SKUPŠTINA KONSTATOVALA OSTAVKU

Članica Državne izborne komisije Ljiljana Radonjić podnijela je danas ostavku koju je obrazložila ličnim razlozima.

Ona je na tu funkciju imenovana na predlog Demokratske partije socijalista.

“Zahvaljujem se na ukazanom povjerenju”, navela je ona u obrazloženju ostavke upućene crnogorskom parlamentu.

Skupština je konstatovala ostavku čime joj prestaje dužnost članice DIK-a i zadužila Administrativni odbor da pokrene proceduru.

PODGORICA

Dom zdravlja Podgorica u potpunosti je normalizovao svoj rad, tako da je od danas ponovo otvoreno šest zdravstvenih objekata (Studenska ambulanta, Novo Zabjelo, Centar, objekti u Jerevanskoj ulici, Zagoriču i Gornjoj Gorici), koji su u toku epidemije korona virusom bili privremeno zatvoreni, na osnovu preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela.

Iz Doma zdravlja Podgorica dodaju da je normalizovan i rad zdravstvenih objekata u Tološima i na Zlatici, koji su proteklih mjeseci bili prenamijenjeni za Kovid “ambulante za odrasle i djecu.

“Obavještavamo građane da od danas mogu svoje zdravstvene usluge ostvariti kod svog izabranog doktora u zdravstvenim objektima u kojima su i prije epidemije korona virusom ostvarivali zdravstvenu zaštitu”, navodi se u saopštenju.
　　　　

PRIKLJUČILI SE AKCIJI

Ministar odbrane Predrag Bošković sa načelnikom Generalštaba, brigadnim generalom Dragutinom Dakićem i saradnicima iz MO i Vojske Crne Gore učestvovao je u akciji “Ministri daju krv”. Kako bi se pomoglo ponovnom uspostavljanju normalnog funkcionisanja zdravstvenog sistema, pored ministra i načelnika, krv je dalo 130 službenika Ministarstva odbrane i pripadnika Vojske Crne Gore.

Iz MO su kazali da je Bošković dobrovoljni davalac krvi srednjoškolskih dana. Bošković je danas poručio da je to jedna od najhumanijih akcija.

“Ovo je dužnost svakog građanina Crne Gore, jer nikada ne znamo kada možemo doći u situaciju da nam nečija krv spasi život”, istakao je Bošković.

On je kazao da su Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore, koji su ove godine započeli akciju davanja krvi, i ovog puta pokazali da su tu za svoje građane.

“Imajući na umu da sam na čelu jedne institucije koja je uvijek znala da se odredi prema potrebama građana i države, tako je i danas. Tu smo kako bi ovim gestom iskazali koliko Vojska Crne Gore i Ministarstvo odbrane poklanjaju pažnju, prije svega pomoći civilnim institucijama, u rješavanju veoma izazovnih situacija”, poručio je ministar.

Akcija dobrovoljnog davanja krvi pokrenuta je, prema riječima načelnice Službe za kolekciju krvi Nele Eraković, zbog toga što je epidemija značajno istrošila zalihe krvi. Kaže da je u odnosu na isti period prošle godine sada sakupljeno 60 jedinica krvi manje.

“Zahvaljujem se ministru koji je stalni davalac i koji je započeo akciju doborovoljnog davanja krvi. Sa kampanjom smo počeli prošle godine i nadamo se da će preći u tradiciju. Događa se između dva važna praznika – 11.maj, Nacionalni Dan doborovoljnih davalaca krvi i 21.maj Dan nezavisnosti”, kazala je Eraković.

Ona je poručila kako vjeruje da će akcija podstaći mnoge građane, koji se dobro osjećaju i koji su zdravi da postanu dio porodice doborovoljnih davalaca krvi.

BROJNI PROBLEMI

Bankarske usluge i same banke ostale su u potpunosti nepristupačne za osobe sa invaliditetom, saopšteno je iz Saveza slijepih Crne Gore.

