VLADA ODLUČILA

Vlada Crne Gore dala je zeleno svjetlo za zabranu gradnje ispod brda Gorica.

Vlada je danas donijela dopune Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice kojom se, saglasno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, u podnožju i kontaktnoj zoni brda Gorica propisuje zabrana građenja do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore.

“Prethodno je Glavni grad analizom tog prostora utvrdio da su određena planska rješenja u zahvatu DUP-a Nova Varoš 2 i DUP-a Zagorič 1 – dio zone A prijetnja očuvanju prostora, te da je, za određeni broj urbanističkih parcela potrebno dodatno provjeriti planirane kapacitete i namjenu, kako bi se utvrdili uslovi za realizaciju i konačnunamjenu ovih površina”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

ZBOG KORONAVIRUSA

U Crnoj Gori pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom zbog koronavirusa nalaze se 382 osobe, a od toga broja Institutu za javno zdravlje (IJZ) javlja se 267 osoba.

Iz IJZ-a agenciji MINA su kazali da su sve osobe dobrog opšteg stanja i da ne pokazuju simptome respiratornih infekcija.

„U slučaju da se kod osobe koja je pod nadzorom pojave simptomi i znaci koronavirusa, aktivira se protokol o postupanju sa osobama koje su bile u kontaktu sa oboljelim, a koji podrazumijeva samoizolaciju, prijavljivanje simptoma epidemiološkoj službi ili nadležnoj zdravstvenoj ustanovi i čekanje na transport u Infektivna odjeljenja Kliničkog centra“, pojasnili su iz IJZ-a.

Zdravstveni nadzor, kako su naveli, ne podrazumijeva ograničenje kretanja, tako da su osobe pod nadzorom slobodne da putuju unutar i izvan Crne Gore.

Iz IJZ-a su naglasili da obolijevanje izazvano novim koronavirusom trenutno predstavlja globalnu javnozdravstvenu prijetnju.

„Pravilo za prevenciju obolijevanja od novog koronavirusa je jednostavno. Potrebno je zaštititi sebe i druge tako što će se pridržavati smjernica i uputstava Ministarstva zdravlja i IJZ“, istakli iz IJZ-a.

Posebnu pažnju, kako su naglasili, treba obratiti tokom putovanja u inostranstvo.

„Sve osobe treba da se pridržavaju jednostavnih pravila higijene ruku i respiratorne higijene koja su istovremeno i mjere prevencije oboliijevanja od gripa i čitavog niza drugih respiratornih bolesti“, kazali su iz IJZ-a.

Oni su rekli da je bitno da se svi informišu iz validnih i pouzdanih izvora kako bi se spriječile glasine i neprovjerene informacije.

Iz IJZ-a su objasnili da je zdravstveno sanitarni nadzor osnova ranog otkrivanja simptoma i znakova infekcije kod putnika u međunarodnom saobraćaju, koji su tokom 14 dana prije dolaska u Crnu Goru boravili u pogođenim područjima.

Oni su savjetovali da sve osobe koje dođu iz područja pogođenih virusom, odnosno iz Kine, Južne Koreje, Japana, Singapura, Irana i Italije i drugih država u kojima je registrovan veći broj oboljeli, na graničnom prelazu prijave policiji radi daljeg postupka oko sprovođenja zdravstveno-sanitarnog nadzora.

NASTAVNICA PRIJAVLJENA

Nastavnica muzičkog obrazovanja u Osnovnoj školi „Štampar Makarije” u Podgorici, zadala je učenicima osmog razreda te škole da nauče pjesmu “Ne damo svetinje”. To je na svom Fejsbuk profilu objavila jedna od majki učenika.

Prosvjetna inspekcija potvrdila je Portalu Analitika da je dobila prijavu protiv nastavnice od roditelja koji su ogorčeni njenim postupkom.

Pjesma „Ne damo svetinje” pjeva se na litijama koje se gotovo dva mjeseca održavaju širom Crne Gore u znak protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

ULCINJ I REGIONALNI VODOVOD

Predsjednik Opštine Ulcinj Loro Nrekić i direktor JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Goran Jevrić potpisali su Memorandum o saradnji kojim će se riješiti problem nedostatka mreže za vodosnabdijevanje, odvođenje i tretman otpadnih voda za potrebe stanovništva i privrednika u naselju Kruče u opštini Ulcinj.

Prije nekoliko dana sličan ugovor sa Reagionalnim vodovodom potpisan je i sa opštinom Bar.

