ZAVOD ZA TRANSFUZIJU KRVI

Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica organizovala je akciju dobrovoljnog darivanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici.

Iz Zavoda navode da je to početak višednevne akcije koja će biti nastavljena i u narednom periodu.

”Zavod se zahvaljuje DDK Podgorica na humanom gestu i velikoj pomoći u obezbjeđivanju ovog lijeka pogotovo u ovim teškim vremenima kada se zbog aktuelne situacije teško dolazi do njega,a potrebe su nažalost velike”, poručuju iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore.

SAVJET UTVRDIO

Savjet Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) raspisaće 5. maja drugi ponovni javni konkurs za direktora Agencije.

Određivanje datuma za objavljivanje konkursa uvršteno je na dnevni red sjednice Savjeta na predlog članice tog tijela Goranke Vučinić.

Predsjednik Savjeta Momčilo Radulović kazao je da je tekst drugog javnog konkursa utvrđen na 18. sjednici Savjeta.

Kako je naveo, njegovo objavljivanje je bilo odgođeno usljed specifičnih okolnosti izazvanih pojavom virusa COVID19.

„Smatrali smo da bismo na neki način 0beshrabrili, čak diskriminisali pojedine potencijalne kandidate, jer je bilo praktično nemoguće kretanje između opština i prikupljanje dokumentacije“, pojasnio je Radulović.

Funkciju vršioca dužnosti direktora ASK-a obavlja Savo Milašinović od kraja prošle godine, kada je raniji direktor Sreten Radonjić izabran za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Prodavnice prehrambene robe neće raditi naredna tri dana, s obzirom na predstojeći praznik i neradnu nedjelju.

Iz Ministarstva ekonomije su podsjetili trgovce da su u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini petak i subota neradni dani.

“Ovo se ne odnosi na rad apoteka, pijaca, pumpi, kioska, prodavnica pogrebne opreme, cvjećara i prodavnica sredstava za zaštitu bilja”, navodi se na Twitter nalogu Ministarstva ekonomije.

Takođe, nedjelja je neradni dan za zaposlene u sektoru trgovine, shodno izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje su počele da se primjenjuju od oktobra prošle godine.

SAVJET ZA KONTROLU POLICIJE

Savjet za građansku kontrolu rada policije osudio je paljenje privatnog automobila Ivana Mitrovića, predsjednika Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Crne Gore u Nikšiću.

“Neprihvatljivo je da političko opredjeljenje i argumentovano iznošenje političkih stavova motiviše nasilje bilo koje vrste”, kazali su iz Savjeta.

Savjet je, kako se dodaje u saopštenju, od direktora Uprave policije zatražio da informiše o saznanjima i aktivnostima policije u vezi sa paljenjem vozila.

ŠEHOVIĆ PORUČIO

Maturski, stručni i polumaturski ispiti biće održani od 20. maja, a na polaganjima neće biti gradiva iz četvrtog tromjesečja, saopštio je danas ministar prosvjete dr Damir Šehović, nakon konsultacija sa Unijom srednjoškolaca.

Eliminisanje pitanja iz četvrtog klasifikacionog perioda, odnosno tromjesečja bio je i jedan od zahtjeva Unije srednjoškolaca, sa čijim predstavnicima su se Šehović i uprava Ispitnog centra sreli.

Kako ističu u saopštenju Ministarstva prosvjete, rokovi za zaključivanje ocjena maturantima su skraćeni, kako bi se ostavilo više vremena za pripremu za maturske ispite.

“Biće organizovana i priprema na daljinu, odnosno emitovanje pripremih časova, testovi za pripremu biće objavljeni online i u štampanim medijima, a škole će takođe iskoristiti sve resurse za podršku maturantima i polumaturantima, što su takođe bili neki od zahtjeva Unije srednjoškolaca. Rokovi za izdavanje diploma će biti takvi da učenici mogu da se upišu ne samo na fakultete u Crnoj Gori, već i šire”, poručuju iz Ministarstva.