“Bez sumnje, možemo reći da su banke u cjelosti nepristupačne osobama sa invaliditetom, kako fizički, odnosno prostorno, tako i u odnosu na bankarske sisteme komunikacije sa klijentima, aplikacije za elektronsko bankarstvo, bankomate koji nemaju govornu podršku za osobe oštećenog vida i ne nalaze se na odgovarajućoj visini za korisnike invalidskih kolica i osobe nižeg rasta, registracione brojeve za pristupanje šalteru, što je u suprotnosti sa legislativom Crne Gore”, poručuju iz Saveza slijepih.

Kažu da je takvo postupanje banaka je u suprotnosti sa članom 21 Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, kao i sa Ustavom Crne Gore.

Zato je u okviru projekta koji realizuje CEZAP u partnerstvu sa Savezom slijepih CG „Svi smo stvoreni smo jednaki-zaštita prava potrošača osi“ održan sastanak sa Bankarskim ombudsmanom, poslije koga je upućena inicijativa Udruženju banaka u cilju nalaženja tehničkih rješenja za prevazilaženje problema, na koju još uvijek nijesu stigli odgovori.

“Taktilne staze, pristup parkingu i nepostojanje govorne podrške najčešći su problemi koji pogađaju bankarski sektor, kao i sektor informaciono-telekomunikacionih mreža. Važno je napomenuti da su neke banke pristupile rješavanju ovog problema postavljanjem taktilnih staza”, navodi se u saopštenju.

U okviru projekta sprovedeno je istraživanje „Prava potrošača osoba sa invaliditetom- prepreke i preporuke“, a jedan od segmenata je i stanje u bankarskom i sektoru e-usluga. 

Istraživanje je pokazalo da je usluge bankomata koristilo svega 55,5%. U odnosu na prepreke, upotrebom bankomata zadovoljno je svega 2,25% ispitanika, a odlaskom u banku 2,67%.

Predlaže se izrada standarda za postavljanje bankomata, koji bi sadržali djelove koji se odnose na visinu postavljenog bankomata, omogućavanje nesmetanog prilaza, govornu podršku.

“Potrebno je raditi na uklanjanju barijera prilikom dolaska i boravka u bankama. Učiniti sve banke apsolutno pristupačnim za sve osobe sa invaliditetom, kako fizičkim, tako i senzornim, jer svi klijenti banaka trebaju imati ravnopravan tretman i dostupnost bankarskih usluga pod jednakim uslovima”, poručuju iz Saveza slijepih Crne Gore.

HRAPOVIĆ

Panademija koronavirusa pokazala je da je više nego ikada važno da ulaganja u zdravstvene sisteme ostanu visoko pozicionirana u zvaničnim političkim planiranjima, čime se doprinosi zdravlju i dobrobiti stanovništva, kazao je ministar zdravlja Crne Gore, Kenan Hrapović tokom 73. zasijedanja Svjetske zdravstvene skupštine koja se juče i danas održava u Ženevi.

Hrapović je govorio u ime devet država članica zdravstvene mreže jugoistočne Evrope, kojom Crna Gora predsjedava od 1.jula 2019. godine.

“Pandemija Kovid-19 snažno je pogodila zemlje sa srednjim dohotkom otkrivajući nam da je suština zdravstva ulaganje, a ne trošak”, poručio je Hrapović tokom video zasijedanja SZO skupštine na kojoj je učestvovalo oko 300 delegata.

On je zahvalio na kontinuiranoj podršci koju je SZO pružala Crnoj Gori u borbi protiv pandemije Koviod 19 (detekcija, mitigacija, prevencija i suzbijanje obolijevanja uz komunikaciju rizika).

“Ukupno su realizovane tri ekspertske posjete SZO – jedna koja se bavila ocjenom spremnosti sistema da reaguje u vanrednoj situaciji, druga procjenom kliničkih kapaciteta i postupanja sa eventualno oboljelima, i treća – labaratorijskih kapaciteta i praksi Instituta za javno zdravlje. Od strane SZO eksperata ocijenjeno je da je Crnogorski zdravstveni sistem spreman da odgovori izazovu”, kazao je Hrapović.

Ministar je dodao da je Crna Gora, slijedeći preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, jedna od rijetkih zemalja koja je počela uvođenje mjera za sprečavanje importacije novog koronavirusa prije pojave prvog slučaja obolijevanja što je, kako je kazao, rezultiralo time da je naša zemlja među posljednjima u Evropi imala importaciju virusa na svojoj teritoriji i dodao da su na to izuzetno ponosni.

