HRAPOVIC U SOFIJI

Crna Gora posvecena je ostvarenju cilja univerzalne zdravstvene pokrivenosti, a zdravstveni sistem u kontinuitetu cini zdravstveno osiguranje i zastitu dostupnijom i kvalitetnijom, kroz ulaganje u kadar, ljekove, opremu ili radni ambijent, istakao je ministar zdravlja Kenan Hrapovic.

Hrapovic je ucestvovao na IV sastanku ministara zdravlja Kine i drzava regiona Centralne i istocne Evrope u Sofiji.

“Hrapovic je u tom pravcu akcenat stavio na potrebu unapredenja sistema preventivnog djelovanja, te izrazio nadu da ce i sastanak ministara biti univerzalan u smislu bolje dostupnosti dobrih praksi i razvoja zajednickih preventnivnih programa regiona Centralne i istocne Evrope i Kine, te time prevenirati lose zdravlje bilo kog pojedinca”, kazali su Ministarstva zdravlja.

Praksa odrzavanja sastanaka ministara zdravlja Kine – CEEC je zapoceta 2015. godine u cilju razmjene iskustava i znanja izmedu drzava ucesnica, donosioca odluka i eksperata.

Ucesnici sastanka su ministri zdravlja drzava regiona Centralne i istocne Evrope i Kine, predstavnici parlamenta, Svjetske zdravstvene organizacije i Zdravstvene mreze Jugoistocne Evrope, eksperti iz razlicitih oblasti zdravstvene zastite i sfere biznisa.

Glavna tema IV Sastanka ministara zdravlja je Odrzivi razvoj zdravstvenih sistema, a poseban fokus je usmjeren na univerzalnu zdravstvenu pokrivenost; javno zdravlje; upravljanje bolnickom zdravstvenom zastitom; tradicionalnu medicinu; zdravstvenu industriju i tehnoloske inovacije.

Tokom sastanka potpisana je i Sofijska deklaracija povodom IV foruma ministara zdravlja Kina – CEEC.

“Deklaracijom se predlaze jacanje istrazivackog sektora u dijelu zdravstvenih strategija i politika, kao i promocija strategijske sinergije i razmjene politika; produbljivanje saradnje u vezi sa prevencijom i kontrolom bolesti kroz regionalnu zdravstvenu politiku sigurnosti; promocija razmjene i saradnje izmedu zdravstvenih institucija kako bi se ostvario zajednicki razvoj; podrska tehnoloskim inovacijama i saradnji u istrazivanju i razvoju kako bi se zajednicki promovisao razvoj zdravstvenih industrija”, navodi se u saopstenju.

Hrapovic je u Sofiji potpisao memorandume o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih nauka sa ministrom zdravlja Bugarske Kirilom Ananievim. On je posebnu paznju posvetio implementaciji memoranduma u pravcu zajednickih aktivnosti u dijelu kontrole bolesti, preventive i transplantacionih programa.

Takode, potpisan je i memorandum o saradnji sa ministrom Ma Xiaoweiem, koji je na celu kineske Nacionalne komisije za zdravlje. Kao posebne oblasti saradnje navedene su tradicionalna medicina, promocija istrazivanja i koriscenja novih medicinskih tehnologija, kao i razvoj e-zdravlja.

MUP

Sluzbenici Direktorata za vanredne situacije uspjesno kontrolisu situaciju, prouzrokovanu nevremenom koje je pogodilo Crnu Goru, najvise centralni i primorski dio, kazali su iz Direktorata.

Kako su naveli, zbog velike kolicine kise doslo je do naglog rasta vodostaja rijeka Zete i Morace i njhovih pritoka, kao i do pojave podzemnih voda i aktiviranja bujicnih potoka.

,,To je dovelo do odredenih problema, odnosno plavljenja na podrucju opstine Niksic u naseljima Mokra Njiva, Glibavac i na putu za Brezovik, koji je zbog plavljenja u prekidu za saobracaj”, rekli su iz Direktorata.

Takode, ukazali su, doslo je i do odrona na putu Podgorica – Niksic u mjestu Zagorak i na pruzi Podgorica – Niksic u mjestu Sobajici.

,,Obustavljeni putni i zeljeznicki saobracaj je nakon intervencija nadleznih sluzbi vrlo brzo uspostavljen i normalizovan”, kazali su iz Direktorata.

