VISOKI PREDSTAVNIK EU

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost Žozep Borel podržao je Maju Raičević, izvršnu direktoricu NVO Centar za ženska prava u njenoj borbi za jednakost i pravedno društvo.

Tu poruku Borel je objavio na Twitteru povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena.

“Ja sam uz nju i zastupam ženska prava”, napisao je Borel.

Raičevićeva je bila dio kampanje “Evropljani koji prave razliku” (Europeans making difference), koju je organizovala Evropska služba za vanjske poslove (EEAS).

8. MART

Vlada Crne Gore čestitala je na Twitter-u Međunarodni dan žena – 8. mart. Kako su saopštili, za oko 40.000 zaposlenih u sektoru trgovine, uglavnom su to žene, a nedjelja je od jesenas, podsjećaju, neradna.

“Cilj Vlade prilikom predlaganja izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini bio je da, kao nekada, taj dan svi imamo slobodan, za porodicu. Čestitamo Međunarodni dan žena”, navodi se u saopštenju.

FORUM ŽENA DEMOSA

Usljed patrijarhalnog društva i istorijskog nasljeđa, žene su uglavnom bile usmjerene na domaćinstvo i izložene nasilju, te nijesu imale pravo glasa za suštinske promjene. Takav status žena mora biti prošlost, navodi se u saopštenju Foruma žena Demosa.

Ravnopravnost žena i muškaraca je priroda uredila rađanjem. Međutim, od davnina su u našoj zemlji žene bile diskriminisane.

Zato Forum žena DEMOS-a ima za cilj potpunu ravnopravnost u društvu.

Crnoj Gori je nephodno da žene aktivno učestvuju u događajima i odlučivanju, te da zajedno sa muškarcima grade bolje društvo i uspješniju državu, navode one.

Ravnopravnost žena jedino možemo izboriti sopstvenim djelovanjem.

Naša misija je unapređivanje pozicije žene u društvu i taj cilj ćemo realizovati zajedničkim radom, aktivno na svim životnim poljima!

Forum žena DEMOS-a se zalaže za afirmaciju žena u svim oblastima, posebno u oblasti politike, preduzetništva i zaštite ljudskih prava.

“Naša poruka svim ženama u Crnoj Gori je da samo ujedinjene, složne, iskrene i osviješćene možemo postići potpunu ravnopravnost polova,” navodi se u saopštenju.

Forum žena Demosa vjeruje da su žene spremne da doprinesu realizaciji tih ciljeva, a samim tim i izgradnji pravednije Crne Gore.

“Sprovodeći našu misiju, sigurno ćemo izgraditi bolju Crnu Goru. Svim ženama u Crnoj Gori želimo srećan 8. mart,” navodi se u saopštenju Foruma Žena Demosa.

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ

Crnogorsko društvo osim svoje prepoznatljivosti koja počiva na čojstvu i junaštvu od prvih pisanih tragova gradilo je istoriju čiji teret su nosila pleća hrabrih žena, navodi se u saopštenju predsjednice SDP-a Draginje vuksanović Stanković.

U savremenom crnogorskom društvu pleća hrabrih žena i dalje nose terete modernog porodičnog života. One su i dalje gorde i ponosno gaze kroz život koji ni danas za njih nije bezbrižan i lak.

“Obaveza našeg društva bila je i ostaje da se njihov život učini lakšim kroz njihovo osnaživanje i implementaciju zakona koji bi trud i stremljenja naših hrabrih žena učinili viđenijim i cjenjenijim. Ovim putem željela bih svim ženama u Crnoj Gori da čestitam 8. Mart i poželim im, da svaki naredni dočekaju sa više prava i boljim položajem, ne samo u društvu i politici nego i kvalitetom života koji će ih činiti nasmijanima svakog dana,”, navela je Vuksanović Stankovič.

8. MART

U svijetu se danas obilježava 8. mart, Međunarodni dan žena, nastao kao dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.

Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru, koji je prvi put izračunat prošle godine u cilju mjerenja nejednakosti i praćena napredka u domenu rada, novca, znanja, vremena, moći i zdravlja, pokazao da je Crna Gora ostvarila niži rezultat od prosjeka članica Evropske unije (EU).

Istraživanje je pokazalo da je većina zaposlenih u sektoru obrazovanja žene oko 76 odsto, ali da se na rukovodećim mjestima u većini nalaze muškarci oko 63.

Zaposlene žene, kako se navodi, suočavaju se sa nizom diskriminatornih praksi na radnom mjestu, dok se majčinstvo i dalje svrstava u jednu od najčešćih prepreka za napredovanje u poslu, zadržavanje ili uopšte dobijanje radnog mjesta.

Istraživanja ukazuju da se na intervjuima za posao, žene i dalje suočavaju sa pitanjima o bračnom statusu.

Prvi nacionalni Dan žena obilježen je 28. februara 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama nakon deklaracije koju je izdala Socijalistička partija Amerike.

Kao međunarodni dan žena, osmi mart prihvaćen je 1917. godine.

Ujedinjene nacije su od 1975. godine, koju su proglasile za Međunarodnu godinu žena i službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.

Povodom 8. marta u EU info centru u Podgorici danas će biti održana javna debata „Ravnopravna, zaštićena, osnažena? Stanje ženskih prava u Crnoj Gori“, .

Javnu debatu organizuju Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Centar za ženska prava i EU info centar, a u cilju isticanja pitanja osnaživanja žena u Crnoj Gori.

Nakon debate, biće održan tradicionalni Ženski marš kroz centar Podgorice, u organizaciji Centra za ženska prava.

Ženski parlament raspravljaće danas o položaja žena u kontekstu usvajanja Rezolucije o pravima žena na Zapadnom Balkanu.

ĐUKANOVIĆ

Prava žena su ljudska prava. Jednako pripadaju svakoj ženi i djevojčici. Borba za jednakost je zajednička odgovornost države, institucija, društva i svakog pojedinca, poručio je na Twiteru predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povodom 8. marta.

2020. je ključna za unapređenje rodne ravnopravnosti u svijetu, naveo je predsjednik Milo Đukanović na Twitteru.

“Po prvi put izračunat index rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori pokazuje da moramo i dalje da napredujemo,” navodi se na Twiteru predsjednika.

MEĐUNARODNI DAN ŽENA

Sasvim je sigurno da žene, na tržištu rada u svijetu, nemaju jednaku mogućnost kao muškarci i sigurno da se to osjeća i u Crnoj Gori, saopštila je, gostujući u Jutarnjem programu, poslanica DPS-a i predsjendica skuštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak.

Žene nemaju moć koja bi trebalo da im pripada proporcionalno broju koji imaju u populaciji, smatra Drobnjak.

“Crna Gora je na dobrom putu primjene Pekinške platforme, imamo napretka ali, prema indeksu rodne ravnopravnosti mi imamo još mnogo da radimo,” navela je ona.

Ističe da 8. mart nije jedini dan u godini kada žene treba da dobiju cvijeće. Važno je da svih 365 dana budu ravnopravne i da se mijenja  svijest u pravcu ravnopravnosti žena.

Ističe da Crna Gora nije izuzetak kada je u pitanju položaj žena, kada se gleda globalno, sa pojedinim djelovima svijeta ako se mjerimo onda smo u dobrom položaju.

“Ali mi moramo da budemo svjesni svog cilja i da ka njemu idemo i prema tome da mjerimo. Mi smo u sektoru zdravstva postigli mnogo,” navela je ona.

ZEKOVIĆ

Usvajenjem Uredbe o dopuni uredbe o boji i oznakama vozila i plovila, naoružanju i posebnoj opremi koji se upotrebljavaju za vršenje policijskih poslova, Vlada Crne Gore nastavlja da uspostavlja kulturu odgovornosti u policiji, smatraju u Savjetu za građansku kontrolu rada policije. Neupitna identifikacija crnogorskih policijskih službenika, prema riječima predsjednika Savjeta Aleksandra Zekovića, jedan je od najvidljivih i konkretnih rezultata u mandatu ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića.

