PU MITROPOLIJI

Ne postoji nikava hajka prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, već Poreska uprava koristi propisana ovlašćenja za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza u cilju zaštite građana i budžeta Crne Gore, a u skladu sa zakonima naše države koje svi moraju poštovati, saošteno je iz te institucije. Oni tvrde da su u saopštenju Mitropolije crnogorsko primorske, oko njenih poreskih obaveza, iznijete brojne netačne tvrdnje.

Podsjećamo, iz Mitropolije crnogorsko primorske juče su tvrdili da je njihov višemilionski dug izmišljen te da je direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša iznio čitav niz, kako su kazali, neprovjerenih i neutvrđenih podataka.

Iz PU tvrde da je njihov direktor Miomir M. Mugoša saopštio podatke kojima raspolaže PU iz evidencije koju ona vodi na osnovu dokumentacije koju im je dostavila MCP. Tvrde i da, suprotno zakonu, MCP nije ažurirala podatke više od 9 godina, zbog čega su, kako navode, oni nepotpuni i netačni, a PU onemogućena da izvrši tačan i precizan obračun poreskih obaveza, baš kako je i saopšteno.

Naglašavaju da je Mitropolija crnogorsko-primorska izdvojena kao subjekat sa najnižim stepenom poreske discipline, imajući u vidu da je jedina vjerskih zajednica koja nije dostavila zakonom propisanu dokumentaciju na osnovu koje bi se izvšila prijava svještenika na osiguranje, odnosno omogućilo njihovo zaduženje u sistemu PU.

“Na taj način, kršenjem zakonskih odredbi, MCP onemogućila je naplatu poreskih obaveza od strane države, ali i uplatu penzijsko-invalidskog osiguranja na štetu svještenih lica Mitropolije kojima su na taj način onemogućena osnovna socijalna prava”, navodi se u saopštenju.

Upravo zbog toga, kazali su, PU je održala sastanak sa predstavnicima MPC, na kojem je predočila zakonske norme i njenu obavezu da Poreskoj upravi dostavi potpune i tačne podatke o sveštenicima sa pratećom dokumentacijom, kako bi se za njih utvrdile poreske obaveze od 2003. godine do danas.

“Imajući u vidu da je procjena iznosa poreske obaveze zasnovana na broju od 38 sveštenika MCP, koji su bili prijavljeni do 2010. godine, po podnošenju potrebne dokumentacije izvršiće se zaduženje poreske obaveze, čime će biti potvrđena izjava direktora Poreske uprave da je dug Mitropolije višemilionski, imajući u vidu da crnogorska javnost svjedoči da je u Crnoj Gori mnogo više od 38 sveštenika MCP”, ističu iz Poreske uprave.

Koliko MCP malo poštuje poreske propise, kako su kazali, najbolje govori i podatak da je ona za devet godina (od 2011. do 2019. godine) izvršila uplate za dva sveštenika koji su stekli uslov za odlazak u penziju putem individaulnih računa istih, a ne preko računa Mtropolije, čime je, kako s kazali, prekršen Zakon o objedinjenoj registraciji i naplati.

Poređenja radi, iz PU navode da je Mešihat Islamske zajednice za isti period prijavio za osiguranje 123 vjerska službenika.

“Treba naglasiti da aktivnost povećanja stepena poreske discipline nije usmjerena samo na Mitropoliju, iako je kod iste utvrđen najniži stepen poštovanja poreskih propisa, već i na sve ostale zajednice koje imaju neizmirene obaveze prema državi, te su na održanim sastancima isti upozoreni na obavezu hitnog izmirenja poreskog duga, a i kod ostalih vjerskih zajednica otvoreni su postupci inspekcijskog nadzora”, navode iz PU.

Oni zaključuju da je ne postoji nikava hajka prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, već da Poreska uprava koristi propisana ovlašćenja za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza u cilju zaštite građana i budžeta Crne Gore, a u skladu sa zakonima naše države koje svi moraju poštovati.

PU MITROPOLIJI

Ne postoji nikava hajka prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, već Poreska uprava koristi propisana ovlašćenja za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza u cilju zaštite građana i budžeta Crne Gore, a u skladu sa zakonima naše države koje svi moraju poštovati, saošteno je iz Poreske uprave. Oni tvrde da su u saopštenju Mitropolije crnogorsko primorske vezanom za njene poreske obaveze iznijete brojne netačne tvrdnje.