U NP Biogradska gora srusena stabla

Dodali su da je jak vjetar pricinio probleme na podrucju opstine Kolasin gdje je u Nacionalnom parku Biogradska gora doslo do rusenja odredenog broja stabala, pa je park iz bezbjednosnih razloga privremeno zatvoren za posjetioce.

Nevrijeme je, kako su kazali, uzrokovalo i visesatne prekide u napajanju elektricnom energijom koje je bilo najizrazenije u opstini Kolasin, dijelu naselja u opstini Danilovgrad i na podrucju Gradske opstine Golubovci.

Oni su naveli da je na podrucjima koja su najvise bila pogodena nevremenom pricinjena odredena materijalna steta.

,,Prvenstveno na podrucju opstine Niksic u navedenim naseljima gdje je poplavilo nekoliko kuca, podrumskih prostorija i garaza, kao i u Nacionalnom parku Biogradska gora gdje je doslo do rusenja stabala borove sume”, naveli su iz Direktorata.

Rano govoriti o konacnim stetama

Dodali su da je o konacnim stetama rano govoriti, jer ce se tek nakon prestanka nevremena raditi njihova procjena od opstinskih komisija za procjenu steta od elementarnih nepogoda.

Kako su kazali iz Direktorata, gradani su aktivni ucesnici sistema zastite i spasavanja koji svojim aktivnostima u velikoj mjeri mogu da smanje ili ublaze efekte prirodnih nepogoda.

,,Najvecu podrsku i doprinos sistemu zastite i spasavanja dace ukoliko se odgovorno ponasaju prema zivotnoj sredini i svom prirodnom okruzenju, i ako se pridrzavaju uputstava koja dobijaju od nadleznih opstinskih i drzavnih organa i sluzbi u ovakvim i slicnim situacijama”, porucili su iz Direktorata.

U PODGORICI

Vodostaj Morace u Podgorici za samo 12 sati porastao je cak tri i po metra, i prema podacima od 13 sati iznosi gotovo deset metara.

To je Portalu RTCG saopstio dezurni meteorolog Dusan Pavicevic, navodeci da je vodostaj najvece podgoricke rijeke oko dva metra i 30 centimetara ispod rekordnih 12,26 metara.

“U ovom trenutku vodostaj Morace dolazi na skoro deset metara. Vodostaj je, nakon talasa padavina od prekjuce, bio u padu do jedan sat poslije ponoci, kada je iznosio 730 cm. Sada je vodostaj skoro 1.000 cm”, rekao nam je Pavicevic.

U porastu je i vodostaj Zete kod Danilovgrada – sa jutrosnjih 870 na 930 cm.

Kad je u pitanju vodostaj Skadarskog jezera, podaci sa Plavnice pokazuju da je nivo porastao za 20-ak santimetara u odnosu na jucerasnji dan, sto je daleko od rekordnog nivoa koji je uzrokovao poplave na tom podrucju.

Inace, Pavicevic kaze da je najvise kise u posljednjih sest sati palo u Kolasinu – 104 litra po kvadratnom metru, Herceg Novom 93, Niksicu 80, a u Podgorici 60.

Od pocetka mjeseca najvise kise palo je u Savniku – 421 litar do 13 sati.

JANOVIC PRISUSTVOVAO

Ministar sporta i mladih Nikola Janovic prisustvovao je danas predstavljanju novog projekta “Ujedinjeni timovi”, koji ce podrzati ukljucivanje djece sa smetnjama u razvoju u sportske aktivnosti.

Kako navode, Janovic je prisustvovao na poziv sefa predstavnistva UNICEF-a u Crnoj Gori Osame Makavia Kogalija.

“Ucesce Janovica na danasnjem dogadaju potvrda je podrske globalnom pokretu Specijalne olimpijade i zahvalnost Lucy Meyer, petostrukoj dobitnici zlatne medalje u plivanju i njenoj porodici sto su posjetili Crnu Goru i nase sportiste Specijalne olimpijade”, navode u saopstenju.

Navedenom dogadaju, kako navode, prisustvovala je i ambasadorka SAD-a, Dzudi Rajzing Rajnke.

POTPISAN UGOVOR

Ministar finansija Darko Radunovic potpisao je ugovor sa Evropskom investicionom bankom (EIB), kojim se obezbjeduje 18 miliona eura koji ce biti usmjereni na unapredenja crnogorskog obrazovanja.