“Vjerujem da nema razloga za brigu, potpuno smo razumjeli mlade ljude iz Unije srednjoškolaca i vodimo računa o aktuelnom momentu. Ni na internim, niti na eksternim ispitima polumaturanti i maturanti uopšte neće imati gradivo iz četvrtog tromjesječja, a samim tim će imati i manji broj pitanja. Osim toga, polumaturski ispiti nijesu eliminatorni faktor za upis u srednje škole. Sa druge strane, maturski ispiti se vrednuju prilikom upisa na fakultete većeg dijela zemalja regiona i šire, a i na ovaj način se kod mladih ljudi, pred kojima je profesionalni razvoj, podstiče kultura objektivne eksterne provjere znanja. Zajedno ćemo dati sve od sebe da djeci omogućimo dobru pripremu, uz poštovanje epidemioloških mjera. Korist djece, njihovo znanje i njihov nastavak školovanja su nam prioritet”, kazao je Šehović.

Termini polaganja za maturante su kako slijedi: eksterni maturski i stručni ispiti iz Crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti 20. maja; eksterni maturski i stručni ispit iz prvog stranog jezika 30. maja; eksterni maturski i stručni ispit iz Matematike 1. juna.

Termini polaganja za polumaturante su kako slijedi: iz Crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti 26. maja; iz Matematike 27. maja; iz predmeta po izboru 28. maja.

“Inicijalni predlog Unije srednjoškolaca je bio i otkazivanje maturskih ispita. Međutim, kako je konstatovano da je, zbog najboljeg interesa djece taj zahtjev neodrživ, razgovarano je o načinima organizacije ispita, te su usvojeni njihovi zahtjevi da se eliminiše sa polaganja četvrto tromjesečje, da se testovi za pripremu učine dostupnim svima, te da se u svakom mogućem smislu ima u vidu aktuelni momenat. Dodatno, navedena odluka o održavanju Ispita će omogućiti đacima da se, bez problema, pripreme i upišu na željene fakultete u Crnoj Gori, ali regionu i šire”, objašnjavaju u Ministarstvu.

BESPOVRATNA PODRŠKA

Avansnom isplatom 80 odsto ukupne podrške za premije po grlu u stočarstvu i po hektaru obradive površine, odnosno 3.335.000 eura, počela je realizacija Posebnog programa podrške poljoprivredi i ribarstvu, koji je Vlada Crne Gore donijela kao odgovor na pandemiju KOVID-19.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja avansno je isplatilo premije na osnovu ostvarenih prava iz 2019. godine, a u skladu sa kriterijumima iz Agrobudžeta za 2020. godinu i podacima u relevantnim registrima.

Kako ističu U Ministarsvu, avansnom isplatom dijela premija u iznosu od 3.335.000 eura, pružena je dodatna sigurnost poljoprivrednim proizvođačima i dodatna podrška za ovogodišnju proizvodnju.

“Povećanjem ovogodišnjeg Agrobudžeta uvećana su i sredstva za ovu mjeru bespovratne podrške, tako da 80% isplaćenih sredstava ove godine premašuje iznos cjelokupne prošlogodišnje podrške. Na račun 5.246 poljoprivrednih gazdinstava koja se bave stočarskom proizvodnjom ukupno je uplaćeno 2.611.000 eura.
Pored povećanja iznosa sredstava za premije u stočarstvu, ovogodišnjim Agrobudžetom utvrđeno je da gazdinstva koja ostvaruju pravo na podršku, dobijaju premiju za svako grlo, a ne samo za grla preko predviđenog minimuma, kako je to bilo prethodnih godina. Najviše korisnika podrške u stočarstvu je iz sjevernog regiona 3.516 (67%), zatim iz centralnog 1.448 (27,6%), dok je iz primorskog 282 (5,4%), naglašavaju u Ministarstvu.

Avansnom isplatom subvencija u biljnoj proizvodnji, kako se dodaje, obuhvaćeni su svi poljoprivredni proizvođači koji su u prošloj godini ostvarili pravo na podršku za površine pod povrćem, ratarskim kulturama i krmnim biljem.

“Podrška od 723.000 eura isplaćena je za 1.423 korisnika u 21 opštini, dok je subvencionisana površina 5.062 hektara. Najviše korisnika podrške je iz sjevernog regiona 831 (58%), potom iz centralnog 525 (37%), dok je iz primorskog 67 (5%). Obračun je izvršen na osnovu površina koje su subvencionisane prošle godine, a na osnovu kriterijuma i iznosa podrške predviđenih Agrobudžetom za 2020. godinu”, ističe se u saopštenju.

