UCG

Građevinski fakultet je spreman za onlajn polaganje predispitnih provjera znanja, kao i polaganje završnih ispita u prostorijama Univerziteta Crne Gore, kad za to bude uslova, s obzirom na aktuelnu situaciju pandemije uzrokovane virusom Kovid-19, a u skladu sa odlukom Senata UCG, saopštila je dekanka Građevinskog fakulteta prof. dr Marina Rakočević.

Kurikulumima predmeta na Građevinskom fakultetu su, dodaje ona, predviđena dva tipa predispitnih provjera znanja: kolokvijumi i kontinuirano praćenje rada studenata tokom semestra, kroz izradu semestarskih, seminarskih i grafičkih radova.

„Od samog početka onlajn nastave, uz intenzivirani rad i studenata i nastavnog osoblja, te stalnu elektronsku komunikaciju, uspješno je organizovana izrada i odbrana semestarskih, seminarskih i grafičkih radova, koja je prethodno bila započeta u prvim sedmicama semestra, u uslovima klasične nastave“, navodi Rakočević.

Ona ističe da, imajući u vidu brojno stanje studenata i karakter kolokvijuma Građevinskog fakulteta, sa pretežno pismenom izradom računsko-grafičkih zadataka u kombinaciji sa usmenom provjerom znanja, za većinu predmeta nije moguće organizovati kvalitetne, mjerodavne i validne provjere znanja ovog tipa, osim na klasičan način – u učionici, kad za to bude uslova.

„Na određenom broju predmeta, uglavnom na specijalističkim studijama, sa malim brojem studenata, odlučili smo se za onlajn kolokvijume i već ih uspješno realizujemo. Uglavnom se radi o onlajn pismenom polaganju i to putem mejla (u vrijeme kada je zakazano polaganje, nastavnik mejlom dostavlja studentima zadatke; studenti imaju vremenski rok (npr. dva, tri sata…) u okviru kojeg mejlom treba da pošalju nastavniku svoje radove (skenirane ili fotografisane), uz izjavu da su radili samostalno); u virtuelnoj Zoom učionici (na način da nastavnik/saradnik vizuelno prati studente dok rade kolokvijum (na papiru ili na računaru), uz dostavljanje radova mejlom, kao u prethodnoj opciji); putem testova na Moodle platformi“, objašnjava dekanka Rakočević.

Onlajn polaganje kolokvijuma, dodaje ona, uglavnom je organizovano na predmetima na kojima kolokvijumi nose do 50% od ukupnog broja bodova, pri čemu se polaganje organizuje u manjim grupama.

„Sveobuhvatniji kolokvijumi, kao i kolokvijumi na predmetima sa velikim brojem studenata, ili pak oni za koje kurikulumi predviđaju kombinaciju pismenog i usmenog polaganja, a za koje onlajn polaganje nije racionalno, ni za studente ni za nastavnike, biće organizovani na klasičan način, u pravoj učionici, kad se za to steknu uslovi, neposredno prije završnih ispita. Pri tome, u saradnji sa predstavnicima studenata biće pažljivo pripremljen raspored svih provjera znanja kako bi se obezbijedili što je moguće bolji uslovi za studente“, najavila je dekanka Rakočević.

Nastavni proces na Građevinskom fakultetu se i dalje odvija onlajn, putem mejla, platformi i aplikacija  Skype, Viber, Zoom i Moodle.

„Sada slijedi četrnaesta nedjelja nastave, i osma nedjelja kako se nastava izvodi onlajn, i možemo reći da smo zadovoljni sa postignutim, naravno u mjeri u kojoj je to moguće u navedenim okolnostima. Iako smatramo da su prava učionica i neposredni kontakt, odnosno interakcija studenata i nastavnog osoblja, teško zamjenjivi u kvalitetnom obrazovnom procesu, očigledno je da su i studenti i zaposleni na Građevinskom fakultetu uložili izuzetan napor da i u ovim specifičnim uslovima rada nastavni proces teče bez značajnih zastoja i sa nesmanjenim kvalitetom“, smatra dekanka Rakočević.

MINISTARKA PRIBILOVIĆ

Građani su u vrijeme korona virusa 20 odsto više koristili elektronske servise, kazala je ministarka javne uprave Suzana Pribilović.

Na Portalu elektronske uprave bilo je oko 20 odsto više korisnika elektronskih usluga, navodi ministarka i dodaje da je za 25 odsto uvećana komunikacija tog resora sa građanima elektronskim putem.