To znaci da ce u narednom periodu biti izgradene cetiri skole, rekonstruisana tri vrtica, a novca ce biti i za opremanje skola.

Inace, ukupna vrijednost projekta je 40 miliona eura, a ostatak se obezbjeduje iz sopstvenih sredstava. Ugovor je u ime EIB-a potpisao sef odjeljenja EIB-a za Sloveniju, Hrvatsku i Zapadni Balkan Mateo Rivelini.

Ovim potpisivanjem Vlada Crne Gore i zvanicno je usla u jedan od najvecih investicionih ciklusa u prosvjeti, u okviru koga je planirano 11 projekata izgradnje, rekonstrukcije i opremanja skola, nakon koga ce biti otvoreno oko 3.500 novih mjesta za djecu u obrazovnim ustanovama Crne Gore.

Ministar Radunovic zahvalio se Evropskoj investicionoj banci i Evropskoj uniji za podrsku svim projektima.

“A ovaj je od posebne vaznosti, upravo zato sto se odnosi na prosvjetu. Vjerujem da cemo upjesnu saradnju nastaviti i u buducnosti”, rekao je Radunovic.

Ministar prosvjete Damir Sehovic rekao je da je potpisivanje ugovora “na neki nacin istorijski momenat za obrazovanje u Crnoj Gori”.

“Zavrsetkom svih ovih projekata kapaciteti u obrazovnim ustanovama ce biti povecani za preko 3.500 mjesta. Cijenim da je ovo mudar i odgovoran potez, koji dovoljno govori o opredijeljenosti ove Vlade da obrazovanje bude prioritet za ulaganja. Ali je i u ekonomskom smislu opravdan buduci da smo svjesni da je ulaganje u znanje najznacajnija i najprofitabilnija investicija u svakoj zemlji, pa i u nasoj”, rekao je Sehovic.

Mateo Rivelini, sef EIB za ovaj region, rekao je da ta institucija daje finansijsku podrsku zahvaljujuci garanciji Evropske Unije.

“Projektom povodom koga smo danas ovdje obezbjeduju se povoljniji uslovi u obrazovanju. Ovaj sporazum je jos jedan dokaz da je Vlada Crne Gore spremna da ulaze u obrazovanje i ekonomski razvoj, te da stvori uslove za obrazovanje svih. Takode, ovo je prvi put da mi na ovaj nacin ulazemo u obrazovni sektor u Crnoj Gori”, kazao je on.

Sef sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Herman Spic. kazao je da vjeruje da ce “nasi zajednicki napori i udruzena sredstva doprinijeti kvalitetu obrazovanja Crne Gore”.

“Edukacija pomaze obezbjeduje unapredenje znanja i vjestina pojedinca, a time i drzave, a sto dovodi do boljih radnih mjesta i kvalitetnijeg zivota, te prosperiteta i socijalne inkluzije. Obrazovanje je dio lanca koji ne moze biti prekinut, i tu mislim na: diplomce, trziste rada, inovacije i preduzetnistvo. Danasnji zajam odlicno nadopunjava podrsku koju je EU vec obezbijedila u okviru zajednickog programa Unije i Crne Gore za zaposljavanje, obrazovanje i socijalnu zastitu”, rekao Spic.

BOSKOVIC TVRDI

Stambena politike Vlade Crne Gore godinama je usmjerena na podizanje standarda zivljenja, kako funkcionera, tako sluzbenika i namjestenika u javnoj upravi, saopstio je predsjednik Komisije za stambena pitanja i ministar odbrane Predrag Boskovic.

On u parlamentu kazao da je istina da se Vlada Crne Gore bavi stambenom politikom svojih zaposlenih isto kao i svi odgovorni poslodavci u zemlji.

“Ovakva drzavna politika Vlade Crne Gore u skladu je sa vazecim zakonskim propisima”, rekao je Boskovic, odgovarajuci na pitanje poslanika DF-a Milutina Zogovica.

Negativan odnos prema tako odgovornoj politici Vlade Crne Gore “moze se ocekivati iskljucivo s adresa s onih koji svoj profesionalni angazman mogu ostvariti samo kritikujuci svaku vladinu politiku”.

PET NVO

Pet nevladinih organizacija dostavilo je Ministarstvu javne uprave brojne primjedbe na Nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Oni smatraju da su predlozene izmjene suprotne Ustavu Crne Gore, medunarodnim konvencijama, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava. Ocekuu da Vlada povuce predlozene izmjene Zakona i, kako su kazali, uskladi ih sa Ustavom i medunarodnim standardima.