“Crna Gora je 17.marta potvrdila prva dva slučaja inficiranja novim koronavirusom. Formirani su karantini, privremene bolnice na osnovu razrađenih scenarija. Uspjeli smo da razvučemo epidemijsku krivu kako ne bi došlo do opterećenja zdravstvenog sistema.Veoma važnim smatram za istaći da je našem odgovoru na Kovid 19 posebno doprinijela dobro pripremljena i realizovana komunikacija o riziku. Od početka januara, zdravstveni sistem je blagovremeno informisao građane o rizicima i pripremao javnost na nadolazeću epidemiju. Prema poslednjem istraživanju 95% crnogorskih građana smatra da je dobro informisano o novom virusu korona”, kazao je Hrapović.

Ministar je kazao i da su svi pokazatelji na strani dobro odrađanog posla koji potpisuje crnogorski zdravstveni sistem.

CDT

Centar za demoktarsku tranziciju, prateći izloženost dezinformacijama u za vrijeme pandemije virusa korona ocijenio je da su ključni mediji u Crnoj Gori položili ispit izvještavanja u javnom interesu, dok, s druge strane država još nema konkretnih demokratskih mjera za suzbijanje lažnih vijesti. Ocjena je i da je aktivan učesnik na polju dezinformacija bila crkva koja, kako se navodi, nije prezala od davanja savjeta koji su mogli negativno uticati na zdravlje građana.

CDT pratio je izloženost dezinformacijama u posljednjih 100 dana u vezi sa virusom korona.

Kako se navodi u analizi, ključni mediji u Crnoj Gori su, generalno gledano, položili ispit izvještavanja u javnom interesu. Na oba polja: informisanja građana i sprečavanja širenja dezinformacija.

“Ovo nije bilo lako postići budući da su redakcije radile u veoma ograničenim uslovima i pod stalnim pritiskom različitih dešavanja”, navodi se u analizi.

“U toku rada ovih medija bilo je, naravno, nekoliko propusta ali se ne može rećida ih je bilo ko pravio želeći da stvara određeni lažni narativ ili lažnu predstavu stvarnosti, već da su oni proizvod greške u radu, nedostatka uredničkih kapaciteta ili potrebe za većom čitanošću”, saopšteno je iz CDT-a.

Kada je riječ o reaciji države ocjena CDTa je da iako problem dezinformisanja u medijskom prostoru Crne Gore traje godinama, još  nema konkretnih demokratskih mjera za njihovo suzbijanje.

“Za razliku od pandemije, reakcija državnih organa na infodemiju je bila očekivana: bitno je bilo da se, pod izgovorom zaštite javnog zdravlja, zaštite Vladini interesi, bez obzira na posljedice po demokratske vrijednosti društva tj. slobodu izražavanja, ambijent u kome mediji rade, selektivnost u primjeni represivnih mjera ili gušenje kritičke misli”, navodi se u analizi.

Širenje neprovjerenih i netačnih informacija išlo je, slično vremenu prije pandemije, u dva ključna pravca: prvi, znatno intenzivniji, gdje je većina dezinformacija dolazila izvan našeg medijskog prostora i drugi čiji su akteri bili iz Crne Gore.

“Uzroci su, prije svega, geopolitički i vezani su za komunikacione strategije i taktike globalnih političkih igrača. Oni su se, na svoj način, potrudili da nam iz svog ugla “objasne” uzroke i posljedice pandemije. Sve je ovo pratilo mnoštvo teorija zavjere, pseudonaučnih tvrdnji, antivakserskih stavova i guranja (podmetanja) političkih agendi pod plaštom pandemije”, saopšteno je iz CDT-a.

Nakon ovoga, tu su i politički uzroci koji se tiču ustaljenog načina komuniciranja na regionalnom i državnom nivou.

