KOVAČEVIĆ

Direktor Uprave za nakretnine Dragan Kovačević saopštio je da će do kraja naredne sedmice dostaviti Upravi za imovinu izvode iz katastra koji se odnose na vjerske objekte u Crnoj Gori. Kovačević je Dnevnim novinama kazao da su područne jedinice najveći dio već dostavile.

“Ostalo je još da podatke proslijede Podgorica, Herceg Novi, Kotor i Plužine. Na osnovu podataka koje smo dostavili i kojima raspolažemo jasno je da je najveći broj upisa na Mitropoliju crnogorsko-primorsku obavljen u drugoj polovini osamdesetih i tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Uvjeren sam da će se dokazivanje vlasništva nad vjerskim objektima sprovoditi na principijelan način u zakonskoj proceduri. Uprava za nekretnine će sve uraditi da profesionalno i blagovremeno odgovori na obaveze koje proističu iz naše nadležnosti”, kaže Kovačević.

Kovačević podsjeća na proceduru upisa nepokretnosti koja je ustanovljena nakon 1984. godine, kada je stupio na snagu Zakon o izradi katastra nepokretnosti, i pravila koja su tada važila.

“Te 1984. godine Crna Gora prvi put radi svoj katastar, gdje se utvrđuje svojina nad nepokretnostima. Tri godine kasnije 1987. počinje da se primjenjuje uputstvo Republičkog zavoda za geodetske imovinsko-pravne poslove (preteča današnj e Uprave), koji je bio na državnom nivou, pri Sekretarijatu za finansije. Po tom uputstvu definisano je kako se upisuju pojedine nepokretnosti, a razlog za njegovo donošenje bio je, koliko mi je poznato, neujednačenost prilikom upisa. Tada je preporučeno da se svi pravoslavni vjerski objekti upisuju na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, svi islamski vjerski objekti na Islamsku zajednicu u Crnoj Gori, a svi katolički objekti na Barsku biskupiju, odnosno i Biskupski ordinarijat Kotor”, podsjeća Kovačević.

Komentarišući priču o odgovornosti službenika Uprave za nekretnine, Kovačević poziva sve organe da u zakonskoj proceduri utvrde činjenice kako se Uprava za nekretnine i njeni zaposleni ne bi neosnovano sumnjičili.

BABIĆ U ŽIVOJ ISTINI

Najmračnije je prije svitanja, rekla je u Živoj istini Vanda Babić, redovna profesorica na Odjelu kroatistike Sveučilišta u Zadru, koja je, osvrnuvši se na aktuelne događaje u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, rekla da se radi o jednoj od „crnih rupa“ na koje je Crna Gora nailazila.

„Moje hrvatsko srce kuca za Crnu Goru. Sigurna sam da ćete i ovu crnu rupu preskočiti“, kaže Babić uz ocjenu da Crna Gora, potpomognuta ljudima u samoj Crnoj Gori ali i Hrvatskoj, koji vole obje države, ulazi u pozitivno razdoblje.

Hrvatska intelektualka, Tivćanka i profesorica kroatistike na zadarskom Sveučilištu je postavila retoričko pitanje: „Zašto Slovenija nema problem?“.

„Taj problem imaju svi koji imaju granicu sa ljudima koji od Načertanija imaju isti projekat i uvijek se trude da manipulacijom naprave nered u prostoru“, rekla je Babić da bi dalje, u nastojanju da objasni podršku koju takvi projekti imaju unutar Crne Gore, rekla da „u Crnoj Gori postoje ljudi koji ne znaju dovoljno, ili su prestrašeni, ili izmanipulisani“.

„Iza svega stoji politika koja je manipulacija i antidržavni cilj“, zaključila je Babić.

Govoreći o fenomenu „gromoglasne tišine“ čelnih ljudi mnoštva važnih crnogorskih institucija, Vanda Babić je rekla da upravo aktuelna situacija pokazuje nešto što se možda nikada ne bi saznalo – ko su ljudi na važnim mjestima.

