LJUMOVIĆ PORUČIO

Nepoznate osobe polomile su mermernu ploču na spomeniku na Ravnom lazu u Piperima, na mjestu gdje je donijeta odluka o podizanju Trinaestojulskog narodnog ustanka. Predsjednik Udruženja boraca i antifašista Pipera Milutin Ljumović kaže za Portal RTCG se nada da će policija brzo naći počinioce, koji kako smatra, zaslužuju najveću kaznu.

Ljumović sumnja da je ploča uništena najvjerovatnije tokom noći.

„Juče oko 15 sati sve je bilo u redu, a kako komšije ništa nijesu vidjele sumnjamo da se to dogodilo tokom noći“, kazao je on za Portal RTCG.

Smatra da je oskrnavljen jedan od najvećih spomenika i osudio je vandalski čin.

„Spomenik je bio značajan ne samo u Crnoj Gori već i šire. Ovo je strašno. Niko decenijama nije ništa uradio ovom spomeniku i sad je neko slomio ploče na kojima su bila imena velikih ljudi. Nadam se da će policija naći počinioce, jer zaslužuju najveću kaznu“, kazao je Ljumović Portalu RTCG.

Istakao je da su na ploči bila upisana imena učesnika sastanka Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak koji su donijelu odluku o podizanju Trinaestojulskog ustanka.

„Tri države u Evropi su objavile da je Crna Gora prva donijela odluku o dizanju ustanka u Drugom svjetskom ratu. Zato je to tako važan spomenik. Ploča je izlomljena da se ne može sastaviti. Vjerujem da će država i Glavni grad pomoći da jr obnovimo“, dodao je Ljumović.

Kazao je za Portal da je policija izvršila uviđaj.  

Na mjestu gdje je spomenik, član Politbiroa CK KPJ i Glavnog štaba NOP odreda Jugoslavije Milovan Đilas je, po dolasku u Crnu Goru, 8. jula 1941. godine održao sastanak Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak, kojem su prisustvovali: politički sekretar PK Božo Ljumović, organizacioni sekretar PK Blažo Jovanović, kao i članovi Pokrajinskog komiteta: Radoje Dakić, Savo Brković, Budo Tomović, Vido Uskoković, Krsto Popivoda i Periša Vujošević.

Na sjednici je jednoglasno donesena odluka o podizanju ustanka i riješeno da što prije otpočnu oružane akcije.

Trinaestojulski ustanak naroda Crne Gore je bio do tada najveći ustanak u porobljenoj Evropi. Otpočeo je 13. jula 1941. godine, pod rukovodstvom KPJ, a trajao je do polovine avgusta, kada je ugušen jakom italijanskom ofanzivom. Borbe su nastavljene daleko nakon toga.

Ustanak je izbio 13.7. 1941. godine, neposredno nakon početka formiranja proitalijanske crnogorske vlade. Ustaničke formacije su, koristeći iznenađenje, napale italijanske snage, zadale im teške gubitke i preuzele vlast nad mnogim oblastima Crne Gore.

Od 1941. do 1945. godine u NOR-u je poginulo 250 Pipera, a od toga broja 111 nije imalo više od 25 godina.

Teritorija plemena Pipera obuhvata prostor od razvalina stare Duklje do Trmanje, Štitova Lukavice i Martinića.

Trinaesti jul danas se obilježava kao Dan državnosti Crne Gore.

Prilog: Tatjana Perović

EFENDIJA KADRIBAŠIĆ

Islamski vjernici danas su počeli obilježavanje Ramazanskog bajrama.

U Pljevljima je svečanost održana u sve četiri džamije, uz ograničen broj vjernika i obavezno pridržavanje mjera prevencije, poput fizičke distance i obaveznih maski.

Obilježavanje Ramazanskog bajrama u Pljevljima počelo je klanjanjem Bajram namaza u sve četiri džamije.

Bajramsku svečanost u Husein pašinoj džamiji predvodio je i održao hutbu Samir efendija Kadribašić glavni imam pljevaljskog medžlisa.

