ŽIVKOVIĆ

Crnoj Gori za sada ne prijeti opasnost od većeg priliva migranata, a da bi se nešto drastično promijenilo, EU bi morala da promijeni politiku, kaže za TVCG Dušica Živković, šefica crnogorske Kancelarije Međunarodne organizacije za migracije. Ukoliko se to ipak dogodi, smatra da je Crna Gora spremna da odgovori. Da je situacija u Crnoj Gori pod kontrolom, uvjeravaju i iz MUP-a.

U Crnoj Gori u prosjeku boravi oko 200 migranata. I tu nema značajnijih odstupanja, kaže Dušica Živković, šefica crnogorske Kancelarije Međunarodne organizacije za migracije.

“Ima tu po danima različitih brojki, odnosno manjih skokova, ali kada pogledate generalno na nedjeljnom nivou, prosjek nam je sasvim solidan”, navodi Živković.

Veliki pritisak na granici između Turske i Grčke, zasad kontrolišu jake policijske i vojne snage. Maksimalno se kontroliše i jači priliv migranata preko mora. U Crnoj Gori, za sada, nema razloga za brigu, kaže Živkovićeva. A da bi se nešto drastično promijenilo, napominje, EU bi morala da promijeni poltiku.

“Ono što stiže na ostrva njima svakako treba više vremena da dođu na kopna, pa da odluče kojom rutom će da idu. Neki masovni priliv kao što smo imali 2015. niko ne očekuje, jer bi to značilo da se otvore granice”, kaže Živković za TVCG.
A to bi opet bila jedna ruta koja bi išla preko Zapadnog Balkana, što opet znači, kaže Živkovićeva, da bi, zbog geografskog položaja, Crna Gora opet bila izbjegnuta.

“Za sada mi očekujemo da će biti možda malo jači priliv, ali isto tako računamo na to da je Grčka i EU riješena da sačuva tu granicu između Grčke i Turske”, dodaje Živković.

Ukoliko se jači priliv migranata i dogodi, Crna Gora je spremna.

“Prošle godine imali smo dana kada je i po 400 migranata bilo smješteno u Crnoj Gori, to stanovništvo nije ni primijetilo, što je duplo veći broj nego što sada imamo. Ako to bude ta vrsta porasta, to je nešto što Crna Gora može bez problema da riješi”, kaže Živković.

A spreman je i Centar na Božaju i može da se otvori u roku od 24 sata, kaže Živkovićeva. Napominje da se u slučaju vanredne situacije, pojačava i prisustvo međunarodnih organizacija. U svakom slučaju, situacija se prati da ne dnevnom nivou i u komunikaciji sa nadležnima u Crnoj Gori razmjenjuju informacije. I iz MUP-a nam je rečeno da je situacija u Crnoj Gori stabilna, te da su spremni da reaguju u svakom trenutku. Da zaštitie Crnu Goru od ilegalnih migracija i pruže sigurnost svim građanima, saopsteno je iz MUP-a.

ŽIVKOVIĆ

U Crnoj Gori bi se mogao desiti veći priliv migranata, ali ne kao što je to bilo 2015. godine, kaže za TVCG Dušica Živković, šefica crnogorske Kancelarije Međunarodne organizacije za migracije. Da bi se nešto drastično promijenilo, Evropska unija bi morala da promijeni politiku, napominje Živkovićeva.

“Neki masovni priliv migranata kao 2015. niko ne očekuje jer bi to značilo da se otvore granice. U tom slučaju, to bi značilo da je to ta jedna ruta, odnosno kanal koji bi išao preko Zapadnog Balkana, šton opet znači da vjerovatno taj kanal ne bi išao preko Crne Gore, zbog geografskog položaja”, kazala je Živkovićeva.

Dodaje da računaju na to da su Grčka i EU riješena da sačuvaju granicu između Grčke i Turske. 

INJAC OCIJENILA

Društva koja imaju neriješena unutrašnja politička i etnička pitanja plodno su tlo za aktiviranje ekstremizma, ocijenila je Olivera Injac, profesorica na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica.

Injac je na radionici “Civilno društvo u izgradnji zajednica otpornih na nasilni ekstremizam”, koju organizuje Forum MNE, kazala da 20 godina radi na temama bezbjednosti, od čega 12 u akademskoj zajednici, a prije toga u bezbjednosnom sektoru.

Prema njenim riječima, ekstremizam je u svojim nasilnim formama postao kontinuirano dominantna pojava u 21. vijeku.

“On se vezuje za religiju ili politiku. Nikako ne funkcioniše sam, nego uporište nalazi u religiji i politici”, rekla je Injac.

Postoje, kako je navela, najmanje tri vrste ekstremizma, onaj koji je vezan uz politiku može biti lijevi i desni, i oni su vrlo specifični, a onda ide religijski, kao posebna vrsta.