„Crna Gora ima veliki potencijal i od 2006. je napravila velike korake koje možda ovdje ne vidite, ali izvana se veoma dobro vide“, rekla je Babić uz sugestiju da „država treba da postavlja najbolji kadar i da treba uzeti u obzir mnoge ljude u Crnoj Gori, ali i izvan nje koji vole svoju državu i koji joj mogu pomoći u određenim situacijama.

Babić je istakla da je pogled na Crnu Goru iz Hrvatske drugačiji od kada je na referendumu 2006. godine obnovila državnost, a da je izvinjenje predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića hrvatskom narodu, doživljeno kao veliki iskorak.

„Naravno da se pamti granatiranje Dubrovnika, ali Crna Gora se sada sasvim drugačije percipira. Naše dvije države sarađuju, a Hrvatska pomaže Crnoj Gori da što prije uđe u Evropsku uniju“, rekla je Babić.

Govoreći o prožimanju crnogorske i hrvatske kulture, Vanda Babić se već u prvim rečenicama deklarisala kao Hrvatica, ali i pripadnica crnogorske dijaspore.

Napitanje o mogućnosti da je naslov njene knjige „Boka kotorska – zaljev svetaca i hrvatske kulture“ neko doživio kao „još jedan atak na crnogorsku kulturnu baštinu“, Babić je rekla da to mogu samo ljudi koji ne znaju dovoljno o sopstvenoj istoriji ili „slušaju nekog drugog“. Naglašava da je kulturna baština koju su stvorili Hrvati iz Boke dio ukupnog kulturnog nasljeđa Crne Gore.

„Kome smeta pridjev ‘hrvatski’, taj nije prijatelj ni Crne Gore ni Boke, jer imati takvu baštinu koju vam je ostavio autohtoni narod Boke je dobrobit i nešto što je za ponos. Vjerujem da postoje takvi ljudi koji nijesu dobronamjerni“, kazala je Babić uz napomenu da su „u knjizi fakti“.

„Tu nema politike. Kada se uključi politika, dobija se ovo što sada imate na svojim ulicama. U knjizi su samo činjenice“, zaključila je Babić.

ZZZCG

U Crnoj Gori je na kraju februara bilo oko 35.580 nezaposlenih, neznatno manje nego u januaru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti je, prema mjesečnom izvještaju ZZZ, pala sa 15,35 odsto na 15,34 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 1,37 hiljada novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 3,5 hiljada slobodnih radnih mjesta.

MP PRATI DEŠAVANJA

Djeca bi trebalo da budu zaštićena od bilo kakvih političkih pritisaka, a upravo prosvjetni radnici moraju da vode računa da toga ne bude u školama, smatraju pedagozi. Iz Ministarstva prosvjete za Televiziju Crne Gore saopštili su da prate dešavanja u školama, te da reaguju uvijek kada procjene da treba.

Uprava podgoričke Osnovne škole “Štampar Makarije” utvrđuje da li je, kako tvrde pojedini roditelji, nastavnica muzičkog obrazovanja navodno zadala učenicima osmog razreda da nauče pjesmu “Ne damo svetinje”. A, ovu kao i slične situacije iz prethodnog perioda, pomno prate i u Ministarstvu prosvjete.

“Ministarstvo prosvjete prati dešavanja u školama i reaguje uvijek kada procijeni. No, i uprave samih škola znaju svoj posao i šta je njihova dužnost. Zato nesumnjivo mogu preuzeti svoj dio odgovornosti u zaštiti djece od bilo kakvih političkih pritisaka i indoktrinacija unutar škola”, navode iz tog resora.

Jer su upravo prosvjetni radnici ti koji moraju da vode računa da se politika drži dalje od škola, upozorava i pedagoškinja Duška Blečić.

“Dijete školskog uzrasta mora prije svega da se bavi stvarima koje su prilagođene njegovom uzrastu i da škola kao ustanova je prije svega vaspitno – obrazovna ustanova i iz nje treba izopštiti sva politika dešavanja”, smatra pedagoškinja Duška Blečić.

