BEČIĆ

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić, u ime partije i u svoje ime, svim pripadnicama ljepšeg pola, čestitao je 8. mart, Međunarodni dan žena, ističući da je ravnopravnost žena u crnogorskom društvu narušena u gotovo svim segmentima.

“Drage naše, ponosan na vašu ulogu u crnogorskoj istoriji, tradiciji i kulturi, na činjenicu da ste uvijek bile stub i temelj naših porodica, snaga i pokretač našeg društva, želim vam da u Crnoj Gori 21. vijeka ostvarite punu ravnopravnost, koja je, nažalost, u gotovo svim segmentima danas narušena,2 naveo je Bečić.

Bečić kaže da su današnjoj Crnoj Gori institucije zarobljene i da niko ne može i ne smije okrenuti glavu od grubog kršenja prava žena.

“A a to smo mogli vidjeti i kroz primjer ukidanja prava na naknadu majkama sa troje ili više djece. Ali, kao što ste kroz našu burnu istoriju bile aktivne saborkinje u svim našim pregnućima i borbama za bolje sjutra, ali i najljepši vid našeg postojanja kroz vijekove, uvjeren sam da ćete i danas biti ključni činilac neophodnih promjena u našoj Crnoj Gori”, naveo je Bečić.

OPŠTINA GARANTUJE BEZBJEDNOST

Mještani bjelopoljske limske doline, uz podrđku nevladinog sektora, iskazali su nezadovoljstvo zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na mjestu gdje se nalaze najveća poljoprivredna gazdinstva Bijelog Polja. Oni su od Opštine zatražili da lokaciju izmjesti svega nekoliko kilometara od planirane, kako bi se, kažu, spriječilo iseljavanje iz tog kraja. U Opštini su spremni da daju garancije da kolektor neće ugroziti zivotnu sredinu.

Veliki broj mještana bjelopoljskiih naselja Potkrajci, Strojtenica, Kisele vode i Rasovo na mirnom protestu iskazali su nezadovoljstvo odlukom lokalne samouprave da se postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda gradi u srcu limske doline. Više od 300 hektara obradivog zemljišta i poljoprivrednih gazdinstava biće, kažu, ugroženo i uništeno, ukoliko kolektor ostane na planiranoj lokaciji.

„Niko nije protiv kolektora, naravno. Svi smo svjesni da je to investicija na nivou države. Samo smo protiv, da pošaljemo poruku da smo protiv lokacije, da faktički izađu u susret i da se samo ta lokacija pomjeri nizvodno“, kazao je Zihno Omerović iz NVO Zelena Dolina.

Oko 80 odsto stanovnika limske doline bavi se poljoprivredom. Oni su, kažu, prepoznati kao najveći proizvođači u Crnoj Gori i snabdijevaju veliko tržište voćem i povrćem. Zato od nadležnih traže da sjednu za sto i zajedno riješe problem izmještanjem postrojenja samo nekoliko kilometara nizvodno.

„Sama riječ, ako živimo i radimo i ako proizvodimo pored kolektora, poslaćemo svim potrošačima, nažalost, vrlo lošu poruku, poruku da neće htjeti uopšte da kupuju naše proizvode“, naveo je Omerović.

Izgradnja kolektora na predviđenoj lokaciji, pored poljoprivrede, ugroziće se, kažu mještani, podzemne vode, a sve to će uticati na iseljavanje mladih iz tog kraja.

„Ovo mjesto je demografski poznato sa najmanje iseljenih mladih ljudi, da pokušamo da taj trend zadržimo“, poručio je Omerović.

Poljoprivredne proizvođače su podržale i nevladine organizacije, koje traže da se u rješavanje problema uključi Ministarstvo poljoprivrede, koje upravo tu granu privrede vidi kao jednu od ključnih za razvoj sjevera.

„Mi ćemo zatraži reviziju ovog projekta, da se još jednom preispita sve to i mi sada već javno tražimo da svi članovi komisije koji su radili na ovom kolektoru podnesu neopozivu ostavku i time doprinesu da se ova situacija koja je nastala riješi“, kazao je Milorad Mitrović iz Mreže NVO Sjever.

Iz bjelopoljske lokalne samouprave su se obratili saopštenjem u kojem navode da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda obaveza opštine, koju je Crna Gora preuzela procesom pristupanje Evropskoj uniji kroz poglavlje 27. Opština je, kažu, spremna da zaključi ugovor i da garancije u vezi svih dilema koje brinu mještane, a koje se najviše odnose na zaštitu životne sredine. Da je projekat odrađen po svim propisima i u saradnji sa stručnjacima iz te oblasti, potvrđuje finansijska potpora Evropske unije, koja je partner na izgradnji kolektora.

