OŠ “JUGOSLAVIJA”

U Osnovnoj školi “Jugoslavija” u Baru prošle sedmice desio se incident. Nastavnica matematike J.P. na času je šestarom povrijedila učenika osmog razreda. Majka dječaka, S.Đ, inače nastavnica iz iste škole, slučaj je prijavila policiji, piše Dan.

Kako Dan saznaje, majka učenika koji je ispričao da ga je nastavnica matematke gađala šestarom kazala je policiji da je njeno dijete pod stresom, te je podnijela prijavu protiv koleginice.

Ona se, takođe, žalila na još troje kolega, predmetnih nastavnika, da “maltretiraju njenog sina”.

Nezvanično, incident se dogodio na času matematike. Navodno je sin učiteljice uzeo šestar od druga, zbog čega je nastalo komešanje na času. U namjeri da vrati šestar, nastavnici je isti ispao, i navodno udario učenika u nogu. Srećom, dijete nije zadobilo povrede.

U policiji su za Dan potvrdili da im je slučaj prijavljen, te da je o svemu obaviješteno Osnovno tužilaštvo u Baru.

Prema riječima ODT-a Radovana Đurišića, dijete nema povreda.

“Postupili smo po prijavi. Dat je nalog da se saslušaju svi akteri incidenta”, kazao je Đurišić za Dan.

Nastavnica J.P. kaže da ne želi komentarisati slučaj, a njena koleginica S.Đ., majka učenika, kaže da neće davati izjave za medije dok je procedura u toku.

“Nisam se oglašavala, niti davala izjave. Obavijestila sam organe koji to treba da znaju. Situacija je vanredna, i vidjećemo u kojem će se smjeru sve odvijati. Ne treba prejudicirati stvari. Ako bude trebalo, ogalasiću se i preko medija”, kazala je S.Đ. za Dan.

Ni direktorica OŠ “Jugoslavija” Biljana Vukmanović nije bila voljna da komentariše nemili događaj koji se desio u ovoj obrazovnoj ustanovi.

POPIS IMOVINE

Uprava za nekretnine (UZN) njena područna jedinica u Kotoru, dostavila je podatke o upisu vjerskih objekata za tu opštinu.

Time su sve katastarske jedinice proslijedile Upravi za imovinu podatke o uknjižbama na vjerske zajednice, tako da sada slijedi provjera dokumentacije i eventualna dopuna podataka, saopšteno je Dnevnim novinama iz Uprave za nekretnine.

Podsjetimo, UZN je, shodno obavezama koje proističu iz primjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, dužna da Upravi za imovinu dostavi podatke iz katastra o tome što je sve upisano na vjerske zajednice, kako bi se provjerilo što je od upisanih dobara u vlasništvu države, odnosno opštine, te u kojim je slučajevima potrebno uraditi prepis.

Uprava za imovinu ima pred sobom period do 8. januara naredne godine da pregleda, provjeri, analizira dokumentaciju koju joj je proslijedila Uprava za nekretnine, te da u slučaju nedostatka potrebnih podataka traži dopunu.

Direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović je u nedavnom razgovoru za Dnevne novine kazao da je izvjesno da će trebati dopuna dokumentacije ze Nikšić, jer se podaci koji su proslijeđeni od te područne jedinice odnose samo na državnu imovinu, ne i na imovinu kojom danas raspolažu vjerske zajednice.

Prema Zakonu o državnoj imovini, postupke za prepis imovine u slučajevima u kojima je titular Vlada, pokreće Uprava za imovinu, a kada je riječ o dobrima u opštoj upotrebi koje koriste lokalne zajednice, te postupke pokreću opštine.

MILE STOJIĆ

Crna Gora traži da se imovina zakonski vrati njenim titularima, što je praksa u svim postsocijalističkim zemljama, i da se na tu imovinu plaća porez, a vrh SPC na to diže narod s tezom kako je tu ugroženo pravoslavlje, pa i srpstvo, navodi Mile Stojić, pjesnik i kolumnista iz Sarajeva, u autorskom tekstu, koji prenosi Pobjeda.

Piše: Mile Stojić

Povijest se dva puta ponavlja, prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa. Prema ovoj Marxovoj tezi, preuzetoj od Hegela, sve sam više sumnjičav, i čini mi se daje ona pisana za neke druge ljude, a da nekako i ne važi za naše krajeve.