Uz to, napominje Blečić nastavnici su dužni da rade isključivo po planu i programu.

“Dijete školskog uzrasta u osnovi mora da bude dijete i da se u školi bavi stvarima zbog kojeg je došao – nastavnog sadržaja i druženja s drugarima a nastavnici i učitelji su tu da mu pomognu da ostvari sebe kao čovjeka i u slučaju da dođe eventualno do neprimjerenog događaja, to treba ispitati i sankcionisati na pravi način”, kazala je Blečić za TVCG.

Blečićeva ipak napominje da se dešava da djeca tog uzrasta nekada pogrešno protumače ono što profesor kaže. Prisutan je različit nivo pažnje i razumijevanja pa zato i sve temeljno, zaključuje, treba ispitati.

DIGITALNI FORENZIČKI CENTAR

Digitalni forenzički centar (ASCG) organizovao dvodnevnu radionicu za mlade o značaju borbe protiv deizinformacija.

“Savremeno doba uvelo nas je u novu realnost gdje društvene mreže i mediji kreiraju i plasiraju narative i informacije kojima se podriva legitimitet ne samo crnogorskog već i društava širom svijeta. rad sa mladima, srednjoškolcima i studentima, je od ključnog značaja u borbi protiv dezinformisanja”, poručuju iz Digitalnog forenzičkog centra.

Cilj radioni je bio, kako navode, da polaznici saznaju više o sveprisutnijem fenomenu dezinformisanja, kako se boriti protiv te pojave, koji psihološki aspekti stoje iza kampanja dezinformisanja, koji je način djelovanja (modus operandi) kampanja viđenih širom Evrope i svijeta i još mnogo toga.

Predavači Darko Brkan iz Raskrinkavanja i Milan Jovanović iz DFC-a su, nakon teoretskog znanja, prezentovali učesnicima dvodnevnog treninga praktične vježbe.

Kako su naveli, predavači su edukovali mlade kako se pronalaze informacije, radi provjera tačnosti tekstova putem open-source alatki, utvrđuje geolokacija i konačno piše tekst. Nakon toga su polaznici i sami praktikovali vježbe.

“Polaznicima je ukazano i kako se pravi dobra laž, uzimajući informacije koje nisu lako provjerljive. Istaknuti su tipovi medija (javne i privatne agencije, javni, komercijalni i onlajn mediji, društvene mreže). Bilo je govora o botovima i trolovima, pogrešnim tumačenjima pojmova i disktincije između istih. Takođe, konkretnim primjerima predstavljeno je kako kreiranje dezinformacija može imati uporište u političkim interesima, ali često i u novcu”, zaključuju iz Digitalnog forenzičkog centra.

DEMOKRATE OCIJENILE

Da čelnicima DPS-a zaista ništa nije sveto, pokazuje i najnoviji napad u kojem ni groblja nijesu pošteđena, a očigledno se priča o njima stavlja u manipulativni pogon. U toj manipulativnoj akciji, revnosno se ističu čelnici mjesnih zajednica, naročito danilovgradskih, a koje su pretvorene u partijske ćelije DPS-a, ocjenjuju u saopštenju Demokrate Crne Gore.

Kako se ističe u saopštenju koje je potpisao poslanik Demokrata Danilo Šaranović, očigledno je da u završnoj fazi produkovanja vještačkih razdora, cilj DPS je i da dijele i podijele grobove po nacionalnim osnovima.

“Nijesu se crkve pravile oko groblja, nego su groblja formirana oko crkava, i sasvim logično upravo na crkvenom zemljištu, te ta istorijska istina, svugdje i svagda nesporna u Crnoj Gori, ima i odgovarajuće pravne implikacije i svojinski status, koje pojedinci zaslijepljeni Milom Đukanovićem ne vide ili ne žele da vide. Te su crkve i groblja znatno stariji od Zakona o komunalnim djelatnostima, vjekovima čak. Da je formiranje groblja oko crkve ili manastira, izraz religioznosti i vjerskih prava, govori i činjenica da su pojedina groblja formirana i izvan i daleko od crkvenih i manastirskih objekata, što takođe treba iskreno poštovati. Samo se manipulisanjem želi pomiješati pitanje održavanja groblja, što i jeste dijelom u nadležnosti lokalnih institucija, a drugo je pitanje vlasništvo nad zemljištem”, ističu u saopštenju.