PROTEST ZBOG ZAKONA

Procesi u državi nijesu nimalo naivni, ni slučajni, saglasni su profesori Janko Ljumović i Sanja Orlandić. Pitanje je da li zajednica ima demokratskog i građanskog kapaciteta da kritički promišlja o onome što nam se dešava, a što je izazvalo donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Događaji koji su ovih dana i mjeseci aktuelni u Crnoj Gori, zaposjeli su javni prostor. Janko Ljumović ih definiše jasnom političkom odrednicom koja predstavlja kulturu otpora. Pitanje je, kaže on, otpora prema čemu.

“Nekako jeste dominantan otpor ili negiranje ili neprihvatanje države, jer sve ono što jesu ključne poruke i manifestacije tog izraza i verbalnog i muzičkog i likovnog, kad analiziramo dizajn svih tih sadržaja jasno vidimo jedan otpor prema državi”, kaže Ljumović.

Jasno je i lingvistkinji Sanji da je crkveno pitanje najsloženije društveno pitanje nakon referenduma. Kaže da je bilo sasvim očekivano da će izazvati burne reakcije.

“Čini mi se da su razlozi za to to jasni, prvi se odnosi na vezu emocija sa religijom, odnosnom na ostrašćeno ispoljavanje religijskog identiteta, drugi se tiče tolerancije prema crkvi svih proteklih godina bez adekvatne reakcije, kako državnih organa, tako i javnih djelatnika koji se pozivaju na vladavinu prava sve dok ono ne obuhvati i crkvu. I treći i najbitniji razlog odnosi se na propuste u obrazovnom sistemu”, navodi Orlandić.

Ljumovića sadašnji trenutak podsjeća upravo na događanje naroda i momenat kad se socijalizam završio različitim nacionalizmima.

“Ako govorimo o potrebi da savremeno drustvo razvija politiku multikulturalizma ona je nemoguća bez demokratije i ljudskih prava. A kad ta politika multikulturalizma sklizne u nacionalizam, onda nužno imamo manifestaciju i sadašnju, koji vezujemo za taj prostor kraja 80. i 90. godina. Ikonografija, dizajn, poruke su apsolutno iste, tu nema velike razlike”, ocjenjuje Ljumović.

“Danas vidimo mlade ljude koji cijepaju zastavu svoje države, vidimo da ne znaju šta su tekovine NOB-a i antifašizma, a samim tim ne znaju ni šta je suprotstavljeno, ratovima 90-ih da ne govorimo”, ističe Orlandić.

Podsjetili su naši sagovornici i na anketu od prije par godina koju je sprovelo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sa studentima. Svaki drugi student Univerziteta Crne Gore izjasnio se da ne bi pristao na brak sa nekim ko je različite vjerske pripadnosti.

“Što opet govori o nekoj slijepoj ulici o našoj stvarnosti koja proizvodi te barijere, koja onemogućava uvažavanje individualnosti ili slobode izbora, tako da svaki oblik kolektivizacije koji pretenduje da ograničava individualno pravo je zapravo vrlo opasan”, upozorava Ljumović.

“Ako se Crna Gora profilisala kao zajednica koja baštini vrijednosti savremene evropske civilizacije, onda mlade ljude ne smije prepustiti stihijskim i anahronim narativima i manipulacijama već mora istinski raditi na promovisanju razlicitosti i tolerancije”, navodi Orlandić.

Procesi u državi nijesu nimalo naivni, ni slučajni, saglasni su naši sagovornici. Pitanje je i da li zajednica ima demokratskog i građanskog kapaciteta da kritički promišlja o onome što nam se dešava. Zato je važno iznositi stav jer sukob individualnog i kolektivnog, multikulturalnog i nacionalističkog može nas dovesti u situaciju da pomislimo da ne možemo da živimo zajedno, radimo zajedno i vodimo dijalog. A trebalo bi da možemo.

ULJAREVIĆ PORUČILA

Zapadni Balkan već je preskupo koštao “cirkuski patriotizam” koji forsiraju vladajuće strukture, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević, navodeći da je sada vrijeme da se na djelu pokaže privrženost evropskim vrijednostima.

Uljarević je agenciji MINA kazala da je time zapravo limitirano zdravo identitetsko oblikovanje i razvoj koncepta građanstva.

Vrijeme je, kako je istakla, da se povuče ručna i da se privrženost evropskim vrijednostima i najboljim praksama pokaže na djelu.

Na pitanje koliko vlasti u Srbiji i Crnoj Gori koriste ili pokušavaju da iskoriste trenutna dešavanja, Uljarević je odgovorila da nije prvi put ni predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, a ni srpskim vlastima da (zlo)upotrebljavaju identitetska pitanja za dnevno političke svrhe, što je, kako je naglasila, neodgovorno i opasno.

