SICILIJANOS ZA TVCG

Crna Gora je među vodećim evropskim zemljama kada je u pitanju poštovanje i izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, i taj sud odlično sarađuje s Crnom Gorom, ocijenio je za Televiziju Crne Gore predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Linos Aleksandre Sicilijanos. Sicilijanos, koji je prethodnih dana boravio u Crnoj Gori, poručuje i da nastavimo istim putem kada je u pitanju poštovanje ljudskih prava, te da imamo podršku suda na čijem je čelu.

Pred Evropskim sudom za ljudska prava je 77 slučajeva protiv Crne Gore. Neke presude su, kako kaže predsjednik Linos Aleksandre Sicilijanos, već donijete, a prednjače predmeti koji se odnose na pravično suđenje i dužinu postupka te problematično izvršenje presuda države.

“Evropski sud za ljudska prava odlično sarađuje sa Crnom Gorom, zaista. Crna Gora je među vodećim evropskim zemljama kada je u pitanju poštovanje i izvršenje presuda našeg suda, i ponosni smo zbog toga”, naglasio je Sicilijanos.

Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu boravio je prethodnih dana u Crnoj Gori i imao je, kaže, priliku da na terenu vidi kako naša država štiti ljudska prava.ž

“Nivo zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori je zadovoljavajući. Nakon niza sastanaka sa vašim zvaničnicima imam kompletiniju sliku, i ono što vam sa sigurnošću mogu reći je da imate podršku Evropskog suda za ljudska prava, i što je još bitnije, sugerišem vam da nastavite putem kojim ste krenuli”, kaže Sicilijanos.

U promovisanju i zaštiti ljudskih prava, država, poručuje, treba da se oslanja i na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i praksu Evropskog suda.

“Tu naročito mislim na vladavinu prava, nezavisnost sudstva i izgradnju demokratske kulture. U Crnoj Gori se vide pomaci, ali, naravno, uvijek ima mjesta za napredak”, navodi Sicilijanos.

A Crna Gora sve presude Evropskog suda doživljava, ne samo kao zadovoljenje pravde, već i kao značajan doprinos unapređivanju pravnog sistema. Zato je Sicilijanos dobio uvjerevanja da će naša država i u budućnosti odlučno i ažurno ispunjavati sve svoje obaveze prema Evropskom sudu.

PROTEST ZBOG ZAKONA

U više crnogorskih gradova i danas se održavaju molebani i litije, u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Stanovnici Nikšića su nakon molebanai, koji je služen u Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog, krenuo zajedno sa sveštenstvom i monaštvom, u molitveni hod do Trga slobode gdje se prisutnima obratio protojerej-stavrofor Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije, koji je i predvodio litiju.

“Ovo je dobro da se u smutna vremena, u velikoj gužvi, u dosta briga koje čovjek nosi u svome srcu, a koje nijesu vezane samo za Gospoda i svetinju, podsjetimo zašto smo krenuli u ovaj molitveni hod i šta je razlog ovih naših litija, koje jesu istovremno i mirni i građanski protesti”, rekao je Perović.

Stanovnici Berana, predvođeni episkopom budimljansko-nikšićkim Joanikijem i večeras bili u litiji do manastira Đurđevi stupovi.

Kako prenosi portal Mitropolije, Joanikije je u Beranama rekao da “velika svenarodna skupština zasjeda neprekidno puna dva mjeseca”. Kazao je da je glas naroda – glas Božji.

Iz pljevaljskog manastira Svete Trojice krenula je litija prema crkvi Svete Petke, gdje će biti služen moleban, a onda će se hod nastaviti gradskim ulicama.

Moleban u Bijelom Polju služen je u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla, poslije kojeg je krenula litija do Hrama Svetog Nikolaja u Nikoljcu.

Litije i molebani održani su u Baru, Tivtu, Plužinama, Herceg Novom…

Okupljanja se od Božića organizuju dvaput sedmično, četvrtkom i nedjeljom.

GP VRAĆENOVIĆI

Crna Gora i Bosna i Hercegovina nastavljaju sa doborsusjedskim odnosima, a potvrda za to stiže i kroz početak izgradnje zajedničkog graničnog prelaza Vraćenovići – Deleuša. Projekat finansira Evropska unija, a cilj je da se na ovaj način poboljaša efiksanost prekograničnog saobraćaja, olakša kontrola, trgovina i transport roba.

Mašine opet bruje u Vraćenovićima. Nakon rekonstrukcije magistrale, na red je došao i granični prelaz na kojem će uskoro, udurženim snagama, kontrolu vršiti službenici graničnih policija Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

“Bukvalno, sa samo jednim staklom će fizički biti odvojeni granični policajac Crne Gore i Bosne i Hercegovine”, kaže za TVCg Janko Radosavović, komandir GP Nikšić.