“U toku ramazana svaki napor nam je bio sladak. Skoro, pa fizički smo osjećali tu ljepotu u prsima koja se osjeti samo nakon obaljenog ibadeta, iftara ili dobrog učinjenog djela, bio to makar osmijeh ili lijepa riječ. Nakon Bajrama nastavimo makar približnim intenzitetom sve naše ibadete, zajednička okupljanja u džematu, akcije i druženja”, poručio je glavni imam medžlisa Pljevlja.

Efendija Kadribašić u hutbi je poručio vjernicima da imaju razloga za radost.

“Radujmo se jer smo svoje duše oplemenili, razgalili sa bistrog izvora objave napojili i riječima Poslanika nadahnuli. Danas je radost postača, iskrenih Alahovih robova koji se nadaju Njegovom rahmetu, milosti, magfiretu-oprostu i oslobođenju od vatre džehenemske”, poručio je efendija Kadribašić.

Nakon molitve vjernici praznik obilježavaju u krugu porodice.

Ramazanski bajram jedan je od dva najveća islamska praznika. Praznuje se tri dana, a vjernici ga, dočekuju radosno, na isteku svetog mjeseca Ramazana kao krunu posta, tokom kojeg su se uzdržavali od jela, pića i loših misli.

Dejan Kandić, TVCG

KOPRIVICA

U Crnoj Gori se očekuje uzavrela politička scena i predizborna kampanja, kao i dublje nacionalne i vjerske podjele, ocijenio je nezavisni novinar Veseljko Koprivica.

“Kriza izazvana koronavirusom imaće negativan uticaj na crnogorsku ekonomiju, zbog čega će nastati mnogi problemi”, rekao je Koprivica agenciji Mina.

On je ocijenio da će koronavirus posebno negativno uticati na turizam, jednu od glavnih privrednih grana, zbog čega će doći do pada standarda, novog zaduživanja, rasta nezaposlenosti i siromaštva.

“To će svakako još više iskoristiti prosrpski orijentisana opozicija koja odavno pravi haos u državi, tako da je realno očekivati uzavrelu političku scenu i predizbornu kampanju, još dublje nacionalne i vjerske podjele, koje, kako se uvjeravamo ovih dana, vatreno forsira Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, uz jaku logistiku iz Srbije”, rekao je Koprivica.

Komentarišući uticaj krize na međunarodne odnose u regionu, on je rekao da je poznato da, poslije svih političkih, ekonomskih i drugih kriza, jačaju desnica, nacionalizam i razni konflikti između država.

“Pošto toga već imamo na pretek u našem regionu, onda je logično da će protagonisti takvih retrogradnih pojava iskoristiti ovu pandemiju da taj trend raste do neslućenih granica. Zbog toga će biti usporene i evrointegracije država koje pretenduju da postanu članice Evropske unije (EU)”, kazao je Koprivica.

On je rekao da su odnosi između država u regionu daleko od normalnih, navodeći kao primjer odnos Hrvatske i Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BiH) i Crne Gore i Srbije.

Prema njegovim riječima, pandemija će uticati i na izborne procese u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, koji su zbog nje odgođeni, kao i na izbore u Crnoj Gori i BiH.

“Moćnici će i dalje uzurpirati vlast i ponašati se kao da su ovo njihove privatne države, imaćemo autokrate i sanjati demokratiju, insititucije će još više biti zarobljene, mediji većinom ostati bilteni vlasti, većina građana živjeće u još većoj bijedi”, kazao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, koronavirus ubrzano mijenja globalnu političku situaciju.

“Zatvaraju se državne granice, optužuju se međusobno predsjednici država, poremećni su diplomatski odnosi, prijeti se raznim sankcijama, imamo neku varijantu hladnog rata koji može preći i u pravi ratni sukob”, kazao je Koprivica.

On je podsjetio da svijet, kako to tvrdi Svjetska banka, ulazi u recesiju, “s tim što će, kao i uvijek, nastradati siromašne zemlje”.