“I državni organi sa našim stručnjacima iz IT sektora su imali intenzivnu saradnju koja je bila puna odgovornosti i za kratko vrijeme smo dolazili do rješenja i u tom pravcu moramo nastaviti”, kazala je Pribilović, gostujući u Jutarnjem programu.

Korona je pokazala i da moramo drugačije komunicirati i koliki je značaj elektronskih usluga, navodi ministarka i dodaje da u tom pravcu moramo nastaviti.

“Ovaj period je pokazao koliko kvalitetne i stručnih osoba imamo u Crnoj Gori koje mogu doprinijeti i dovesti do potpune digitalizacije i digitalne transformacije, bez koje nema razvoja našeg društa”, poručila je Pribilović.

Službenici su, kako kaže ministarka, u najvećem dijelu radili od kuća, ali isto tako pokazali da su siguran servis građana.

Poručuje, ipak, da se mora raditi na tome da se svi elektronski sistemi unaprijede.

Ono na čemu se trenutno radi je, kako kaže, uvođenje elektronskog plaćanja administrativnih taksi.

“Unutar sistema smo razvili i nacionalni sistem za elektronsku identifikaciju, koji će omogućiti građanima i da elektronski mogu potpisati dokumenta za razliku od sadašnjeg sistema kada to moraju uraditi lično”, navela je Pribilović.

TRAJAĆE 15 DANA

Upis u javne predškolske ustanove „Ljubica Popović” i „Đina Vrbica” za 2020./2021. godinu počinje danas.

Zbog epidemije korona virusa ove školske godine roditelji djecu upisuju elektronskim putem.

Kako je kazala Slavica Luburić, direktor JPU „Ljubica Popović”, upis će trajati 15 dana. Ona je istakla da će djeca koja se prvi put upisuju ili su bila ispisana iz ustanove tokom ove školske godine elektronskim putem podnositi prijavu zaupis na sajtu www.upisi.edu.me.

“Djeca koja su do 16. marta, kada je došlo do obustave vaspitno-obrazovnog rada usled epidemije izazvane korona virusom, bila upisana u ustanovu smatraće se upisanim za školsku 2020./2021. godinu. Ugovori o boravku i ishrani djece će se sklapati početkom nove školske godine”, rekla je Luburić.

Roditelji djecu mogu upisati za primarni-cjelodnevni program od šest do 17 časova, kao i kraći program u trajanju od tri sata.

“Kraći program podrazumijeva pripremu djece za školu i organizuje se od 16 do 19 časova. U pitanju su djeca od pet godina i odnosi se na djecu koja nijesu uključena u primarni program. U primarni program upisuju se djeca jaslenog uzrasta do tri godine i vrtića od tri godine do polaska u školu. Ovaj program je besplatan i organizovaće se u vrtićima „Ljubica Popović”, „Pčelica”, „Suncokrili”, „Sunce” i „Bajka”. Ukoliko se djeca koja se prvi put upisuju u ustanovu ili su bila ispisana ne mogu rasporediti u vaspitnu jedinicu koju su roditelji naznačili u zahtjevu za upis, biće raspoređena u druge vaspitne jedinice ustanove, u skladu sa prostornim kapacitetima”, ističe Luburić.

MONTEFARM

Apotekarska ustanova Crne Gore Montefarm raspisala je tender za javnu nabavku 31.000 doza vakcina protiv sezonskog gripa u iznosu od ukupno 217.000 eura, za potrebe javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori.

Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, predmet javne nabavke se nabavlja po partijama i obuhvata nabavku 1.000 doza vakcina protiv gripa (inaktivisana rascijepljena i prečišćena) za obaveznu imunizaciju djece od šest do 36 mjeseci u iznosu od 7.000 eura i 30.000 doza vakcina protiv gripa (inaktivisana rascijepljena i prečišćena) za obaveznu imunizaciju lica starijih od tri godine u iznosu od 210.000 eura.

Ponude se mogu slati najkasnije do 19. maja, a krajnji rok cjelokupne isporuke je 15. oktobar.

