakona”, kazao je Perović.

BAŠTA KRIVAĆEVIĆA

Porodica Krivaćević iskoristila je vrijeme tokom izolacije tako što je sa troje male djece, od dvorišta u stambenom bloku Malo Brdo, napravila nesvakidašnju baštu, koja sada služi i za uzgoj korisnih biljaka. Tri mala baštovana, učestvovala su u postavljanju prvih leja i sadnji biljaka. Njihova djeca ne odrastaju uz mobilne telefone, virtuelne igrice, a televiziju nemaju već devet godina. Milada Miličić Krivaćević za naš portal dijeli priču o porodičnoj akciji pravljenja male bašte.

Milada kaže da je zdrava ishrana uvijek bila njihov prioritet, ali su do nje dolazili samo preko malih poljoprivrednih proizvođača. Međutim, period izolacije naveo ih je da drugačije razmišljaju i formiraju vlastitu baštu.

Prvi koraci, kaže Milada, napravljeni su sa njihovom djecom.

”Upoznavanje sa sjemenima, sijanje, zalivanje, praćenje razvoja biljke, za njih je sve to prava zabava. Djeca obožavaju da se igraju zemljom, lopaticama, vodom. Svi zaprljani, ali srećni, svako sadi svoje omiljeno povrće, zaliva i raduje se svakom njegovom pomaku. Svi su sa radošću učestvovali i u farbanju leja, punjenju suvim lišćem i granjem, popunjavanju zemljom, sadnji”, govori Milada.

Kaže da su djeca zapravo najsrećnija kada imaju priliku da uživaju u plodovima svog rada.

”Prva rumena jagoda donijela je ogromno radovanje, morala se tako nezrela podijeliti na tri dijela koji su pojedeni u najvećoj slasti. Djeci tako malo za sreću treba”, objašnjava Milada.

Ističe kako se ona i njen suprug trude da djeca provode što više vremena na svježem vazduhu. Omiljeni dio posla za djecu, kako kaže, predstavlja zalivanje bašte.

”Djeca imaju sedam, pet i tri godine, i uvijek bi svi da zalivaju. Naučeni su da se ne smije prečesto zalivati, kako se zaliva i kada, tj. u kojem dijelu dana. Često posmatraju mene kada presađujem biljke, tada traže svoje čašice i zemlju. Ne insistiramo ni na čemu u vezi baštenskih aktivnosti”, kazala je Milada.

Ona objašnjava da djeca nemaju konkretna zaduženja, ali posmatraju, prate, pitaju. Stariji prepoznaju sve vrste povrća.

”Sin koji ima tri godine zna da biljke treba paziti da se ne povrijede ili nagaze, da lopta slučajno ne udari u biljku. Sve troje imaju visok stepen empatije prema biljkama i živom svijetu”, kazala je Milada.

Ono što najviše iznenađuje jeste da period odrastanja njihove djece nije vezan za savremene uređaje komunikacije, tako u njihovom domu se ne nalazi televizor, a korišćenje mobilnih telefona, kompjutera i tableta svedeno je na minimum.

“Telefone ne dozvoljavamo da koriste, televiziju nemamo unazad devet godina. Ipak, gledamo da ih digitalno opismenimo, dvoje starijih vladaju osnovama crtačkih programa, povremeno uče jezik, svako vlada u skladu sa uzrastom, interesovanjima. Ne bih željela da našu djecu uvodim u svijet igrica dok se čvrsto ne konektuju sa stvarnošću. Suprug je po tom pitanju fleksibilniji, našli smo se na sredini između naših stavova, tako da nisu u potpunosti izolovani od tog svijeta”, objašnjava Milada.

Ona ističe da djeca u bašti brzo shvate zašto je važna briga o životnoj sredini, a samim  tim i planeti Zemlji. Čuvanjem prirode, kako kaže ona, njihove biljke će biti veće i zdravije. Govori da je primjetno kako su djeca od upoznavanja procesa dolaska hrane i samog rada prije i tokom uzgajanja, postala manje probirljiva u hrani.