Podsjećamo, iz Mitropolije crnogorsko primorske juče su tvrdili da je njihov višemilionski dug izmišljen te da je direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša iznio čitav niz, kako su kazali, neprovjerenih i neutvrđenih podataka.

Iz PU tvrde da je njihov direktor Miomir M. Mugoša saopštio podatke kojima raspolaže PU iz evidencije koju ona vodi na osnovu dokumentacije koju im je dostavila MCP. Tvrde i da, suprotno zakonu, MCP nije ažurirala podatke više od 9 godina, zbog čega su, kako navode, oni nepotpuni i netačni, a PU onemogućena da izvrši tačan i precizan obračun poreskih obaveza, baš kako je i saopšteno.

Naglašavaju da je Mitropolija crnogorsko-primorska izdvojena kao subjekat sa najnižim stepenom poreske discipline, imajući u vidu da je jedina vjerskih zajednica koja nije dostavila zakonom propisanu dokumentaciju na osnovu koje bi se izvšila prijava svještenika na osiguranje, odnosno omogućilo njihovo zaduženje u sistemu PU.

“Na taj način, kršenjem zakonskih odredbi, MCP onemogućila je naplatu poreskih obaveza od strane države, ali i uplatu penzijsko-invalidskog osiguranja na štetu svještenih lica Mitropolije kojima su na taj način onemogućena osnovna socijalna prava”, navodi se u saopštenju.

Upravo zbog toga, kazali su, PU je održala sastanak sa predstavnicima MPC, na kojem je predočila zakonske norme i njenu obavezu da Poreskoj upravi dostavi potpune i tačne podatke o sveštenicima sa pratećom dokumentacijom, kako bi se za njih utvrdile poreske obaveze od 2003. godine do danas.

“Imajući u vidu da je procjena iznosa poreske obaveze zasnovana na broju od 38 sveštenika MCP, koji su bili prijavljeni do 2010. godine, po podnošenju potrebne dokumentacije izvršiće se zaduženje poreske obaveze, čime će biti potvrđena izjava direktora Poreske uprave da je dug Mitropolije višemilionski, imajući u vidu da crnogorska javnost svjedoči da je u Crnoj Gori mnogo više od 38 sveštenika MCP”, ističu iz Poreske uprave.

Koliko MCP malo poštuje poreske propise, kako su kazali, najbolje govori i podatak da je ona za devet godina (od 2011. do 2019. godine) izvršila uplate za dva sveštenika koji su stekli uslov za odlazak u penziju putem individaulnih računa istih, a ne preko računa Mtropolije, čime je, kako s kazali, prekršen Zakon o objedinjenoj registraciji i naplati.

Poređenja radi, iz PU navode da je Mešihat Islamske zajednice za isti period prijavio za osiguranje 123 vjerska službenika.

“Treba naglasiti da aktivnost povećanja stepena poreske discipline nije usmjerena samo na Mitropoliju, iako je kod iste utvrđen najniži stepen poštovanja poreskih propisa, već i na sve ostale zajednice koje imaju neizmirene obaveze prema državi, te su na održanim sastancima isti upozoreni na obavezu hitnog izmirenja poreskog duga, a i kod ostalih vjerskih zajednica otvoreni su postupci inspekcijskog nadzora”, navode iz PU.

Oni zaključuju da je ne postoji nikava hajka prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, već da Poreska uprava koristi propisana ovlašćenja za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza u cilju zaštite građana i budžeta Crne Gore, a u skladu sa zakonima naše države koje svi moraju poštovati.

ZBOG STATUSA NA FB

Novosađanka Bojana Vatić, koja je pažnju javnosti privukla statusom na Fejsbuku koji je posvetila Crnoj Gori i izrazila podršku crnogorskom narodu kaže da svakodnevno doživljava uvrede i prijetnje na društvenim mrežama, kako iz Srbije tako iz Crne Gore.

“Svakodnevno doživljavam uvrede i prijetnje što iz Srbije što iz Crne Gore, protjerivali su me iz Srbije u Crnu Goru. Ja i dalje stojim iza tih riječi i dalje mi je to vjetar u leđa”, kazala je Bojana.

Ona za Krstaš medija kaže da je svoj stav o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori iznijela u statusu na Fejsbuku gdje je izrazila podršku crnogorskom narodu, crnogorskim državljanima, Crnoj Gori koja je, kako je kazala, temeljila svoje vrijednosti.