“Ovo je istorijski poduhvat u rješavanju višedecenijskih problema naših građana koji nemaju vodu za piće u svojim domovima, iako kroz naselja Dobra Voda, Veliki pijesak i Utjeha u Baru, odnosno Kruče u Ulcinju prolaze cijevi Regionalnog vodovoda, zbog čega se zahvaljujem Regionalnom vodovodu na iskazanoj profesionalnoj predanosti da se ovaj važan i veliki projekat realizuje”, istakao je Nrekić prilikom obilaska lokaliteta budućih radova u prisustvu direktora EBRD u Crnoj Gori Jap Spraja i bankara Rada Ralevića.

Nrekić je istakao da u naselju Kruče ima oko 2.500 kuća i vikendica i toliki broj porodica će riješiti decenijske probleme, a ovaj projekat će biti dodatni podstrek i da se velika investicija – hotel sa pet zvjezdica na ovom lokalitetu, što prije završi što je veliki interes Ulcinja, ali i lokalnog stanovništva zbog novih, dobro plaćenih radnih mjesta.

Jevrić je dodao da je saradnja Regionalnog vodovoda i opština Bar i Ulcinj veoma značajna i pozitivna.

“Imali smo periode prekida saradnje, čak i kada Ulcinj nije imao vode za piće. Taj problem smo 2015. godine riješili u saradnji sa tadašnjim predsjednikom Ulcinja Fatmirom Đekom, ali da smo tek sa predsjednikom Nrekićem i direktorom ViK Fuadom Hadžibetijem potpisali Ugovor sa neograničenim rokom. Na ovaj način dodatno utičemo na kvalitet morske vode i na ovom dijelu Crnogorskog primorja, odnosno dodatno kreiramo podsticajan ambijent za završetak postojećih i kreiranje novih turističkih projekata visoke kategorije u naselju Kruče”, kazao je Jevrić.

Direktor EBRD Jap Spraj je kazao da će u saradnji sa Regionalnim vodovodom donijeti odluku o izboru konsultanta za izradu Idejnog rješenja za navedeni projekat i za koji je već izdvojeno oko 350.000 eura od ukupno milion eura granta koje je EBRD odobrio Regionalnom vodovodu za razvojne projekte.

Kako navode u saopštenju, Ulcinj će sa Regionalnim vodovodom obrazovati Jedinicu za koordinaciju projekta, kako bi se tokom implementacije ovog, 12 miliona eura vrijednog, projekta od najvećeg značaja za građane naselja Dobra Voda, Veliki pijesak i Utjeha u Baru, odnosno Kruče u opštini Ulcinj ostvarila kontinuirana saradnja, a sve sa ciljem efikasne realizacije projekta na zadovoljstvo preko 35.000 stanovnika i značajnog broja turističkih privrednika koji su svoje biznis projekte kreirali u ovim naseljima Bara i Ulcinja.

SKUPŠTINSKI ODBOR

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu utvrdio je danas listu kandidata za izbor četiri člana Sudskog savjeta koji su ugledni pravnici.

Za te funkcije prijavili su se Gavrilo Čabarkapa, Ibrahim Husejnović, Jadranka Joksimović, Ljubica Kovačević i Ljubinka Popović Kustudić.

Javni poziv za izbor ovih članova Sudskog savjeta objavljen je 31. januara.

Kandidat treba da ima 15 godina radnog iskustva na pravnim poslovima, da uživa lični i profesionalni ugled i da nije osuđivan za krivična djela koja čine sudije nedostojnim za obavljanje sudijske funkcije.

Članovi Sudskog savjeta koji su ugledni pravnici nijesu izabrani na nekoliko prethodnih sjednica parlamenta, jer nije bilo potrebne dvotrećinske, odnosno tropetinske podrške poslanika.

Mandat aktuelnom sastavu Sudskog savjeta istekao je 2. jula 2018. godine.

Vlada je inicirala izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojima je predviđeno da se članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika produžava mandat do izbora novih.

BRAJOVIĆ OČEKUJE

Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola ponovo će se naći na dnevnom redu Skupštine, a šef parlamenta Ivan Brajović, očekuje i da će biti usvojen.

Brajovića je to saopštio na tematskoj sjednici Odbora za ljudska prava i slobode „Jednakost pred zakonom i zabrana diskriminacije u cilju poštovanja različitosti“ – o Prijedlogu zakona o životnom partnerstvu lica istog pola

Podsjetio je da prošle godine Skupština nije usvojila Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola. 