Rekonstrukcijom će se značajno proširiti kapaciteti, ubrzati transport, unaprijediti kontrola robe i vozila, a skratiće se i zadržavanje na granici. Gradi se moderan objekat po svjetskim standardima, vrijedan oko 1,9 miliona eura.

“Imaćemo tri ulazne, tri izlazne trake, od kojih jedna posebna za terenta vozila jer je ovaj granični prelaz, po prometu teretnih motornih vozila drugi u Crnoj Gori poslije Dobrakova, u prosjeku ovdje dnevno prođe od 150 -250 teretnih vozila”, navodi Radosavović.

Granični prelaz u Vraćenovićima narednih 90 dana biće poptuno zatvoren za saobraćaj zbog izgradnje putne infrastrukture. Izvođači su zato na vrijeme spremili i adekavntu saobraćajnu signazliaciju, poput ove na Vilusima, kako bi putnike uputuli na najbliže alternativne granične pelaze.

Vraćenovići svake godine bilježe rast prometa pa je prošle godine regositrovano skoro 590.000 putnika, a zbog blizine autoputa ka Zagrebu u budućnosti se očekuje i mnogo veći promet.

“Sa stopostonim stavljanjem u funkciju ovog graničnog prelaza, u 2021. godini, samtram da će promet putnika preći milion”, kaže Radosavović.

Ovo je prvi od četiri zajednička granična prelaza . Uskoro će za te potrebe biti adaptirani granični prelazi Klobuk i Zupci sa bosansko-hercegovačke strane, a potpuno novi objekat, gradiće se i na Šćepan polju.

ŠKOLA CGO-A

Centar za građansko obrazovanje (CGO), uz podršku Ministarstva sporta i mladih, organizovao je Školu omladinskog aktivizma koju je pohađalo 25 srednjoškolaca iz 13 gradova sjeverne, centralne i južne regije Crne Gore.

U okviru četvorodnevnog intenzivnog programa, 25 srednjoškolaca adresiralo je pojam omladinskog i građanskog aktivizma, poziciju i glas mladih u demokratskim društvima, koncept javnih politika i njihov značaj za mlade, vještine komunikacije i liderstva, govorničke i prezentacione vještine, proces javnog zagovaranja i javnih kampanji, probleme i motive odlaska mladih iz Crne Gore, ulogu medija u oblikovanju stavova mladih, itd.

U metodološkom dijelu, teme su se obrađivale kroz diskusije, radionice, praktičan ali i timski rad, projekcije filmova i kratkih video sadržaja kao podsticaja za argumentovanu raspravu.

„Za mene je aktivizam svaki vid akcije koja izazove željenu reakciju. Dugačak je put do često teško dostižnog cilja – uključivanja mladih u procese stvaranja pokreta i donošenja promjena. Aktivizam nije sam riječ i jak glas, već to znači djela i jasno iznošenje sopstvenog stava“, kazala je Milica Pavlović, učenica Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole u Baru i učesnika Škole omladinskog aktivizma.

Pajo Vasović, učenik Prve srednje stručne škole u Nikšiću i učesnik Škole omladinskog aktivizma, smatra da „revolt i naše želje da mijenjamo stanje u društvu treba akcentovati kroz podizanje svijesti o važnosti neformalnog obrazovanja, volontiranja i samoinicijativnog djelovanja“.

Sličnih je stavova i Marko Jelovac, učenik Gimnazije „Tanasije Pejatović“ iz Pljevalja koji zaključuje da „ulaganjem u mlade i u njihovo obrazovanje, kao i u njihove želje, država ulaže u buduće potencijale koji će oblikovati razvoj cjelokupnog društva.“

“CGO se prepoznaje po odličnim obrazovnim programima u okviru kojih mladi stiču znanja i vještine koja će im koristiti za njihov dalji profesionalni razvoj. Mladi se tako i povezuju, formiraju svoje mreže poznanstava i kontakata i to je odlično. Jedna od tema koje mlade posebno interesuje je liderstvo i dobro je da programi CGO-a adresiraju i tu temu”, ocijenio je dr Vladimir Pavićević iz Društva za istraživanje politike i političke teorije i predavač na Školi omladinskog aktivizma.

ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA

Djeca sa smetnjama u razvoju su među najmarginalizovanijim i socijalno isključenijim grupama u Crnoj Gori, ocijenio je To se navodi u zaključcima Odbora dostavljenim parlamentu, poslije kontrolnog saslušanja ministara za ljudska i manjinska prava i javnu upravu Mehmeda Zenke i Suzane Pribilović o zaštiti lica sa invliditetom od diskriminacije i promociji jednakosti.. To se navodi u zaključcima Odbora dostavljenim parlamentu, poslije kontrolnog saslušanja ministara za ljudska i manjinska prava i javnu upravu Mehmeda Zenke i Suzane Pribilović o zaštiti lica sa invliditetom od diskriminacije i promociji jednakosti. Saslušanje je održano u decembru prošle godine.

“Skupština je saglasna sa potrebom formiranja nacionalne baze podataka o djeci sa smetnjama u razvoju, unapređenja sistema prikupljanja i analize podataka i neophodnosti bolje medusektorske koordinacije”, kaže se u zaključcima.

Kako se ocjenjuje, tako bi se djeci sa smetnjama u razvoju pružila integrisana podrška tokom cijelog životnog ciklusa, što je sugestija Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

“Koje je ukazalo da u Crnoj Gori dijete sa smetnjama u razvoju prolazi niz procedura i sastanaka sa strućnjacima i komisijama kako bi steklo pravo na materijalna davanja i usluge, zbog čega je potrebno izbjeći uskraćivanja određenih prava djece sa smetnjama u razvoju, davanje sukobljenih preporuka i dupliranje usluga”, smatraju članovi Odbora.

Pozivaju se nadležni organi da preduzmu aktivnosti na implementaciji preporuka UMCEF-a koje se odnose na unapredenje sistema finansiranja usluga za djecu sa smetnjama u razvoju, poboljšanje integrisanog pristupa ranom razvoju i ranom obrazovanju djece.

“Neophodno je kontinuirano ulaganje u unapređenje medusektorske saradnje i mehanizama kofinansiranja i razvoj većeg broja usluga za podršku djeci i porodici na lokalnom nivou”, kaže se u zaključcima Odbora.

Skupština Crne Gore, kako se navodi, izražava zadovoljstvo napretkom ostvarenim u poboljšanju prava djece i adolescenata sa smetnjama u razvoju.

“Broj djece sa smetnjama u razvoju u redovnom obrazovanju od 2008. do 2018. povećao se više od deset puta. Takođe, za pohvalu je dobra pokrivenost teritorije Crne Gore uslugama 14 dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju”, kaže se u zaključcima.

Skupština, kako se navodi, pozdravlja doprinos ministarstava za ljudska i manjinska prava, rada i
socijalnog staranja i saobracaja i pomorstva koji su putem tri javna konkursa u prošloj godini za projekte nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica sa invaliditetom raspodijelili 942,5 hiljada eura (2018. godine 850,9 hiljada eura).

“To svjedoči o rastu sredstava koja se iz državnog budžeta opredjeljuju za programe i projekte u oblasti zaštite lica sa invaliditetom”, kaže se u zaključcima.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja počeće od sjutra info kampanju po crnogorskim opštinama, kako bi predstavili mogućnosti dobijanja bespovratne podrške kroz novi IPARD javni poziv.

Iz Ministarstva je saopšteno da će se prve radionice održati za poljoprivredne proizvođače iz Bijelog Polja u sali Centra za kulturu u deset sati, dok će se prezentacija u opštini Berane održati u skupštinskoj sali Opštine u 14 sati.

Predstavnici Ministarstva će kroz neposrednu komunikaciju sa domaćinima, preduzetnicima, ali i lokalnim zajednicama predstavili mogućnosti dobijanja bespovratne podrške kroz drugi po redu IPARD javni poziv za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Javni poziv je objavljen 24. februara i traje do 19. maja. Kroz taj poziv poljoprivrednicima je na raspolaganju novih 12,3 miliona EUR bespovratne podrške, iz EU fondova i nacionalnog budžeta.

Info kampanja će se nastaviti narednih dana u ostalim opštinama.

“Pozivamo zainteresovane proizvođače da prisustvuju prezentacijama, a predstavnike medija da najavljene događaje isprate, kako bi se što veći broj potencijalnih korisnika pravovremeno informisao o mogućnostima podrške i prilikama da značajno unaprijede svoju proizvodnju”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Iskustva iz prethodnih javnih poziva za podršku pokazala su da su za uspješno iskorištavanje raspoložive podrške ključni pravovremeno informisanje, dobra komunikacija i saradnja korisnika sa predstavnicima Ministarstva.

“Predstojeće terenske info–radionice, u tom smislu imaće i kvalitet više, jer je objava poziva poljoprivrednicima najavljena prije dva mjeseca. Poljoprivrednici su imali vremena da počnu da pripremaju dokumentaciju, te će na prezentacijama poziva biti u mogućnosti da postave konkretna pitanja i dobiju odgovore, kako bi na vrijeme kompletirali neophodnu dokumentaciju i usješno aplicirali za podršku”, zaključili su iz Ministarstva.

