MCP

Iz Mitropolije crnogorsko primorske tvrde da je njihov višemilionski dug izmišljen te da je direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša iznio čitav niz, kako su kazali, neprovjerenih i neutvrđenih podataka.

Podsjećamo, direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša kazao je danas da MCP ima više privrednih društava čiji je osnivač, više otvorenih žiro računa u poslovnim bankama preko kojih je u proteklih nekoliko godina prometovano više desetina miliona eura.

“Mitropolija Crnogorsko-Primorska sa žaljenjem konstatuje da se i Poreska uprava Crne Gore uključila u dezinformisanje javnosti u okviru hajke koja se vodi protiv Crkve. Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša je iznio čitav niz neprovjerenih i neutvrđenih podataka, koji, imajući u vidu vrijeme i način na koji su saopšteni, ni malo ne doprinose istini i smirivanju opšte situacije u crnogorskom društvu, u kojoj se nalazimo ne krivicom Crkve”, navodi se u saopštenju MCP.

Tvrde da su se njihovi predstavnici 11. februara odazvali pozivu Poreske uprave radi utvrđivanja tačnog stanja u vezi poreskih obaveza na ime penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja parohijskih sveštenika.

“Poreska uprava je raspolagala podatkom da se u tom pogledu duguje 339.000 eura, a na sastanku je utvrđeno da je riječ o netačnoj sumi. Takođe, utvrđeno je i jednoglasno konstatovano da se problem javio ne zbog neodgovornosti Mitropolije i sveštenstva da izvršavaju svoje obaveze, nego zbog tehničke nemogućnosti Poreske uprave da utvrđuje poreske obaveze za sveštena lica i vjerske službenike od 2011. godine”, ističu iz MCP.

Sveštenička služba je, kako su kazali, “shodno zakonskim propisima, mimo svake logike svrstana u tzv. samostalne djelatnosti”.

“Tako da se zaduženja za sveštena lica ne mogu voditi na Mitropoliju, već se uplate i razduženja vrše na sveštena lica i njihove lične matične brojeve, a Poreska uprava, mimo zakonskih propisa, i dalje za iste zadužuje Mitropoliju”, navodi se u saopštenju.

Iz MCP tvrde da je višemilionski dug izmišljen i to, kako su kazali, samo radi hajke protiv crkve. Smatraju i da crkva ne izbjegava poreske obaveze već da je riječ o, kako su kazali, sistemskom problemu za koji odgovornost isključivo snosi državna vlast.

“Bilo bi pošteno da Mugoša pokaže pravosnažna rješenja (koja ne postoje) iz kojih bi se vidjelo da je Crkva izbjegavala svoje obaveze. Pitanje je za Mugošu – zbog čega resor na čijem je čelu, makar od kada je on na njegovom čelu, nije vršio svoje zakonske nadležnosti? I sada bi, zbog toga, plijenio imovinu Mitropolije, navevši u svom saopštenju, između ostalog, ni više ni manje nego zavještano zemljište Manastira Gradišta u Buljarici!?! Baš interesantno! Pitamo se da li nam ovo pobrojavanje imovine otkriva jedan od bitnih razloga zbog kojih je sporni zakon o slobodi vjeroispovijesti donesen?”, navodi se u saopštenju.

Iz MCP dodaju da se Mitropolija ne nalazi izvan, a ni iznad pravnog poretka i da je svoje obaveze, nakon donijetih rešenja, uredno izmirivala.

“Ne postoji nijedno pravosnažno rešenje Poreske uprave koje Mitropolija nije izvršila, ali nije dužna da ispunjava nečije proizvoljne zahtjeve po nepostojećim rešenjima. Dovoljno je samo da navedemo da Mitropolija godinama plaća tzv. ulazni PDV prilikom uvoza vjerskih proizvoda u Crnu Goru, koji joj se uopšte ne vraća”, kazali su.

Mugoši poručuju da su spremni da čitavu stvar razjasne pred televizijskim kamerama.

CRNOGORSKI POKRET

“Crnogorski pokret” održao je u hotelu “Hilton” u Podgorici skup u znaku protesta protiv politike dijela građana Crne Gore, oličene u molebanima i litijama.

Na skupu je poručeno da je neophodna odlučnost državnih organa u primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti i da imaju njihovu podršku da ga sprovedu bez ustupaka.

Okupljanje je podržala Dukljanska akademija nauka i umjetnosti i Fondacija Sveti Petar Cetinjski.

“Tražimo od države da energičnije spriječi bezakonje, samovolju, uništavanje imovine, i kult nasljeđa, vrijeđanje i ponižavanje nacionlanih simbola, spriječi miješanje građana drugih država u unutrašnje stvari Crne Gore”, kazao je koordinator “Crnogorskog pokreta” Slobodan Jovanović.

“Zbog nas i zbog naše djece i predaka, koji nam ostaviše ovaj kamen natopljen krvlju da ga čuvamo i branimo, pozivam vas da istrajemo u još jednoj borbi koju ćemo bez dileme dobiti”, poručio je Zoran Mudreša, koordinator podgoričkog odbora “Crnogorskog pokreta”.