Kada je, tokom 1989. godine Srpska pravoslavna crkva kroz Bosnu i Hercegovinu transportirala mosti srpskih svetaca, uz javne i masovne crkvene obrede i pojanja na stratištima iz Drugog svjetskog rata, jedna stara muslimanka, moja susjeda, upitala me je zabrinuto: „Zašto nosaju samo srpske, pa zar i naši mladići nemaju mošnje?” Mi smo prepričavali taj bezazleni semantički nesporazum kao kakav vic, ni ne sluteći da će na putanji kojom su te mosti transportirane uskoro nići nova stratišta, a „mošnje” muslimanskih mladića završiti u logorima i u masovnim grobnicama.

TRAGEDIJA I JOŠ VEĆA TRAGEDIJA

U nas se, bojim se, tragedija ponavlja kao još veća tragedija, što su pokazali događaji iz devedesetih.

Ništa ne učimo iz povijesti, stare strasti i atavizmi uništili su lomno tijelo socijalističke države, ostavivši iza sebe nepreglednu pustinju razaranja i ocean nesreće.

U tom kolu bola, kako bi rekao pjesnik, važnu ulogu imale su vjerske zajednice.

Jugoslaviju su, istini za volju, uništili komunisti, bolje reći komunistički aparatčici, koji su u bespoštednoj borbi za golu vlast prigrlili crkvene velikodostojnike, koji su mobilizirali zatucane mase.

Proklamirani znanstveni ateizam udružio se s do tada ponešto zapostavljenom religijom i valpurgijska noć mogla je početi.

Iz crkava i samostana popovi su nahrupili 11a trgove i u medije mise i liturgije, procesije i molebani postali su programi nacionalnih televizija kako tad tako i dan-danas.

„Suve šljive i orasi, komesari pa monasi” ironično je pjevao srpski pjesnik Predrag Cudić još davnih devedesetih, opisujući tu munjevitu klerikalizaciju javnog prostora, obilježenu srednjevjekovljem, velikodržavnim pasatizmom i ratnim huškanjem.

BLAGOSLOV ZLOČINA

Sve vjerske zajednice pohrlile su u politiku, ali tu je svakako prednjačila Srpska pravoslavna crkva. Teško se i sjećati tih užasnih djela božjih sluga, kao onog snimka gdje srpski dobrovoljci „Škorpioni” strijeljaju svezane bošnjačke mladiće, uz blagoslov jedne crne mantije u pozadini.

Istaknutu ulogu u tim sramnim i krvavim zbitijima imao je crnororski mitropolit Amfilohije Radović. Tog crkvenog prelata veliki crnogorski pjesnik Marko Vešović opisuje ovako: „Kada se pomene Isus Hrist, često mi na um padne Amfilohije Radović, kolokvijalno Risto Sotona, morački zlikovac sa kamilavkom koji se, pred očima cijelog svijeta, stotinu puta na Hristov nauk popisao, a da mu se, pritom, ni oko nije namrdilo, kako bi rekli u mom kraju. Ne vjerujem daje, u Crnoj Gori, narod ikad spjevao i o kome išta tačnije od stihova: Nema većeg antihrista/ Od zloglasnog popa Rista!”

Nimalo nježniji prema Amfilohiju nije ni srpski pisac i teolog Mirko Đorđević, koji u jednom intervjuu sarajevskim Danima kaže: Amfilohije je bio na dubrovačkom ratišu zajedno sa paravojnim formacijama i guslao, a postoje dokumenta da je držao govore, i ta umiješanost jerarha u ratna zbivanja je činjenica. Ali to što vi pitate, to je mnogo ozbiljnije zašto nema nikakvog odjeka? Moj odgovor bi bio da još uvijek nemamo hrabrosti da nekim činjenicama pogledamo u oči. To je vrijeme kad je izašao zbornik Jagnje božje, koji je uredio Amfilohije Radović i u kome se rat otvoreno brani. Štaviše, vladika izlaže svoje ratne ciljeve.”

POVRATAK U PROŠLOST

Mirko Đorđević je umro, a vladika je i u miru nastavio izlagati svoje ratne ciljeve. Srbi što osvoje u miru, izgube u ratovima, glasila bi parafraza besmislene Cosićeve apoftegme.