“Mi smo ga u tome snažno podržali i rekao bih da smo i aktivni promoteri tako kvalitetne, transparentne i reformske politike. Na tom pitanju su dugo insistirali Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i građanski nadzor policije, civilno društvo, ali i međunarodna zajednica. U brojnim relevantnim međunarodnim izvještajima Crna Gora je negativno prepoznata zbog problema neoznačenih policijskih službenika koji su zlostavljali i mučili građane”, kazao je Zeković.

Usvajanje i ove uredbe je, kako je dodao, od izuzetne važnosti za povjerenje javnosti u policiju.

“Jasna i neupitna identifikacija svih policijskih službenika, u svim profesionalnim i operativnim situacijama, unapređuje bezbjednost građana, poštovanje ljudskih prava i potvrđuje vladavinu prava. Ovom mjerom i aktivnostima koje će uslijediti, pri njenoj implementaciji, potvrđuju se ozbiljnost i snaga države Crne Gore i riješenost naših vlasti da jačaju profesionalnost policije i štite ljudska prava građana”, pojasnio je predsjednik Savjeta.

Prema riječima Zekovića, nedostatak identifikacionih oznaka na uniformama i opremi policijskih službenika doprinosio je opstajanju i razvijanju policijske kulture koja je ograničavala demokratski nadzor i tužilačke istrage i generalisala negativna raspoloženja javnosti prema policiji.

“U prošlosti, svi predmeti u kojima je prepoznato prekomjerno policijsko postupanje na štetu građana sveli su se na konstataciju nadležnog tužilaštva koja glasi “Do danas izvršilac nije identifikovan” To je u praksi značilo da se u potpunosti opstruirao i blokirao rad i rezultati tužilaštva što je za posljedicu imalo da je značajan broj nezakonitih aktivnosti, posebno službenika bivše Specijalne antiterorističke jedinice, ostao nesankcionisan. Kršenje ljudskih prava ne smije ostati nekažnjeno”, zaključio je Zeković.

Podsjetimo, Vlada je na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, a u cilju ispunjavanja međunarodnih standarda u postupanj u policijskih službenika i onemogućavanja zloupotrebe i prekoračenja ovlašćenja od strane policijskih službenika, donijela Uredbu o dopuni uredbe o boji i oznakama vozila i plovila, naoružanju i posebnoj opremi koji se upotrebljavaju za vršenje policijskih poslova.

Na ovaj način će, kako su tada objasnili iz MUP-a, policijski službenici na određenoj opremi, to jeste zaštitnoj kacigi, štitovima i zaštitnim sredstvima, balističkim prslucima i balističkim kacigama, imati natpis od kombinacije slova i/ ili brojeva koji služi za identifikaciju policijskog službenika. Dopune ove uredbe preporučene su i podržane i od strane Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

“Uvođenjem oznaka na posebnoj opremi policijskih službenika nastavlja se proces uspostavljanja nove policijske kulture, koja će unaprijediti policijski integritet i odgovornost, te omogućiti efikasan nadzor i istrage”, ističu u MUP-u.

Crna Gora u potpunosti sijedi pozitivnu evropsku praksu

Zeković smatra da je svaka evropska država koja se zasniva na vladini prava dužna, u svakoj situaciji, da obezbijedi zabranu mučenja i svih drugih zlostavljanja, ponižavajućih i nečovječnih postupaka i da štiti fizički integritet i dostojanstvo svakog građanina.