“U ovom slučaju je to i otvoreno – Demokratska partija socijalista (DPS) je na partijskim skupovima i kroz novi program uvrstila to pitanje, čime je ono postalo partijski cilj i to mnogo prioritetniji nego, recimo, uspostavljanje funkcionalne vladavine prava”, navela je Uljarević.

Kako je kazala, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je pitanja pozicije Srpske pravoslavne crkve (SPC) i predstojećeg popisa u Crnoj Gori jasno označio kao ona kojima će se posvećeno baviti.

“Svaka vlast koristi različita dešavanja za svoje partikularne interese, ali preskupo nas je već u regionu koštao cirkuski patriotizam koji forsiraju balkanske vladajuće strukture”, rekla je Uljarević.

Ona je kazala da iako se radi o dvije bliske države po mnogo osnova, odnosi između Srbije i Crne Gore, od obnove crnogorske državnosti do danas, nijesu nikad bili sadržajno i kvalitativno dobri po dubini, recipročno toj blizini.

Kako je navela Uljarević, očekivano su odnosi između Crne Gore i Srbije u značajnom uvijek zavisili i od ličnih relacija lidera obje države, pa je tu bilo različitih faza.

“Moj je utisak da je taj odnos Đukanovića i Vučića slojevit, iako se radi o dva nedemokratska lidera koji se dobro razumiju kad je riječ o korišćenju i razmjeni metoda održanja vlasti na unutrašnjem planu”, navela je Uljarević.

Kako je kazala, oni vrlo vode računa o svom interesu, kako unutrašnjem, tako i onom prema spoljnim faktorima, a to znači i da s mjerom pale i gase vatre čime drže rejting, homogenizuju ciljanu javnost i sebe pozicioniraju na širem planu.

“U tom kontekstu treba posmatrati i postojeće krajnje tenzične odnose Srbije i Crne Gore”, smatra Uljarević.

Vučić koristi dešavanja u CG za svoju kampanju

Ona je kazala da je Vučiću u kampanji u interesu da izbjegne priču o pregovorima oko Kosova “koji se vode iza leđa javnosti, pod patronatom Grenela, čovjeka od ličnog Trampovog povjerenja”.

“I zato se svjesno uvlači u izbornu kampanju druga priča koja ima potencijal da prekrije ‘najskuplju srpsku riječ’ i pokrene emociju kod birača – položaj SPC u Crnoj Gori”, kazala je Uljarević.

Kako je navela, vidno je pokrenuta čitava mašinerija, počev od zloglasnih tabloida do brojnih drugih medija, preko partijskih vojnika, profesionalnih intelektualaca do samih zvaničnika.

To, kako je kazala, ne može da spori niko ko prati to pitanje.

“Na to ukazuju i empirijska istraživanja – trećina populacije u Crnoj Gori ima tu percepciju, pri čemu je važno naglasiti da iako je tu većinski dio Crnogoraca i manjinskih naroda, među njima je i petina Srba u Crnoj Gori koja takođe prepoznaje otvoreno miješanje Srbije u unutrašnje prilike u Crnoj Gori kroz korišćenje Zakona o slobodi vjeroispovjesti”, dodala je Uljarević.

Upitana da li je saglasna sa određenim ocjenama da Srbija i Rusija koriste SPC za podrivanje crnogorske prozapadne Vlade, Uljarević je odgovorila da bi država, da je crnogorska Vlada bila do sada posvećena demokratskim reformama, bila rezistentnija na miješanja eksternih aktera i da bi imala potrebniji stepen unutrašnje kohezije.

Kako je navela, ne treba zanamariti ni interese i akcije drugih.

Ona je podsjetila da je nedavno specijalni izaslanik za zapadni Balkan, Metju Palmer, izrazio zabrinutost zbog ruskog miješanja preko srpskih posrednika, dovodeći to u vezu i sa situacijom nastalom nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

“SPC u Crnoj Gori brani svoj interes i ako ga odbrani na način za koji smatra da ispunjava njene zahtjeve vratiće se na pozicije koje je imala i prije donošenja ovog Zakona“, kazala je Uljarević.

Ona smatra da je mnogo važnije pitanje u kojoj mjeri SPC u Crnoj Gori priznaje državu Crnu Goru i crnogorsku naciju, nego kakav stav ima prema Vladi Crne Gore.

“Treba podsjetiti da razlaz SPC sa ovom Vladom počinje onda kada DPS sa Đukanovićem napušta političke pozicije SPC-a, a ne oko bilo kojih pitanja koja se odnose na demokratizaciju”, navela je Uljarević.