Kako se dodaje, smatraju da je aktuelna parlamentarna većina donošenjem neustavnog Zakona o komunalnim djelatnostima povrijedila vjerska prava svih građana, nezavisno kojoj religiji da oni pripadaju. Tako su i muslimanska groblja, inače davno formirana shodno vjerskim pravilima, proglašena za državnu svojinu i time su komunalni inspektori dobili “zakonski primat” u odnosu na hodže i imame, baš kao što imaju i u odnosu na pravoslavne sveštenike, čime se, kako kažu, udara u najosjetljiviji dio ličnih i vjerskih prava.

“Ne možemo se oteti utisku da je ovo ‘zgražavanje’ upisima u katastru, zaista režirana manipulativna akcija, imajući u vidu da se Mitropolija crnogorsko-primorska želi predstaviti kao neka strana filijala, kao crkva koja, gle čuda, smatra da je zemljište na kojima je izgrađena crkva upravo crkveno zemljište, a pri tom se lokalni DPS osvrće na manastir Ždrebaonik, svetinju i Bjelopavlića i svih Crnogoraca. Upravo je taj manastir, iz 13. vijeka, zadužbina Nemanjića, formiran kao metoh manastira Morača, a obnavljan trudom pobožnih i čestitih Bjelopavlića koji su čuvali i branili ovu svetinju, a njemu su starješine bili i budući mitropoliti, kao što bješe Ilarion Roganović”, ističu Demokrate.

Kako dodaju, ne spore ulogu opštinskih komunalnih institucija u održavanju grobalja, ali ipak smatraju nespornim poštovanje vjerskih pravila i vjerskih institucija, jer su opštinska komunalna preduzeća, ipak, samo d.o.o. tj. društva sa ograničenom odgovornošću, a pravoslavna i katolička groblja, kao i muslimanska mezarja, uvijek bila povezana sa bezgraničnom odgovornošću i beskrajnim poštovanjem.

“DJECA SU DJECA”

Vlada Crne Gore, u saradnji sa NVO Centar za romske inicijative, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici pokrenuće, u nedjelju, javnu kampanju protiv dječijih ugovorenih brakova, pod sloganom “Djeca su djeca”. Događaj će se, kako je najavljeno, održati u prostorijama Pravnog centra u naselju Vrela Ribnička u Podgorici, s početkom u 11 sati.

Cilj kampanje je, kako navode iz Vlade, podizanje svijesti o štetnosti dječijih ugovorenih brakova, koji veoma ozbiljno ugrožavaju mentalno i fizičko zdravlje djece i narušavaju njihove šanse da kao odrasli vode zdrav i srećan život.

“Žrtve ugovorenih dječijih brakova po pravilu rano napuštaju školu, što značajno ograničavanja njihove mogućnosti za buduće zaposlenje i uspješan samostalan život. Kao jedan od oblika trgovine ljudima, ugovoreni dječiji brakovi takođe predstavljaju ozbiljno krivično djelo kažnjivo po zakonima Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Ukazuju da, iako problem dječijih ugovorenih brakova nije isključivo vezan za romsku i egipćansku zajednicu, ipak su djeca u ovim zajednicama najizloženija ovom riziku.

Kampanja će biti posebno fokusirana na terenski rad sa pripadnicima romske i egipćanske zajednice u Podgorici, Nikšiću, Tivtu i Beranama, navode iz Vlade.

Na događaju će, kako je najavljeno, govoriti ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, britanska ambasadorka u Podgorici Alison Kemp, predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak i ambasadorka Sjedinjnih Američkih Država u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke.