ZEKOVIĆ

Određeni krugovi u Crnoj Gori i Srbiji razočarani su profesionalnim postupanjem policije tokom javnih okupljanja koja traju od decembra, jer su nadali drugačijem i represivnijem odnosu države, smatra predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković.

Komentarišući postupanje policije tokom masovnih skupova koji se, zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u Crnoj Gori organizuju od 27. decembra, Zeković je rekao da je sloboda mirnog okupljanja prepoznata kao osnovno pravo u demokratskom društvu.

„Svjedočimo sasvim novom i dragocjenom iskustvu koje će unaprijediti, ne samo naše institucionalne, već i građanske potencijalne i privrženost svih demokratiji“, kazao je Zeković agenciji Mina.

On je rekao da policija do sada nije opeteretila javna okupljanja nepotrebnim birokratskim, pravnim ili praktičnim preprekama u ostvarivanju tog prava.

Prema riječima Zekovića, prijava javnog okupljanja je jednostavna i jasna, a prethodno je omogućeno, zaštićeno i olakšano održavanje i svih spontanih okupljanja.

„Sredstva prinude su upotrijebljena samo u određenim situacijama, onda kada je to postalo strogo neizbježno, u minimalno potrebnom iznosu, suzdržano, proporocionalno, uz minimiziranje svih mogućih posljedica“, istakao je Zeković.

Savjet je, kako je naveo, registrovao i najave kontra demonstracija i u tom pogledu izdao jasne smjernice kakvo ponašanje policije očekuje.

„Pratimo da su se dogodile i zabrane određenih kontraverznih skupova, ali za sada ne vidimo da javna okupljanja koja se ponavljaju imaju povoljniji tretman“, dodao je Zeković.

Odgovoran i pažjiv odnos prema građanima

On je ocijenio da policijski službenici u svim sredinama Crne Gore pokazuju odgovoran i pažjiv odnos prema građanima, a ovlašćenja primjenjuju zakonito.

„Konstatujemo da je, zahvaljujući odgovornom i profesionalnom radu svih službenika Uprave policije, u svim aspektima javnih okupljanja osiguran pristup zasnovan na ljudskim pravima i poštovanju građanskih i političkih prava“, kazao je Zeković.

Kako je naveo, rukovodstvo Uprave policije je na nivou pune kulture odgovornosti, i to je, smatra Zeković, važan doprinos za njegovanje otvorene demokratije, dijaloga i nenasilja.

„Demokratske strukture pohvaljuju takav odnos, ali mislim da je određene krugove u Crnoj Gori i Srbiji, razočarao jer su nadali drugačijim i represivnijem odnosu države“, rekao je Zeković.

On je kazao da Savjet sprovodi aktivni monitoring postupnja policije na svim javnim okupljanjima, a proaktivnim prisustvom, često i neposrednim praćenjem primjene ovlašćenja, u realnom vremenu, želi preventivno djelovati i osigurati profesionalno postupanje policije.

Savjet, prema riječima Zekovića, ne propušta priliku da vidjivo i glasno ukaže da se službenici policije moraju uzdržati od upotrebe prekomjerne i nesektivne sile i praviti razliku između nasilnih i mirnih demonstranata, kao i novinara koji rade svoj posao sa lica mjesta.

„Insistiraćemo i na dodatnom senzibilitu policije. Treba afirmisati dijalog i deeskalaciju i prije upotrebe sredstava prinude, za koje smo do sada ocijenili da su zakonito primijenjena. To je i dodatna prilika da se napravi razlika između mirnih i nasilnih učesnika, jer oni koji učestvuju u nasilju gube garanciju na pravo mirnog okupljanja“, naveo je Zeković.

Kako je kazao, komunikacija Savjeta sa policijom, na svim nivoima, je stalna i doprinosi da se određeni izazovi i pitanja rješavaju odmah, na zadovoljstvo građana.

„Ocjenjujemo da do sada nije bio ozbiljnijih primjedbi na postupanje policije i da nije utvrđen nijedan primjer prekomjerne upotrebe sile ili drugačijeg prekoračenja ovlašćenja“, istakao je Zeković.

OKRUGLI STO FCJK

Oko 40 profesora iz 33 škole juče su za okruglim stolom raspravljali o Pravopisu crnogorskog jezika i time pružili doprinos svojim profesionalnim kapacitetima i iskustvom iz prakse, kako bismo se u Školski pravopis svi mogli pouzdati, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

U čast obilježavanja Međunarodnog dana maternjega jezika upriličen je u Podgorici okrugli sto na temu „Školski pravopis crnogorskoga jezika“. Organizator rasprave je Fakultet za crnogorski jezik i književnost, a učestvovali su profesori znatnog broja crnogorskih osnovnih i srednjih škola.