”Ne mršte se na pera luka koja se nađu u omletu, u salati, normalno je da se u supi nađe peršun, što je ranije bio problem, zelena salata je postala nezaobilazni dio skoro svakog ručka. Nisu problem ni čudne  zelene priganice, ni zeleni pire krompir, zelena čorba, sada je sve prihvatljivo i ukusno”, kazala je ona.

Biljka koju najviše koriste u ishrani iz bašte je blitva. Dok jagode djeca beru svakog dana. U bašti Krivačevića uzgajaju se i tikvice, više vrsta paradajza, krastavac, paprika, rotkvice, šargarepa, u jednom ćošku dvorišta je i džak sa krompirom, a od voća pored jagoda mogu se naći i kivi, limun i stubaste jabuke.

Bašta, kaže Milada, traži puno njege i pažnje, ali donosi i veliku radost, mir. Naglašava da je nevjerovatan osjećaj zadovoljstva kada se uberu svježi, neprskani plodovi iz i kada se to iznese na trpezu.

Ova godina za porodicu Krivaćević je bila ”probni” period, da vide kakvi će biti rezultati rada, onda planiraju da oforme i vertikalnu baštu.

”Kada sve sumiramo, vjerovatno ćemo vidjeti koje promjene treba da uvedemo. Vertikalna bašta će vjerovatno biti zadatak za sljedeću godinu, a to je u našim okolnostima način da proširimo našu malu baštensku priču, koja će sudeći po dosadašnjem toku postati porodična tradicija”, poručuje Milada.

Milica Mijatović

NAJBOLJI STUDENT MEDICINE

Student Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Boban Banjac dobio je nagradu “Komora najboljem studentu medicine” od Ljekarske komore.

Banjac je, kako kaže, zahvalan što su trud i rad koje je uložio u toku studiranja, prepoznati i nagrađeni.

“Velika mi je čast što sam dobitnik ove nagrade, jer ona sa sobom nosi dodatnu dozu odgovornosti i motiv više za predani rad i dalje usavršavanje”, kazao je student.

Od aktivnosti kojima se bavio na Medicinskom fakultetu, a pomogle su u sticanju određenih znanja i veština i postizanju navedenog uspjeha, izdvojio je redovna predavanja, seminare i vježbe.

“Pored toga, trudio sam se da svoja znanja proširim na druge načine. U dogovoru sa asistentima, odlazio sam na njihova dežurstva i na taj način sticao prva klinička iskustva. Konsultavao sam se sa svojim prijateljima, koji su iz ove struke, odlazio na njihova odjeljenja i tako unapređivao svoja znanja i vještine”, kazao je Banjac.

Dodao je da su savjeti i sugestije članova porodica koji se bave ovim zanimanjem bili neprocjenjivi za bolje razumijevanje patofizioloških dešavanja u toku različitih kliničkih entiteta.

Prvi naredni korak koji želi da ispuni jeste odbrana diplomskog rada, a nakon toga pripravnički staž i odabir specijalizacije.

“Smatram da je naredni period veoma značajan za moju buduću karijeru, jer ću odabirom odgovarajuće specijalizacije moći da na adekvatan način iskoristim svoje potencijale i postignem planirane ciljeve”, kazao je Banjac.

Kaže da je svoje interesovanje usmjerio na internističke grane medicine.

“S obzirom na to da su i moji roditelji i stariji brat ljekari, medicina mi je oduvijek bila bliska, a moja ljubav prema istoj je presudila u odabiru. Nadam se da će mi predstojeći pripravnički staž i boravak na ražličitim odjeljenjima, pomoći pri definitivnom odabiru specijalizacije”, rekao je on.

Budućim kolegama šalje poruku da dobro razmisle prije odabira fakulteta, jer je medicina izuzetno zahtjevna, teška i odgovorna profesija.