Ona je pojasnila da je u 20. vijeku najviše funkcionisao desni ekstremizam, tokom cijelog Drugog svjetskog rata, i prepoznatljiv je u korijenima fašizma i nacizma, a jedna od najekstremnijih formi je nacionalistički ekstremizam.

“On je naročito kroz ratove na našim prostorimam, u bivšoj Jugoslaviji, doživio apsolutnu revitalizaciju”, kazala je Injac.

Ona je dala da je lijevi ekstremizam onaj koji se suprotstavlja različitim vrstama nekih ideoloških obrazaca, navodeći kao primjer proces antiglobalizma i antiliberalne proteste širom svijeta.

Injac je kazala da je u Evropi aktuelan ekstremizam povezan sa islamofobijom, a sve više dobija razmjere i takozvani antimigracioni ekstremizam.

Ona je podsjetila da danas nije potrebna posebna propaganda za širenje ekstremizma jer se, kako je navela, sve postiže na internetu.

“Kontinuirani posao svih nas je suzbijanje ekstremizma. To nije proces ad-hoc i preko noći, to nije donošenje akcionih planova i strategija, to je kontinuiran proces kroz integrisan pristup zajednice”, naglasila je Injac.

Primjer BiH je, kako je kazala, je adekvatan da se razumije sva problematika ekstremizma, jer tamo postoji i desničarski, i religijski, i antimigracioni.

“U pozadini toga su brojna društva koja imaju neriješena politička i etnička pitanja. A znate li ijedno na Balkanu da ima riješena ta pitanja? To je plodno tlo da ekstremizam u svakom trenutku bude aktuelan i da se razvije”, pojasnila je Injac.

Ona je kazala da je, po zvaničnim dokumentima, u Crnoj Gori ekstremizam marginalan problem, i da se jedno vrijeme o tome pričalo samo iz ugla stranih boraca.

Kako je navela, u nekim sredinama postoje vrlo jake struje sa tom problematikom, a bilo je i ksenofobnih napada u Beranama.

“Znači, toga ima, samo što se možda ne vidi. Problem je marginalizovan zbog toga što su slučajevi nasilnog i religijskog esktremizma bili izolovani”, rekla je Injac.

Ona je poručila učesnicima radionice da treba da rade na suzbijanju mržnje i netolerancije u crnogorskom društvu.

Učesnici dvodnevne radionice su predstavnici organizacija civilnog društva (OCD), medija, akademske zajednice i institucija koje se bave ovom temom.

Tokom radionice, kako su kazali u Forumu MNE, učesnici će raditi na izradi predloga mjera i aktivnosti za civilni sektor u cilju izgradnje otpornosti crnogorskih zajednica na nasilni ekstremizam kroz aktivno učešće civilnog sektora.

Poseban fokus aktivnosti, smatraju učesnici radionice, treba staviti na mlade i roditelje, odnosno porodicu.

Radionica je dio regionalnog projekta “Zajednice na prvom mjestu – Pokretanje hub-a organizacija civilnog društva koji će se baviti pitanjem nasilnog ekstremizma – od prevencije do reintegracije” koji Forum MNE sprovodi sa partnerima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

ZAMUĆENJE ZBOG KIŠE

Zbog povećane mutnoće voda sa sva tri gradska vodovoda u Pljevljima nije za piće.

Do zamućenja je došlo usljed obilne kiše, a Pljevljaci su se danas pitkom vodom snabdijevali u radnjama ili na izvoru kod Motela “Vodice”.

Vrijednosti mutnoće vode u sva tri gradska vodovodna sistema “Pliješ”, “Jugoštica” i “Breznica” prate se svakodnevno i o eventualnim promjenama građani će biti blagovremeno obaviješteni, saopšteno je iz pljevaljskog “Vodovoda”.

MARKOVIĆ

Premijer Duško Marković saopštio je danas na, sastancima u okviru inicijative Savez za Evropu, da je cilj izvršne vlasti da kreira ambijent u kojem će crnogorski mediji biti održivi, te da Vlada želi da postigne saglasnost o potrebnim koracima u tom pravcu.

“Naš cilj u ovom dijalogu sa CG medijima je da im, bez obzira na uređivačke politike, pomognemo da budu održivi. Prepoznajemo posebno iskušenje pred kojim su danas štampani mediji“, rekao je Premijer na sastancima sa direktorom i glavnim urednikom Pobjede Draškom Đuranovićem i direktoricama TV Prva CG Sonjom Drobac i TV Nova M Ivanom Šebek.

Konstatujući izazove na crnogorskoj medijskoj sceni, svi sagovornici su se saglasili da se u posljednje vrijeme suočavamo sa do sada neviđenom količinom lažnih vijesti usmjerenih protiv države što iziskuje koordinaciju državnih organa i medija, saopšteno je iz Vlade.