Za direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji obezbijeđeno je 16 odsto više sredstva u odnosu na prošlu godinu, iznos subvencija je povećan sa 180 na 200€/ha obradive površine, odnosno na 210 eura za mlade farmere.

Osnovno plaćanje je 200€/ha, za mlađe od 40 godina 210€/ha, a za višegodišnje krmne kulture 100€/ha.

IZVJEŠTAVANJE O PANDEMIJI

Prosječna ocjena povjerenja u crnogorske medije na skali od 1 do 5 iznosi približno 3, pokazalo je istraživanje Digitalnog forenzičkog centra (DFC). Televizija Crne Gore (TVCG) i Portal RTCG u vrhu su po povjerenju građana kada je riječ o izvještavanju o korona virusu.

“U odnosu na ostale medije, najveći stepen povjerenja ispitanici izražavaju prema televizijama (32.0%). U radio vjeruje 28.2%, u Youtube 28.0%, u dnevnu štampu 24.4%, u društvene mreže 15.4%, a u portale 14.8% ispitanika”, saopštio je DFC.

Na ukupnom uzorku, kako se navodi, svega 28.1 odsto ispitanika ocjenjuje da crnogorski mediji izvještavaju objektivno i profesionalno, pridržavajući se etičkog kodeksa.

“Nešto više od trećine ispitanika (36.9%) ocjenjuje da mediji svojim izvještavanjem utiču na promjenu toka događaja. Više od polovine ispitanika (56.9%) navodi da mediji ne utiču na formiranje njihovih stavova o aktuelnim pitanjima”, piše u saopštenju.

Većina vjeruje medijima oko pandemije korona virusa

Deskriptivno onlajn indikativno istraživanje, urađeno sa ciljem procjene upotrebe medija i informisanje crnogorskih građana o epidemiji COVID-19, pokazalo je da 80,5 odsto ispitanika gotovo svakodnevno prate novosti o korona virusu u Crnoj Gori, dok njih 11,1 to čini ponekad a 7,6 odsto rijetko ili gotovo nikada.

Saopšteno je da ispitanici, njih 55,6 odsto uglavnom ili u potpunosti vjeruje crnogorskim medijima, dok 21,7 vjeruje im djelimično, a 22,7 odsto nema ili uglavnom nema povjerenja.

“Građani se najčešće informišu o pandemiji na internet portalima i putem televizije, dok to najređe čine putem štampe i radija”, naveli su iz DFC-a.

Kada je riječ o povjerenju u televizije, kako se navodi građani gotovo podjednako najviše vjeruju TV Vijesti (45,5 odsto) i TVCG (42,2 odsto), zatim Novoj M i TV Prva.

“Portal Vijesti ima najveće povjerenje građana kada je riječ o informisanju o korona virusu na internet portalima. Slijede portali RTCG, CDM, Antena M, Analitika, Pobjeda, FOS i Dan”, kazali su iz DFC-a.

Lažne vijesti

Takođe, gotovo 78 odsto ispitanika primijetilo je lažne vijesti i dezinformacije o korona virusu, a najćešće takve vijesti pronalaze na društvenim mrežama i portalima.

“Većina ispitanika (85.3%) navodi da poznaje pojam “Lažna vijest”/”Fake news”. 79.2% ispitanika ocjenjuje da je barem jednom primjetila lažne vijesti u crnogorskim medijima.
Ukoliko primijete “lažnu vijest” na društvenim mrežama, trećina ispitanika ocjenjuje da najvjerovatnije ne bi uradilo/la ništa po tom pitanju, te da bi ignorisao/la takvu informaciju”, naveli su iz DFC-a.

Saopšteno je da je 27.8 odsto ispitanika ocjenilo da je teško procijeniti da li je neka informacija plasirana putem medija tačna ili ne.

“Trećina ispitanika (34.4%) ocjenjuje da je tačnost informacije djelimično teško procjenjiva. Da je ovaj zadatak lak, ocjenjuje 27.4% ispitanika”, piše u saopštenju.