“Širokom je i stručnom raspravom dat veliki doprinos obilježavanju Dana maternjega jezika te pokazan visok nivo odgovornosti pred zahtjevnim poslom kakav je izrada školskoga pravopisa”, saopštili su organizatori.

Budući da je standardizacija otvoren i kontinuiran proces te da je, što je i prirodno, vrijeme pokazalo da je Pravopis crnogorskog jezika potrebno u pogledu primjera osvježiti, a u pogledu pravila neke segmente precizirati detaljnije. Sa FCJK smatraju da je najupitnije o tim temama pribaviti mišljenja, savjete, sugestije ili kritike od prosvjetnih radnika.

“Simbolika Međunarodnoga dana maternjega jezika bila je prigodan povod da se u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, a na poziv Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, okupi 40 profesora crnogorskoga jezika iz 33 škole. U vrlo sadržajnim diskusijama s predstavnicima Fakulteta profesori crnogorskoga jezika ukazali su na neka njima nejasna terminološka određenja, pisanje dvočlanih imena djelova naselja, pisanje toponima, takođe su otvorena značajna pitanja u vezi s akcenatskim sistemom standardnoga jezika, interpunkcijom, jezičkim priručnicima i pravopisima drugih štokavskih jezika i mnoga druga”, navodi se u saopštenju.

IZ REGIONA, ITALIJE I FRANCUSKE

Na drugom salonu vina, koji se održava u Meljinama, predstavilo se 25 izlagača iz regiona, Italije i Francuske sa oko 160 različitih etiketa vina i tridesetak vrsta rakija, a takvi događaji doprinose bogatijoj ugostilteljskoj ponudi i razvoju vinske kulture u Crnoj Gori.

To je saopšteno na drugom salonu vina, koji je organizovala Compania De Vinos Montenegro u Hotelu Lazure, u okviru programa 51. Praznika mimoze.

Direktor Companie de Vinos Montenegro, Željko Uljarević, kazao je da ove godine na salonu vina izlažu svoje proizvode svi prozvođači sa kojima radi Compania De Vinos Montenegro.

„Imamo 25 štandova, od toga je osam vinarija iz Srbije, tri vinarije iz Crne Gore, četiri vinarije iz Hrvatske, sa sjevera i juga Italije pet vinarija, Francuske. Imamo tu i Španiju, Portugal i premijum rakije. Na salonu vina će moći da se degustira oko 150, 160 različitih etiketa vina i tridesetak vrsta rakija“, rekao je Uljarević.

On je ocijenio da događaji, kao što je salon vina, doprinose vinskoj kulturi u Crnoj Gori.

„Danas, u svakom malo boljem restoranu, u ponudi imaju vina na čašu. To je dovoljan dokaz koliko ta vinska kultura napreduje. Intenzivno se Crna Gora razvija kako u turizmu, tako i u vinskoj kulturi“, naveo je Uljarević.

On je pojasnio da je Salon vina sajam namjenskog tipa, navodeći da su na taj događaj većinom pozvali ugostitelje sa kojima sarađuje Compania De Vinos Montenegro, kako bi im na jednom mjestu prezentovali sve što radi.

„Za sajam mogu da se prodaju karte i to radi hotel, a mi smo karte većinski našim partnerima podijelili“, rekao je Uljarević.

On je kazao da od noviteta na sajmu izdvaja francusku kuću Louis Latour, kao i osam novih vinskih kuća koje su ove godine predstavili na sajmu tržištu Crne Gore.

Uljarević je kazao da se ove godine salon održava dva dana jer je, kako je naveo, nekad nemoguće da ugostitelji dođu u istom danu.

Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Nikola Samardžić, rekao je da je Salon vina od velikog značaja za tu Opštinu kad je u pitanju gastro ponuda, kao i turistička ponuda uopšte, „pogotovo jer se dešava u toku Praznika mimoze“.

„Na desetine ovakvih manifestacija se održalo ove godine, a ovo je jedna od ljepše organizovanih manifestacija. Početak je Praznika mimoze. Još uvijek su tu gosti koji su došli na otvaranje Praznika. Vjerujem da će veliki broj njih posjetiti i salon vina“, naveo je Samardžić.

Predstavnik Vinarije Ščurek iz Slovenije, Stojan Ščurek, rekao je da ta vinarija postoji od 1820. godine, a da su proizvodnju vina počeli prije više od 30 godina.

„Na crnogorskom tržištu nas pet godina nije bilo, a prethodno smo deset godina bili kod vas. Sad smo opet prisutni. Godišnje proizvedemo oko 130-140 hiljada boca. Izvozimo 50 odsto u 25 zemalja“, kazao je Ščurek.

On je kazao da u toj vinariji proizvode vina da se u njima uživa, pojašnjavajući da mnogo više rade na ukusu, nego na aromi.

„Naša vinarija je na visini, na terasama, i to daje specifični mineralni ukus našim vinima“, rekao je Ščurek.

Predstavnik Vinarije Meneghetti iz Istre, Nenad Krajačić, rekao je da su na salonu vina predstavili sav asortiman, navodeći da ta vinarija proizvodi sedam etiketa, a da će ove godine imati još tri nove etikete.

