MINISTARSTVO KULTURE

Nakon stupanja na snagu Pravilnika o bližem načinu isticanja, upotrebe kao i sastavu materijala zastave Crne Gore stvoreni su svi neophodni uslovi za potpunu implementaciju Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti, ocijenjeno je iz Ministarstva kulture.

Ministarstvo kulture, kako navode, upoznalo je sve koji su dužni da primijene ove propise da preduzmu aktivnosti u tom pravcu.

“Shodno tome, i danas smo uputili poziv da se u što kraćem roku obave neophodne radnje u cilju potpune primjene Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti i Pravilnika o bližem načinu isticanja, upotrebe kao i sastavu materijala Zastave Crne Gore. Ministarstvo kulture i u ranijem periodu više puta je upozoravalo državne organe, organe državne uprave, uprave, lokalne samouprave, ali i pravna lica koja obavljaju javna ovlašćenja ili čiji je osnovač država, na obaveznost primjene Zakona o državnim simbolima i Danu državnost, kao i na Pravilnik o bližem načinu isticanja, upotrebe i sastavu materijala Zastave Crne Gore”, navode iz tog resora.

Kako navode, cilj je da se izbjegnu neželjene posljedice ili primjena kaznenih odredbi ovog Zakona i drugih propisa kojima se štite naši državni simboli.

“Podsjećamo, shodno Pravilniku o bližem načinu isticanja, upotrebe kao i sastavu materijala zastave Crne Gore potrebno je obratiti posebnu pažnju na odredbe ovog Pravilnika koje regulišu pitanje standardnih dimenzija zastave, materijala, odnosno kvaliteta materijala, vrsta zastave, način njenog isticanja u enterijeru i eksterijeru objekata, kao i na vazduhoplovima, brodovima i drugim plovnim objektima, u cilju zakonitog postupanja i poštovanja ovog državnog simbola.  I u pogledu isticanja Grba mora se voditi računa o članu 4 Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti kojim se uređuje njegov izgled. U odnosu na himnu Crne Gore nužno je osloniti se na članove 6, 21, 22, 23, 24, 25 ovog Zakona, kojima su uređeni tekst Himne, povod za njeno izvođenje, način izvođenja, način odavanja počasti himni, razlozi zbog kojih se ne smije izvoditi i dr”, piše u saopštenju Ministarstva kulture.

Takođe, podsjećaju i na kaznene odredbe iz ovog Zakona prema kojima će se novčanom kaznom od 1.000 eura do 20.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice, ako upotrijebi grb i zastavu u obliku i sadržini suprotno čl. 4 i 5 ovog Zakona; upotrijebi ih u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore; na grbu ili zastavi izvrši bilo šta, ispravi, doda, izmijeni ili ih upotrijebi kao robni ili uslužni žig, dizajn, ili kao bilo koji drugi znak za obilježavanje robe ili usluga, osim u slučaju da dobije prethodnu dozvolu od državnog organa nadležnog za poslove kulture; upotrijebi oštećeni ili za upotrebu nepodobni grb ili zastavu; zastavu postavi tako da dodiruje tlo ili kao prostirku, zavjesu i sl; u tekstu ili melodiji Himne prilikom izvođenja izvrši bilo kakvu izmjenu; izvodi Himnu na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore.

“Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 300 eura do 2.000 eura odgovorno lice u pravnom licu, fizičko lice od 300 eura do 2.000 eura, a preduzetnik od 300 eura do 6.000 eura. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja predmeta kojim je izvršen prekršaj”, podsjećaju iz Ministarstva.

Takođe, shodno Zakonu o javnom redu i miru pravno lice koje ne istakne zastavu ili grb ili upotrijebi himnu Crne Gore, u slučajevima kad je isticanje predviđeno važećim propisima, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 2.500 eura do 15.000 eura, preduzetnik od 500 eura do 5.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu od 300 eura do 2.000 eura, a fizičko lice od 300 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Pravno lice koje na javnom mjestu, bez odobrenja ili javnog poziva, istakne ili upotrijebi zastavu, grb ili drugi simbol druge države, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 2.500 eura do 5.000 eura, podsjećaju iz Ministarstva.

“Preduzetnik koji učini prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 500 eura do 5.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu od 300 eura do 2.000 eura, a fizičko lice od 100 eura do 500 eura ili kaznom zatvora do 30 dana”, zaključuju iz Ministarstva kulture.

JANJUŠEVIĆ PORUČIO

Policija će zaštiti svaku LGBTI osobu koja prijavi nasilje. Niko ne smije da bude napadnut, vrijeđan ili omalovažavan zbog pretpostavljenog seksualnog ili rodnog identiteta, kazao je pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević. Zločini iz mržnje, kako je poručio, ne smiju biti i neće biti tolerisani.

Janjušević je govorio na otvaranju treninga „Pokretanje aktivnosti na rješavanju zločina iz mržnje od strane organa za sprovođenje zakona“.

“Želim da svaka LGBTI osoba zna da treba da ima povjerenja u crnogorsku policiju, da policija profesionalno i u kontinuitetu sarađuje sa organizacijama koje štite LGBTI prava i da pripadnik LGBTI zajednice sa pravom može da vjeruje policijskom službeniku kojem prijavi bilo kakav događaj izvršen na njenu štetu”, kazao je on. .

On je, na otvaranju treninga “Pokretanje aktivnosti na rješavanju zločina iz mržnje od strane organa za sprovođenje zakona« kazao da je Uprava policije zauzela stav da su svim građanima zagarantovana jednaka prava i slobode, i da je svaki vid diskriminacije nedopustiv.