“Tim nacrtom se uvode sistemska ogranicenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeca prava gradana i obaveze organa vlasti, a ne rjesavaju se problemi u praksi koji dovode do visestrukog krsenja prava i izostanka bilo kakve odgovornosti”, navodi se u saopstenju pet NVO, Mreza za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, Institut Alternativa – IA, Akcija za ljudska prava – HRA, Centar za Monitoring i istrazivanje – CEMI, Centar za gradanske slobode – CEGAS.

Oni smatraju da gotovo sve predlozene izmjene Zakona suzavaju postojeca prava gradana.

Sistemska ogranicenja

Oni ocjenjuju da se nacrtom ugrozava kompletan sistem pristupa informacijama.

“Uvodi se ‘zloupotreba prava’ na pristup informacijama kao osnov za odbijanje zahtjeva, a uopstena i neprecizna formulacija omogucava da se te odredbe primjenjuju proizvoljno u maltene svim slucajevima, suzava se definicija informacije i ostavlja mogucnost da se u svakom pojedinacnom slucaju proizvoljno utvrduje da li su trazeni podaci ‘od javnog znacaja'”, naveli su.

Prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava, kako dodaju, zakon mora biti “predvidljiv”, odnosno fomulisan sa dovoljnom preciznoscu da omoguci svakoj osobi da u skladu s njim uredi svoje postupanje, i da obezbijedi pravnu zastitu protiv arbitrarnog mijesanja javnih vlasti u uzivanje ljudskih prava garantovanih Konvencijom.

“Medutim, Vladin nacrt zakona je upravo napisan tako da omogucava neogranicenu samovolju organa u odlucivanju o pristupu informacijama”, kazali su iz NVO.

Tajne

Smatraju da se Nacrtom Zakona omogucava da neogranicen broj podataka bude proglasen tajnom.

“Uvode se apsolutna ogranicenja pristupa podacima u obavjestajno – bezbjedonosnom sektoru, kao i informacijama koje se razmjenjuju u okviru saradnje sa medunarodnim organizacijama ili drugim zemljama, predvida se da osnov za skrivanje informacija moze da se uvodi i drugim zakonima, sto znaci da je lista izuzetaka neogranicena”, kazali su.

Iz pet NVO navode da Nacrt Zakona ne propisuje ni pojam poslovne tajne, koji se, kako su kazali, u praksi najcesce navodi kao razlog za ogranicenje pristupa informacijama, iako ni jednim zakonom nije definisano sta moze biti proglaseno poslovnom tajnom.

Oni ukazuju da se medunarodni standardi predvidaju preciznu listu mogucih ogranicenja prava na pristup informacijama.

“Nacrtom je predvideno da se za podatke koji su proglaseni tajnom zbog zastite privatnosti, bezbjednosti, odbrane, spoljnje, monetarne i ekonomske politike, ne sprovodi test stetnosti. Prema medunarodnim standardima, u svakom pojedinacnom slucaju mora se utvrditi da li je veci javni interes da informacija bude objavljena, od interesa koji se stiti skrivanjem podataka”, navodi se u saopstenju.

Ukidanje postojecih prava i obaveza

Nacrtom se, kako dodaju, ukidaju prava gradana i obaveze institucija.

“Ukida se obaveza politickih partija da objavljuju podatke o svom finansiranju, pa se u susret izbornoj godini iskljucuju iz obveznika zakona, ukida se obaveza institucija da proaktivno objavljuju javne registre koji su u njihovom posjedu, misljenja eksperata na nacrte i predloge zakona, kao i podatke o prihodima javnih funkcionera, ukidaju se troskovi postupka, pa ce gradani morati da sami placaju troskove advokata cak i kada je im je prekrseno Ustavno pravo, i snositi teret zato sto su pokrenuli postupak protiv nezakonite odluke nekog organa vlasti”, navodi se u saopstenju.

Nacrtom se, kako su kazali, produzavaju rokovi za odlucivanje i po zahtjevima i po zalbama. Smatraju da to pristup podacima odlaze u tako velikoj mjeri da obesmisljava dobijanje informacije.

“Medunarodni standardi propisuju da stranka mora imati pristup sudu i u vezi sa obestecenjem i naknadom troskova koje je uzrokovala druga stranka, u ovom slucaju drzava, odnosno organ vlasti. Svako ogranicenje pristupa sudu mora imati legitiman cilj, a sredstva koja se koriste moraju biti proporcionalna tom cilju”, kazali su iz NVO.