Nakon što je velikodržavni militarizam izgubio sve bitke od Ogulina i Virovitice, pa sve do Prizrena, Tetova i Cetinja, gdje mitropolit stoluje, na red su ponovo došle Crna Gora i Bosna i Hercegovina, preciznije, manji njezin entitet nazvan Republika Srpska.

Milorad Dodik, paša manjeg bosanskohercegovačkogentiteta, nastalog na progonu i ubijanju polovice vlastitog, nesrpskog stanovništva („Republika Srpska je dar božji!“ klikuje srpski patrijarh Irinej na proslavi dana te paradržave u Banjoj Luci) blokira sve bosanskohercegovačke državne institucije, najavljujući prisajedinjenje matici Srbiji, dok, istodobno, Amfilohije, mitropolit crnogorski, izvodi pastvu na ulice, na masovne litanije, kako bi srušio tamošnju legalno izabranu državnu vlast.

I ljudi se, ne bez razloga, sa strahom pitaju: ponavljaju li se to devedesete?

ZAKON-CRKVA

Inicijativu za rekviriranjem crkvene imovine, otete od Crne Gore početkom stoljeća i uvođenjem te imovine u državnu gruntovnicu, Srpska pravoslavna crkva doživljava kao udar na „pravoslavne svetinje”.

Država, dakle, traži da se ta imovina zakonski vrati njenim titularima, što je praksa u svim postsocijalističkim zemljama, i da se na tu imovinu plaća porez, a vrh SPC na to diže narod s tezom kako je tu ugroženo pravoslavlje, pa i srpstvo.

O odnosu kršćanina prema državi najbolji odgovor dao je utemeljitelj te vjere, sam Spasitelj, koji, na pitanje fariseja trebaju li Jevreji plaćati porez Rimskoj carevini odgovara: „Podajte caru carevo, a Bogu božje” (Mt 22,15-21). Ove autentične riječi kršćanstva možemo smatrati temeljem zakona o odvojenosti crkve od države, jer kršćanske svetinje nisu niti smiju biti materijalne, ni materijalizirane, one se nalaze u sferama vjerovanja, u ljudskim srcima.

Ako se država ogriješi o materijalne interese crkve, u jednoj modernoj sekularoj državi ti sporovi trebaju biti rješavani pred sudovima, domaćim i međunarodnim, kao, uostalom, i svi drugi imovinski prijepori.

Izvođenjem vjernika na ulice, litanije se pretvaraju u političke demonstracije, koje ne mogu imati ništa s vjerom, pogotovu kršćanskom, koja zagovara mir i ljubav svih ljudi na zemlji.

Mobilizacija vjernika na litije i molebane, ako se prisjetimo bosanskog iskustva, nije ništa drugo do nagovještaj poziva na rušenje sistema nasilnim putem i izazi vanje novog krvoprolića, a sve u ime Hrista, kojse u tim pojanjima osjeća tjeskobno, jer izlaze izvan okvira njegove poruke i poslanja.

Pogotovu ako se tim skupovima skrušenih vjerika priključe jahači naše apokalipse, šešeljevci i druge četničke vojvode, ruku još nečistih od tople ljudske krvi. Nije malo slučajeva u historiji da kršćanstvo, kao vjera nade i ljubavi, prerasta u ideologiju mržnje, rata i osvete. Umjesto molitvi iz svešteničkih usta palacaju račvasti jezici, a jaganjac Božiji postaje vuk zakrvavljenih očnjaka.

VLAST, OPOZICIJA I DRŽAVA

Crna Gora je jedna od rijetkih država u svijetu u kojima je opozicija gora od vlasti, pisao je Mirko Kovač, jer ta opozicija nije protiv vlasti, ona je protiv države.

Taj crnogorski paradoks pokazuje se i ovih dana, kad je jasno kao dan da crkvene litije podržavaju i u njima neposredno sudjeluju Srbija i Ruska Federacija, miješajući se grubo u unutrašnje stvari jedne suverene i međunarodno priznate države. Zašto im smeta jedna mala primorska država okrenuta Zapadu, ne treba valjda ni objašnjavati.

„Zapad”, piše Filip David, „simbolizuje građansko društvo, njegove karakteristike, vrline i mane. Društvo kakvo je naše, u kojem je građanski sloj stanovništva potisnut na marginu i eliminisan iz javnog života, gde su preovladali elementi ruralnog, mora osećati duboko zaziranje i neprijateljstvo prema svetu koji je gotovo u svemu suprotbost, čiji je potpuni antipod.”