Gotovo 67,4 odsto ispitanika ocjenjuje da bi država trebalo da nadzire i kontroliše medijske sadržaje na internetu kako bi se zaustavio plasman dezinformacija i lažnih vijesti.

“Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1054 punoljetnih građana. Margina greške za pojave sa incidencom 50 odsto iznosi +/- 3.0 odsto”, naveli su iz DFC-a.

SAVJET EVROPE

U situaciji krize izazvane koronavirusom novinari i mediji imaju ključnu ulogu i odgovornost u pružanju tačnih i pravovremenih informacija građanima, poručeno je iz Savjeta Evrope, uoči Dana slobode medija, 3. maja.

Vlade država članica Savjeta Evrope pozivaju se da izbjegnu nepravedna ograničenja slobode medija tokom krize COVID-19.

“Vlade se suočavaju sa dosad neviđenim izazovima tokom krize COVID-19, ali situacija se ne smije koristiti za ućutkavanje ili ometanje novinara”, kaže generalna sekretarka Savjeta Evrope Marija Pejčinović Burić.

Ona navodi da je uloga novinara i medija da nadgledaju odluke vlasti koje se preduzimaju kao odgovor na pademiju.

Istovremeno, ukazuje na važnost odgovornog izvještavanja u cilju sprječavanja panike i isticanja pozitivnih primjera solidarnosti u društvu.

U Savjetu Evrope izražavaju i zabrinutost zbog rezulatata posljednjeg izvješataja grupe NVO koje se bave zaštitom i bezbjednošću novinara, a koji ukazuje da je trend nasilja i zastrašivanja novinara nastavljen i tokom 2019. godine.

“Previše novinara je u zatvoru i previše je slučajeva neriješenih ubistva novinara. svjesni smo i teške ekonomske situacije sa kojom se mnogi novinari danas suočavaju”, navodi Pejčinović Burič.

Ona je pozvala države članice Savjeta Evrope da zaštite ulogu novinara kao ”čuvara” ravnoteže u demokratskim društvima.

Godišnji izvještaj Platforme za zaštitu novinarstva i bezbjednosti novinara, koji je juče objavilo 14 međunarodnih nevladinih organizacija, navodi 142 ozbiljne prijetnje novinarima u 47 država članica Savjeta Evrope.

To uključuje 33 fizička napada na novinare, 17 novih slučajeva pritvora i zatvora, 43 slučaja uznemiravanja i zastrašivanja i dva nova slučaja nekažnjavanja za ubistva.

Nevladine organizacije izražavaju zabrinutost zbog ukupno 22 neriješena slučaja nekažnjivosti za ubistvo novinara, navodeći da je najmanje 105 novinara bilo u zatvoru do kraja 2019. godine.

Ivan Mijanović, TVCG

ONLAJN FORUM

Onlajn forum koji se bavio pitanjima zaštite intelektualne svojine, održan je od 21. do 23. aprila, a na brojna pitanja zainteresovanih odgovarali su predstavnici Ministarstva ekonomije i Generalnog sekretarijata Vlade. Glavna ocjena je da je Crne Gora napravila okvir u kojem može na pravi način da zaštiti intelektualni svojinu građana.

Sektor za informisanje javnosti o Evropskoj uniji i procesu pristupanja Evropskoj uniji objavio je odgovore na pitanja koja su pristigla tokom online foruma – Pravo intelektualne svojine – šta je potrebno da znamo prije ulaska u EU?

Najčešće pitanje je bilo da se objasni šta to zapravo ovaj pojam predstavlja.

Kako su odgovorili predstavnici Ministarstva, pojam “pravo intelektualne svojine” obuhvata više pravnih grana, koje se tradicionalno grupišu u dvije, i to: autorsko pravo i srodna prava i pravo industrijske svojine. Grupi autorskih i srodnih prava pripadaju: autorsko pravo autora književnih, naučnih i umjetničkih djela, srodna prava, i to: prava interpretatora, proizvođača fonograma, filmskih producenata, radiodifuznih organizacija i izdavača i posebna (sui generis) prava proizvođača baza podataka.

U pravo industrijske svojine spadaju: patentno pravo, pravo žiga, pravo zaštite industrijskog dizajna, pravo zaštite oznake geografskog porijekla, pravo zaštite topografije integrisanog kola, pravo zaštite biljne sorte, pravo suzbijanja nelojalne konkurencije i poslovna tajna.