„Vina izvozimo u Crnu Goru, Srbiju, Švajcarsku, Italiju, Kinu, Kanadu, Ameriku. Naša vinarija je specifična po tome što su sva vina koja proizvodimo iz vinograda koji su oko našeg hotela. Radimo autohtone istarske sorte“, kazao je Krajačić.

Patrick Finance iz vinarije Louis Latour iz Francuske kazao je da je njegova porodica vlasnik 50 hektara vinograda u Burgundiji, jedne od najprestižnijih regija u Francuskoj, a da je proizvodnja vina 270 godina stara porodična tradicija.

„U Burgundiji je to vrlo jednostavno. Tu su samo dvije sorte grožđa – šardone i pinonoar. Louis Latour proizvodi od osnovnih vina do grand cru vina, kako šardonea tako i pinonoara. Posjedujemo vinograde u najboljim apelacijama same Burgundije“, pojasnio je Fajnans.

On je kazao da Crna Gora posjeduje određenu vinsku kulturu, što je, kako smatra, dobra osnova da se prezentuju vina.

Predstavnik Vinarije Erdevik iz Srema, Ivan Mihajlović, rekao je da su na salonu vina predstavili par etiketa koje su poznate crnogoroskom tržištu, ali da su u pitanju nove berbe.

„Predstavili smo i par vina koja nisu prisutna na crnogorskom tržištu. Ovdje smo predstavili i vino koje potapamo u Jadran na godinu, u dubini od 30 metara. Vino dobaija prirodnu etiketu i značajno poboljša ukus odležavanjem u moru“, kazao je Mihajlović.

On je rekao da Vinarija Erdevik na godišnjem nivou proizvodi od 150 do 180 hiljada boca vina, koje izvozi u države bivše Jugoslavije.

„Mi smo od velike vinarije koja je šezdesetih godina proizvodila oko 15 miliona litara, došli do brojke od 150 do 180 hiljada boca. Sada nas zanima samo kvalitet, a ne količina“, kazao je Mihajlović.

Predstavnik Vinarije Doja iz Toplice, Goran Todić, kazao je da su na salonu vina, na kojem su ove godine prvi put, tamjaniku, kaberne, merlo, šardone.

„Kad je u pitanju salon vina, odličan je utisak zato što je profesionalan sajam. Nema velike gužve, nema ljudi koji dolaze bez cilja, već imate namjenske potencijalne klijente. Mislim da je to odlično“, rekao je Todić.

On je kazao da Vinarija Doja proizvodi oko 200 hiljada boca na godišnjem niovu.

„Izvozimo vina u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu. Sloveniju, Holandiju, Ameriku, u manjim količinama i u Kinu, a za Brazil smo napravili odrešene kontakte gdje bismo trebali da krenemo sa izvozom“, rekao je Todić.

Jovo Giljača iz Vinarije Giljača kazao je da se ta vinarija nalazi u Lješevićima, u Opštini Kotor, navodeći da su ove godine prvi put na salonu vina i da su izuzetno zadovoljni posjećenošću i interesovanjem ugostitelja.

„Naša vinarija je butik vinarija. Proizvodimo do deset hiljada boca, u zavisnosti godine. Za sada su naša vina prisutna samo u Crnoj Gori. Naša vina su sa juga, imaju izuzuzetne aromatske komplekse“, rekao je Giljača.

Predstavnica Vinarije Zenta, Dragica Vučinić, kazala je da se ta vinarija nalazi u mjestu Rogame u Podgorici, navodeći da se proizvodnjom vina bave od 2005. godine, a da u ponudi imaju zastupljena sva vina – bijela, roze i crvena.

“Na godišnjem nivuu proizvodimo oko 20 hiljada flaša od 0,75 litara. U početku smo radili izvoz, ali godišnja proizvodnja naše vinarije pokriva taman crnogorsko tržište, što nam je i cilj. Na salonu vina smo predstavili sva vina koja proizvodi naša vinarija“, navela je Vučinić.

Predstavnik Hotela Lazure, Marin Radojević, kazao je da se drugu godinu za redom salon vina održava u tom kompleksu, navodeći da su izuzetno zadovoljni jer je na salonu svoje proizvode predstavilo 25 vinarija iz Italije, Francuske i regiona, a prisutni su i proizvođači sireva.

On samatra da salon predstavlja prirodan sklad vina i zgrade hotela u kojoj se salon održava, a koja počiva iz 18. vijeka.

„Značaj ovog događaja je u tome što imamo užurbano razvijanje ugostiteljske ponude u Herceg Novom. Ovo je mjesto koje je okupilo veliki broj ljudi koji su u ovoj struci na području Boke Kotoroske. Vidim iz njihovih reakcija da im je vrlo značajno imati na jednom mjestu direktan kontakt sa vinarima“, istakao je Radojević.

On je kazao da će večeras biti organizovana posebna večera, po recepturi šefova hotela, koju će pratiti najbolji izbor vina sa salona.