“Pomenuti Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola ponovo će se naći na dnevnom redu i očekujem od političkih subjekata da glasanjem u Skupštini bez kalkulacija pokažu odgovornost u obezbjeđivanju poštovanja ljudskih prava i sloboda”, poručio je Brajović.

Predstavnik Odbora za ljudska prava i slobode u Skupštini Crne Gore Halil Duković, smatra da predloženo zakonsko rješenje predstavlja kompromis između potreba LGBT zajednice, međunarodnih obaveza Crne Gore, i društvene realnosti u državi.

“Smatram da je zakonskim aktom neophodno regulisati ostvarivanje prava pripadnika LGBT populacije u skladu sa načelom jednakosti, nediskriminacije, kako bi se doprinijelo stvarnoj inkluziji ove ranjive populacije u svim područjima života”, istakao je Duković.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, istakao je da je Evropski sud za ljudska prava već zauzeo jasan stav da se jednakost osoba koje čine zajednicu istog pola mora obezbijediti – bilo linearnim usaglašavanjem, bilo donošenjem posebnog zakona i da je to potvrdio kroz svoju praksu.

“Razbiti još jedan tabu znači otkloniti bilo kakvu pomisao da se ovaj Zakon donosi na bilo čiju štetu. Naprotiv, njime se čini upravo suprotno: donosi korist jednoj zajednici koja je po mnogim indikatorima i dalje jedna od marginalnih grupa”, ocijenio je Bjeković.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav, rekao je da Evropska unija ne propisuje na koji način Crna Gora uređuje zakonodavstvo u ovoj oblasti, već da se radi o jednakosti pred zakonom, koje je zagarantovano Ustavom Crne Gore.

Orav je istakao da istopolni parovi i parovi različitog pola treba da uživaju ista građanska prava.

„Evropska unija će sa svoje strane nastaviti da podržava, kako crnogorske institucije, tako i organizacije civilnog sektora u izgradnji pravičnog društva, oslobođenog od bilo kakvih rodno zasnovanih diskriminacija. Takođe ćemo nastaviti da pratimo napredak u ovoj oblasti, koja je vrlo važna za pregovarački proces sa Evropskom unijom“, kazao je Orav.

Predstavnica Odjeljenja za borbu protiv diskriminacije u Savjetu Evrope Angela Longo, istakla je da je Savjet Evrope razvio dalekosežne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava za borbu protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, uključujući poštovanje privatnog i porodičnog života.

Sjednica je organizovana u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022” : projekat „Promocija različitosti i jednakosti u Crnoj Gori“.

OKRUGLI STO

Osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori i dalje su pravno diskriminisane, nezaštićene, ali i nedovoljno upoznate sa svojim pravima, poručeno sa okruglog stola “Pristup pravdi za OSI”. Ipak, kako su saopštili, preostaje još dosta posla da se stvore uslovi kako bi osobe sa invaliditetom bile pred zakonom u istoj ravni sa ostalima.

Najdrastičniji primjer nemogućnosti pristupa pravdi za osobe sa invaliditetom jeste primjena instituta oduzimanja poslovne sposobnosti.

“Nema pravo sklapanja braka, pravo usvojenja, ne može biti donor, nema pravo glasa i izbora u funkcije”, kazao je Milenko Vojičić iz UMHCG.

Da je institut lišavanja poslovne sposobnosti velika barijera za osobe sa invaliditetom u svojim izvještajima opominje i ombudsman.

“Imamo dovoljno primjera kada su u pitanju lica lišene poslovne spososbnosti kroz praksu Evropskog suda, gdje taj koncept i primarno nekontrolisano može da se dovede na povredu prava pristup sudu”, kazao je zaštitnik ljudskih prava Siniša Bjeković.

Prava OSI visoko su na agendi Evropske unije. Napredak, ali i zamjerke, bilježe u izvještajima.

“Suočavaju se sa preprekama na direktan pristup pravdi u sudskim i svim pravnim postupcima. Ove prepreke utiču na njihov život i ostvarenje prava u svim oblastima”, navela je Plamena Halačeva iz Delegacije EU.

Sudu u Herceg Novom kao i na Žabljaku osobe sa invaliditetom i dalje nemaju pristup. No, barijere nijesu samo fizičke.