Događaj će moderirati izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative Fana Delija.

Kampanju sprovode Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Uprava policije, u saradnji sa NVO Centar za romske inicijative, uz podršku Britanske ambasade u Pogorici.

APEL BJELOPOLJCIMA

Osobe koje žive u Bijelom Polju i koje osjete simptome koji mogu ukazivati na zarazu koronavirusom ne treba da se javljaju izabranim ljekarima u Domu zdravlja ili Opštu bolnicu, već da kontaktiraju dežurne epidemiologe na broj 069 228 640, apelovano je sa sastanka Tima za zaštiti i spašavanje u toj opštini kojim je predsjedavao predsjednik Opštine Petar Smolović.

Kako je konstatovano na sjednici, u Bijelom Polju nema zaraženih koronavirusom, a nijesu zabilježeni ni slučajevi osoba sa simptomima koji bi ukazivali na zarazu ovim virusom, pa je konstatovano da je epidemiološka situacija stabilna.

Kako je istaknuto, zbog okolnosti u kojima su zabilježeni zaraženi u zemljama okruženja, dogovoreno je da Tim za zaštitu i spašavanje opštine Bijelo Polje i lokalna uprava u cjelini, konstantno prate situaciju i preporuke nadležnih državnih organa i u skladu sa njima preduzimaju sve mjere predviđene zakonskim regulativama, preporukama i smjernicama Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, a sve u cilju bolje spremnosti i sprječavanja širenja rizika i posljedica rizika.

“Rizik po zdravlje stanovništva Crne Gore od infekcije novim koronavirusom trenutno se smatra visokim, u odnosu na dosadašnji nivo koji je bio umjeren”, konstatovano je na sastanku na osnovu posljednjih procjena rizika od Instituta za javno zdravlje.

Zaključeno je da svi članovi Tima za zaštitu i spašavanje Opštine Bijelo Polje budu u stalnoj komunikaciji, kako bi razmijenjivali bitne i raspoložive podatke kroz koordinaciju između organa, ustanova i institucija na lokalnom i državnom nivou.

Saopštenja i informacije u vezi sa stanjem u Bijelom Polju će se objavljivati preko lokalnog javnog emitera Radio Bijelo Polje, Televizije Sun, kao i preko web stranice Opštine Bijelo Polje.

Vukoman Kljajević, Radio CG 

ISTRAŽIVANJE

Istraživanje Sigurne ženske kuce, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić i NVO Prima, pokazalo je da je čak 64 odsto žena doživjelo seksualno nasilje od partnera, dok je svega 12 odsto prijavilo nasilinika… Iz MUP-a poručuju da je država odlučna da stane na put nasilju nad ženama i djevojčicama i ohrabruju žrtve da prijavljuju nasilnike..

Od 100 žena i djevojčica koje su doživjele seksualno nasilje u Crnoj Gori, dva odsto počinilaca je kažnjeno i od toga samo je jedan dobio kaznu zatvora, pokazalo je istraživanje Sigurne ženske kuce, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja i NVO Prima.

“Nasilnici su na slobodi i rade što ne treba i ne smije da radi. Kazne su male… Ja vjerujem da veće kazne mogu nešto da promijene ovako stajaćemo, pričaćemo još 20 godina”, kazala je Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće.

Čak 64 odsto žena doživjelo je seksualno nasilje od partnera, dok je svega 12 odsto prijavilo nasilinika.

“Žene ne prijavljuju zbog straha, stida, nepovjerenja u institucije. Zato su nam potrebni snažni zakoni i djelotvoran pravosudni sistem. Treba da se borimo na svim frontovima”, poručila je Plamena Halačeva iz Delegacije EU u Crnoj Gori.

Zabrinjava da većina ispitanica tvrde da ne bi prijavile nasilje jer vjeruju da nasilnik neće biti kažnjen.

“Vjerujte ženama, djeci i kad god čujete prijavite seksualno nasilje. Medicinski radnici ne prijavljuju i to je zločin”, navodi Raičevićeva.