“Ono što ove dvije grupe prava čini jedinstvenim, ona tačka vezivanja koja ih objedinjuje u cjelinu od posebnog značaja jeste, s jedne strane nematerijalni karakter predmeta zaštite (duhovni, intelektulni), a s druge strane ekonomska funkcija koja obezbjeđuje da subjekt pravne zaštite, tj. nosilac prava prisvaja materijalnu korist od eksploatacije predmeta zaštite”, objasnili su predstavnici Ministarstva.

Zainteresovane je zanimalo i kada će se realizovati aktivnost na obuci i certfikaciji patentnih savjetnika.

Ministarstvo ekonomije donijelo je Pravilnik o stručnom ispitu za zastupnika za patente, zastupnika za žigove i zastupnika za dizajne, kojim je utvrđen program i način polaganja stručnog ispita za zastupnika, sastav komisije i visina naknade troškova za polaganje stručnog ispita, kao i sadržaj registara zastupnika za patente, žigove, odnosno za dizajne. U skladu sa tim Ministarstvo će obrazovati Komisiju za polaganje ispita za zastupnike, odrediti izvore, odnosno literaturu za polaganje stručnog ispita i objaviti ih na svojoj internet stranici, o čemu će blagovremeno obavijestiti zainteresovane kandidate.

Jedno od pitanja je bilo i na koji način je moguće zaštititi blog i ostali sadržaj besplatnog tipa koji plasiramo online, koji je lično autorsko djelo i koji je nastao u procesu rada prije više od dvije godine, i smatra se dijelom brenda? Da li je potrebno nazivu bloga dati određeni žig / logo i isti zaštititi na taj način, ili se on može zaštititi na neki drugi način npr kroz copyright?

Kako je odgovoreno, kada se plasira on line blog i ostali sadržaj, važno je procijeniti i javni interes za objavu tog sadržaja, odnosno interes korisnika sadržaja da sazna za određeni sadržaj i, u tom svjetlu, treba tumačiti svaki konkretan slučaj.

“Jedan od načina zaštite jeste da se izrade i postave na vidnom mjestu na vebsajtu uslovi i pravila preuzimanja sadržaja, kojima će se uputiti zainteresovana lica na koji način, u koju svrhu i u kom obimu mogu preuzeti sadržaj. Ukoliko je lice koje je preuzelo sadržaj poštovalo uslove, smatraće se da je prethodno pribavljena saglasnost za korišćenje postavljenog sadržaja. Imajuću u vidu brzinu kojom se razvija tržište, potpuno je jasno da je pred modernim zakonodavstvom i praksom sve teži zadatak balansiranja interesa autora i korisnika njihovih djela, dok paralelno imaju obavezu očuvanja suštinskih vrijednosti u društvu, ali i zdravog i motivišućeg tržišta. Naziv bloga i logo se može štititi kao žig. U tom smislu, može se štititi kao verbalni ili figurativni žig ili se mogu podnijeti dva odvojena zahtjeva, jedan za verbalni, a drugi za figurativni znak-žig. Postupak je jednostavan, neophodno je popuniti zahtjev za registarciju žiga Ž1, uz zahtjev dostaviti spisak roba i usluga, dokaz o plaćenoj administartivnoj taksi i punomoćje, ukoliko se zahtjev podnosi preko punomoćnika. Bliže informacije, uputstvo za popunjavanje zahtjeva za registarciju žiga i obrasci mogu se naći na našem sajtu, a možete nas i direktno kontaktirati”, navodi se u odgovoru.

Da li se projekti napisani u realizovani u nevladinom sektoru, koji se najvećim dijelom finansira putem projekata, i njegova sama ideja može tretirati kao intelektualna svojina – bilo je jedno od pitanja, kao i da li autor, u slučaju promjene posla, može tu ideju “ponijeti” sa sobom i na novom poslu je prilagoditi, a da na taj način ne plagira i ne snosi određene sankcije?