“Na državnom nivou smo imali dezinformisanje u cilju sprovođenja političke agende podrivanja izvornih vrijednosti zapadnih demokratija (anti EU i anti NATO lažni narativi), omalovažavanje onoga što je Crna Gora uradila u borbi protiv virusa ili prosto aktivnosti koje bi trebale spriječiti da ova krene putem prosvijećenih zajednica”, navodi se u saopštenju CDT-a.

Ističu da je i crkva imala aktivnu ulogu.

“Aktivan akter na ovom polju bila je i crkva koja, u želji da sačuva političku poziciju prije pandemije, kroz borbu za “vjerska prava”,  nije prezala od davanja savjeta koji su mogli negativno uticati na zdravlje građana”, pokazalo je istraživanje.

Senzacionalizam i teorije zavjere donose veliki broj klikova pa nije zanemarljiv ni ekonomski momenat jer su, kako kažu iz CDT-a,  dezinformatori imali priliku da, u ovim vanrednim prilikama, čak i dodatno zarade.

“I na kraju, tu je i potreba za isticanjem, odnosno povećanjem uticaja pa i to jeste jedan od neizostavnih uzroka infodemije kod nas”, navodi se u saopštenju.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je kroz projekat Raskrinkavanje.me pripremio i objavio 80 ocjena, u kojima su tretirali preko 400 medijskih tekstova, priloga i manji broj postova na društvenim mrežama.

“U analizama je obuhvaćeno čak 150 medija koji su napravili neku vrstu “prekršaja”, onako kako to definiše naša metodologija”, navodi se u saopštenju.

Kaži da fizički nije bilo moguće uraditi monitoring svakog članka, priloga ili objave, pa je moguće da im je nešto i promaklo.

“Ali ono što je važno je da su najvažniji primjeri dezinformacija detaljno obrađeni”, navodi se u saopštenju.

Ključnu pomoć u radu su im pružili svjesni građani  koji su se i direktno uključili kroz “prijavljivanje” sumnjivih vijesti koje je CDT obrađivao.

“I važni mediji su podupirali naše napore kroz prenošenje naših analiza i zaključaka, i profesionalan odnos prema našem radu”, saopšteno je iz CDT-a.

BOŠKOVIĆ

Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore uključili su se u akciju dobrovoljnog davanja krvi.

Ministar odbrane Predrag Bošković pozvao je sve građane, bez obzira na to gdje rade, da se uključe u akciju.

“Od srednjoškolskih dana sam dobrovoljni davalac krvi. Mislim da je to tužnost svih nas, a ne obaveza”, poručio je Bošković za TVCG.

Pripadnici vojske i MO, svi oni koji mogu daće ovih dana krv, a i ostale institucije će se na sličan način uključiti u akciju.

Dr Nela Eraković kazala je da će se u akciju nakon Ministarstva odbrane, uključiti i ministarstva sporta i zdravlja.

“U prethodnom periodu zalihe krvi su za oko 6% smanjene, polako krećemo sa planom prikupljanja krvi i ovakave akcije prilika da prikupimo nove zalihe”, kazala je Eraković.

TRAŽE BOLJU ZAŠTITU

Prošle godine u Crnoj Gori evidentirano je 279 napada na policijace, od čega je 218 napada kvalifikovano kao prekršaj, a 61 kao krivično djelo, kazao je predsjednik Sindikata policije Mladen Šuškavčević.

On navodi da se policajci najčešće suočavaju sa omalovažavanjem, vrijeđanjem, ali i fizičkim napadima. 

Na drugoj strani, kako podsjeća Šuškavčević, postupanje policiji kontroliše Unutrašnja kontrola rada policije, koja je odgovorna direktno ministru i direktoru.

Šuškavčević poručuje i da Sindikat neće prihvatiti da policijski službenici budu nezaštićeni.

“Postojeća regulativa ne daje dovoljno prostora i dovoljan stepen zaštite policijskih službenika. To je posljedica ukidanja određenih policijskih ovlašćenja i mi nastojimo da u novom zakonu implementiramo te slučajeve, kada treba raditi na zaštiti policajaca”, naveo je Šuškavčević, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

UCG

Rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Nikolić za sada je jedini kandidat za tu funkciju. On je do juče, kako saznaju Dnevne novine, jedini predao dokumenta.