Salon će biti otvoren i danas od 12 do 20 sati u Hotelu Lazure u Meljinama.

CG DRŽAVLJANIN

Crnogorski državljanin koji je zaražen koronavirusom osjeća se dobro i nema simptome te bolesti, kazao je amabasador Srbije u Japanu Nenad Glišić za Prvu televiziju. On se još nalazi na kruzeru Dajmod Princez. Danas čeka drugo testiranje, ali i premjestaj u bolnicu.

„Prvo testiranje su obavili italijanski ljekari, a danas čeka drugi test koji će mu uraditi japanski ljekari. Mi insistiramo da ga što prije prenesu u medicinsku ustanovu i čekamo da nam kažu da je to realizovano“, kazao je Glišić.

On je kazao da se na brodu nalazi jos oko 300 putnika i 1000 članova posade.

„Posljednje što smo čuli je da nema simptome, što je, kako smo saznali česta pojava kod ovog virusa“, kazao je Glišić.

U Crnoj Gori je zbog koronavirusa pod nadzorom 29 osoba, kazao je Marko Bakić iz Instituta za javno zdravlje. On je potvrdio da je crnogorski državljanin koji se nalazi na brodu Diamond Princess u japanskoj luci Jokohama, prema najnovijim informacijama, zaražen virusom i kazao da će u najkraćem roku biti prebačen u nadležnu bolnicu na kopnu gdje će biti zadržan do potpunog ozdravljenja i oporavka.

RUSKI KONZUL NAPUSTIO CG

Crnogorska granična policija pronašla je i zaplijenila 100 lažnih znački Međunarodne asocijacije policajaca (IPA), ilegalno transportovanih u Crnu Goru koje je, kako se sumnja, trebalo da preuzme ruski počasni konzul Borivoje Đukuć.

U srijedu, kako piše Pobjeda, oko jedan sat iza ponoći, na graničnom prelazu Dobrakovo, u autobusu srpskih registracija pronađen je paket sa lažnim policijskim iskaznicama.

Kako se navodi, graničnim policajcima je bilo sumnjivo da Međunarodna policijska asocijacija, ilegalno distribuira značke organizacije iz Srbije za Crnu Goru.

Na IPA iskaznicama koje su zaplijenjene, na policijskom bedžu, izgraviran je natpis „Russian section“.

Pošiljka je odmah zaplijenjena i obaviještena je crnogorska policija.

Ispitujući vozača autobusa, crnogorski policajci saznali su da mu je paket, neposredno prije polaska, uručio srednjovječni gospodin koji je pokazao svoju ličnu kartu i, uz molbu i sitnu finansijsku nadoknadu, zamolio da omanji paket „koji sadrži neku porodičnu dokumentaciju” prenese do Podgorice.

Kako je to uobičajeno, pošiljalac paketa je ostavio mogućnost da se kontaktira osoba koja u Podgorici treba da preuzme pošiljku 

Na listiću je, kako se navodi, bio zapisan broj telefona, kao i ime i prezime čovjeka koji će paket sačekati na autobuskoj stanici u Podgorici, a ispostavilo se, kako piše Pobjerda, da je riječ o Borivoju Đukiću, nekadašnjem počasnom konzulu Rusije u Crnoj Gori.

Da su granični policajci znali ko je vlasnik telefonskog broja zapisanog na listiću uz paket, vjerovatno ne bi pošiljka tek tako bila zaplijenjena.

Đukić je, kako se navodi, negdje oko četiri sata izjutra, pozvao vozača autobusa i saznao da je razotkriven i da je policija na sjeveru Crne Gore zaplijenila paket koji je iščekivao.

On je odmah, kako se sumnja, isključio telefon i otišao iz Crne Gore.

ZBOG KORONAVIRUSA

U Crnoj Gori je zbog koronavirusa pod nadzorom 29 osoba, kazao je Marko Bakić iz Instituta za javno zdravlje. On je potvrdio da je crnogorski državljanin koji se nalazi na brodu Diamond Princess u japanskoj luci Jokohama, prema najnovijim informacijama, zaražen virusom i kazao da će u najkraćem roku biti prebačen u nadležnu bolnicu na kopnu gdje će biti zadržan do potpunog ozdravljenja i oporavka.

Bakić je u Jutarnjem programu TVCG kazao da je rizik od zaraze koronavirusom za Crnu Goru i dalje je nizak, ali se ne može isključiti. Saopštio je da je pod nadzorom 29 osoba.

„Na terotoriji koju pokriva IJZ pod nadzorom je 10 osoba, po pet osoba pokrivaju epidemiološke službe Budve i Bara, u Kotoru su pod nadzorom četiri osobe, dvije u Tivtu, a po jedna u Beranama, Bijelom Polju i Herceg Novom“, kazao je Bakić.

On je kazao da je IJZ u stalnoj komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova i prati zdravstveno stanje oboljelog crnogorskog državljanina.