“Ona je tvrdo jezgro antifašizma uvijek bila i znam da građani Crne Gore nijesu nacionalisti”, ističe Bojana.

Željela je, kaže, da javno iznese, svoj impresije i ljubav prema Crnoj Gori iako je rođena Novosađanka a i roditelji su joj rođeni u Vojvodini.

“Moje porijeklo je iz Crne Gore i poznajem Crnu Goru drugačije nego je poznaje većina ljudi iz Srbije. Smatram da je Crna Gora trasirala svoj put u Evropu. Crna Gora je građanska zemlja, zemlja svih njenih građana i upravo ta histerija i ta agresivna mitomanija Srpske pravoslavne crkve, velikosrpski nacionalizam koji se dešava ova dva mjeseca u Crnoj Gori, za mene je to neki vid okupacije Crne Gore”, kazala je Bojana.

Smatra da katuelna dešavanja u Crnoj Gori nemaju veze sa crkvom i Zakonom o slobodi vjeroispovijesti.

“Već da se crnogorski identitet u Srbiji od velikog broja i vlasti ali i većinske opozicije ne prihvata.
Ja sam to doživjela kao rušenje crnogorske države, ponižavanje crnogoraca kao nacije”, dodaje Bojana.

Proizvod svega toga je, kaže, njen revolt i mišljenje koje sam iznijela na Fejsbuku.

“Gdje svakodnevno doživljavam uvrede i prijetnje što iz Srbije što iz Crne Gore, protjerivali su me iz Srbije u Crnu Goru. Ja i dalje stojim iza tih riječi i dalje mi je to vjetar u leđa”, zaključila je Bojana.

ŠĆEPANOVIĆ UPOZORILA

Crna Gora suočava se sa problemom maloljetiničke delinkvenicije i neophodno je da sve nadležne institucije kreiraju zajednički plan kako bi došlo do pozitivnih promjena na tom polju, kazala je socijalna radnica u Juventasu Nina Šćepanovic.

Šćepanović je agenciji Mina kazala da je veliki broj mladih koji se svrstavaju u red povratnika.

Kako je rekla, u Crnoj Gori trenutno postoji samo jedna ustanova koja brine o resocijalizaciji maloljetnika koji su počinioci krivičnih djela “Centar Ljubović”.

“Neophodno je da sve nadležne institucije koje djeluju na polju maloljetničke delinkvencije daju sistemski odgovor i kreiraju zajednički plan kako bi imali osjetne pozitivne promjene na ovom polju”, navela je Šćepanović.

Ona smatra da je važno reagovati na vrijeme i potražiti stručnu pomoć kako bi se takvo ponašanje preveniralo i kako se u budućnosti ne bi ponavljalo.

“Ubrzan način života, borba za egzistenciju, nezaposlenost, siromaštvo i rizik od siromaštva, manja posvećenost porodici neki su od uzroka povećanja stope kriminala, naročito maloljetničke delinkvencije”, kazala je Šćepanović.

Ona je ukazala da je prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, 2018. godine 367 maloljetnih osoba počinilo 472 krivična djela, što je 15 odsto više u odnosu na 2017. godinu.

“Crna Gora se suočava sa problemom maloljetničke delinkvencije. Značajan je broj djece i mladih koji se svrstavaju u red povratnika”, navela je Šćepanović.

Šćepanović je objasnila da porodično okruženje u najvećoj mjeri doprinosi pozitivnom razvoju djece i ukoliko nije zdravo može ostaviti negativne posljedice u procesu formiranja ličnosti djece.

Prema njenim riječima, različiti faktori kao što su školska sredina, višak slobodnog vremena, siromaštvo, mediji, socijalna isključenost, mogu se smatrati značajnim za nastanak i razvoj ponašajnih obrazaca koje maloljetnike dovode u sukob sa zakonom.

Kako je navela, kontinuirano sprovođenje programa prevencije na adekvatan način doprinijeće smanjenju broja slučajeva maloljetničke delikvencije.

Šćepanović smatra da je potrebno da se pažnja usmjeri ka djeci i njihovom pravilnom vaspitanju, ali i ka roditeljima i ostalim članovima porodice o načinima na koji oni mogu pružiti pomoć i podršku.

Ona je ocijenila da sistem prikupljanja podataka nije dovoljno razvijen, pa da samim tim nedostaju analitički izvještaji o djeci i mladima koji su u sukobu sa zakonom.