Izborna komisija, koju je imenovao Upravni odbor, razmotriće pristigle programe kandidata, i to je rok ostavljen za eventualne kandidature koje bi mogle stići naknadno poštom.

Podsjetimo, Nikolić je izabran 2017. godine nakon što je smijenjena profesorica Radmila Vojvodić, zbog stava da Visoka medicinska škola u Beranama treba da bude preseljena u Podgoricu.

Nikoliću bi ovo bio drugi rektorski mandat. Rektora bira Upravni odbor iz reda redovnih profesora, a na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja Univerziteta.

Postupak izbora rektora sprovodi izborna komisija od pet članova, koje imenuje Upravni odbor.

Izborna komisija Senatu dostavlja na mišljenje programe kandidata čije su prijave blagovremene i potpune.

Nakon toga, prema Statutu Univerziteta, izborna komisija dostavlja Upravnom odboru izvještaj i mišljenja o kandidatima, i sprovodi tajno glasanje.

Mandat rektora traje tri godine.

U KOLAŠINU

I pored toga što je lokalna uprava započela pripremu Programa za sprovođenje kontrole populacije pasa, pitanje pasa lutalica u gradu na Tari je i dalje otvoreno. Posljednji slučaj, kada je prije neki dan haski lutalica ujeo dijete u gradu, još jedna je opomena da se ovo pitanje mora ubrzano rješavati.

Iz lokalne uprave su DN saopštili da je pas koji je ugrizao dijete najprije bio stavljen na posmatranje, a kasnije je prebačen u prihvatilište u Kolašinu.

“Pas lutalica koji je napao dijete je izdvojen. Najprije je smješten u veterinarsku ambulantu, a nakon toga je prebačen u prihvatilište za pse. Riječ je o napuštenom haskiju, koji je mjesecima bio prepušten ulici”, saopšteno je DN iz Opštine Kolašin, dodajući da problem sa psim lutalicama u tom gradu nije jedinstven, već ga imaju i druge opštine.

Lokalna uprava je ranije počela sa pripremom Programa za sprovođenje kontrole populacije pasa u želji da tim dokumentom obezbijede potrebne informacije kao osnovu za dalje praktične i operativne postupke.

“Pripremajući Program za sprovođenje kontrole populacije pasa došli smo do okvirnih podataka da je do sada na teritoriji opštine Kolašin čipovano 600 vlasničkih pasa. Ukupna populacija vlasničkih pasa se procjenjuje na oko 1.800. Broj napuštenih pasa na ulicama koji imaju tretman lutalica je teško predvidjeti. Procjenjuje se da je na seoskom području oko 50 pasa lutalica, u gradu i prigradskom području oko 100, dok ih je u prihvatištu oko 170”, kazali su iz Opštine Kolašin.

Cijeneći, kako dalje ističu, da je prihvatilište za pse koje je organizovala Danijela Vuksanović jedan od načina da na kolašinskim ulicama i ostalim prigradskim i seoskim prostorima bude manje pasa lutalica, sa pozicije lokalne uprave su, kako kažu, pomagali organizaciju, odnosno podržali na neki način opstanak prihvatilišta.

“Činili smo to u situacijama kada bi nam se obratila za pomoć. Prema navodima u zahtjevu, pomoć je dominantno tražena za nabavku hrane za pse lutalice. Pomoć nije imala neku ugovorenu mjesečnu dinamiku. Za NVO ‘Rikijevo carstvo, čiji je osnivač Vuksanović, budžetom za 2020. godinu je planirano 2.500 eura. Kao što smo već rekli, svi naredni postupci, mjere i radnje da na kolašinskim ulicama bude manje pasa lutalica proizilaziće iz Programa za sprovođenje kontrole populacije pasa, koji će nakon javne rasprave biti u skupštinskoj proceduri. Ovo je i prilika da podsjetimo da je u protekle četiri godine isplaćeno oko 10.000 eura kao naknada za fizičke i duševne bolove koji su nastali kao posljedica napada pasa lutalica”, navode u Opštini.

Objašnjavaju da je jedno od mogućih rješenja koje se planira izgradnja centra za udomljavanje. Ovu ideju prate i razmišljanja koliko će to biti dugoročno rješenje.