“Pripadnici državnih organa ne shvataju suštinu koncepta prava, oni ne traže što im ne pripada već da bude kao kod drugih, a država je dužna da stvori preduslove za jednake mogucnosti”, naveo je Ivan Vukčević iz CEMI-a.

Moralno ili političko poštovanje različitosti osoba sa invaliditetom nije dovoljno, poručeno je sa okruglog stola. Nediskriminaciji mora prethoditi mijenjanje svijesti prema invaliditetu, koje podrazumijeva promjenu u primjeni zakona i procedura.

NA PMF-U

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore organizovaće basplatnu nastavu matematike za srednjoškolce.

Repetitorijum elementarne matematike održavaće se na Prirodno-matematičkom fakultetu, počev od 7. marta, subotama od 10.00 do 13.00 časova, u sali 012.

Prof. dr Žarko Pavićević kazao je da je Repetitorijum elementarne matematike namijenjen svim maturantima, i da svi koji žele mogu prisustvovati nastavi.

“Ova nastava obuhvata gradivo matematike koje se uči u opštoj gimnaziji i srednjim stručnim školama od I do VI razreda. Pohađanjem ove nastave, učenik će se, ne samo pripremiti za polaganje maturskog i prijemnog ispita, već će steći osnovu za uspješno praćenje univerzitetske nastave“, objasnio je profesor Pavićević.

Prvi Repetitorijum, dodaje on, poslužiće kao baza za osmišljavanje nastave matematike za učenike srednjih škola, koja će se, ubuduće, kontinuirano izvoditi na Fakultetu.

Repetitorijum realizuje Centar za primijenjenu matematiku Prirodno-matematičkog fakulteta. Predavači su nastavnici, profesori i docenti, matematike Prirodno-matematičkog fakulteta.

POTPISAN UGOVOR

Direktor Doma zdravlja Kotor dr Igor Kumburović i dekan Pomorskog fakulteta Kotor prof. dr Špiro Ivošević potpisali su juče Ugovor o saradnji između ove dvije institucije.

Potpisivanju Ugovora, kako se navodi, prisustvovale su i doc. dr Tatijana Dlabač, prodekanica za razvoj i inovacije Pomorskog fakulteta Kotor i Tatjana Kondanari, pravnica u Domu zdravlja Kotor.

“Potpisani Ugovor predviđa saradnju između dvije institucije koja će biti usmjerena ka podizanju svijesti o medicinskoj brizi kako studenata i nastavnog i nenastavnog osoblja Pomorskog fakulteta Kotor, tako i pomoraca koji pohađaju obuke na Pomorskom fakultetu. Pomorci će imati mogućnost da već od sredine marta ove godine na Pomorskom fakultetu Kotor završe programe obuka za izdavanje posebnog ovlašćenja za pružanje prve medicinske pomoći na brodu”, navode iz Doma zdravlja Kotor.

Dodaje se da će praktični dio nastave biti realizovan u Domu zdravlja Kotor.

Najavljeno je da će u srijedu, 11. marta, na Pomorskom fakultetu, organizovati predavanja o korona virusu, koje će održati epidemiolog u Domu zdravlja Kotor dr Tanja Lalović.

CDT

Crna Gora se suočava sa problemima prevaziđenih medijskih zakona, neregulisanog tržišta, pojačanim širenjem dezinformacija i neuređenom samoregulacijom, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i dodali da je pristrasno izvještavanje medija postalo svakodnevica.

CDT, kako su kazali, treću godinu za redom uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju i ambasade Kraljevine Norveške, mjeri ispunjenost ključnih političkih kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji (EU). Osim CDT-a u ocjeni ispunjenosti kriterijuma pomažu im i domaći eksperti.

Iz CDT- a su kazali sa su eksperti koji su učestvovali u njihovon istraživanju oblast medija ocijenili su prosječnom ocjenom 2,2, na skali od jedan do pet.

Oni su rekli da se taj rezultat gotovo ne mijenja u prehtodne tri godine i da jasno ukazuje da u oblasti medija nema napretka i da nije pređeno ni pola potrebnog puta.

“Uz probleme prevaziđenih medijskih zakona, neregulisanog tržišta i neuređene samoregulacije, naše društvo suočilo se i sa pojačanim širenjem dezinformacija. Pristrasno izvještavanje medija postalo je svakodnevna pojava”, navodi se u saopštenju.

Iz CDT- a su kazali da je Crna Gora proteklih godina u njihovim istraživanjima u oblasti medija nizala jedva prelazne ocjene.