Šćepanović je navela da postoji ograničena podrška za upravljanje psiho-socijalnim i pravnim problemima, kao i upravljanje problemima u ponašanju u svim fazama rada sa maloljetnicima, tokom policijskog pritvora, sudskog postupka i u procesu kažnjavanja.

“Ovi problemi dovode do veće stope recidivizma, nižeg stepena povjerenja u institucije sistema i većeg stepena socijalne isključenosti i marginalizacije”, rekla je Šćepanović.

Prema njenim riječima, Crnoj Gori nedostaju programi za rehabilitaciju i socijalnu reintegraciju, a programi koji već postoje su neadekvatni.

Kako je objasnila, potrebno je unaprijediti sistem prikupljanja, integracije i analize podataka, kao i kontinuirano jačati mehanizme podrške kako bi se spriječio recidivizam i poboljšala pozitivna promjena ponašanja.

Šćepanović je rekla da ministarstva pravde, rada i socijalnog staranja, prosvjete i unutrašnjih poslova treba da razviju sveobuhvatni mehanizam podrške maloljetnicima i njihovim roditeljima tokom i nakon pritvora, istrage, liječenja, uslovnih i drugih alternativnih mjera.

Kako je rekla, važno je raditi na unaprjeđenju programa rehabilitacije i socijalne integracije, kao i jačanju kapaciteta stručnjaka koji rade sa djecom i mladima kako bi se moglo adekvatno odgovoriti na potrebe mladih ljudi.

BOŠKOVIĆ

Mjere tajnog nadzora (MTN) tekovina su savremenih demokratskih društva u borbi protiv teških oblika kriminaliteta, koje je potrebno stalno prilagođavati potrebama vremena, vodeći računa o zaštiti drugih prava, kazao je advokat Mirko Bošković.

On je rekao da su MTN do sada dale značajne rezultate u borbi protiv kriminaliteta, tako da njihova primjena nije sporna sve dok se to čini u skladu sa odredbama zakona i standardima Evropskog suda za ljudska prava.

“MTN tekovina su savremenih demokratskih društava u borbi protiv teških oblika kriminaliteta, koje je potrebno stalno prilagođavati potrebama vremena, vodeći računa o zaštiti drugih prava koja bi u slučaju njihove neadekvatne primjene mogla biti neopravdano ugrožena ili povrijeđena, u prvom redu prava na privatnost pojedinaca”, kazao je Bošković agenciji MINA.

Kako je naveo, odgovornost za nezakonite postupke i administrativne i proceduralne propuste u primjeni MTN u krajnjem slučaju uvijek snosi država.

Bošković je dodao da postoji čitav niz državnih organa na čijem se djelovanju zasniva određivanje i primjena MTN, kao što su policija, tužilaštvo ili sud i svaki od njih u tom lancu može da napravi određene propuste.

“Sa obzirom na veliku osjetljivost tog pitanja, kao i veliki kriminalistički i krivično-procesni značaj primjene MTN, neophodno je obratiti punu pažnju i uložiti maksimalne napore kako bi primjena tih mjera bila u svemu zakonita i pravilna, bez obzira na to koji će biti krajnji domet njihove primjene u svakom konkretnom slučaju”, istakao je Bošković.

On je objasnio da propusti u primjeni tih mjera mogu da dovedu do nemogućnosti upotrebe tako prikupljenih dokaza i materijala u samom dokaznom postupku.

“To bi kasnije umnogome otežavalo rad državnim tužiocima koji na tim dokazima treba da zasnuju optužnicu, a zavisno od faze postupka u kojoj se propusti utvrde i samo dokazivanje činjeničnih navoda tih optužnica u postupcima pred sudom”, kazao je Bošković.

Kako je naveo, kao i u svim ostalim sferama i tu postoji opasnost od mogućih zloupotreba u vez sa primjenom MTN, koje su kao vid posebnih dokaznih radnji propisane odredbama Zakonika o krivičnom postupku (ZKP).

Te odredbe, kako je podsjetio, od njihovog uvođenja do danas pretrpjele su nekoliko izmjena i dopuna upravo u cilju usklađivanja sa standardima i smjernicama promovisanim kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava.

“Najveći izazovi za nacionalna zakonodavstva u tom pogledu tiču se zahtjeva da zakoni koji regulišu pitanje određivanja i primjene MTN budu precizni, dostupni i predvidljivi”, rekao je Bošković.