NA CETINJU

Izgradnja prve zgrade za zaposlene u kulturi počeće u maju na Cetinju, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

Bogdanović je učestvovao u radnom dijelu Skupštine sindikata Crne Gore koja se održava u Budvi, u okviru koje je razgovarao sa predsjednikom Sindikata kulture Crne Gore Željkom Kalezićem i predstavnicima svih nacionalnih institucija kulture.

Ministar Bogdanović konstatovao je izuzetno dobru i kvalitetnu saradnju sa reprezentativnim Sindikatom kulture i iskazao spremnost za zajednički rad na daljem unapređenju socio-ekonomskog položaja zaposlenih u kulturi.  Prioritet će, kako je naglasio, biti rješavanje stambenih pitanja. 

„U tom kontekstu, posebno sam ohrabren najavom predsjednika ovog Sindikata Željka Kalezića da će već u maju na Cetinju početi radovi na izgradnji prve zgrade za zaposlene u kulturi“, istakao je ministar Bogdanović.

Tokom sastanka saopštio je da su u toku i razgovori na obezbjeđivanju lokacija za izgradnju stambenih objekata u Podgorici, Nikšiću, kao i na sjeveru Crne Gore.

Kako je naglasio, to će još snažnije doprinijeti rješavanju egzistencijalnih problema zaposlenih u kulturi, kao ključnom mehanizmu za unapređenje njihovog socio-ekonomskog statusa.

Ministar Bogdanović informisao je predstavnike sindikata i da Vlada Crne Gore predano radi na obezbjeđivanju kvalitetnijih uslova za rad nacionalnih institucija kulture. 

„Očekujemo da će se u novu zgradu uskoro useliti Muzički centar Crne Gore, Filmski centar Crne Gore i Crnogorska kinoteka. Takođe, radimo na adaptaciji i obezbjeđivanju adekvatnog depoa za Narodni muzej, unapređujemo opremu za rad u Crnogorskom narodnom pozorištu, a nadamo se i skorom početku rekonstrukcije Kraljevskog pozorišta Zetski dom“, kazao je ministar Bogdanović.

Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture na sastanku je konstatovano da treba nastaviti razgovore o izmjeni Granskog kolektivnog ugovora, kako bi se dodatno unaprijedio položaj zaposlenih u crnogorskoj kulturi. 

“Konstatovano je i da kroz zajedničke aktivnosti u najkraćem roku treba početi pripreme Nacionalnog programa kulture za narednih pet godina, kao i rad na donošenju novog Zakona o kulturi”, navodi se u saopštenju. 

BRAJOVIĆ PORUČILA

Crna Gora ima dobre kapacitete za nadzor i laboratorijski sistem za suzbijanje širenja koronavirusa, ocijenila je šefica Svjeteske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajović.

Brajović je kazala da će prvi importovani slučajevi novog virusa biti najobjektivniji test za spremnost sistema kao i “lakmus papir” koji će ukazati koji su to segmenti koje dodatno treba izgrađivati.

“Prema ocjeni nacionalnih kapaciteta za pripremljenost u slučaju događaja koji je prijetnja po javno zdravlje, Crna Gora ima vrlo dobre kapacitete za nadzor i dobar laboratorijski sistem”, kazala je Brajović agenciji MINA.

Ona je rekla da SZO podržava napore Crne Gore da dodatno osnaži resurse za pripremljenost, uključujući kapacitete za detekciju, dijagnostikovanje, izolaciju, liječenje, prevenciju infekcije, ali i komunikaciju o riziku.

“Od 30. januara, kada je proglašena vanredna situaciju na globalnom nivou, SZO je izdala preporuku državama članicama da aktiviraju mehanizme koordinacije i mjere pripremljenosti za odgovor na tu zdravstvenu prijetnju, i to u svim segmentima”, podsjetila je Brajović.

Ona je kazala da je bitno znati da je sistem za pripremljenost snažan onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika.

Koronavirus u 50 država

Brojović je rekla da je, prema raspoloživim podacima, prisustvo virusa, osim u Kini, registrovano u još 49 država širom svijeta, a broj umrlih i oboljelih svakodnevno raste.

“Registrovana su 24 slučaja koja su “eksportovana“ iz Italije u 14 država, dok je 97 slučajeva obolijevanja “eksportovano” iz Irana u 11 država”, navela je Brajović.