„Tokom jučerašnjeg dana u IJZ je pristigla informacija da je dokazano prisustvo novog virusa kod crnogorskog državljanina koji je bio član posade broda Diamnnd Princess. Pacijent će u najkraćem roku biti prebačen u nadležnu bolnicu na kopnu gdje će biti zadržan do potpunog ozdravljenja i oporavka“, kazao je Bakić.

POSLJEDNJI PODACI

Prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori se 30. novembra 2019. godine na evidenciji centara za socijalni rad nalazilo 267 hraniteljskih porodica u koje je bilo smješteno 367 djece, kazali su Vikend novinama iz Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu.

Premda se u saradnji sa UNICEF-om u Crnoj Gori od 2013. godine sprovodi kampanja za promociju hraniteljstva, kada se podaci uporede sa onim od prethodnih godina, vidimo da je broj hraniteljskih porodica opao. Naime, 2016. godine bila je 281 hraniteljska porodica, 2017. godine 288, a 2018. godine 281 hraniteljska porodica.

Takođe, da se građani Crne Gore i dalje rijetko odlučuju da usvoje dijete govori podatak da su hraniteljske porodice većinom srodničke.

“U srodničkim hraniteljskim porodicama je na dan 30. novembra 2019. godine bilo smješteno 312 djece ili 85 odsto, dok je 55 djece ili 15 odsto uslugu porodičnog smještaja hraniteljstva koristilo u nesrodničkim hraniteljskim porodicama”, kazali su iz Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu.

Kako objašnjavaju, po pravilu djeci najbližim srodnicima smještaj se obezbjeđuje u jednoj hraniteljskoj porodici i “generalno se ulažu maksimalni napori da se djeca, siblinzi, ne razdvajaju, što je u najvećoj mjeri i ostvareno”. “Prema raspoloživim podacima na dan 31.11.2019. godine bilo je evidentirano pet nesrodničkih hraniteljskih porodica koje su ispunile sve uslove propisane za pružanje usluge, a nijesu imale djecu na smještaju”, naveli su iz Zavoda.

Procjenu podobnosti pojedinca ili porodice za pružanje usluge porodičnog smještaja – hraniteljstva vrši nadležni centar za socijalni rad, u skladu sa zakonom.

“Procjena podobnosti vrši se u roku od šest mjeseci, od dana prijema uredno podnijetog zahtjeva. Procjena podobnosti uključuje: uvid u podnijetu dokumentaciju, razgovor sa podnosiocem zahtjeva; razgovor sa članovima porodice podnosioca zahtjeva u kućnoj posjeti i procje nu tokom obuke, koja obuka traje najmanje 30 sati. Procjenjuju se kapaciteti porodice za brigu o djetetu motivacija i senzibilitet potencijalnih hranitelja, skladnost odnosa u porodici i ispunjavanje neophodnih socijalno ekonomskih uslova za prijem djeteta u porodicu”, navode iz Zavoda.

Prema njihovim riječima, za pružanje ove usluge podobna su lica koja djetetu ili mladom licu mogu da pruže sigurno okruženje, da zadovolje njihove razvojne potrebe, očuvaju njihov identitet i uspostave partnerske odnose s biološkom porodicom djeteta i stručnim radnicima centra za socijalni rad.

“Država primjenjuje stroge kriterijume za izbor hranitelja, koji se odnose i na samog hranitelja i na članove njegove porodice. Tako, pružaoci usluge PSH ne mogu biti osobe lišene roditeljskog prava ili čiji su članovi porodice lišeni roditeljskog prava ili poslovne sposobnosti, protiv kojih se vodi istraga ili su pravosnažno osuđene za krivična djela protiv života i tijela, polne slobode, braka i porodice, promet, držanje i uživanje opojnih droga, te osobe koje su na evidenciji lica protiv kojih je određena mjera zaštite od nasilja u porodici, koje boluju od bolesti koje bi mogle štetno djelovati na dijete na smještaju”, naglašavaju u Zavodu.

Ipak, kako bi što veći broj građana podstakla na hraniteljstvo, država hraniteljskim porodicama obezbjeđuje materijalnu i kontinuiranu stručnu podršku.

“Mjesečna naknada troškova smještaja korisnika na porodičnom smještaju hraniteljstvu utvrđuje se u visini troškova smještaja u javnu ustanovu socijalne i dječje zaštite, koju određuje nadležni organ državne uprave, koji troškovi trenutno iznose 250 eura i taj iznos dobijaju hraniteljske porodice za izdržavanje djeteta. U naknadu za izdržavanje djeteta na hraniteljstvu uključuju se troškovi za ishranu, odjeću i obuću, školovanje, održavanje lične higijene, obrazovanje i zadovoljavanje kulturno obrazovnih potreba djeteta”, predočili su u Zavodu.

Naknada za rad hranitelja utvrđuje se u procentu od visine troškova smještaja korisnika u javnu ustanovu socijalne i dječje zaštite, i to 30 odsto za jednog korisnika i 15 odsto za svakog sljedećeg korisnika, kada je na hraniteljstvu više od jednog korisnika, što trenutno za jednog korisnika iznosi 75 eura.