On je ocijenio da su rješenja koja postoje u ZKP-u Crne Gore, naročito nakon izmjena i dopuna iz 2015. godine, zadovoljavajuća.

Bošković je kazao da je izuzetak u tom smislu predstavljalo rješenje po kome je određivanje jedne grupe MTN, odnosno šest od ukupno deset propisanih, bilo u nadležnosti državnog tužioca.

“Zbog toga je Ustavni sud 2018. godine našao da takve odredbe nijesu u saglasnosti sa načelom sudskog nadzora iz Ustava i članom 8 Evropske konvencije”, rekao je Bošković.

Ustavni sud je, kako je naveo, ukinuo odredbu člana 159 stava 1 ZKP-a u dijelu u kome ona propisuje nadležnost državnog tužioca za određivanje MTN.

To, kako je objasnio Bošković, znači da od dana objavljivanja odluke više ne postoji mogućnost primjene čitave lepeze MTN do usaglašavanja navedenih odredbi ZKP-a sa Ustavom i Evropskom konvencijom, a što do sada nije učinjeno.

“Kako je Ustavni sud iznijeto stanovište zauzeo samo u pogledu mjere “snimanje razgovora uz prethodno informisanje i saglasnost jednog od učesnika razgovora”, dva su moguća rješenja za prevazilaženje problema”, kazao je Bošković.

On je rekao da bi zakonodavac mogao da potrebnim izmjenama i dopunama ZKP-a samo navedenu mjeru svrsta u red mjera čije je određivanje u nadležnosti sudije za istragu ili bi se jednostavno, po ugledu na ostale zakone u regionu, sudiji za istragu stavilo u nadležnost određivanje svih MTN.

Bošković smatra da bi drugo rješenje bilo ispravno i prihvatljivije, posebno imajući u vidu potencijalni stepen zadiranja u pravo na privatnost prilikom primjene mjere angažovanja prikrivenog isljednika i saradnika.

SDP TRAŽI SASLUŠANJE

Nakon priznanja o višemilionskom poreskom dugu Mitropolije crnogorsko primorske, direktor Poreske uprave Miomir Mugoša treba da podnese neopozivu ostavku, saopšteno je iz Socijaldemokratke partije. Poslanički klub SDP-a, kako su naveli, tražiće kontrolno saslušanje Mugoše, a od vlasti da naplati dugove.

“Tolerisanje poreskih dugova svima onima koji su bliski vlasti ili sa kojima vlast, odnosno njeni favoriti, imaju razne unosne biznis dilove praksa je zbog koje direktor Poreske uprave treba da podnese neopozivu ostavku”, saopšteno je iz SDP-a.

Zahvaljujući toj praksi, kako su kazali,  građani Crne Gore su, po priznanju Poreske uprave, ostali uskraćeni za stotine miliona eura poreskih dugova koji nikada neće biti naplaćeni.

“Ovakva praksa je veoma slikovit prilog tezi o nefunkcionalnim i zarobljenim institucijama u državi Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.

Nastup i priznanje “nerada i nemoći Poreske uprave”, kako se navodi, postavlja jedno logično pitanje – da li ih građani plaćaju da sprovode zakon jednako prema svima ili da “svojim neradom uskraćuju građane za milionske iznose poreza”.

“Direktor Mugoša je dužan da odgovori crnogorskoj javnosti zašto se tek sada, odjednom, sjetio ovih milionskih dugova? Gdje je bio do sada i zašto se nije miješao u svoj posao? Kako je od jednom saznao za kompanije i unosne biznise, za imovinu jedne vjerske zajendice? Zbog čega ga plaćaju gradjani ove države – da li ga plaćaju da vodi brigu o njihovom novcu uvijek i u svakoj prilici ili samo onda kada mu naredi partija? Ko mu je dozvolio da bilo koga stavlja iznad zakona ove države?”, kazali su iz SDP-a.

Iz te partije kažu da ako vlast želi da na konkretnom primjeru pokaže da je spremna da promijeni dosadašnju praksu onda treba da smijeni direktora Mugošu, naplati poreske dugove, jer je to novac građana, i pokrene svaku vrstu odgovornosti svih koji kreiraju ambijent povlašćenih tajkuna i vjerskih zajednica.