Marković je iskazao spremnost da, nakon razgovora sa medijima, budu preispitana neka rješenja u medijskim zakonima.

“Bilo bi dobro da o tome postignemo saglasnost sa crnogorskom medijskom zajednicom“, rekao je premijer.

Sastancima su prisustvovali ministar kulture Aleksandar Bogdanović i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević.

CEDIS

Crnogorski elektrodistributivni sistem podržaće Karate klub Omladinac iz Podgorice sa četiri hiljade eura, koliko je vrijedan danas zaključen Ugovor o sponzorstvu sa ovim klubom.

“Ulaganjem u ovaj sve trofejniji sport, potvrđujemo već čvrsto zauzet kurs društveno odgvornog poslovanja”, kaže se u saopštenju CEDIS-a.

Omladinac je osvojio titulu najboljeg podgoričkog kluba u prošloj godini, dok je njihov član i crnogorski reprezentativac, karatista Mario Hodžić proglašen za najboljeg sportistu Podgorice i Crne Gore.

“Karatisti su osvajanjem pet medalja na Evropskom prvenstvu potvrdili da je karate među najtrofejnijim sportovima u Crnoj Gori, čemu Omladinac u značajnoj mjeri doprinosi. Ponosni smo na našeg partnera i čast nam je što smo dio ovog uspješnog tima”, kazala je šefica Službe za kroprativne komunikacije u CEDIS-u, Marija Jovović.

Ona je rekla da CEDIS strateški planira i realizuje projekte koji imaju širi društveni značaj.

“Naročito nam je drago kada rezultati potvrde ispravnost našeg izbora. Jedno je sigurno – da možete računati na nas”, kazala je Jovović.

Jedna od najsjajnijih članica ove zlatne karate porodice Marina Raković je istakla da je podrška CEDIS-a izuzetno važna jer sportistima omogućava kvalitetnu pripremu, usresređenost na rad, dodatnu motivaciju, što na kraju rezultira i uspješnim nastupima na takmičenjima.

“Nadam se da ćemo u budućnosti imati još bolju saradnju i posebno me raduje što uspješne i profitabilne kompanije prepoznaju “Omladinac” kao partnera, jer podrška okoline je definitivno dodatan vjetar u leđa”, zaključila je Raković.

CEDIS izdvaja značajna sredstva za podršku crnogorskom sportu.

Vrijednost ugovora o sponzorstvu, koji su zaključeni prethodne godine, iznosi oko sto hiljada EUR, od čega su se već godinama kao prioritetni partneri profilisali Vaterpolo i plivački savez, Rukometni, Streljački savez i Karate klub Omladinac.

NEVRIJEME NA CT

Nevrijeme praćeno jakim vjetrom koje je zahvatilo Cetinje uzrokovalo je niz problema na gradskom području. Prema riječima komandira cetinjske Službe zaštite i spašavanja Peđe Moštrokola, u toku je intervencija vatrogasaca u naselju Gipos, gdje se izlila vode u podrumske prostorije.

“Usljed velike količine padavina, došlo do izlivanja vode u podrumske prostorije u naselju Gipos, gdje trenutno ispumpavamo vodu. Istu situaciju imamo i u Kućama u nizu”, kazao je je Moštrokol.

Intervenisali su i u Bulevaru gdje se, u toku vožnje, zapalilo jedno vozilo.

Ekipe su na terenu i prate situaciju na gradskom području, naglasio je Moštrokol.

Podsjećamo, Direktorat za vanredne situacije pozvao je građane da danas aktivnosti prilagode najavljenoj meteorološkoj situaciji, jer se očekuje obilna kiša, naročito u centralnim i južnim djelovima Crne Gore.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore (HMZCG ) saopštili su da će tokom noći padavine oslabiti, a da nas sjutra očekuje nešto svježije vrijeme. U četvrtak sunčano i toplije.

NEVRIJEME NA CT

Obilne padavine koje su pogodile Prijestonicu, uzrokovale su probleme u dva naselja. Kako je TVCG saopšteno iz cetinjske službe zaštite, intervenisali su u deset objekata.

Otežavajuća okolnost za cetinjsku Službu zaštite i spašavanja bila je ta što su istovremeno morali da djeluju naviše lokacija.

“Imali smo od jutros, u nekih sat i po vremena 6-7 intervencija, koje su bile, da kazem, povezane, u isto vrijeme”, kazao je za TVCG Predrag Moštrokol iz Službe zaštite i spašavanja Prijestonice.

Osim intervencija na više od deset poplavljenih objekata, Služba zaštite je imala posla i u Bulevaru cetinjskih junaka.