U 70 odsto slučajeva državni tužioci su odbacili krivičnu prijavu. Dokazivanje krivice je teško bez iskaza žrtve.

“Nasilnik takvog sklopa ne priznaje učešće u događaju što ne shvata šta je uradio ili mu je normalno. Pa vam je jasno koliko je za dokazivanje krivice važno kazivanje žrtve i da to bude jedini dokaz da se taj dokaz desio”, kazala je Danka Ivanović-Đerić iz Višeg državnog tužilaštva.

Nasilje nad ženama je ozbiljan problem i zato odgovor mora biti zajednicki i sistemski, poruČuju iz MUP-a.

“Suzbijati nasilje nad ženama, a ako do nasilja dođe, efikasno reagovati da se žrtva adekvatno zaštiti, a prestupnika procesuirati i kazniti”, kazao je Dragan Pejanović, državni sekretar u MUP-u.

Država je odlučna da stane na put svakom obliku nasilja nad ženama poručeno je sa konferencije pod nazivom “Osvijetli, vjeruj, djeluj”. Zato ohrabruju žene da ne ćute i prijave nasilje koje se ne smije tolerisati.

UČESTVOVALO 806 UČENIKA

Na Državnom takmičenju u znanju 86 učenika osvojilo neko od prva tri mjesta, saopšteno je iz Ministarsva prosvjete. Takmičenje je održano u februaru a učestvovalo je 806 učenika osnovnih i srednjih škola.

Rezultate je objavio Ispitni centar, koji organizuje Državna takmičenja znanja.

“Pobjedni učesnici takmičenja će krajem godine biti nagrađeni iz Fonda za talente, što će biti dodatna motivacija za dalji rad i usavršavanje. Osim toga, Ministarstvo prosvjete uspostavilo je i novi sistem praćenja talenata kod sve djece, koji podrazumijeva unošenje podataka o afinitetima svih učenika, onda kada se prepoznaju, što će svakako doprinijeti usmjeravanju učenika na razvoj njihovih talenata”, navodi se u saopštenju Ministarstva prosvjete.

Najbolje rezultate u poznavanju matematike među osnovcima su pokazali: Uroš Jaćimović (OŠ “Radojica Perović”), Ljubica Vukanović (OŠ “Sutjeska”), Jovana Srdanović (OŠ “Milorad Musa Burzan”) i Mark Ivanov (OŠ “Dašo Pavičić”). U znanju fizike najbolji su bili: Petar Simonović (OŠ “Marko Miljanov”, Bijelo Polje) i Matija Babić (OŠ “Milorad Musa Burzan”), hemije Nela Vojinović (OŠ “Jagoš Kontić”) i Dušan Vuković (OŠ “Orjenski bataljon”), a biologije Aleksa Đurković (OŠ “Olga Golović”) i Hamza Bralić (OŠ “Mustafa Pećanin”).

U poznavanju jezika, učenici su, takođe, pokazali izuzetne rezulate. Engleski jezik najbolje poznaje Nađa Popović (OŠ “Štampar Makarije”), Aleksandra Prodanović (OŠ “Ratko Žarić”), Ena Kujović (OŠ “Štampar Makarije”) i Andrej Voučko (OŠ “Milan Vuković”), francuskim se najbolje služe Bojana Božović (OŠ “Oktoih”), Ljubica Ćipranić (OŠ “Branko Božović”) i Marija Boljević (OŠ “Milorad Musa Burzan”), italijanskim Savo Drljević (OŠ “Štampar Makarije”), Sofija Đukić (OŠ “Pavle Rovinski”) i Katarina Lakić (OŠ “Štampar Makarije”), njemačkim Natalija Lekić (OŠ “Bajo Jojić”), Esma Omeragić (OŠ “Oktoih”) i Amina Dervishi (OŠ “Maršal Tito”), a ruskim Lena Grujičić (OŠ “Pavle Rovinski”), Milica Marković (OŠ “Risto Ratković”) i Staša Tomović (OŠ “Pavle Rovinski”).