“Uslijediće, bez sumnje, velike strukturalne promjene, a eksperti se čak pitaju hoće li pandemija poništiti globalizaciju. U ovom iščašenom svijetu sve je moguće. Dugo će se, kako su to već mnogi rekli, vrijeme u svjetskim razmjerama mjeriti do koronavirusa i poslije njega”, kazao je Koprivica.

Govoreći o uticaju krize na oblast međunarodnih odnosa, on je naveo da to mogu da predvide eksperti za međunarodne odnose.

“Na osnovu relevantnih informacija i intervjua koje sam imao sa stručnjacima raznih profila iz Sjedinjenih Američkih Država, Rusije Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Švedske, Italije, Španije, Luksembruga, može se zaključiti da ništa više ni u međunarodnim odnosima neće biti kao što je bilo”, rekao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, akcenat se, uz prethodno, stavlja na diplomatiju i ekonomiju.

“Izvjesno je da novi globalni ekonomski sistem nosi ogromne rizike i da će se snažno reflektovati na odnose među državama, kao što je to bilo poslije dva svjetska rata. Moćni će sve ovo lakše preživjeti i opet držati u kolonijalnom odnosu siromašne zemlje i tako će se formirati neke nove međunarodne organizacije i podjele u svijetu”, kazao je Koprivica.

On se osvrnuo i na poimanje uloge EU tokom pandemije koronavirusa, navodeći da se pokazalo da Unija pomaže uglavnom moćne i da je izostala očekivana solidarnost sa državama izvan nje.

Kako je kazao, nedovoljna pomoć Italiji jedan je od znakova nove politike Unije.

“Posebno će ostati zapamćeno da je EU zabranila izvoz medicinske zaštitne opreme u druge države. Mnoge evropske države kritikovale su je da ih je iznevjerila i da nije bila na visini zadatka kad je riječ o njenoj pomoći za vrijeme pandemije”, kazao je Koprivica.

On smatra da će se zbog toga desiti da se neke zemlje, potencijalne nove članice, “okrenu od nje”.

“Mnogi analitičari tvrde da je EU pred raspadom”, upozorio je Koprivica.

Govoreći o uticaju krize na jačanje populizma, nacionalizma i desnice, on je kazao da globalna ekonomska kriza stvara plodno tlo za nacionaliste i populiste u mnogim zemljama širom svijeta, pa i u regionu.

On je kazao da je Srbija, pod “dikatorskom” vlašću Aleksandra Vučića, toliko podijeljena da je na pragu sukoba između obespravljenih građana.

“BiH prijeti podjela na tri nacionalna entiteta, služi se misa u Sarajevu ustaškim zločinicima, Dodik najavljuje da će Republiku Srpsku pripojiti Srbiji, u Sloveniji je na vlasti desničar Janez Janša. Teško je očekivati da će to izaći na dobro”, zaključio je Koprivica.

ČESTITKA MEDENICE

Povodom Ramazanskog bajrama, čestitke vjernicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori je uputila predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medeniva.

“Želim vam da bajramske dane dočekate u zdravlju, ljubavi i miru. Radost, koju sa vama dijelimo u predstojećim danima je sveta potvrda međuvjerskog sklada, uzajamnog uvažavanja i prijateljstva u našoj zajednici. U ime očuvanja te tradicije, primite moju čestitku: Bajram šerif mubarek Olsun”,poručila je Medenica.

MILAN RADOVIĆ

Crna Gora imala je pasivan proces suočavanja sa prošlošću, zbog čega je potreban pristup koji će obuhvatiti sve odgovorne za ratne zločine, od onih koji su naređivali do onih koji su ih izvršavali, kazao je programski direktor Građanske alijanse Milan Radović.

„Uglavnom su optuživani najniži u lancu odgovornosti. Zato imamo situaciju da je za najviše ratne zločine optužen kuvar“, naveo je Radović.