Zadrzane “korisne nejasnoce”

Samtraju da nijesu rijeseni problemi u primjeni Zakona koji dovode do visestrukog krsenja prava i izostanka odgovornosti organa vlasti.

“Ne propisuje se obaveza meritornog odlucivanja po zalbama kojim bi se prekinuli visegodisnji postupci u kojima organi vlasti uporno krse zakon, iako su njihova rjesenja vise puta ponistavana, ne rjesava se pitanje nadzora nad sprovodenjem Zakona, iako se odredbe o prekrsajnoj odgovornosti ne sprovode u praksi, pa se prava gradana na pristup informacijama krse bez bilo kakvih posljedica”, navodi se u saopstenju.

Pet NVO ocekuje da Vlada povuce predlozene izmjene Zakona i, kako su kazali, uskladi ih sa Ustavom i medunarodnim standardima.

SZS TIVAT

Sluzna zastite i spasavanja Opstine Tivta za devet mjeseci ove godine imala je znatno veci broj intervencija nego u istom periodu prosle godine.

Tivatski vatrogasci gasili su 16 pozara na otvorenom, 26 pozara na objektima, pet pozara na dimnjacima i isto toliko slucajeva izbijanja vatre na automobilima i motociklima, kao i jedan pozar na plovnom objektu. Gaseno je i 15 zapaljenih kontejnera za smece, u pet navrata pruzana asistencija prilikom intervencija Policije OB Tivat, u devet slucajeva intervenisalo se u otklanjanju posljedica saobracajnih udesa, cetiri puta u slucaju popava, a bilo je i 26 intervencija tehnicke prirode.

Pripadnici SZS Tivat imali su i dvije akcije pretrage terena u potrazi za nestalim osobama, te jednu intervenciju u slucaju pomorske nesrece, kao i 21 asistenciju tivatskoj Hitnoj pomoci prilikom njenih aktivnosti, a jednom su izlazili i na ispomoc kolegama vatrogascima iz Budve prilikom gasenja veceg sumskog pozara na teritoriji te opstine.

Zanimljivo je da, iako za to nisu posebno obuceni i opremljenia adekvatnim sredstvima, tivatski vatrogasci su devet puta gradanima pruzali pomoc uklanjajuci zmije iz njihovih objekata ili vozila.

OBILNE PADAVINE U CG

Jako nevrijeme, praceno obilnom kisom i juznim vjetrom, koje je danas zahvatilo Crnu Goru, stvorilo je probleme na putevima, poplavljeni su brojni objekti, a pripadnici lokalnih sluzbi zastite i spasavanja na terenu su od ranih jutarnjih sati.

Jaka kisa koja pada na sjeveru donijela je i prve nevolje stanovnicima mojkovackog prigradskog naselja Ambarine, gdje se izlio lokalni potok i ugrozio cijelo naselje.

Tri kuce su poplavljenem dok se radnici gradskog Komunalnog preduzeca bore da zastite ostale objekte. Slicna situacija je i u naselju Rudnica, gdje bujice ugrozavaju kuce i pomocne objekte.

Kriticno u Mojkovcu, novi problemi u Niksicu

Zbog odrona je u prekidu i put Mojkovac-Zabljak, u mjestu Sokolovine kod Crnih poda.

Sobzirom da se radi o velikom odronu, nije iskljuceno da ce taj regionalni pravac biti u potpunosti obustavljen. Inace, kako javlja dopisnik Radija Crne Gore, u mojkovackom kraju sve rijeke su se izlile, tako da su sve opstinske sluzbe na terenu u nastojanju da preduprijede vece nevolje i stete.

Novi talas obilnih padavina prouzrokovao je nove probleme mjestanima niksickih prigradskih naselja. Iz Sluzba zastite i spasavanja kazali su nam da su imali vise desetina intervencija.

Vatrogasne ekipe su i dalje na terenu, a odsjeceno je vise desetina kuca.

Vatrogasac Dusko Pekovic kazao je Javnom servisu da su na terenu jutros od cetiri sata, mijenjajuci se u smjenama. Imali su, kaze, veliki broj intervencija.

“Ljudi zovu sa svake strane, zaglavljeni, poplavljeni podrumi”, rekao je Pekovic.