Kako je pojasnila, SZO je podigla nivo rizika od daljeg širenja i posljedica obolijevanja od koronavirusa za još jednu ljestvicu, odnosno sa visokog na veoma visoki nivo rizika.

Prema njenim riječima, u ovakvoj situaciji postoje “elementi” koji su ohrabrujući, u smislu da je moguće virus staviti pod kontrolom i ograničiti njegovo širenje.

Vakcina u najboljem slučaju za 15 do 18 mjeseci

Govoreći o vakcini protiv koronavirusa, Brajović je navela da se u najboljem slučaju ona može očekivati za 15 do 18 mjeseci.

Prema njenim riječima, u očuvanju kolektivnog zdravlja građani imaju važnu ulogu.

“Mjere prevencije uključuju redovno pranje ruku , izbjegavanje bližeg kontakta naročito sa osobama koje kašlju ili kijaju , izbjegavati dodirivanje očiju nosa i usana i ukoliko se ne osjećaju dobro da ostanu kod kuće”, kazala je Brajović.

Ona je istakla da kada je riječ o prenošenju virusa još ne postoji precizna slika o načinu transmisije.

“Ono što se čini izvjesnim jeste da osobe koje imaju simptome prenose virus, a postoje i podaci da je bilo slučajeva prenošenja virusa čak i prije razvijanja simptoma. Ipak su ti slučajevi veoma rijetki”, rekla je Brajović.

GRAĐANSKA ALIJANSA

Kroz Crnu Goru prošle godine prošlo je između sedam i osam hiljada migranata i izbjeglica, a međunarodnu zaštitu dobilo je pet migranata, rekla je saradnica na projektu iz Građanske alijanse, Aleksandra Vukčević.

Kako je navela, od 1,5 hiljada osoba koje su 2019. godine podnijele zahtjev za azil, njih 72 izašle su na intervjue, a od tog broja pet migranata dobilo je međunarodnu zaštitu.

Vukčević je agenciji MINA kazala da je u Crnoj Gori prošle godine bio znatno veći broj migranata u odnosu na 2018, kada je kroz državu prošlo oko 4,5 hiljada migranata i izbjeglica.

„Prošle godine, ta cifra se kretala između sedam i osam hiljada, za razliku od 2018, kada je iznosila 4,5 hiljada osoba“, rekla je Vukčević.

Prema njenim riječima, najviše osoba podnijelo je zahtjev za azil, kako bi osigurali legalni boravak u Crnoj Gori, jer podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu oni stiču pravo na legalan boravak i ostala prava koja su im propisana Zakonom.

“Ostala prava su prihvat u jednom od dva kampa, besplatna pravna pomoć i medicinska zaštita, a ukoliko se radi o porodicama oni imaju pravo na besplatano osnovno i srednje obrazovanje“, kazala je Vukčević.

Kako je objasnila, osim prava, migranti imaju obaveze kojih moraju da se pridržavaju.

“To se odnosi na poštovanje Ustava i zakona Crne Gore, davanje istinitih informacija, otisaka prstiju prilikom registracije i davanje ostalih informacija koje su neophodne u cilju provjere njihovih indentiteta”, navela je Vukčević.

Ona je kazala da u Crnoj Gori postoje dva kampa – Centar za prihvat stranaca u Spužu i alternativni smještaj na Koniku.

“U Centru za prihvat stranaca u Spužu ima mjesta za 100 osoba, dok je ta brojka na Koniku veća”, rekla je Vukčević. 

Ona je kazala da je prošle godine broj migranata koje su u jednom danu boravili u jednom od kampova bio između 200 i 400.

“Pored legalnog boravka i slobode kretanja u Crnoj Gori, te osobe imaju prava na rad, koje stiču u roku od devet mjeseci nakon podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu”, objasnila je Vukčević.

Kako je dodala, osobe koja su dobile međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori imaju pravo na “jedinstvo porodice”.

“To znači da one svoju porodicu koju su ostavile u državama porijekla mogu da dovedu u Crnu Goru i da njihovi članovi porodica imaju pravo na međunarodnu zaštitu”, objasnila je Vukčević.

ZAMONAŠEN NA CETINJU

Mitropolit CPC Mihailo zamonašio je univerzitetskoga profesora doktora Stevana Konstantinovića i proizveo ga u čin ipođakona.

“U crkvi prepodobnoga Ivana Crnojevića na Cetinju, na liturgiji, njegova svetost arhiepsikop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo sa svještenstvom i monaštvom Crnogorske pravoslavne crkve zamonašio je univerzitetskoga profesora doktora Stevana Konstantinovića i proizveo ga u čin ipođakona”, saopšteno je iz CPC.