„Hoćemo Ruse!” uzvikivali su sudionici miloševićevskih „litija” krajem osamdesetih, kad su te organizirane i plaćene horde nasilno srušile ustavni poredak jedne složene države i uvele ju u bratoubilačko klanje i divljaštvo.

Istodobno, bio je to uzvik protiv modernizacije društva, ogrezlog u socijalističkoj i nacionalnoj učmalosti, u kome je nacionalno naglo prerastalo u nacionalističko, a vjersko u klerikalno, društva čiji su se predvodnici, poput onog Kusturičinog junaka, javno hvastali kako više vole rusko govno nego američku pitu.

Pitanje crnogorskog, kao i većine balkanskih tranzicijskih društava u prvom planu pitanje je modernizacije, bez koje nema napretka, ni suglasnosti s modernim svijetom i modernim vremenom.

Iduće godine navršit će se tri desetljeća od uništenja socijalističke Jugoslavije, zemlje na čije je građane Milošević uperio ubojite cijevi, oružja koje su ti građani sami kupovali i financirali. I nakon tri decenije, usijane glave još se nisu ohladile, još se u njima roje misli o nekakvim velikim državama, o eliminaciji manjih i slabijih.

Ne smijemo, ne bi smjela Evropa ni čitav moderni svijet dopustiti da se pred našim očima ponovo ugljenišu sve civilne vrijednosti u jednoj maloj zemlji na najljepšem moru kontinenta.

Mnogi se, s razlogom, plaše novih krvoprolića, jer koga su zmije ujedale’, veli narod, i guštera se boji. Povjerujmo, stoga, bradatome Marxu da se svaka tragedija i kod nas ponavlja kao farsa.

FZO

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) raspisao je postupak hitne nabavke deset respiratora za potrebe opštih bolnica u više crnogorskih opština. Prva isporuka respiratora očekuje se u naredna dva dana, dok će preostalih pet biti isporučeno u narednih 28 dana.

Direktor Fonda Sead Čirgić kazao je za Pobjedu da je Fond ugovorio nabavku 10 komada aparata za mehaničku ventilaciju (respiratora) ukupne vrijednosti skoro 240.000 eura.

Ugovori su, prema riječima Čirgića, sklopljeni sa dvije firme firmom Osmi red i Farmontom.

“Nabavka pet respiratora ugovorena je sa “Osmim redom” u vrijednosti od 132.609 eura i rokom isporuke od 28 dana i nabavka pet respiratora sa “Farmontom” ukupne vrijednosti 107.085 eura i rokom isporuka dva radna dana”, kazao je Čirgić.

Ovo je drugi pokušaj nabavke respiratora za bolnice u nekoliko crnogorskih gradova.

Prvi postupak za hitnu nabavku 17 respiratora, ukupne vrijednosti, skoro pola miliona eura nije uspio, jer do roka određenog za dostavljanje ponuda, koji je istekao prošlog četvrtka, nije dostavljena nijedna ponuda.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je nedavno da zdravstvene ustanove u Crnoj Gori imaju 70 respiratora, od kojih je 44 u Kliničkom centru Crne Gore.

NAREDNE 4 GODINE

Novi izvršni direktor Pošte Crne Gore je Božidar Vuksanović.

“Vuksanovića je na tu funkciju imenovao Odbor direktora Pošte na danas održanoj sjednici”, navodi se na Facebook stranici Pošte.

Vuksanović je imenovan na mandatni period od četiri godine.

PRIJESTONICA

Poštujući potrebu očuvanja javnog zdravlja, a promptno djelujući na dopis Opšte Bolnice “Danilo I” i na stavove saopštene na Opštinskom timu,Prijestonica će, iz Kapitalnog budžeta za 2020. izdvojiti sredstva za nabavku respiratora i protabilnog RTG aparata za ovu zdravstvenu ustanovu, saopštio je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan.

Kašćelan je predsjedavao sjednicom Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje na kojem su razmatrane preporučene mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti i Naredba Ministarstva zdravlja za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa.

Slijedeći uputstva Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti, Prijestonica Cetinje preuzela je sve neophodne mjere da u najkraćem roku identifikuje potencijalne objekte za sprovođenje mjera karantina o čemu je informisala Ministarstvo zdravlja i druge nadležne institucije.