“Poslanički klub Socijaldemokratske partije zatražiće kontrolno saslušanje direktora Poreske uprave kako bi javnosti ovaj put imala priliku i da mu postavi još po neko pitanje”, zaključuje se u saopštenju.

STRUČNJACI OCJENJUJU

Govor mržnje i strateški usmjerene lažne vijesti koji se brzo šire zahvaljujući internetu, prijetnja su za stabilnost i mir u zemlji, saglasni su stručnjaci. Regulaciono tijelo, međutim, nema nikakvu nadležnost nad onim što se plasira na društvenim mrežama niti može uraditi ništa kada je riječ o nezakonitim sadržajima koji se objavljuju na njima.

Sagovornici Pobjede ukazuju da je ovaj problem fenomen današnjeg društva i razvoja društvenih medija i tehnologija, kao i posljedica manjka medijske pismenosti i proizvod situacije u kojoj nekritički konzument nekog medijskog sadržaja postaje njegov vjerni zagovornik i ,,prenosilac“.

Predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije Ranko Vujović navodi za Pobjedu da regulator ne može učiniti ništa kada je riječ o nezakonitim sadržajima koji se objavljuju na društvenim mrežama, ali da to nije samo problem Crne Gore već i cijele Evrope.

“Ono što se trenutno dešava u Crnoj Gori je primjer dezinformacionog rata koji se vodi preko interneta i društvenih mreža. I to puno više nego preko tradicionalnih medija. Kroz povećani broj komentara na svim portalima je vidljivo da je neko pokrenuo armiju trolova i botova koji imaju za cilj da dezinformišu crnogorsku javnost i da mišljenje građana kanališu u određenom smjeru. Pojedini portali u posljednja dva mjeseca imaju po deset puta više komentara nego što su ih imali prije toga. Na društvenim mrežama su se pojavili novi portali koji se bave samo Crnom Gorom što samo svjedoči da je neko angažovao velike resurse za ovaj propagandni rat”, pojašnjava Vujović.

Dodaje da Evropa, pa i Crna Gora, nažalost, za sada nemaju nikakve zakonske instrumente kojim bi se odbranile od ove vrste propagande i širenja svih nezakonitih sadržaja uključujući prije svega govor mržnje. Međutim, Evropa planira da reguliše društvene mreže.

“To je i najavljeno u Briselu krajem prošle godine. Kako će to izgledati i ko će regulisati društvene mreže nije poznato, ali po onome što se priča vjerovatno će regulatorima audio-vizuelnih sadržaja biti data ta uloga”, naveo je Vujović.

Prema riječima dekana Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran prof. dr Adisa Balote u eri društvenih medija i Interneta, još je veća mogućnost brzog širenja lažnih vijesti, ali sa druge strane, veća je i mogućnost provjere njihove vjerodostojnosti, i to za relativno kratko vrijeme.

“Zato je važno raditi na povećanju medijske pismenosti i opšteg ponašanja na Interentu. Lažne vijesti su kroz istoriju bile uzrok ratova, stradanja, ekonomskog siromaštva. U periodu prije interneta i pojave društvenih medija, objavljene informacije nije bilo moguće provjeriti u razumnom vremenu i većina građana je bez kritičkog osvrta vjerovala u njih. Mogućnost provjere lažnih informacija u periodu prije interneta je bilo moguće poslije dužeg perioda, kada su posljedice već nastale“ kazao je Balota.

Predlaže da se ne treba fokusirati na kontrolu komentara na društvenim mrežama, već suzbijanje izvora govora mržnje i adekvatno i blagovremeno sankcionisanje.

“Uvredljivi i neprimjereni komentari su najčešće posljedica već plasirane lažne vijesti ili već usvojenog pogrešnog stava. Svaka država je dužna da radi na suzbijanju govora mržnje, a što se postiže većim brojem različitih aktivnosti, kao što su razvoj većeg stepena medijske pismenosti građana, a posebno djece i mladih, puna primjena strogih zakonskih propisa koji će omogućiti brzu istragu i sudski epilog, kao i jačanje kadrovskih kapaciteta kod ključnih institucija u državi koje su prepoznate kao odgovorne za ovu oblast”, naveo je Balota.

Manipulacije

Sa tehničke strane gledano, kako dodaje, svaka aktivnost bilo kojeg korisnika koju sprovede na internetu (ostavljanje komentara, slika, posjeta sajtovima, razmjena e-mail poruka itd), ostaje negdje zapisana i samo je pitanje razloga, svrhe i motiva da se dođe do osobe koja je to uradila.