On je ocijenio da je Crna Gora imala pasivan proces suočavanja sa prošlošću.

„Potreban nam je pristup koji će obuhvatiti sve odgovorne, od onih koji su naređivali do onih koji su izvršili ratne zločine. Podsjećam da za četiri ratna zločina imamo samo jednu pravosnažno osuđujuću presudu“, kazao je Radović agenciji Mina.

Kako je naveo, istina, činjenice i svjedočenja počinju da se gube.

„Zbog toga smo odlučili da osnujemo Informaciono dokumentacioni centar. Važno je da se sve dostupne činjenice sačuvaju i budu korišćene, kako za sudske postupke, tako i za istraživanja, svjedočenja i opomene budućim generacijama“, rekao je Radović.

Njihov projekat, kako je naveo, značajno uključuje mlade koji nijesu imali odgovornost za ono što se desilo devedesetih, ali danas imaju odgovornost da se bave tim činjenicama i traže odgovornost za svaki počinjeni zločin, bez obzira na nacionalnu pripadnost počinilaca.

„Pravosnažno osuđujuđe presude treba da budu istina u obrazovnom sistemu, jer imamo situaciju da mnogi naši građani, posebno mlađi ne znaju ništa o onome što se događalo devedesetih, ili to „znanje“ dolazi iz kuće po principu naši i njihovi, gdje se naši veličaju, a njihovi proglašavaju ratnim zločincima“, dodao je Radović.

Zbog toga je, kako je naglasio, važno istinsko suočavanje sa ratnom prošlošću, jer se samo na takav način grade temelji za budući zajednički život i garancije da se to više neće ponavljati.

„Koliko je to važno i koliko je nacionalizam prisutan govore nam situacije iz bilo koje sfere društvenog života. Imamo brojne primjere nacionalizma, koji su rezultirali ispoljavanjem nasilja prema pripadnicima manjinskih naroda“, dodao je Radović.

Informaciono – dokumentacioni centar će prikupljati relevantna dokumenta u vezi sa ratnim zločinima počinjenim u Crnoj Gori, sa svim izjavama, optužnicama, presudama i drugim izvorima vezanim za ratnu prošlost tokom devedesetih godina.

REFORMISANI MODEL

Metalurško – tehnološki fakultet Univerziteta Crne Gore predvidio je prijemni ispit za upis na master studije koje se ove godine upisuju prvi put po modelu reformisanih studija u trajanju od dvije godine, saopštila je dekanica fakulteta Mira Vukčević. Primljenim studentima biće omogućeno i besplatno studiranje .

„Prijemni ispit će biti u vidu testa sa odgovarajućim odnosom ponuđenih i slobodnih odgovora. Pitanja testa će biti grupisana u tri ključne naučne oblasti za svaki studijski program, a rezultati testa će činiti 40 odsto ukupnog broja osvojenih bodova. Ostatak će zavisiti od uspjeha studenta na osnovnim studijama“, kazala je Vukčević.

Prohodnost na master studije, dodaje ona, biće ista kao i do sada tj. moći će da ih upišu studenti sa završenim matičnim osnovnim studijama za taj master studijski program kao i studenti sa završenim osnovnim studijama  vrednovanim sa  mininomum 180 kredita na istim ili srodnim tehničkim fakultetima.

„Studenti, već sada, pokazuju veliku zainteresovanost, tim prije što prvi put organizujemo master studije na primijenjenom studijskom programu Zaštita životne sredine. Interes ne pokazuju  samo studenti koji sad završavaju treću godinu osnovnih studija na matičnom Fakultetu, nego i studenati sa drugih srodnih fakulteta. Činjenica da će primljenim studentima biti omogućeno besplatno studiranje na master studijama, doprinosi tom interesu“, kazala je Vukčević.

„Ove godine, Metalurško – tehnološki fakultet će raspisati mjesta na dvogodišnjem masteru za sva tri studijska programa: Metalurgija i materijali, Hemijska tehnologija i Zaštita životne sredine i to 20, 30 i 40 kandidata respektivno. Broj traženih kandidata je prilagođen prostornim i drugim uslovima na osnovu kojih je i izdata licenca za master studije“, najavila je dekanka Vukčević.