“Nedostatak ljekova-vakcina protiv sezonskog gripa može dovesti do ugrožavanja zdravlja i života građana, pa je neophodno da se postupak javne nabavke sprovede u kraćem zakonom dozvoljenom roku. Skraćenjem roka se ne ugrožava konkurentnost postupka niti jednakost ponuđača, jer se radi o proizvodima koji se nabavljaju svake godine kao i o poznatom tržištu”, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

POVODOM 12. MAJA

Ove godine, 12. maj – Međunarodni dan sestrinstva, kao i svi značajni datumi, obilježava se pod drugačijim okolnostima, ali sigurno nikad glasnije i sa nikad jačom porukom. To potvrđuje i ovogodišnji slogan – “Medicinske sestre – glas za vođenje njege zdravlja u svijetu”, saopšteno je iz Nacionalnog udruženja medicinskih sestara i babica Crne Gore.

Nakon mjeseci velike borbe sa pandemijom korona virusa, koja još uvijek traje, svijet sasvim sigurno ima drugačiji pogled na sestrinsku profesiju.

“Sada nas ljudi zovu “herojima”, aplaudiraju nam. Uprkos našim dosadašnjim neprekidnim borbama, očigledno naše znanje i učešće u zdravstvenom sistemu nije bilo na pravi način vrednovano do prije nekoliko mjeseci. Danas svi pričaju o našoj žrtvi, iako radimo jednako odgovorno, posvećeno i profesionalno, kao i prije korone. Danas su medicinske sestre u centru pažnje, a ovaj zdravstveni izazov za cijelu planetu otkriva nezamjenjiv rad sestrinstva, koji svi prepoznaju i cijene”, dodaju u saopštenju.

SZO je 2020. godinu proglasila za godinu medicinskih sestara i babica, a ove godine je dvijestota godišnjica od rođenja osnivača modernog sestrinstva Florens Najtingel. Direktor Međunarodnog vijeća medicinskih sestara (ICN), Hovard Catton, tim povodom je istakao da nikada nije bila prikladnije imenovana godina, zbog masovnosti i doprinosa sestara i babica u rješavanju problema vezanih za virus COVID 19.

“Kao najveća grupa zdravstvenih radnika koji se brinu o zdravstvenim potrebama pacijenata, medicinske sestre služe čovječanstvu i svojim djelovanjem štite zdravlje i dobrobit pojedinaca, zajednica i nacija. SZO je u saradnji sa ICN-om i Nursing Now objavila izveštaj koji analizira doprinos medicinskih sestara zdravstvenim sistemima u svijetu, kao i glavne izazove sa kojima se suočavaju u ovom trenutku. Dokument pokazuje da danas ima nešto manje od 28 miliona medicinskih sestara širom svijeta”, pojašnjavaju.

U periodu od 2013. do 2018.godine broj sestara je porastao za 4,7 miliona. Ali ovo još uvek ostavlja globalni manjak od 5,9 miliona – s najvećim nedostacima u zemljama Afrike, jugoistočne Azije, u regionu Sredozemlja kao i nekim djelovima Latinske Amerike. Otprilike 90 odsto svih medicinskih sestara su žene, a mali broj medicinskih sestara se nalazi na visokim rukovodećim položajima u zdravstvu – većinu tih položaja drže muškarci. Procjenjuje se da zemlje koje imaju nedostatak medicinskih sestara treba da povećaju ukupan broj diplomiranih medicinskih sestara u prosjeku 8 odsto, zajedno sa poboljšanim sposobnostima da se zaposle i zadrže u zdravstvenom sistemu.

“S obzirom na nemjerljiv doprinos medicinskih sestara zdravstvenim sistemima, organizacije koje su radile izvještaj zaključuju da je neophodno pojačati ulaganje u sestrinsku profesiju, što će u krajnjem doprinijeti poboljšanju i očuvanju zdravlja populacije i samim tim biti od koristi društvu. Poruka izveštaja je jasna: vlade treba da ulažu u obrazovanja sestara, unapređenje sestrinske prakse, liderstvo i edukaciju sestrinske radne snage za budućnost. Bez medicinskih sestara, babica i drugih zdravstvenih radnika, države ne mogu pobijediti u borbi protiv epidemije ili postići univerzalno zdravstveno pokriće i Održive razvojne ciljeve”, navodi se u saopštenju.

Svih ovih mjeseci, dana i noći, radeći u okolnostima kada su se sa neizvjesnošću i brigom borili sa nepoznatim i neispitanim virusom, za koji svijet još nema ni lijek ni vakcinu, ulažući ogromne napore i primjenjujući sva svoja znanja i vještine, rizikujući, pri tom svoje i zdravlje članova svojih porodica, one su ostale one iste, kompetentne, otporne i izdržljive medicinske sestre koje su bile i prije pandemije.