“Zato je važno da se shvati, da u globalu internet, a samim time i društveni mediji, nijesu nekontrolisani prostori koji ne podliježu zakonskim rješenjima tj. da je moguće činiti određena krivična djela, a da se to ne može otkriti. Naravno, za otkrivanje krivičnih djela na internetu je neophodno razvijati kapacitete kod svih institucija u sistemu (MUP, policija, tužilaštvo, sudovi) koje su zadužene za bezbjednost i zaštitu građana”, pojašnjava Balota.

Navodi da je značajan broj „tzv. vezanih web portala (portali koji preuzimaju jedni od drugih, objavljene lažne vijesti, a koji su najčešće istog vlasnika ili finansijera) i veliki broj lažnih profila na društvenim mrežama, sa organizovanim postavljanjem komentara postao obrazac za djelovanje i u Crnoj Gori.

“Nažalost, veliki broj osoba koje čitaju ovakve objavljene lažne vijesti, bez dodatne provjere preko drugih izvora informacija (portalima koji imaju veći stepen povjerenja i odgovornosti), postaju nesvjesno saučesnici u procesu širenja lažnih vijesti ukoliko su povjerovali u nju, a posebno ukoliko su podlegli dodatnim komentarima i objašnjenjima sa lažnih profila koji prate navedene informacije”, pojašnjava Balota.

Prema riječima psihologa i komunikologa Radoja Cerovića, ako imate socijalnu zajednicu koja je radikalizovana ona ostvaruje pritisak da dokažete pripadnost kroz ekstremne, rizične ili nasilne činove.

“Gradske bande zahtijevaju dokaz pripadnost kroz činove nakon kojeg ,,nema povratka“. Isto važi i za radikalne nacionalističke krugove. Internet i društvene mreže su pritom sjajan alat jer u njima smo u spostvenom mjehuru, okruženi istomišljenicima, čini nam se da svi mislimo isto, da niko ne dovodi u pitanje ispravnost. Tinejdžerske godine su samo jedan od sastojaka tog Molotovljevog koktela”, pojašnjava on.

Govoreći o tome da li je u vrijeme digitalnih medija, uopšte moguće kontrolisati komentare i govor mržnje na društvenim mrežama, Cerović upozorava da je tanka linija između cenzure i suzbijanja slobode govora i kontrole koja bi mogla da se zasniva na legitimnim osnovama.

“Ali odmah nakon toga se postavlja i pitanje ko definiše legitimnost, na osnovu kojeg sistema kriterijuma ili vrijednosti. Ono što moramo shvatiti je da u ovom trenutku postoji ogromna količina izvora informisanja i da insistiranje na pitanjima novinarske etike, koliko god bilo važnije nego ikada, neće ni izdaleka riješiti problem infomacijske konfuzije i ogromni prostor moguće zloupotrebe informacijskog prostora. Neki blogeri imaju mnogo više pratilaca koji konzumiraju njihov sadržaj, nego što zvanični mediji u Crnoj Gori imaju tiraža ili gledanosti. Ko su ti ljudi? Kojem kodeksu ili sistemu vrijednosti se priklanjaju? Da li zakoni adekvatno pokrivaju njihovo djelovanje? To su velike nepoznanice, ne samo kod nas već i u cijelom svijetu”, navodi Cerović.

Ističe da je bez dileme opasno širiti lažne vijesti jer one mogu da naruše mir i stabilnost u zemlji.

“Ako govorimo o toksičnom govoru mržnje i strateški usmjerenim lažnim vijestima – to je ratna propaganda par ekselans. One udaraju na iracionalne, emocionalne i instiktivne mehanizme koje i dan danas dijelimo sa npr. šimpanzama. Mi smo, kao i oni opremljeni mehanizmima identifikacije sa čoporom i straha od drugog čopora. Sa jednom velikom razlikom, mi naše čopore izmišljamo i kreiramo na bazi apstraktnih odrednica, nejasnih kriterijuma, ili pukog postojanja nekog simbola. Možemo da se pokoljemo i ako navijamo za različite fudbalske klubove. To je prokletstvo naše, ljudske rase čiji su neki pripadnici više, a neki manje podložni tome, ali niko nije imun. Dokle god vjerujemo u postojanje ,,nacija“ i ,,ispravnih i pogrešnih Bogova“ nećemo biti daleko od šimpanzi”, smatra Cerović.