Ona posebno ističe da se svi master radovi na Metalurško – tehnološkom fakultetu rade kao složena eksperimentalna istraživanja.

„U tom smislu, idući u susret ovom upisu, MTF je u prethodnom trogodišnjem periodu ozbiljno poradio na osavremenjavanju i popunjavanju istraživačke infrastrukture kako bi laboratorije pripremio za dolazak većeg broja studenata koji će se baviti istraživačkim radom. Kupljeno je nekoliko komada krupne istraživačke opreme, naročito u domenu instrumentalnih tehnika, kao  i srednje i sitnije opreme, tako da su se stvorili dobri uslovi za istraživački rad“,kazala je Vukčević .

Veliki broj novih master radova, svakako, će, zaključuje ona, tražiti pojačan angažman, ne samo administracije u organizacionim jedinicama već i na nivou tijela Univerziteta koja se bave pitanjem master studija.

VLADA SAOPŠTILA

Grupa od deset naših pomoraca, vratila se kasno sinoć u Crnu Goru u okviru programa povratka pomoraca koji sprovode ministarstva unutrašnjih i vanjskih poslova, saopšteno je iz Vlade. Kako je pojašnjeno, svi pomorci, su smješteni u karantin u Institutu dr Simo Milošević.

Pomorci, koji su plovili za više kompanija, dvojica na teretnim brodovima, a osmoro na stranim kruzerima, doputovali su preko Amsterdama, Frankfurta, Zagreba i Dubrovnika. 

U Crnu Goru su ušli na Graničnom prelazu Debeli brijeg.

“Od izbijanja pandemije novog koronavirusa u Crnu Goru su se u okviru programa koji sprovode ministarstava unutrašnjih i vanjskih poslova vratila 323 naša pomorca”, saopšteno je iz Vlade.

BAJRAMSKE ČESTITKE

Većina političkih partija u Crnoj Gori čestitala je Ramazanski Bajram, vjernicima islamske vjeroispovjesti kao i Reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću.

Socijalistička narodna partija Crne Gore čestitala je svim vjernicima islamske vjeroispovijesti Ramazanski bajram, njihov veliki praznik.

“U tom duhu, želimo vam puno dobrog zdravlja, sreće i napretka, da ih dijelite najprije sa svojim najbližima, a onda i sa cijelim društvom. Jer naša zajednička kuća Crna Gora može biti srećna i uspješna samo ako smo svi zajedno u njoj srećni i zadovoljni”, poručuju iz SNP-a.

Vjernicima žele da bajramske dane provedu okruženi svojim najmilijima.

“Kako bi, kao i svi mi, skupili dovoljno snage da zajedno prebrodimo sve nevolje koje su nas snašle i one koje nas očekuju. Srećan vam praznik”, stoji u čestitki SNP CG.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović čestitao je vjernicima Ramazanski bajram.

„Svim pripadnicima islamske vjeroispovijedi u ime Hrvatske građanske inicijative i svoje osobno ime čestitam Ramazanski bajram. Neka univerzalne vrednote koje navješta ovaj blagdan budu vodilja u izgradnji suživota i zajedništva svih u Crnoj Gori. Neosporan je doprinos Islamske zajednice u multikulturalizmu crnogorskog društva i kao takva dodatno bogati i jača temelje Crne Gore. Provedite ove blage dane u miru, slozi i ljubavi”, poručio je Vuksanović.

Predsjednica Socijalista Crne Gore Snežana Jonica poželjela je da ovaj uzvišeni praznik podstakne ono najvrednije u nama oličeno u dobroti, povjerenju i toleranciji.