“Da li nam je trebao virus da bi ljudi i institucije shvatili da smo okosnica našeg zdravstvenog sistema? Bilo kako bilo, vjerujemo da će ova kriza, kada se konačno završi, biti prekretnica za sudbinu profesije koja se trenutno ne vrednuje na odgovarajući način. Nadamo se da će društvo postati svjesno našeg profesionalnog identiteta, da će znati i razumijeti, ne samo u trenucima krize, da bez medicinskih sestara nema zdravlja ida zaslužujemo podršku, zaštitu i ulaganje u naše znanje i razvoj naše profesije. Sasvim sigurno je da će nam svi ovi životi i sve ove žrtve poslužiti da budemo svjesni ko smo i šta možemo da učinimo. Istorija nas je naučila da medicinske sestre mogu da urade najveće stvari u najgorim uslovima, što je još jedan dokaz koliko vrijedimo i koliko smo potrebne društvu”, zaključuju u saopštenju.

INTERESOVANJE VELIKO

Sve informacije u vezi sa upisom na Pravni fakultet, studijskim programom i drugim pitanjima zainteresovani kandidati mogu da dobiju od uprave i od svih službi na fakultetu, kazao je prodekan za nastavu tog fakulteta Marko Dokić.

On je kazao da su vrata Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore uvijek otvorena za sve koji pokažu interesovanje da studiraju pravne nauke.

“Zainteresovani za upis na Pravni fakultet mogu se upoznati sa svim specifičnostima studiranja pravnih nauka i na sajtu fakulteta https://www.ucg.ac.me/pf, kao i putem Informatora Univerziteta Crne Gore za studijsku 2019/2020. dodinu”, dodao je Dokić.

On je naveo da je na tom fakultetu uvijek velika konkurencija na upisu i da je studijske 2019/20 godine upisano ukupno 260 studenata na studijski program Pravne nauke, od toga 240 u Podgorici i 20 u Bijelom Polju.

“Svih 240 studenata u Podgorici upisani su već u prvom upisnom roku, dok je interesovanje u Bijelom Polju bilo slabo, tako da je 20 studenata upisano tek u drugom upisnom roku”, kazao je Dokić.

On je kazao da je, kada je riječ o Pravnom fakultetu, interesovanje uvijek veće od broja oglašenih mjesta.

“I ove godine očekujemo veliko interesovanje za upis, ali vidjećemo kakva će biti konačna odluka o broju studenta koji ćemo upisati, imajući u vidu činjenicu da Pravni fakultet upisuje veliki broj studenata, a da su prostorni i kadrovski kapaciteti ograničeni s obzirom da se nastava izvodi na osnovnim, specijalističkim, master i doktorskim studijama”, rekao je Dokić.

Za upis na osnovne studije, studijski program Pravne nauke, nije predviđeno polaganje prijemnog ispita.

“Kandidati koji nijesu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit, mogu polagati test iz dva predmeta koji su od značaja za nastavak obrazovanja i na taj način ostvariti odgovarajući broj bodova”, naveo je Dokić.

ODT ISPITUJE

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je obaviješteno od policije da su danas četiri sveštenika i jedan đakon Eparhije budimljansko-nikšićke izvršili kađenje ulica.

“Tim povodom je policijskim službenicima naloženo prikupljanje informacija i ostalih dokaza neophodnih za utvrđivanje postojanja eventualnog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti i njihovih učinilaca”, saopšteno je iz Osnovnog tužilaštva, prenosi TVCG.

Podsjetimo, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama dalo je nalog za podnošenje krivične prijave povodom nedavnog okupljanja u tom gradu – Đurđevdanske litije.

Tužilaštvo je pozvalo sveštenike na saslušanje, koje je zakazano za 18. maj.

Takođe, građani Berana su se, kako se navodi na sajtu MCP, i sinoć prošetali gradom, uzvikujući “ne damo svetinje” i “ne damo sveštenike”.

Članovi NKT-a u petak su održali sastanak s predstavnicima Mitropolije crnogorsko-primorske na kome je saopšteno da u ovom trenutku nema uslova za organizovanje bilo kakvih masovnih okupljanja u Crnoj Gori.

I dalje je na snazi zabrana okupljanja, a Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je saopštilo pod kojim uslovima su mogući vjerski obredi.

VRATILI SE U CG

Crnogorski pomorci sa broda “Budva” kompanije Barska plovidba, njih 22, čija je smjena juče obavljena u Lisabonu, oko ponoći su, avionom Montenegro Airlinesa, stigli u Podgoricu. Odatle su autobusom odveženi u objekat ski-centra “Vučje” kod Nikšića u obavezni četrnaestodnevni karantin, potvrđeno je iz “Barske plovidbe”.