Ušli u osmu godinu pregovora bez ijednog zatvorenog poglavlja

Ona je rekla da treba praviti razliku između proklamovanog spoljno-političkog cilja koji se odnosi na pristupanje Evropskoj uniji (EU) i onog što crnogorska Vlada zaista radi, a što je, kako je ocijenila Uljarević, nerijetko u nesaglasju sa evropskim standardima i najboljim praksama.

To, kako je dodala, više nije nešto na što ukazuju samo kritički orijentisane nevladine organizacije (NVO) i mediji, to konstatuje sve otvorenije, preciznije i snažnije i sama EU.

“Uostalom, što su to učinci Vlade na putu ka EU”, pitala je Uljarević.

Kako je navela, Crna Gora ušla je u osmu godinu pregovora, a nije zatvorila više od tri pregovaračka poglavlja.

“Pri čemu u dva nije ni bilo pravne tekovine EU, a u jednom je trebalo usvojiti jedan akcioni plan. Više od godinu i po ne možemo otvoriti jedino preostalo poglavlje, a davno najavljivana završna mjerila za poglavlja 23 i 24 ne stižu jer je tu najveći problem, sa već preuzetim, a neispunjenim obavezama“, dodala je Uljarević.

EU je, kako je rekla, pokretna meta, ali se stiče utisak da crnogorske vlasti, zauzete očuvanjem sopstvenih monopola moći i ne ciljaju ka njoj, i da prevagu nose takozvani veto igrači.

Uljarević je kazala da su ključne institucije u Crnoj Gori u VD stanju, ili značajno urušenog kredibiliteta.

“Javni servis je partijski zarobljen i to je možda i ponajbolja ilustracija ‘privrženosti’ vlasti evropeizaciji, jer sve što je urađeno sa Radio Televizijom Crne Gore bilo je u direktnoj suprotnosti sa onim što je vlast dobijala kao upozorenja od EU i država članica“, rekla je Uljarević.

Kako je navela, žestina i prizemnost obračuna vlasti sa pro-evropskim kritičkim glasovima koji su upozoravali da skrećemo sa puta ka EU dobila je izraz i u lošim ocjenama relevantnih međunarodnih izvještaja koji prate stanje ljudskih prava i sloboda i demokratije.

Uljarević ne smatra da mirni protesti u vidu litija urušavaju nezavisnost i građanski koncept države Crne Gore, ali ne vidi u njima ni emancipatorski izraz.

“Mislim da treba, na jednoj strani, srpskoj, shvatiti i prihvatiti da Crnogorci nijesu Srbi, pa ni rezervni i vazalni, ali i na drugoj, crnogorskoj, da mogu biti Crnogorci i bez kopanja svake veze sa Srbima. Kad do toga dođemo bićemo na pravom putu ka snaženju postavljenog građanskog okvira”, rekla je Uljarević.

Kako je dodala, Srbija je trenutno okružena NATO članicama i Bosnom i Hercegovinom i Kosovom gdje se nalaze vojne baze NATO članica, tako da ma koliko izgledao strašan na jednoj ravni, taj velikosrpski nacionalizam je danas karikaturalan.

“Naravno, to ne znači da ga treba ignorisati ili potcijeniti, ali ni precjenjivati, a činjenica je da se crnogorsko društvo uglavnom opredjeljuje između ta dva pola gledanja”, zaključila je Uljarević.

SOCIJALISTI POVODOM 8. MARTA

Socijalisti Crne Gore danas ne poklanjaju ruže, već danas umjesto toga podsjećaju na razloge zbog kojih je 8. mart postao Međunarodni praznik žena i na simboliku te crvene ruže, kao i na činjenicu da je u Crnoj Gori ravnopravnost još daleko, istakli su u Socijalistima Crne Gore.

“Crvena ruža je podignuta u ime svih obespravljenih žena prije cijelog jednog vijeka – podigle su je žene boreći se za rad, platu, za život i ljudsko dostojanstvo, za pravo da budu pitane. Ovaj dan su platile životima, najsurovijom mučenjem i stradanjem. Nama Socijalistima je 8. mart borba. Borba kao i svaki drugi dan. Zato danas pozivamo sve na preispitivanje koliko smo kao civilizacija, društvo, država uradili, pomjerili, unaprijedili da li smo smanjili jaz i neravnopravnosti”, navodi se u saopštenju Socijalista CG.

Ovaj dan se razlikuje od ostalih zbog svoje simbolike, a upravo ta simbolika, kako kažu, je danas 100 godina kasnije zakopana ispod pošasti konzumerističkih navika i patrijarhata koji želi reći da je to jedan jedini dan u godini kada mi kažemo hvala svim ženama koje obavljaju neplaćene radne aktivnosti ili su manje plaćene od svojih muških kolega za obavljanje istog posla.