“S druge strane profesija je humana i daje privilegiju da liječimo ljude i spašavamo živote. Mojim sadašnjim kolegama savjetujem da svoj poziv shvate vrlo odgovorno i da mu se maksimalno posvete. Znanje je moć na koju se možemo osloniti u najtežim trenucima naše buduće prakse”, zaključuje on.

Student Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na smjeru Medicina, Boban Banjac (10.00) proglašen je i za najboljeg studenta svog fakulteta za  studijsku godinu 2019/20. Njemu je, sa 17 najboljih studenata, tradicionalno, na prošlogodišnjoj Svečanoj sjednici Senata UCG, uručena  nagrada za postignut uspjeh u toku studija.

MITROPOLIJA SPC

Krajnji rok do kojeg će Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori čekati Vladin odgovor na prijedlog o izmjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti je Petrovdan, 12. jul, poručili su iz Episkopskog savjeta SPC, navodeći da poslije toga nemaju namjeru da razgovaraju o toj temi.

Iz Episkopskog savjeta su kazali da su “primili k znanju” jučerašnje saopštenje Evropske komisije o potrebi nastavka dijaloga između Crkve i Vlade u Crnoj Gori, po pitanju “donošenja opšteprihvaćenog Zakona o slobodi vjeroispovjesti”.

 Oni su, međutim, naglasili da nijesu spremni da tu važnu temu uvode u zonu najavljenih izbora i njima predstojeće predizborne kampanje.

“Taj period vidimo, bez primisli o uslovljavanju i ucjenama, kao krajnji rok za Vladin odgovor na naš jasno i precizno formulisan predlog o izmjeni zakonskog teksta. Poslije toga vremena, a u periodu predizborne kampanje, nemamo namjeru da razgovaramo o ovoj temi”, poručili su iz Savjeta.

“Кada je u pitanju litija najavljena za sjutra, Nedjelju svih svetih, pozivamo sveštenike i vjernike da tamo gdje litije nijesu na vrijeme prijavljene i gdje, samim tim, nijesu dobile odobrenje policije, tu treba održati samo molebane u hramu“, kazali su iz Savjeta.

Oni su poručili da, tamo gdje su odobrene, litije treba da se obave u onom broju učesnika koji predviđaju važeće zdravstvene mjere.

Oni su pozvali Upravu policije i njene službenike na terenu da zakonske propise i zdravstvene mjere primjenjuju po pravilu da je ”zakon jednak za sve”.

BAKOVIĆ

Pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković ne smatra da je bilo selektivnog postupanja policije kada je riječ o sprovođenju mjera Nacionalnog koordinacionog tijela, te da o tome svjedoče brojne krivične prijave koje su podnijete nadležnim tužiocima. Govoreći o sjutrašnjim litijama, Baković je rekao da su u većini gradova skupovi prijavljeni.

Na pitanje da li smatra da je policija selektivno postupala oko mjera Nacionalnog kordinacionog tijela, rukovodilac Sektora kriminalističke policije Enis Baković, kazao je da je Uprava policije zajedno sa drugim organima preduzela sve kako bi suzbila korona virus.

“Tome smo dali puni doprinos i rezultati su da smo korona fre. Ne smatram da je bilo selektivnih postupanja o tome svjedoče i brojne krivične prijave podnese zajedno sa nadležnim tužiocima. Svaka sumnja na kršenje je cijenjeno i o tome je donešena odluka”, rekao je Baković.

Upitan da li su sjutrašnji skupovi prijavljeni i hoće li ih obezjeđivati, Baković je odgovorio da su u većini gradova prijavljeni.

“Danas predstoji da sagledamo sve prijave i one koje budu prijavljene u skladu sa zakonom naravno da će ih policija obezbjeđivati”, naveo je Baković.

PROMOCIJA VINA

Restoran “13. jul” otvorio je novu ljetnju baštu, sa bogatom ponudom vina Plantaža, gastronomskim specijalitetima i brojnim dodatnim sadržajima.