Iz Barske plovidbe je pojašnjeno da je zamjena posade obavljena zato što je većini pomoraca istekao ugovor, a zbog zatvorenih granica i aerodroma ne bi mogla da se obavi u Nigeriji, gdje je brod upućen, prenosi portal Pobjede.

Takođe, i troškovi bi bili mnogo veći, pa je kompanija, u saradnji sa MVP i “Montenegro Airlinesom” organizovala zamjenu pomoraca u glavnom gradu Portugala.

“Budva” je juče u 17:45 sati isplovila iz Lisabona prema Lagosu u Nigeriji, natovarena žitaricama.

Brod je proteklih dana bio u centru interesovanja crnogorske javnosti – prvog maja kasno uveče stigao je u Hamburg, iz Kazablanke u Maroku, a njemački policajci upali su na brod i u “teretnom prostoru” pronašli oko 500 kg kokaina, koji je švercovan iz Južne Amerike.

Uhapšen je pomorac iz Bara Mladen Radulović.

CRNOGORSKI POKRET

Poslanici Demokratskog fronta, koji pozivaju građane na litiju u utorak, jasno i nedvosmisleno uputili su poruku Vladi da preziru nju i mjere donešene u cilju zaštite stanovništva od zaraze koronavirusom, saopšteno je iz Crnogorskog pokreta.

Iz Crnogorskog pokreta kazali su da su “beranski ustanici” protiv crnogorskog ustavnog poretka masovnim okupljanjem i uzvicima “ne damo svetinje” javno i masovno demonstrirali prezir prema mjerama Vlade, prkoseći vlastima i “stavljajući im na znanje da suverenitet ove zemlje nije u rukama adresa koje stoluju u Podgorici”.

“Direktno i jasno su im kazali da nad Crnom Gorom, iz pašinoga Konaka na Kalemegdanu, u kome je stolovao, lebdi duh šefa “Crne ruke” Dragutina Dimitrijevića Apisa koji se protivio uvođenju demokratije u takozvanim novoslobođenim krajevima, kako je govorio, “dok se naši novi podanici ne izjednače sa svojom braćom u starim granicama u ljubavi prema Srbiji”, rekli su iz Crnogorskog pokreta.

Oni su kazali da bi bilo dobro da tužilaštvo koje, kako su naveli, samo formalno izviđa slučajeve beogradskih popova koji su kršili mjere Vlade, bez namjere da ih riješi i pokrene postupak, ima u vidu tu misao koja je temelj beogradske politike prema Crnoj Gori.

“A bilo bi mudro i da je neki premudri političari uvijek imaju na umu i razumiju da nema Crne Gore bez Crnogoraca, ni njih bez crnogorske države, ili neka objave žiro-račun da poreze plaćamo beogradskim popovima”, rekli su iz Crnogorskog pokreta.

ONLAJN PREDAVANJE “GREEN HOME”

NVO “Green Home” je organizovala online predavanje na temu “Male hidroelektrane ili javni interes”, koje je održano u saradnji sa NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Predavanju su prisustvovali studenti pravnog fakulteta, biologije, zaštite životne sredine, a takođe i predstavnici NVO sektora, medija i akademske zajednice.

Kako se ističe u saopštenju “Green home”, imajući u vidu ulogu studenata kao budućih akademskih građana, smatrali su za shodno da budu više informisani o problemima izgradnje malih hidroelektrana, kako bi proaktivnije uzeli učešće u riješavanju ovog problema, ali i poboljšanju stanja životne sredine.

Tokom predavanja učesnici su imali priliku da čuju da li je potvrđen javni interes od konkretnih projekata izgradnje malih hidroelektrana na crnogorskim rijekama, o koncesionoj djelatnosti na ovom polju i značaju mHe za lokalno stanovništvo i građane u Crnoj Gori. Takođe se diskutovalo o ugroženosti javnog interesa i finansijskoj ravnoteži dvije ugovorne strane, na štetu građana, a u korist privatnih subjekata, kao i o ugrožavanju i devastaciji rijeka, biljnog i životinjskog svijeta.

Aktivnost je, kako se dodaje u NVO, organizovana u okviru projekta: ENV-net uključivanje pitanja životne sredine u EU agendu koji je finansijski podržan od strane EU.