Srednjoškolci su pokazali zavidno znanje iz prirodnih nauka, a najbolji su najbolji matematičari među njima su: David Dedić (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Amir Kolić (Gimnazija “Miloje Dobrašinović”), Miloš Barjaktarović (Gimnazija “Panto Mališić”), Saša Lekić (Gimnazija “Niko Rolović”), Matija Delić (Gimnazija “Stojan Cerović”) i Kosta Vukićević (Gimnazija “Slobodan Škerović”), a fizičari Matija Pavićević (Gimnazija “Miloje Dobrašinović”) i Dušan Subotić (Gimnazija “Slobodan Škerović”).

Hemiju među srednjoškolcima najbolje poznaju: Danijel Aleksić (Gimnazija “Stojan Cerović”), Teodora Senić (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Vuk Ljumović (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Pavle Džuverović (Gimnazija “Tanasije Pejatović”) i Andrija Đurović (Gimnazija “Slobodan Škerović”). Iz biologije su najbolje znanje pokazali Đorđe Ivanović (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Katarina Kovačević (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Aleksandra Kartal (Gimnazija “Tanasije Pejatović”), Amina Ćatović (Gimnazija “Miloje Dobrašinović”) i Nedim Kardović (Gimnazija “30. septembar”).

Najbolji programeri među srednjoškolcima su Filip Došljak (Gimnazija “Panto Mališić”) i Matija Delić (Gimnazija “Stojan Cerović”).

Pobjednici Državnog takmičenja u poznavanju engleskog jezika su: Matija Bošković (SMŠ “Ivana Goran Kovačić”), Ilija Ivanov (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Vasilije Vuksanović (Gimnazija Kotor), Andrej Marković (Srednja stručna škola, Cetinje), Milica Simović (Gimnazija “Stojan Cerović”) i Ana Koprivica (Gimnazija “Petar I Petrović”), a ruskog Nikita Lalatović (Gimnazija “Stojan Cerović”), Ana Kovačević (Gimnazija “Miloje Dobrašinović”), Bojana Žižić (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Elena Lopušina (Gimnazija “Miloje Dobrašinović”), Irena Madžgalj (Srednja stručna škola, Bijelo Polje) i Aleksandar Lalatović (Gimnazija “Stojan Cerović”).

Francuski najbolje poznaju: Nađa Lalović (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Nina Giljanović (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Danilo Konjević (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Jelena Vukadinović (Gimnazija “Petar I Petrović”), Jovana Čabarkapa (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Milena Medenica (Gimnazija “Slobodan Škerović”) i Tara Simović (Gimnazija “Slobodan Škerović”), a italijanskim Anja Pavićević (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Ana Slavić (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Petar Drljević (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Vladimir Vlahović (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Andrija Martinović (Gimnazija “Petar I Petrović”) i Ana Maria Marinović (Gimnazija Kotor).

Među srednjoškolcima, njemačkim se najbolje služe:  Marija Ćetković (Gimnazija “Slobodan Škerović”), Almir Dodić (SMŠ “Bratstvo i jedinstvo”), Ilija Babić (SMŠ “Ivan Goran Kovačić”), Fationa Lajkiq (SMŠ “Bratstvo i jedinstvo”), Teodora Marković (Gimnazija “Panto Mališić”) i Riad Mujević (Gimnazija “30. septembar”).
Istoriju najbolje poznaju Igor Popović (Gimnazija “Miloje Dobrašinović”), Tomica Vojinović (Gimnazija “Miloje Dobrašinović”), Stefan Jašović (SMŠ “Mladost”), Jovan Cebalović (Gimnazija Cetinje), Vasilije Marunović (Gimnazija “Petar I Petrović”) i Ana Laketić (Gimnazija “Tanasije Pejatović”), a geografiju Vasilije Vuković (Gimnazija “Miloje Dobrašinović”), Danilo Bulatović (SMŠ “Danilo Kiš”) i Maša Kilibarda (Gimnazija “Stojan Cerović”).