Kašćelan je kazao da će Prijestonica Cetinje, poštujući potrebu očuvanja javnog zdravlja, a promptno djelujući na dopis Opšte Bolnice „Danilo I“ i na stavove saopštene na Opštinskom timu, iz Kapitalnog budžeta za 2020. godinu izdvojiti sredstva za nabavku respiratora i protabilnog RTG aparata za ovu zdravstvenu ustanovu. Opšta bolnica „Danilo I“ trenutno raspolaže jednim respiratorom, dok je jedini rendgen aparat u kvaru.

On je obavijestio članove Opštinskog tima da će Prijestonica Cetinje snositi troškove angažovanja epidemiologa sa epidemiološkim osobljem, koji će na teritoriji Cetinja obavljati dvadesetčetvoročasovni nadzor i epidemiološku anketu sa pacijentima prije upućivanja u Dom zdravlja Cetinje i Opštu bolnicu Danilo I.

Kašćelan informisao je članove Opštinskog tima da je upoznao rukovodioce sekretarijata, direkcija i službi, kao i javnih preduzeća kojima je Prijestonica Cetinje osnivač, sa sadržajem Naredbe Ministarstva zdravlja, te da je svima preporučeno da organizuju dežurstava, smanje neposredni kontakt sa građanima i da rade od kuće.

Kašćelan je kazao da je javnim preduzećima preporučeno da zatvore naplatne punktove, te da za svakodnevno poslovanje i rad sa strankama, koji se odnosi na plaćanja, koriste usluge e-bankinga komercijalnih banaka i pošte.

Zbog pravovremenog informisanja javnosti dogovoreno je da ljekari Doma zdravlja i Bolnice Danilo I, u dogovoru sa rukovodiocima tih zdravstvenih ustanova, budu na raspolaganju za gostovanja Javnom lokalnom emiteru RTV Cetinje.

MUGOŠA

U Crnoj Gori još nije potvrđen nijedan slučaj obolijevanja od koronavirusa, saopšteno je Televiziji Crne Gore iz Instituta za javno zdravlje.

Direktor Instituta Boban Mugoša potvrdio je da su sve do sada testirane osobe, bile negativne.

Trenutno se pod zdravstveno sanitarnim nadzorom nalazi 1068 osoba koje su tokom prethodnih 14 dana boravile na području sa široko rasprostranjenom transmisijom virusa.

Od početka dešavanja, u laboratorijama Instituta za javno zdravlje ukupno je rtPCR metodom testirano 88 osoba koje su ispunjavale elemente definicije sumnjivog KOVID-19 slučaja.

Rezultati svih dosadašnjih laboratorijskih analiza su negativni.

NOVE MJERE

Nacionalno koordinaciono tjelo za zarazne bolesti donijelo je odluku o obustavljanju javnog prevoza putnika u međunarodnom drumskom, željezničkom i vazdušnom saobraćaju. Državi organi, organi državne uprave, lokalne samouprave i lokalne uprave obavezuju se da lična dokumenta izdata nakon 2008. a kojima je istekao rok važenja, smatraju važećim.

Crna Gora je obustavila kompletan avionski saobraćaj, kao i međunarodni putnički željeznički i autobuski prevoz putnika. To su nove privremene mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti koji je zasijedao i danas.

Istekla lična dokumenta smatraće se važećim

Lična dokumenta izdata nakon 2008. godine, kojima je istekao rok važenja a po osnovu kojih građani ostvaruju neko svoje pravo ili izvršavaju obavezu, smatraće se važećim, navodi se u novim mjerama koje je donijelo Ministarstvo zdravlja.

Ministarstvo je nove mjere donijelo nakon današnje sjednice Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti radi sprečavanja unošenja zaraznih bolesti u zemlju, suzbijanja i sprečavanja prenošenja u druge zemlje, kao i zaštitu stanovništva Crne Gore od novog virusa korona.

„Državni, organi državne uprave, lokalne samouprave i lokalne uprave obavezuju se da lična dokumenta (lična karta, pasoš i vozačka dozvola), izdata nakon 2008. godine, a kojima je istekao rok važenja, po osnovu kojih građani ostvaruju pred tim organima neko svoje pravo ili izvršavaju obavezu, smatraju važećim“, saopšteno je iz Vlade.