“Zato Socijalisti Crne Gore za današnji dan kandiduju sledeća pitanja – otkud ovakav “svečarski” ton – je li stvarno to – to? Imamo li, stvarno, što da slavimo? Šta nježnost ima sa nedovoljnom političkom participacijom žena? U kojem dijelu različitih plata za isti rad se skriva “džentlmenstvo”? Kada danas sretnete na ulici žene sa poklonjenim cvijećem u rukama – sjetite se da svaka treća žena iza tog buketa krije duboku ranjenost životom, batine i čemer u sopstvenom domu, borbu za sopstvenu egzistenciju, danonoćni rad kako bi ishranila svoju djecu”, ističu u saopštenju.

Ako pogledamo oko sebe, napominju, vidjećemo žene koje rade po kioscima, bez toaleta. Tokom zime drže otvoren prozorčić kroz koji komuniciraju sa kupcima, čak i kada kupaca nema. Naređeno im je da taj prozor mora biti otvoren. U prodavnicama žene rade vikendima i praznicima, sa minimalnim platama, vrlo često bez plaćenih poreza i doprinosa, a ako im se to ne dopada – “ima ko hoće”.

“Ne zamjeramo vam što ste, ipak, kupili ruže kako bi na taj način čestitali 8. mart nekoj ženi. Ta kupljena ruža, za nas Socijaliste, znači da ste podržali neku ženu koja ovih nekoliko dana kleči nad kutijom natrpanom cvijećem, strepeći od komunalne inspekcije (koja eto baš njih prve otjera) i na kraju dana broji novac stisnut na dnu džepa presabirajući da li je zaradila djeci za nove patike, možda i majicu ili da li će moći ‘odvojiti’ da djetetu plati da vidi gostujući ‘planetarijum’ u školi, a ne da ga pošalju da samo u učionici crta zvijezde, jer nije imalo dva eura za ulaznicu. Zato je novac koji ste dali njoj, za ovo poklonjeno cvijeće, dašak života. Za nas, Socijaliste, ova crvena ruža i dalje nosi boju krvi onih koje su ovaj dan izborile. I opomenu da nastavimo da se borimo, jer je, na žalost, ravnopravnost u Crnoj Gori još uvijek daleko”, zaključuje se u saopštenju.

PEROVIĆ

Litijom koja je danas održana na Cetinju nije prekršena policijska zabrana, jer se ona nije kretala ulicama grada, već manastirskim imanjem, poručio je rektor Cetinjske bogoslovije, Gojko Perović.

Policija je u subotu saopštila da je Mitropoliji crnogorsko primorskoj iz bezbjednosnih razloga zabranila da danas održi litiju na Cetinju.

Kako je objavljeno na sajtu Mitropolije, Perović je povodom današnje litije koju je, nakon liturgije u Cetinjskom manastiru predvodio mitropolit crnogorsko-proimorski Amfilohije, kazao je da nije u pitanju “protestna šetnja”.

“Već tradicionalna litija koja se svake godine obavlja u Nedjelji pravoslavlja, prvoj nedjelji Velikog i Časnog posta, i to u svim pravoslavnim prijestonicama svijeta, pa time i na Cetinju”, precizirao je Perović.

On je dodao da se to radilo i u vrijeme kralja Nikole, a u novijem vremenu, posljednjih 30 godina.

“Ovim, inače, nije prekršena nikakva policijska zabrana kako su javili neki mediji, jer se litija nije kretala uobičajeno ulicama grada, već onako kako je i sugerisano – manastirskim imanjem”, istakao je Perović.

Kako je saopšteno iz Mitropolije, ovogodišnji krsni hod je prošao od Cetinjskog manastira do Crkve Roždestva Presvete Bogorodice na Ćipuru i nazad.

“Ranijih godina litija se kretala od Cetinjskog manastira prema Crkvi Roždestva Presvete Bogorodice na Ćipuru, preko trga kralja Nikole, zatim Njegoševom ulicom, preko Balšića pazara do Vlaške crkve i nazad do Cetinjskog manastira”, kaže se u saopštenju.

PROTIV FAŠIZMA

U organizaciji Centra za ženska prava, održana je aktivistička šetnja – osmomartovski marš, povodom Međunarodnog dana žena. Povorka je krenula sa podgoričkog Trga nezavisnosti, kroz ulicu Slobode, do spomenika Partizanu-borcu na Gorici. Ove godine, učesnice su marširale protiv fašizma, nacionalizma i bilo kog oblika nejednakosti. Poručile su da ima mnogo prostora da se unaprijedi položaj žena u društvu.