“Njegujući zajedništvo i ljepotu različitosti, učvršćujemo vjeru u napredak i gradimo pravi put za srećnu budućnost naše Crne Gore, kaže se u čestitki Jonice. Želim vam da ramazanski Bajram provedete u miru, dobrom zdravlju, blagostanju, uz ličnu i porodičnu sreću, zajedno sa svim ljudima dobre volje”, istakla je Jonica.

Predsjednik Srpske Alternative Svetislav Perišić, uputio je danas čestitku reisu Rifatu Fejziću i svim građanima Crne Gore islamske vjeroispovijesti, povodom Ramazanskog Bajrama.

On je istakao da je to praznik radosti za sve vjernike i ljude dobre volje, te da predstavlja nadahnuće za obnovu istinskih vrijednosti i promociju univerzalnih poruka, prije svega mira, solidarnosti, tolerancije i međusobnog poštovanja.

“Želim Vam da ove svete dane provedete u dobrom zdravlju, radosti i blagostanju u krugu svojih porodica”, naveo je Perišić.

“MUZIKA U SVA SRCA”

Kroz projekat “Muziku u sva srca”, Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić“, dodijeljen je štampač na Brajevom pismu sa neophodnim softverom, sajt za učenje gitare biće preveden na crnogorski jezik do ljeta, a dobrobit od projekta imaće svi zainteresovani.

To je kazao gitarista i direktor Crnogorskog gitarističkog centra, Radoš Malidžan, navodeći da ta organizacija, kroz projekt „Muziku u sva srca“ koji je pobijedio na konkursu „Za svako dobro“, radi na inkluziji u muzičko obrazovanje djece sa oštećenjem i trajnim gubitkom vida.

„Projekat obuhvata tri segmenta: nabavku neophodne opreme, razvoj i prevod sajta za učenje gitare, koji je namijenjen slijepima i distribuciju svih didaktičkih materijala“, rekao je Malidžan.

Sajt za učenje gitare www.letsplayguitar.org prvi je takve vrste u svijetu, a na crnogorski jezik biće preveden do kraja školske godine.

„Sajt sadrži audio lekcije o sviranju, notnim zapisima na Brajevom pismu, zvučne primjere i sve materijale u PDF-u i na Brajevom pismu. Da bi sajt koristili svi zainteresovani – i učenici, i nastavnici, i samouki potrebno je omogućiti im da dođu do materijala na Brajevom pismu“, kazao je Malidžan.

Iz tog razloga je nabavljen i Školi „Vasa Pavić“ dodijeljen štampač na Brajevom pismu.

Direktorica Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić” Zoja Đurović, istakla je da su toj školi, u kojoj radi oko 150 profesora, i koja je rasadnik kulture i talenata, prijeko potrebni projekti poput „Muziku u sva srca“.

„Mislim da se dugo godina nije o tome mislilo. Tako da sam zaista srećna što je naš mladi kolega Radoš Malidžan sve ovo pokrenuo. Radujemo se što smo djeci vratili osmjeh i što će dobrobiti projekta moći da koriste svi učenici i profesori iz Crne Gore“, poručila je Đurović.

Koordinator konkursa „Za svako dobro“ i PR Crnogorskog Telekoma Matija Otašević, podsjetio je da je glasovima građana projekat “Muziku u sva srca” dobio podršku na konkursu “Za svako dobro”.

“To projektima poput ovog daje posebnu težinu i vrijednost jer pokazuje da građani prepoznaju značaj obrazovanja i socijalne inkluzije. Na prošlogodišnjem konkursu dominantno smo podržali projekte iz oblasti obrazovanja, a posebno nam je drago što ovaj projekat, osim obrazovanja, podrazumijeva i socijalnu i digitalnu inkluziju”, istakao je Otašević.

Projekat „Muziku u sva srca“, podržan kroz konkurs Crnogorskog Telekoma „Za svako dobro“, realizuje se u saradnji sa Muzičkom školom „Vasa Pavić“ i Savezom slijepih, a prijatelji su i Crnogorska komercijalna banka, Radio Homer, Digital DAB, Škola za strane jezike Double L i Montenegro magazin.