SJUTRA

Tradicionalni zimski kotorski karneval 2020. godine održaće se sjutra, 23. februara sa početkom u 15 sati.

Kako je saopšteno iz JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivše „Jugooceanije“ do Kamelije, preko mosta iza zgrade SUD-a i ulicom pored zgrade Zavoda za zapošljavanje vratiće se na glavni put (magistralu).

Saobraćaj će biti zatvoren na potezu od Opšte bolnice do otvorenog bazena i od Kamelije, ulicom iza zgrade SUD-a i Zavoda za zapošljavanje od 14 sati i 30 minuta do 16 sati i 30 minuta.

Suđenje karnevalu će preko puta glavnih gradskih vrata, gdje će biti i bina za voditelje, a spaljivanje na Maceu.

Organizatori mole građane da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion“ (u dužini od 100m) kako bi se izbjegli mogućnost njihovog oštećenja.

Formiranje karnevalske povorke je od zgrade bivše Jugooceanije do Opšte bolnice, tako da će parkiranje biti zabranjeno i na ovom dijelu puta i od Kamelije, na mostu prema parkingu na Benovu.

Nakon suđenja i spaljivanja karnevala slijedi zabava na Trgu od oruzja uz Tri kvarta.

Kada žiri odabere najbolju masku karnevala i podijele se pehari nastupice Jelena Rozga.

Humoristično – satirični list “Karampana” koji tradicionalno izlazi na dan karnevala u prodaji je na Kamenom kiosku.

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.

ĐUKIĆ

Bivši ruski počasni konzul Borivoje Đukić u objavi na Fejsbuku potvrdio je da je trebalo da preuzme pošiljku lažnih IPA iskaznica, ali tvrdi da je želio da učini uslugu neimenovanom ruskom generalu jer su “naše značke boljeg kvaliteta i neuporedivo jeftinije”.

Podsjećamo, prema pisanju Pobjede, crnogorska granična policija pronašla je i zaplijenila 100 lažnih znački Međunarodne asocijacije policajaca (IPA), ilegalno transportovanih u Crnu Goru koje je, kako se sumnja, trebalo da preuzme ruski počasni konzul Borivoje Đukuć.

Kako prenosi Pobjeda, Đukić tvrdi da je član Međunarodne policijske asocijacije od 2017. i da ima počasne značke crnogorskog i ruskog odsjeka.

“S obzirom da su naše CG značke boljeg kvaliteta od RUS znački i neuporedivo jeftinije, ruski general IPE-e me zamolio da mu pronađem firmu GOSI (BGD) koja se bavi reklamnim materijalom i izrađuje predmetne značke, upaljače, hemijske olovke, ordenje… Što sam ja sa uvažavanjem i u duhu uzajamnih dobrih odnosa prihvatio”, kaže nekadašnji ruski počasni konzul Đukić kojem je Crna Gora, zbog učestvovanja u osnivanju političke stranke i time kršenja Bečke konvencije, uskratila saglasnost.

Đukić ističe da je informacija koja se pojavila u Pobjedi “objava evroatlantskih satanista” i naglašava da nije pobjegao iz Crne Gore već da je otputovao u Rusiju da bi bio u ribolovu na Kamčatki.

Planirajući putovanje u Rusiju, zamolio je vlasnika jedne beogradske kompanije da mu nekako dostavi značke koje bi sa sobom ponio u Moskvu.

“General IPA Moskve me znajući za moje putovanje samo zamolio da mu još jednom izađem u susret i donesem predmetne značke. Tako da sam ja zamolio vlasnika renomirane firme GOSI da mi ih nekako dostavi 19-tog februara u PG s obzirom na to da idem na put 20-tog ujutro, sto je on i uradio putem autobuskog prevoznika Božur”, objašnjava Đukić i tvrdi da je protiv njega podignuta lažna hajka i da su mu istražitelji pretresali stan.

Na kraju svog obraćanja, kako prenosi Pobjeda, Đukić ističe da je ponosan što brani svetinje i poručuje da će 10. marta doći u Crnu Goru.

“Osjećam se ponosnim što branim svetinje od vas avetinje, stidite se svojih postupaka vi koji još obraza imate, a vi koji ste ga izgubili podsjećam vas da Đukići nikome krv nijesu dužni ostali a kamoli što drugo”, poručio je Đukić.