Osmomartovski marš, ove godine, održan je pod sloganom “Mrš fašizmu”. Poruka Centra za ženska prava jasna je i nedvosmislena. Kako kažu, sa oblicima diskriminacije žena mora oštro da se postupa.

“Vi znate da Osmi mart, kao borbeni praznik žena, uvijek svoju temu crpi iz nečeg što se dešava oko nas. Ove godine, svjedoci smo da se pojavljuju neke davno zaboravljene netrpeljivosti, fašizmi, nacizmi. To je nešto na šta mi odgovaramo ovakvom porukom”, kaže Maja Raičević, direktorica Centra za ženska prava. 

Vrlo je važno da građani i građanke spoznaju koliki je značaj ženskog aktivizma i neophodnosti zalaganja za postizanje rodne ravnopravnosti, ali i borbe protiv nasilja nad ženama, poručeno je na skupu. 

“Smatramo da je važno da se naš glas čuje, smatramo da je važno da se glasovi i drugih žena čuju zbog toga što jedini način da bi imali neki balans jeste da imamo jednaka prava, da imamo jednaku podlogu za sve što radimo i da sam zajedničkim snagama možemo nešto da postignemo,” kaže aktivistkinja Ivana Novković. 

“Moraju se sve akcije bazirati na tome da se popravi kvalitet života žena i da im se omoguću da ravnopravno učestvuju u javnim procesima, u procesima odlučivanja, da im se obezbijede dobri uslovi za rad, za zapošljavanje i, ono što svake godine govorimo, a to je da se konačno izračuna koliko je siromašnih žena u CG,” kaže Raičević. 

Učesnice osmomartovskog marša skrenule su pažnju i na to da Institucije još uvijek nemaju dovoljno razumijevanja za, kako kažu, svakodnevne probleme ženske populacije i da, u tom dijelu, ima mjesta za napredak. A Međunarodni dan žena odličan je povod da se o tim problemima progovori.

PROJEKAT VLADE I AMBASADE VB

Kampanja protiv ugovorenih dječjih brakova, koju zajedno realizuju Vlada i Ambasada Velike Britanije, u saradnji sa civilnim sektorom, počela je danas skupom na Vrelima Ribničkim u Podgorici.

“Vjerujemo u društvo u kojem svako dijete ima pravo na bezbrižno djetinjstvo i sigurno odrastanje, mogućnost da se školuje i razvija svoje potencijale i uvjeren sam da je ova kampanja korak bliže tom cilju” saopštio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić

Kako je dodao, djeca iz romske i egipćanske zajednice imaju prava kao sva ostala djeca, i obaveza je svih nas da ih u tome podržimo, ne samo kao predstavnici institucija, već i kao građani i roditelji.

Britanska ambasadorka u Podgorici Alison Kemp je istakla da problem dječijih ugovorenih brakova pogađa različite zajednice širom svijeta, uključujući i mlade u Ujedinjenom Kraljevstvu, dodajući da su promjene moguće i da će one dogoditi.

“Čast mi je što smo i formalno preuzeli ulogu partnera u izradi ove kampanje. Svi dijelimo iste vrijednosti i zajednički cilj da izađemo na kraj sa preprekama, da kažemo da, bez obzira na porijeklo, rasu ili religiju – žene zaslužuju priliku da žive životom koji same odaberu. Istraživanje sprovedeno za potrebe ove kampanje ukazalo je na jasan stav velikog broja predstavnika romske zajednice, naročito mlađih generacija, koji se protive ugovorenim brakovima”, naglasila je ambasadorka.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak je ocijenila da su se u posljednih dvadeset godina predstavnici institucija trudili da pomognu ljudima iz romske i egipćanske zajednice koji su mijenjali sebe i svoju zajednicu, i koji su spriječili ne mali broj ranih ugovorenih brakova.

“Mi ne možemo da budemo zadovoljni dok god se i jedan jedini brak ugovara, dok god jedno jedino dijete nema pravo da živi svoj život punim plućima”, naglasila je Drobnjak.

Američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke, je kazala da Američka ambasada sa ponosom podržava rad u lokalnoj zajednici čiji je cilj da obezbijedi poštovanje prava djece.

“Nadamo se da će tokom ove kampanje mnogi razumjeti koliko je korisno dozvoliti djeci da prosto budu djeca, dozvoljavajući im da rastu, da se školuju i da izgrade uspješan život”, saopštila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Pogorici.

Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative Fana Delija je naglasila da su se hrabre aktivistkinje iz same romske i egipćanske zajednice odlučile, da kroz učešće u ovoj kampanji, svojim ličnim pozitivnim primjerom doprinesu svojoj zajednici u borbi protiv dječijeg ugovorenog braka.