“Imali smo pokrivanje krovova, jedno vozilo je gorjelo, i još uvijek imamo neke podrumske prostorije koje i garaže koje su pod vodom”, navodi Moštrokol.

Nevrijeme je pogodilo i primorske opštine, ali većih problema nije bilo. 

Podsjećamo, Direktorat za vanredne situacije pozvao je građane da danas aktivnosti prilagode najavljenoj meteorološkoj situaciji, jer se očekuje obilna kiša, naročito u centralnim i južnim djelovima Crne Gore.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore (HMZCG ) saopštili su da će tokom noći padavine oslabiti, a da nas sjutra očekuje nešto svježije vrijeme. U četvrtak sunčano i toplije.

DONACIJA ERSTE BANKE

Instalacijom interaktivne table i projektora u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici, završena je realizacija donacije Erste banke za 14 osnovnih škola u gradovima u kojima banka ima filijale, ukupne vrijednosti oko 30 hiljada eura, saopšteno je iz PR službe banke.

Akcija je  počela je u februaru, ugradnjom „pametne“ table i projektora u cetinjskoj Osnovnoj školi „Lovćenski partizanski odred“.

“A nastavljena u školama: „Stefan Mitrov Ljubiša“ Budva, „Njegoš“ Kotor, „Drago Milović“ Tivat, „Luka Simonović“ Nikšić, „Salko Aljković“ Pljevlja, „25. maj“ Rožaje, „Radomir Mitrović“ Berane, „Dušan Korać“ Bijelo Polje, „Risto Manojlović“ Kolašin, „Maršal Tito“ Ulcinj, „Mrkojevići“ Bar, „Dašo Pavičić“ Herceg Novi, „Vasa Pavić“ Podgorica”, navodi se u saopštenju.

Kompanija Telemont, partner u projektu, organizovaće obuku za nastavnike koji će u nastavi koristiti pametne table.

“Zajedno sa ovom donacijom, ukupan broj pametnih tabli koje je Erste banka poklonila školama u Crnoj Gori dostigao je 33”, kazali sui z Erste banke.

SJUTRA NA CETINJU

Poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) predložiće na sjutrašnjoj sjednici Skupštine Crne Gore na Cetinju Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, najavio je zamjenik predsjednika te partije Raško Konjević.

Konjević navodi da se tim zakonom stvaraju pretpostavke da obračun penzije za buduće penzionere bude znatno povoljniji jer se, kako dodaje, eliminiše četvrtina najlošijih godina čime bi penzije bile povećane.

Minimalna penzija bi, kako je kazao, porasla za 20%, smanjio bi se broj godina života potrebnih za penzionisanje i uvela rotirajuća formula koja bi takođe pozitivno uticala na standard penzionera.

SDP smatra da ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić treba da podnese ostavku.

“Jer već skoro dvije godine i pored dogovora sa sindikatom krije zakon i sporadično govori neistine oko termina njegovog usvajanja, dok njegovi poslanici i poslanici vlasti u Skupštini odbijaju da se o tom zakonu raspravlja.
Jasno je da je 130.000 penzionera najviše osjetilo ekonomsko-socijalni udar kroz povećanje poreza i akciza u zadnje tri godine, tako da je njihova penzija danas realno manja za 4% nego što je bila 2016. godine”, kazao je Konjević.

On ocjenjuje da je podrška koju im, kako je kazao, hiljade ljudi svakodnevno daje kroz potpisivanje peticije za novi zakon o PIO u akciji “Pravo na bezbrižnu starost”, jasan pokazatelj da se pitanje penzionerskog standarda i kvaliteta života ne može držati ispod stola ili u nečijoj ladici.

On tvrdi da se Zakon o PIO se nalaz u ladicama potpredsjednika Simovića i ministra Purišića već drugu godinu. 

“Prije nekoliko dana poslanici DPS su javno saopštili da žele da razgovaraju o ovom zakonu pa će glasanje u Parlamentu biti još jedna prilika da se vidi ko govori istinu”, kazao je Konjević.

Zamjenik predsjednice SDP-a podsjeća da Crna Gora, ima najmanju minimalnu zaradu i najmanju minimalnu penziju od zemalja regiona, dok se Vlada hvali najvećim ekonomskim rastom u regionu.

“Za vlast građani imaju jednostavno pitanje kako smo to ‘ekonomski tigar’ u regionu, a plate i penzije su nam iz godine u godinu iste ili realno manje. Ko to ubira korist od ekonomskog rasta od povećanja poreza i akciza. U čije džepove se sliva taj novac? Za to vrijeme privilegovani tajkuni ne plaćaju poreze, a mnogi od njih su uništili resurse koje ima je država dala na raspolaganje. Dok oni koji pošteno rade i privređuju plaćaju najveće poreze u regionu”, zaključio je Konjević.