Navodi se da se ograničava broj građana u šalter salama područnih jedinica i filijala Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih organa državne uprave, tako što u sali, nezavisno od površine, ne može da boravi više građana od broja postojećih šalterskih mjesta.

„Vlada ponavlja da će svim našim državljanima u inostranstvu omogućiti povratak u zemlju. Svi putnici iz inostranstva moraće po povratku u zemlju da provedu u karantinu najmanje dvije sedmice“, kaže se u saopštenju.

Ranije je saopšteno da je među novim mjerama i obustava javnog prevoza putnika u međunarodnom drumskom, željezničkom i vazdušnom saobraćaju.

Iz Vlade su kazali da će posebni slučajevi, koji su predmet međudržavne saradnje i potreba od posebnog državnog interesa, a naročito za potrebe javnog zdravlja, razmatrati i o njima odlučivati Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti.

VDT

Na osnovu Naredbe za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanja i sprečavanja prenošenja novog koronavirusa i preporuka Ministarstva zdravlja, u svim državnim tužilaštvima rad će se obavljati na radnom mjestu, a rad u svim predmetima biće nastavljen, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Navodi se da je, na osnovu Naredbe za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanja i sprječavanja prenošenja novog koronavirusa, vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković utvrdio privremene mjere za rad Državnog tužilaštva.

„U periodu od 16. do do 30. marta u svim državnim tužilaštvima rad se obavlja na radnom mjestu i nastavlja se rad u svim predmetima“, kaže se u saopštenju.

U tom periodu, kako se navodi, rukovodioci državnih tužilaštava će u slučaju potrebe obezbijediti pravo na plaćeno odsustvo zaposlenom koji je roditelj/staratelj/hranitelj/usvojitelj ili samohrani roditelj djeteta do 11 godina starosti, ukoliko drugi roditelj nije u mogućnosti da koristi to pravo.

Zaposlenima na radnim mjestima, kojima proces rada to dozvoljava, omogućiće se rad od kuće, a rukovodioci državnih tužilaštava će posebnom odlukom odrediti koja su to radna mjesta, zaposlene koji obavljaju te poslove a koji, zbog zdravstvenog stanja i drugih okolnosti, ne bi smjeli biti izloženi riziku od obolijevanja, kao i način interne komunikacije.

„Zaposleni, koji obavljaju rad na radnom mjestu u obavezi su da nastave sa sprovođenjem higijenskih i sigurnosnih mjera“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da, ukoliko proces rada dozvoljava, rukovodioci državnih tužilaštava mogu organizovati rad u smjenama u pisarnicama državnih tužilaštava.

U radu sa strankama, prijem pošte u Pisarnici državnog tužilaštva obavljaće se na način da se obezbijedi rastojanje od najmanje dva metra između osoba koje se nalaze u prostoriji.

„U prostoriji u kojoj se predaju pismena, pored službenika Pisarnice državnog tužilaštva može prisustvovati samo jedno lice“, naveli su iz Tužilaštva.

Kako su kazali, državna tužilaštva će primati pismena i putem Pošte Crne Gore i elektronske pošte, a svi kontakt telefoni i e-mail adrese pisarnica državnih tužilaštava dostupni su na njihovim internet stranicama.

„Prilikom obavljanja saslušanja mora se obezbijediti rastojanje od najmanje dva metra između lica koja se nalaze u prostoriji“, dodaje se u saopštenju.

HRAPOVIĆ PORUČIO

Nema potrebe da građani prave redove ispred apoteka i da prave zalihe ljekova, poručio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

“Ono sto sam dobio kao uvjeravanje je da se apoteke u kontinuitetu snabdijevaju sa ljekovima i da su zalihe na zadovoljavajućem nivou. Važno je da se poštuju utvrđene mjere socijalne distance, dakle držite dovoljno rastojanje jedni od drugih. Takođe, skrećem pažnju građanima da ne gomilaju medicinska sredstva i prave kućne zalihe,” naveo je Hrapović.

On je poručio građanima da na taj način onemogućuju ravnomjernu dostupnost ljekova svojim sugrađanima.

“Pokazimo odgovornost i solidarnost prema zajednici. Danas svi moramo biti na istom zadatku”, poručio je Hrapović.

Sastanku je prisustvovao i ministar finansija Darko Radunović.