Osim toga, dijete na hraniteljstvu ostvaruje pravo na dodatak za djecu, koji je iznosio 40,86 eura na kraju 2019. godine, a iznosi se usklađuju dva puta godišnje.

“Ministarstvo rada i socijalnog staranja obezbjeđuje odmor i rekreaciju djeci koja se nalaze na porodičnom smještaju-hraniteljstvu u ljetnjem i zimskom periodu u dječjem odmaralištu JU „Lovćen Bečići”. Ukoliko dijete na hraniteljstvu pohađa predškolsku ustanovu, troškove ishrane u predškolskoj ustanovi plaća centar za socijalni rad na čijoj teritoriji je prebivalište djeteta, odnosno hranitelja. Djeci na hraniteljstvu, koja pohađaju osnovnu i srednju školu obezbjeđuju se udžbenici u skladu sa Programom Vlade koji se utvrđuje na godišnjem nivou.

Takođe, Vlada Crne Gore donijela je Program subvencionisanja računa za električnu energiju, koji se odnosi i na djecu bez roditeljskog staranja smještenu u hraniteljske porodice”, dodaju iz Zavoda.

U JU Dječji dom „Mladost” u Bijeloj, prema podacima Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu od 30. novembra 2019. godine, uslugu smještaja koristilo je ukupno 81 dijete.

“U strukturi djece smještene u Dječji dom „Mladost” najbrojnija su djeca na uzrastu od 10 do 15 godina, koja čine približno 40 odsto od prethodno navedenog ukupnog broja djece, korisnika ove usluge, evidentirane na dan 30.11.2019. godine. Sljedeća po zastupljenosti su djeca starija od 15 godina, koja čine oko 1/3 djece na smještaju. Dakle, većina djece koja koriste usluge smještaja u JU Dječji dom „Mladost” Bijela su na uzrastu od 10 do 18 godina. U strukturi djece smještene u Dječji dom „Mladost”, djevojčica je 41 ili 50,6 odsto, a dječaka 40 ili 49,4 odsto”, kazali su iz Zavoda.

Najviše djece bez roditeljskog staranja je evidentirao JU Centar za socijalni za Glavni grad Podgorica i opštine u okviru glavnog grada Golubovci i Tuzi. Naime, 24 djeteta bez roditeljskog staranja iz nadležnosti ovog CSR uslugu smještaja je 30. novembra prošle godine koristilo u Dječjem domu „Mladost”, što čini 29,6 odsto od ukupnog broja djece smještene u ovu ustanovu. Takođe, u nadležnosti ovog centra je i najveći broj djece i mladih bez roditeljskog staranja koji su koristili uslugu porodičnog smještaja hraniteljstva.

KREATIVNE DAME

Kada dobijete ručno rađeni poklon, dobili ste ljubav. U taj jedinstven proizvod utkani su vještina, posvećenost i neizostavno emocije, saglasne su četiri majstorice iz Podgorice. Jelena Damjanović-Vidaković, Milica Novaković, Tijana Đuričanin i Aleksandra Babović dame su koje se bave ručnom radinošću, jednako uspješne u svojim radionicama. Za Portal RTCG govore o svojim „handmade“ proizvodima, kreativnom radu i izazovima sa kojima se susreću.

Cvjetna priča – „Angie&me“

Cvjetne majstorice, Jelenu Damjanović-Vidaković i njenu kćerku Anđeliju, sigurno ćete primijetiti na sajmovima ručne radinosti. Cvijeće je njihov zaštitni znak i već pet godina njime ukrašavaju aksesoare, odjevne predmete…

„Prvi proizvodi koje smo uradili bili su suknjice i haljinice od tila i cvjetni rajfići. Zatim smo krenule sa ukrašavanjem ljetnjih šešira cvijećem, izradom cvjetnih vijenčića, broševa, kruna, pojaseva, a danas slobodno mogu reći da možemo uraditi od cvijeća svaki aksesoar koji zamislite. Tako smo stare sandalice pretvarali u nove, radili ukrase za neke romantične suknjice, ukrašavali torbe…”, priča Jelena za Portal RTCG.

Kako kaže, u zavisnosti od vrste proizvoda, zavisi i vrijeme potrebno za njegovu izradu. Za kompleksnu cvjetnu krunu ili vijenčić nekada im treba i više sati da bi proizvod izgledao baš kako su zamislile.

“Najbrže se rade broševi i bebi trakice. Što se tiče procesa, najbitniji su cvjetići i drugi repromaterijal (čipke, til, saten, biserčići), alat za rad i vaša mašta. Nikad ne radimo po šemi i raduje me što je svaki proizvod koji izađe iz naše radionice priča za sebe – unikat”, kaže Jelena.  

Ističe da često rade po porudžbini, od bebi trakica do cvjetnih kruna za vjenčanja. Cvjetna majstorica kaže da budu presrećne kada kupac kaže da je njihov ukras ljepši nego onaj sa fotografije.