“Mi smo se pored svih problema i opasnosti koje nosi ovaj problem, odlučile da stanemo uz rame sa institucijama i zaustavimo zasnivanje bračnih zajednica mladih djevojaka odnosno djece”, rekla je Delija.

Suzana Krasnić podijelila je sa učesnicima skupa lično iskustvo odgajanja svoje dvije kćerke u romskoj i egipćanskoj zajednici u Podgorici. Naglasila je da, uprkos određenim pritiscima sredine, nije dozvolila da njena djeca zasnuju brak prije punoljetstva, već je insistirala da njene obje kćerke moraju imati normalno djetinjstvo i uspješno završiti školovanje, otvarajući im brojne mogućnosti za budući srećan i uspješan samostalan život.

U razgovoru sa ženama i djevojkama iz romske i egipćanske zajednice, predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Željko Spalević, Uprave policije Marko Brajović i Centra za socijalni rad Podgorica Katarina Bijelić pojasnili su važeće propise i procedure za zaštitu djece od ugovorenih brakova. Poručili su da državni organi stoje na raspolaganju romskoj i egipćanskoj zajednici, kao i svim potencijalnim žrtvama dječijih ugovorenih brakova u Crnoj Gori, za svu pomoć i podršku u sprječavanju i iskorjenjivanju ove negativne društvene pojave.

Cilj kampanje, čiji je slogan “Djeca su djeca.”, je podizanje svijesti o štetnosti dječijih ugovorenih brakova, koji veoma ozbiljno ugrožavaju mentalno i fizičko zdravlje djece i narušavaju njihove šanse da kao odrasli vode zdrav i srećan život. Žrtve ugovorenih dječijih brakova po pravilu rano napuštaju školu, što značajno ograničavanja njihove mogućnosti za buduće zaposlenje i uspješan samostalan život. Kao jedan od oblika trgovine ljudima, ugovoreni dječiji brakovi takođe predstavljaju ozbiljno krivično djelo kažnjivo po zakonima Crne Gore.

Iako problem dječijih ugovorenih brakova nije isključivo vezan za romsku i egipćansku zajednicu, ipak su djeca u ovim zajednicama najizloženija ovom riziku. Zbog toga će kampanja „Djeca su djeca.“ biti posebno fokusirana na rad u sa pripadnicima romske i egipćanske zajednice u Podgorici, Nikšiću, Tivtu i Beranama.

Kampanju sprovode Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Uprava policije, u saradnji sa NVO Centar za romske inicijative, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

ZA ISTI ANGAŽMAN

Povodom 8. marta, kancelarija UNDP-a kreirala je video sa animiranim podacima iz izvještaja o Indeksu rodne ravnopravnosti, koji je Crna Gora prvi put izračunala i objavila u januaru ove godine.

Indeks rodne ravnopravnosti koristi se za mjerenje nejednakosti u državama članicama EU, kao i zemljama u procesu pristupanja. Indeks omogućava praćenje napretka u prevazilaženju nejednakosti u šest ključnih dimenzija: Rad, Novac, Znanje, Vrijeme, Moć i Zdravlje, kao i dvije dodatne dimenzije: nasilje i unakrsne nejednakosti.

Izvještaj o Indeksu rodne ravnopravnosti pripremljen je pod okriljem projekta koji finansira Evropska unija “Podrška antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti”, a sprovodi Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava. Indeks za Crnu Goru izračunao je MONSTAT, na osnovu metodologije Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE).

Deset ključnih informacija o rodnoj ravnopravnosti u Crnoj Gori

Sa vrijednošću Indeksa od 55, Crna Gora ostvarila je niži rezultat od prosjeka Evropske unije, gdje vrijednost indeksa iznosi 67,4 (od ukupno 100 poena). Na vrhu ljestvice nalaze se Švedska, Danska, Francuska, Finska i Velika Britanija, dok se četiri zemlje članice EU nalaze ispod Crne Gore – Rumunija, Slovačka, Mađarska i Grčka.

Najveće nejednakosti između muškaraca i žena u Crnoj Gori nalaze u domenu Moći, praćeno domenima koji se odnose na Vrijeme, Znanje, Novac i Rad. Najveća jednakost očitava se u domenu Zdravlja. U poređenju sa Evropom, najveća razlika između Crne Gore i zemalja EU zabilježena je u domenima Novca i Moći.

Izvještaj otkriva duboko ukorijenjene nejednakosti, koje se nekada kriju iza prosječnih vrijednosti. Na primjer, neka istraživanja ukazuju da se na intervjuima za posao, žene i dalje suočavaju sa pitanjima o njihovom bračnom statusu (64.1 odsto ispitanica), koliko djece imaju (45.5 odsto) ili čak o planovima da imaju djecu (35.6 odsto).