Iz Plantaža je saopšteno da je u petak veče u u punom sjaju zablistao restoran, novo omiljeno mjesto svih ljubitelja odličnih vina i vrhunskih gastronomskih specijaliteta.

“Restoran “13. jul” biće prvi vinski restoran u Crnoj Gori koji je zasnovan na regionalnom konceptu gostovanja najboljih šefova kuhinja i gastro magova regiona, koji će za goste kreirati unikatne menije slaganja vina i hrane, ali i nastupima najboljih muzičkih bendova Sarajeva, Beograda, Zagreba i Banja Luke“, navodi se u saopštenju.

Gostovanje svjetskih gastro magova koje je najavljeno tokom ljetnjih mjeseci podići će na još veći nivo eno-gastro ponudu restorana.

Restoran “13. jul” će, osim vina Plantaža, kroz bogatu gastronomsku ponudu promovisati i druge crnogorske proizvode, među kojima je i najkvalitetnije juneće meso black angus goveda, organske proizvodnje sa Durmitora.

“Posjetioce očekuje bogat muzički program u okviru kojeg će vikendom nastupati poznati regionalni bendovi. Subota veče rezevisana je crnogorski sastav Toć a već 19. i 20. juna goste će zabavljati poznati sarajevski No Ordinary Balkan sound bend”, naveli su iz Plantaža.

Kraj juna, odnosno 26. i 27. jun rezervisan je za gostovanje vinskog kabarea Teodulija iz Beograda. Radnim danima, skoro svakog dana, prijatnu atmosferu u večernjim satima upotpuniće zvuci laganih nota u izvođenju domaćeg muzičara Veska Belade.

“Nedjelja je dan namijenjen za porodično uživanje. Ovim danom, kompletna ponuda vina i hrana u restoranu biće na popustu od 15 odsto, dok je za najmlađe goste odnosno dječiji meni predviđen popust od 30 odsto”, precizira se u saopštenju.

POVRIJEĐENA ŽENA

Pripadnici Gorske službe spašavanja Crne Gore, uputili su se na Orjen kako bi spasili žensku osobu koja je povrijeđena tokom planinaenja, saopšteno je na njihovoj Fejsbuk stranici.

“Pripadnici Gorske službe otpočeli spasilačku akciju u reonu planine Orjen. Poziv za pomoć upućen je putem OKC 112 Direktorata za vanredne situacije Mup-a.Ženska osoba povrijeđena je prilikom planinarenja”, navodi se u objavi GSS Crne Gore.

NON PEJPER

Evropska komisija prepoznala je ostvareni napredak crnogorske policije, istaknuto je u dokumentu Non pejper, a aktivno učešće u međunarodnoj policijskoj saradnji rezultiralo je sprovođenjem uspješnih operacija protiv organizovanih kriminalnih grupa u zemlji i inostranstvu, saopšteno je na Tviter profilu Uprave policije.

“Međunarodna policijska saradnja ima stratešku ulogu u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa što je rezultiralo uspješnim visoko profilisanim operacijama kroz 11 sprovedenih istraga vezanih za droge i predstavlja porast od 175 odsto u poređenju sa 2018. godinom”, navodi se u saopštenju.

Broj sprovedenih istraga, kako je saopšteno iz policije, i procesuiranja izvršilaca teškog i organizovanog kriminala se u periodu 2018/19 godine povećao za 150 odsto u odnosu na oblast borbe protiv teškog i 100 odsto u odnosu na oblast borbe protiv organizovanog kriminala.

U MOJKOVCU

Premijer Duško Marković podržao je prvu “Ekološku patrolu” koju su organizovali Ministarstvo sporta i mladih, NVO Green home i opština Mojkovac, sa blizu 200 prisutnih volontera i omladine.

“U saradnji sa ekološkim aktivistima prepoznajemo ključne tačke za djelovanje u zaštiti životne sredine. Rijeka Tara i njena okolina svakako su među prioritetima”, poručio je predsjednik Vlade.