Nacelnik Sluzbe zastite i spasavanja u Niksicu, Veselin Gardasevic, kazao je agenciji Mina da su dobili oko 50 novih poziva u pomoc iz najugrozenijih djelova Mokre Njive, Glibavca, Brezovika, Gornjeg Polja, Milocana, Rastovca.

“Pojacali smo broj zaposlenih u smjeni kako bi stigli da sto brze reagujemo na pozive. Policija je zatvorila put kod Dukla prema Brezoviku, a nase ekipe su i jutros izvlacile nekoliko zaglavljenih vozila kod mosta u dijelu gdje se Zeta najvise izlila”, rekao je Gardasevic.

Niksicanin Ranko Jaukovic rekao nam je da je vise desetina kuca odsjeceno, i da se zbog visokog vodostaja ne moze do njih doci.

Inace, usljed pogorsane meteoroloske situacije u Niksicu ponovo je zatvoren saobracaj preko Mokre njive.

Nakon sto je juce otvoren put nakon blokade u ponedjeljak, jutros se ponovo ne moze preko Mokre Njive, a najkriticnije je u Gornjem Polju.

Dopisnik RTCG-a iz Niksica javlja da su vatrogasci u tom gradu jutros imali vise od 20 intervencija.

Problemi i u kolasinskim selima

U Kolasinu je najgora situacija kod stare ciglane u selu Bistrica, gdje su oba mosta poplavljena.

U okolini grada izlila se rijeka Plasnica, a 80 odsto nasipa na toj rijeci je uruseno.

Izlila se i rijeka Pcinja u mjestu Lugovi.

Imanja u tom dijelu Kolasina su poplavljena, a voda prijeti i objektima.

Kisa stvorila probleme i Novljanima

Zbog jake kise koja je u kratkom vremenu pala – oko 90 litara na metar kvadratni, za svega dva sata poplavljene su javne povrsine i saobracajnice kod Kruznog toka u Meljinama, na Skveru, u Igalu Savini na rivijeri. Izlio se i potok Nemila u Meljinama, pa se saobrcaja preko Savine.

Prema rijecima nacelnice Sluzbe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marije Boskovic jutros od sedam casova Call centru je pristiglo preko 30 prijava.

“Uglavnom je rijec o plavljenju ugostiteljskih i stambenih objekata. Ekipe su na terenu izlaze po prijavama gradana i evidentiraju cinjenicno stanje. Takode u stalnoj komunikaciji sa dezurnim ekipama Cistoce, Komunalno stambenog preduzeca kako bi se pravovremeno djelovalo u cilju izbjegavanja nezeljenih posljedica po gradane i imovinu”, kazala je Boskovic, prenosi Radio Herceg Novi.

Pogledajte kako je jakom vjetru i nevremenu prkosio kruzer koji je pokusavao da uplovi u Bokokotorski zaliv.

PROFESOR BURIC

Tara tece regulisanim tokom, jer su nakon suse uslijedile padavine, rekao je profesor Mihailo Buric i dodao da nakon zavrsetka gradnje auto-puta Bar-Boljare taj prostor mora da se dovede u predasnje stanje.

Buric radi novi plan monitoringa i remedijacije prostora, ciji je cilj da se do zavrsetka i nakon okoncanja radova ispune svi zahtjevi za zastitu zivotne sredine.

On je Pobjedi objasnio da monitoring treba da traje do zavrsetka auto-puta i dvije godine nakon toga.

“Sve sto bude snimljeno da nije dobro, morace da se popravi u tom i nakon tog perioda”, istakao je Buric.

Prema njegovim rijecima, sada se moze najbolje sagledati situacija u odnosu na onu kada je bio nizak vodostaj i dodaje da je to bio prirodan rezim i nije bio posljedica gradilista.

“U susnom periodu u rijeci nije bilo dva-tri centimetra vode i u tim uslovima, kada ona presusuje, tu ne moze da bude ni zivog svijeta. Ove godine su bile vode jako niske i zbog toga je i onakav bio vodostaj. Stvorio se pogresan utisak da je radiliste posljedica svega toga”, naveo je Buric

Kako je kazao, to je prirodan rezim proticaja u susnom periodu posebno kada se minimum javi u oktobru.

“Nakon padavina Tara sada tece regulisanim koritom i veca kolicina i bolja kolicina moze se sprovesti regulisanim koritom”, istakao je Buric.