Majčinstvo se i dalje svrstava u jednu od najčešćih prepreka za napredovanje u poslu, zadržavanje ili uopšte dobijanje radnog mjesta.

8 od 10 žena provodi barem jedan sat obavljajući kućne poslove svaki dan, dok to isto važi za samo 1 od 10 muškaraca

Većina uposlenih u sektoru obrazovanja su žene (76.6 odsto), ali se na rukovodećim mjestima u većini nalaze muškarci (63 odsto direktora škola i vrtića čine muškarci). Uprkos sve većim postignućima u obrazovanju, žene su obično angažovane u slabo plaćenim sektorima i zanimanjima.

Žene primaju 14-16 odsto manju platu od muškaraca, za isti angažman. Činjenica da žene uglavnom ne posjeduju imovinu povećava njihovu finansijsku nesigurnost i zavisnost, što preraste u značajna uskraćivanja, od nemogućnosti da se napusti odnos koji karakteriše nasilno ponašanje, do nemogućnosti pokretanja biznisa. Svega 22,9 odsto članstva u upravnim odborima u najvećim kompanijama u Crnoj Gori koje se kotiraju na berzi čine žene.

AMFILOHIJE

U nekoliko crnogorskih gradova i danas su održane litije, u znak protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i episkop dioklijskim Metodije predvodili su litiju u Podgorici.

“Ovo je izvorni narod Crne Gore koji nastavlja djelo svojih predaka, a glas naroda je glas Božiji”, poručio je Amfilohije ispred Skupšine Crne Gore.

Prethodno je u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služen moleban.

“Država je naša, naši preci su ugrađeni u nju, njenu pravdu, istinu i dobrotu, u njenu kulturu i u njenu vjeru prije svega i iznad svega. Zato ne treba niko da se boji od ove djece koja su sabrana oko ove svetinje”, kazao je Amfilohije.

On je poručio da na litijama nema ni četnika ni partizana i da su to potomci i jednih i drugih, koji hoće da budu braća.

“Da se pomire jedni sa drugima, da oproste jedni drugima, i to je ono što ovaj narod traži i od predsjednika i od Skupštine Crne Gore, da spasu Crnu Goru od izgubljenog obraza bezakonjem ovog zakona koji ugrožava biće ovog naroda”, kazao je on.

Nakon molebana u crkvi Svetog Nikole, episkop budimljansko-nikšićki  Joanikije predvodio je sa sveštenstvom litiju u Kotoru.

Litije su održane jutros u Danilovgradu i Nikšiću.

Svečana litija je, kazali su iz Crkvene opštine Danilovgrad, održana u Nedjelju pravoslavlja, ali i u znak zaštite svetinja.

Mitropolija crnogorska primorska (MCP) neće dozvoliti vlasti u Crnoj Gori da izbriše istoriju i natjera ih da idu na šaltere da se prijavljuju kao novoformirana religija, rekao je vladika budimljansko – nikšićki Joanikije ranije danas u Nikšiću.

Vladika Joanikije predvodio je litiju u Nikšiću, koja je održana nakon liturgije u Sabornom hramu, a termin molitvenog hoda centralnim gradskim ulicama danas je izmijenjen zbog Nedjelje pravoslavlja koja se tradicionalno obilježava na početku Vaskršnjeg posta.

U besjedi na Trgu slobode u Nikšiću, Joanikije je poručio da od vlasti zahtijevaju da ostanu i budu priznati kao istorijska religija uzidana u temelje države Crne Gore.

”Nećemo dozvoliti da nam udaraju na čast i svetinje, jer mi ne rušimo državu, nego je gradimo”, rekao je Joanikije i poručio da imaju podršku cijelog pravoslavlja i da neće odustati.

Uprkos zabrani policije, na Cetinju je danas održana litija.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske ovu litiju nazvali su krsni hod, a predvodio ga je rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović. Među sveštenstvom je bio i arhiepiskop cetinjski, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Litija se nije kretala ulicama prijestonice, već između Cetinjskog manastira i crkve. 

“Danas pravoslavni hrišćani nose svoje ikone I idu u molitvene hodove, na isti način kako mi evo već tri mjeseca idemo, crkva vjekovima čuva taj događaj i sjeća se pobjede crkve”, kazao je danas u Bijelom Polju ispred crkve Sv Petra i Pavla sveštenik Milosav Jovanović, do koje se nakon njegovog obraćana prošetala litija.

Litija u Beranama je krenula od hrama Svetog Simeona Mirotočivog do manastira Đurđevi Stupovi gdje je održan moleban.

Poslijepodne su najavljene litije u Kotoru, Podgorici, Andrijevici, Baru…

Litije se organizuju dvaput sedmično, četvrtkom i nedjeljom.