“Brojne domaće i međunarodne preporuke za unapređenje ambijenta za funkcionisanje medija, podstakle su državu da inicira promjene u ovoj oblasti. Međutim, bitni pomaci se u prošloj godini nijesu desili”, naveli su u saopštenju.

Iz te nevladine organizacije su kazali, da je istraživanje o medijima nakon ocjene reforme javne uprave drugo od pet analiza ispunjenosti političkih kriterijuma koju će objaviti.

Iz CDT- a su precizirali da proces izrade medijskih zakona nije okončan prošle godine.

“Tako je propuštena još jedna godina za rješavanje dugogodišnjeg problema prevaziđenih propisa u ovoj oblasti”, rekli su iz CDT-a.

Oni su kazali da novi predlozi zakona koji su bazirani na preporukama domaćih i inostranih eksperata, prema mišljenju eksperata CDT-a nijesu u potpunosti obuhvatili pitanja koja opterećuju funkcionisanje medija u Crnoj Gori.

U CDT-u smatraju da medijsku scenu opterećuje i nepostojanje adekvatne samoregulacije. “Polarizacija medijske zajednice reflektovala se i na formiranje i rad samoregulatornih tijela”, navodi se u saopštenju.

Kako su rekli, Agencija za elektronske medije (AEM) ne uspijeva da ostvari nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost a problem političkog miješanja u rad ove institucije prepoznala je i Evropska komisija (EK).

“AEM, u prošlosti, nije adekvatno reagovala da spriječi emitovanje sadržaja iz regionalnih medijskih kuća koji predstavljaju govor mržnje ili opasnost po nacionalnu bezbjednost”, naveli su iz CDt-a.

Oni su rekli da je važna društvena i politička pitanja u prošloj godini pratilo intenzivno širenje dezinformacija u domaćim i regionalnim medijima.

Iz CDT-a ističu da su tako mediji umjesto demantija od institucija dobili etikete koje se mogu tumačiti kao pokušaj nedozvoljenog uticaja na njihov rad.

Kako su rekli, država se tim pojavama suprotstavlja na način koji nije svojstven demokratskim društvima, hapšenjem onih koji su kreirali i prenosili lažne vijesti.

Iz CDT-a navode da iako propisana Statutom i Zakonom o nacionalnom javnom servisu RTCG, nezavisnost i samostalnost u radu novinara i urednika RTCG u praksi nije osigurana.

Kako su u precizirali, to su kritikovali i predstavnici međunarodne zajednice u Crnoj Gori, ali i njihovi eksperti koji tvrde da nije osigurana ni nezavisnost upravljačkih struktura i zaštita od političkog pritiska.

“Čak 70 odsto građana smatra da je Javni servis izložen političkom pritisku. Sa druge strane, menadžment ove medijske kuće negira takve navode”, kazali su iz CDT-a.

Prema njihovim riječima, sudovi su utvrdili da su članovi prethodnih upravljačkih i uređivačkih struktura RTCG smijenjeni nezakonito i da članovi Savjeta koji su donijeli takvu odluku nijesu snosili odgovornost

Iz CDT -a su rekli da istraživanja civilnog sektora pokazuju da novinari i dalje zarađuju manje od prosječne plate na nivou države, a čak svaki treći novinar mjesečno primi manje od 400 EUR neto.

“U lokalnim medijima se duguje i do osam plata, a čak 60 odsto novinara svjedoči o tome da se njihov ekonomski položaj pogoršao”, rekli sui z CDT-a.

Kako su naveli, većina medija u Crnoj Gori nema unutrašnje akte koji regulišu pravila rada u redakciji.

Iz CDT-a navode i da u nekim slučajevima redakcije nijesu odvojene od sektora za marketing. “Zbog toga se u praksi često dešavaju indirektni uticaji vlasnika ili marketing sektora na uređivačke politike medija”, kazali su.

Prema njihovim riječima, medijska scena je i dalje pod sjenkom nerasvijetljenih napada na novinare i imovinu medija jer su u velikom broju slučajeva naručioci i izvršioci i dalje nepoznati.

“Razvojem društvenih medija, stvoreni su novi kanali putem kojih novinarima nerijetko stižu prijetnje. Zbog ovoga su u prošloj godini formirana dva predmeta”, neveli su u saopštenju.

Iz CDTa su kazali da su vodeći onlajn mediji su bili meta hakerskih napada.