“Crna Gora ovim aktivnostima u potpunosti slijedi pozitivnu evropsku praksu. Suština je u tome da se kroz slovno-numeričke oznake, kojima se ne dovodi u pitanje identitet i bezbjednost službenika zbog njihovog učešća u osjetljivim i rizičnim operacijama, uspostavi takva policijska kultura koja ne toleriše nedopustivu i protivzakonitu solidarnost i odsustvo odgovornosti. Poenta evropske prakse je da se istakne individualna odgovornostsvakog postupajućeg policijskog službenika. Na uniformama i opremi službenika policije, zavisno od situacije u kojoj postupaju, nalazi se odgovarajuća identifikacija natpis sačinjen od slovne i brojne kombinacije koji omogućava njegovu kasniju identifikaciju ukoliko postoje primjedbe na njegov rad ili prekomjernu upotrebu sredstva prinude. Službenici policije koji ne djeluju sa integritetom ne mogu računati na povjerenje zajednice u čijoj su službi. Na to ukazuje i izvještaj Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja i nečovječnih ili ponižavajućih kazni i postupak (CPT) koji je objavljen 2019. godine”, kazao je Zeković.

POLICIJA SAOPŠTILA

Uprava policije saopštila je da je, vršeći redovnu graničnu kontrolu, u odnosu na monaha iz Ostroga Stanka Pešuta postupila u skladu sa Zakonom o strancima i primjenila član 8. tog Zakona.

Mediji iz Srbije su prethodno javili kako je danas na podgoričkom aerodromu zabranjen ulaz u Crnu Goru poznatom monahu iz Ostroga Stanku Pešutu, navodno, bez ikakvog obrazloženja.

“U svakom narednom slučaju Uprava policije će insistirati na striktnom poštovanju Zakona, te ukoliko neko lice boravi, ili namjerava da boravi u Crnoj Gori u suprotnosti sa Zakonom o strancima primjeniće se zakonske odredbe. Uprava policije ovim putem poziva sve strane državljane koji nijesu regulisali svoj boravak u Crnoj Gori da to učine, da ne bi dolazili u ovakve situacije”, saopšteno je iz te institucije.

GAŠPARIKOVA

Iako Osmog marta slavimo prava za koja su se žene izborile, to je ujedno i vrijeme kada preispitujemo jesmo li dovoljno učinili da budemo društvo jednakih mogućnosti za oba pola. Stalna predstavnica UNDP-ja u Crnoj Gori Daniela Gašparikova u izjavi za TVCG upozorava da postojeće kulturne norme i predrasude prema ženama mogu usporiti napredak cijelog društva.

Nedavno objavljena studija UNDP-ja o kulturnim normama i vrijednostima pokazuje da 90 odsto i žena i muškaraca ima najmanje jednu predrasudu prema ženama.

Stalna predstavnica UNDP-ja u Crnoj Gori Daniela Gašparikova kaže da je ista situacija i u našoj zemlji.

“Ove predrasude proističu iz vjerovanja da su muškarci bolji donosioci odluka, bolji izvršni direktori ili jednostavno da su bolji vozači od žena,” kaže ona.

Gašparikova ističe da iako je napredak ostvaren jer je sve više visokoobrazovanih žena i onih koje učestvuju u političkom životu zemlje, barijere i dalje postoje.

“Sav ovaj napredak međutim, nije rezultirao porastom vlasništva žena nad imovinom, neophodnim povećanjem koncentracije žena na boljim ili visoko plaćenim poslovima ili na pozicijama odlučivanja u javnom i privatnom sektoru. “ 

Kao uzrok zaustavljanja progresa Daniela Gašparikova prepoznaje nevidljive kulturne norme i predrasude koje kako kaže, sprečavaju napredak cijelog društva, i zahtijevaju novi obrazovni pristup i politike koje će im se suprotstaviti.

“Na nivou pojedinca, neophodno je da se muškarci i žene zajednički suprotstave običajnim normama uz koje smo svi odrastali, koje su nam se urezale duboko u pamćenje, i da ukažu na te predrasude koje smo iznova i iznova slušali, poput one: žena je tuđa večera”, 

O stanju u Crnoj Gori najbolje svjedoči ilustracija podataka iz Indexa rodne ravnopravnosti koji je ove godine prvi put urađen za našu zemlju.