“Autorsko djelo je individualna duhovna tvorevina iz oblasti književnosti, nauke i umjetnosti, koja je izražena na određeni način i kao takvo ono uživa autorsko pravnu zaštitu. Ova zaštita ne obuhvata ideje. Dakle, potrebno je postojanje duhovne tvorevine. U skladu sa odredbama Zakona o autorskom i srodim pravima, ako ste u toku radnog odnosa i izvršavanja svojih radnih obaveza ili slijedeći instrukcije svog poslodavca stvorili autorsko djelo (u ovom slučaju projekat), smatra se da su sva imovinska i druga prava neograničeno i isključivo ustupljena poslodavcu na period od pet godina, ukoliko ugovorom ne definišete drugačije. Moralna prava (kojima se štite duhovne i lične veze autora sa djelom) u svakom trenutku pripadaju autoru. Nakon isteka roka od pet godina, imovinska i druga prava na tom djelu stiče autor. Međutim, autor je dužan da, na zahtjev poslodavca, ponovo isključivo ustupiti imovinska autorska i druga prava na tom djelu, uz plaćanje primjerenog honorara od strane poslodavca. Ista situacija je i u slučaju da u roku od ovih pet godina autor promijeni posao. Napominjemo da postoji mogućnost da se međusobni odnosi, zaključenjem ugovora između autora i poslodavca, urede na drugačiji način”, odgovoreno je na onlajn forumu.

Učesnike foruma je zanimalo i koja je razlika između autorskog djela i intelektualne svojine?

“Pod pojmom autorskog djela tradicionalno se podrazumijevalo djelo u oblasti književnosti, umjetnosti ili nauke. Ipak, nepotpunost ove definicije iziskivala je objektivniji kriterijum za određivanje predmeta zaštite, pa se u pravnoj literatuti pojam autorskog djela definiše kao ljudska tvorevina koja ima duhovni sadržaj, koja ima određenu formu i koja je originalna. Tako se u autorska djela ubrajaju: knjige, časopisi, muzička djela, slike, fotografije, skulpture, kompjuterski programi (u zemljama anglosaksonske pravne tradicije kompjuterski programi se štite patentom), baze podataka, video igre i sl. Autorsko djelo predmet je autorsko pravne zaštite, tj. jednog od dva segmenta zaštite prava intelektualne svojine. Pored autorkog i srodnih prava drugu granu prava intelektualne svojine čine prava industrijske svojine u koje spadaju: patentno pravo, pravo žiga, pravo zaštite industrijskog dizajna, pravo zaštite oznake geografskog porijekla, pravo zaštite topografije integrisanog kola, pravo zaštite biljne sorte, pravo suzbijanja nelojalne konkurencije i poslovna tajna. Ukupnost ove dvije pravne grane čini pravo intelektualne svojine”, odgovoreno je na forumu.

Jedno od pitanja je bilo i da li Crna Gora ima mehanizme da zaštiti autorska djela na internetu.

Kako su istakli nadležni, Crna Gora vrši zaštitu autorskog i srodnih prava na osnovu Zakona o autorskim i srodnim pravim. Shodno Zakonu, sva autorska djela i djela srodnih prava su zaštićena jednako, bez obzira na medijum na kojem se nalaze. S druge strane, jasno je da je internet kao medijum nesagledivo kompleksniji i prostraniji od ostalih medijma, pa je, u skladu sa tim, teže obezbijediti i zaštitu. Ovo nije slučaj samo sa Crnom Gorom već sa cijelim svijetom, pa gdje god postoji pristup internetu, tu je i mogućnost za povredu autorskog i srodnih prava veća.

Zaintresovane je zanimalo i koja je procedura za ostvarivanje zaštite intelektualne svojine i kome se mogu obratiti autori koji sumnjaju da je njihovo djelo zloupotrijebljeno.

“Procedura za ostvarivanje zaštite intelektualne svojine, konkretno autorskog i srodnih prava, utemeljena je i detaljno uređena Zakonom o autorskom i srodnim pravima, s tim što se u značajnoj mjeri primjenjuju i odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, zakona kojim je regulisan izvršni postupak i opštim pravilima o naknadi štete. Shodno Zakonu o autorskom i srodnim pravima, autorsko djelo samim činom stvaranja od strane autora postaje zaštićeno Zakonom. U pogledu procesne zaštite, za potrebe suda i dokaznog postupka, djelo se može deponovati i unijeti u evidenciju autorskih djela i djela srodnih prava kod nadležnog organa, odnosno Ministarstva ekonomije. Ukoliko autor smatra da je njegovo autorsko djelo povrijeđeno, može se obratiti nadležnom sudu – Privrednom sudu Crne Gore, podnošenjem tužbe”, objašnjeno je na forumu.