“Najveći izazov za mene bio je prvi bidermajer koji je djevojka tražila da joj uradim, oduševljena cvjetnom krunom koju je prvo uzela. Takođe i izrada cvjetnih vijenčića za modnu reviju Verice Rakočević na jednoj crnogorskoj sedmici mode”, priča ova dama, rodom iz Mojkovca.

Jelena i njena kćerka Anđelija redovne su na sajmovima rukotvorina. Na taj način, kako kažu, predstavljaju svoj cvjetni hobi, ljudi uživo vide njihov rad, ostvare se kontakti…

Ističu i da su srećne majstorice, jer ih upravo mušterije “hrane” komplimentima za rad.

“Inspiracija se, ipak, ne može uključiti na čarobno dugme, nje ili ima ili nema. Najviše uživam u prirodi i njenim bojama. Puno vremena provodim na putu i oduševljavaju me transformacije šuma i livada po godišnjim dobima, brzaci Tare i Morače, sniježni vrhovi planina, voćnjak u selu mog oca, zalazak sunca na obali mora”, priča Jelena i dodaje da je kod stvaranja najljepši osjećaj kada se vidi finalni proizvod.

Mame u radionici

Dvije mame petoro mališana, Milica Novaković i Tijana Đuričanin, svoje slobodno vrijeme koriste za kreiranje unikatnih proizvoda za male i velike. 

Kako kažu, ručni rad, heklanje, pletenje i šivenje zanimalo ih još dok su bile djevojčice, kada su se prvi put se oprobale šiveći i heklajući neke jednostavne stvari.

“Prije oko dvije godine osnovale smo ’Maminu kreativnu radionicu’ u želji da naše ručne radove, osim našoj djeci i prijateljima, pravimo i svima koji cijene i vole ručne radove. Danas iz naše radionice izlaze unikatni proizvodi posvećeni najčešće bebama i djeci – personalizovani, dekorativni jastuci, posteljine, ogradice, ćebad, kao i heklane kape, šalovi, prsluci, haljine…”, počinju svoju priču kreativne mame.

Inspiracija za osnivanje ”Mamine kreativne radionice”, kako kažu, proistekla je iz želje da svojoj djeci naprave unikatne igračke, odjevne predmete i druge sitnice

“Naše posteljine sa ogradicama od jastuka različitih oblika nastale su jer iste nijesmo mogli kupiti nigdje kod nas. Uvijek se trudimo da sa mušterijama dođemo do rješenja i proizvoda koji će odgovarati i svidjeti se upravo onome kome je namijenjen”, kaže Milica.

Navode da uglavnom sve rade po porudžbini, te da im za heklane proizvode treba najviše vremena i preciznosti.

“Za posteljinu za bebe sa ogradicom od jastučića potrebno je odraditi unaprijed šnitove, a zatim slijedi proces iscrtavanja i krojenja, pa zatim ušivanja detalja, veza imena i sastavljanja i na kraju punjenje. Proces zahtijeva dosta rada, koncentacije i maštovitosti, jer želimo da naši proizvodi budu unikat, pa tako iz naše radionice nikad nijesu izašla dva ista proizvoda”, priča Milica.

Kreativne mame aktivne su na društvenim mrežama, i kako kažu, ljudi ih najčešće prepoznaju i traže upravo u “online” svijetu.

Materijale nabavljaju u regionu što, ističu, predstavlja izazov i otežava rad.

“U Crnoj Gori veoma je mali broj radnji sa pamučnim materijalima koje mi koristimo, dok do skoro ovdje nismo mogli kupiti antialergijsko silikonsko punjenje”, priča Milica i ističe da na tržištu ima prostora za sve one koji imaju originalne ideje i trude se da budu drugačiji.

U Podgorici “cvjeta” i Kreativna bašta

Diplomirani biolog, Aleksandra Babović, zaslužna je za Kreativnu baštu koja “cvjeta” u Podgorici. U želji da ima nešto jedinstveno i orginalno, u junu 2016. počinje sa izradom specifičnih komada aksesoara.

Kako kaže, uglavnom su to broševi, rajfovi, šnalice, naušnice od kristalnih perli i poludragog kamenja.

I Aleksandra većinu proizvoda radi po porudžbini.

“Uvijek ima i narudžbi gdje su naručioci izričiti i žele identične proizvode kao iz neke druge radionice, tada se trudim da utkam neki lični pečat i da ipak izmijenim proizvod. Bilo je mnogo zahtjevnih poruzbina, a takve porudžbine su za mene pravi izazov u kojima uživam. Npr. Mali princ, lavići, Snješko Bijelić,pahuljica…”, priča Aleksandra za Portal RTCG.

Kaže da inspiraciju posebno crpi iz prirode, pa su među njenim proizvodima mjesto našli flamingosi, lavovi, leptiri, vilin konjići…

“Posebno uživam kada neko poželi nešto što nijesam pravila do tada, a da mi punu slobodu, tako da mi omogući da sama kreiram nešto posebno”, otkriva Aleksandra.