Na forumu je potenciran i ključni uslov za zatvaranje poglavlja koje se bavi intelektualnom svojinom i da li ga je Crna Gora ispunila?

Kako je naglašeno, Evropska komisija je Crnoj Gori postavila četiri mjerila za zatvaranje ovog poglavlja, od kojih se tri odnose na usaglašavanje zakonodavstva, a četvrto na obezbjeđivanje dovoljnih administrativnih kapaciteta za postupak priznavanja i sprovođenja prava intelektualne svojine i obezbjeđivanje evidencije bilansa ostvarenih rezultata o istražnim postupcima, krivičnim gonjenjima i sudskim postupcima u slučaju kršenja prava.

“Smatramo da je Crna Gora ispunila uslove za privremeno zatvaranje pregovora u ovom poglavlju, ali će konačna odluka o tome zaviti od procjene Evropske komisije, naročito u pogledu ispunjenosti četvrtog mjerila”, poručili su iz Vlade.

Svjetski dan intelektualne svojine se obilježava u okviru projekta EU4ME, koji finansira Evropska unija i dio je Strategije informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU 2019-2022.

NAKON TRI GODINE U CG

Šef predstavništva UNICEF-a, Osama Kogali, danas završava svoj trogodišnji mandat u Crnoj Gori i počinje novi, kao šef predstavništva UNICEF-a u Tadžikistanu.

“Veoma sam zahvalan na gostoprimstvu koje mi je Crna Gora pružila u prethodne tri godine. Drago mi je što na odlasku mogu reći da sam svjedočio stalnom rastu u pogledu prava djeteta. To je ohrabrujuće i iskreno se nadam da će Crna Gora nastaviti ovim putem – to je etički ispravna i mudra odluka”, kaže Kogali.

Na odlasku, ističe uspješnu saradnju UNICEF sa svim relevantnim akterima u Crnoj Gori.

“Mi sarađujemo sa svima, ne samo s Vladom, već u velikoj mjeri i s civilnim društvom, privatnim sektorom, medijima, istraživačkim i akademskim institucijama. Odlazim sa snažnim osjećajem zadovoljstva, jer iza sebe ostavljam vrlo jak UNICEF-ov tim, koji je posvećen i entuzijastičan da nastavi da pruža podršku kako bi svako dijete ostvarilo sva svoja prava”, ističe Kogali.

Poručuje da će UNICEF nastaviti da podržava Crnu Goru, “jer se izuzetno ponosimo uzornim radom u ovoj zemlji”.

“Vaša djeca i Crna Gora zaslužuju sve najbolje. Vaš prosperitet počinje danas ulaganjem u vašu budućnost ‒ vašu djecu!”, naveo je on.

Novi šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori uskoro će biti imenovan. U međuvremenu će tim UNICEF-a voditi Mihaela Bauer, zamjenica šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

“UNICEF će u narednom periodu nastaviti da podržava jednaka prava za svu djecu, posebno onu koja su najviše ugrožena, poput djece koja žive u siromaštvu, djece sa smetnjama u razvoju, djece bez roditeljskog staranja i djece izložene nasilju”, kaže Bauer.

Nakon Nole Skiner i Bendžamina Perksa, Osama Kogali je treći šef predstavništva UNICEF-a otkako je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost 2006. godine.

Prije dolaska u Crnu Goru, Kogali je bio šef predstavništva UNICEF-a u Omanu, zamjenik šefa predstavništva UNICEF-a u Iraku, regionalni ekspert za vanredne situacije pri Regionalnoj kancelariji UNICEF-a za Bliski istok i sjevernu Afriku, glavni koordinator za vanredne situacije pri UNICEF-oj kancelariji u Pakistanu, itd.

Kao državljanin Sudana, svoj profesionalni angažman u UNICEF-u započeo je upravo u toj državi 1992. godine.

Magistar je ekonomskih nauka.