“Saradnja policije i LGBTI zajednice, koju smo pažljivo gradili i u koju smo mnogo ulagali u proteklom periodu, dopinijela je da se bezbjednost i poštovanje ljudskih prava LGBTI osoba unaprjeđuju iz godine u godinu«, naveo je Janjušević.

Kako je rekao, crnogorska policija i LGBTI zajednica sarađuju više od deset godina.

“Crnogorska policija bila je prva policijska organizacija ikada koja je dobila nagradu „Prijatelj pravde – nagrada za 2011. godinu“, koju dodjeljuje Konferencija „Pravda na Balkanu – jednakost za seksualne manjine“, kada je i ocijenjeno da je naša policija lider u saradnji policija regiona sa LGBTI zajednicom«, ukazao je Janjušević.

Proteklu deceniju su, kako je rekao, jačali saradnju sa LGBTI osobama i kapacitete Uprave policije za senzibilno postupanje njima.

“Veliki broj policijskih službenika prošao je osnovne i napredne obuke za postupanje sa LGBTI osobama, a obuke se nastavljaju i u ovoj i narednih godina, u skladu sa Vladinom „Strategijom za unaprjeđenje kvaliteta života LGBTI osoba u Crnoj Gori za period 2019 – 2023. godine“«, najavio je Janjušević.

Kako je kazao, policija ima razvijenu mrežu LGBTI kontakt policijskih službenika.

“LGBTI kontakt policijski službenici, koji su obučeni za senzibilno postupanje i komunikaciju sa LGBTI osobama, postoje u svakom centru i odjeljenju bezbjednosti policije«, naeo je Janjušević.

On je kazao da veliki doprinos unaprjeđenju poštovanja prava LGBTI osoba daje Tim povjerenja Uprave policije i LGBTI zajednice, koji čine službenici Uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova i nevladinih organizacija koje se bave promocijom i zaštitom LGBTI prava.

“Jedan od najvažnijih vidova podrške ogleda se u tome što se godinama unazad organizuju povorke ponosa u Podgorici bez ijednog incidenta i to zahvaljujući aktivnostima koje je policija sprovodila – ne samo na pripremi plana preventivnih aktivnosti i obezbjeđenja povorki ponosa, već i javno istupajući i osuđujući nasilje nad LGBTI osobama«, dodao je Janjušević. 

Kako je rekao, policiji je važan svaki građanin. 

“A ljudska prava i slobode, iz onih oblasti čija je zaštita u nadležnosti policije, su nam prioritet u kontaktu sa građanima, kao i u radu i djelovanju«, zaključio je Janjušević.

ŠEHOVIĆ NA PROSLAVI

Gimnazija preko vijek unazad obnavlja jezgro Crne Gore. Duh podgoričke gimnazije postao je vrijednost sam za sebe. Vi više nijeste samo odlična škola. Vi ste prostor sa dušom. Čuvar vrlina mladih. Mjesto koje inspiriše. Srce Podgorice, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović na 113. rođendanu ove ustanove. Kako je rekla direktorica Zoja Bojanić-Lalović, Gimnazija, najljepši simbol Podgorice, ostala je intelektualni rasadnik, mjesto od nacionalnog i društvenog značaja, koje je prošlo kroz različite faze, ali nikada nije prestalo da bude mjesto progresa i mladalačke ambicije i energije.

Kako je istakao Šehović, kroz školu je od njenog osnivanja prošlo preko 30.000 đaka, a čak 44 su proglašena narodnim herojima.

“Djeca novog doba, vaša djeca, ne znaju da, iako su njihove borbe drugačije od onih koje je vodio Slobodan Škerović i njegovi savremenici, time nijesu ništa manje vrijedne. Jer, jesu bili veliki svi oni koji su se za vrijeme ratova, kao gimnazijalci, opredijelili da daju život za ideale. Njih 673 je poginulo u svjetskim ratovima, a njih 44 iz ove škole je proglašeno narodnim herojima”, kazao je Šehović.

U ovim vremenima drugačijih borbi, dodao je Šehović, dočekali su ih dostojni nasljednici, pravi predstavnici savremene Crne Gore.

“Znam pak da mladi današnjice ne slute da, time što ste ih naučili da razmisle prije nego osude; što ste im usadili interesovanje za matematiku, fiziku, jezike; što neki od njih uz vašu pomoć izrastaju u vrsne govornike; što u ovom dvorištu sanjaju svoju budućnost; oni postaju veliki. I ne treba da znaju. Jer tako će možda i najbolje, nesvjesni svoje veličine i jednostavno živeći prave vrijednosti, nastaviti da dopisuju našu hiljadugodišnju istoriju. Jer, upoznao sam mnogu od, slobodno ih mogu nazvati, vaše djece, jer oni to i jesu. I mogu vam sa sigurnošću reći ovo: oni su novo lice Slobodana Škerovića”, poručio je ministar.

On je zaključio porukom da Gimnazija preko vijek unazad obnavlja jezgro Crne Gore.

“Vi dakle ovdje više od vijeka obnavljate jezgro Crne Gore. A njegova suština je u razboritosti. U tome da djeci ne dajete rješenje, već alat da sokratovski dođu do njega. I da im ne dajete u ruke samo knjige, nego ih učite da razlikuju dobre i one manje dobre. I knjige. I ljude. I situacije”, kazao je Šehović.

Vjerujem, dodao je miistar, da mnogi pitaju kako to radite.

“Kako vaši zidovi nijesu samo zidovi, već iskustvo koje se ne zaboravlja. Kako vaše ocjene, čak i kad su loše, ne postaju loša sjećanja već bude nostalgiju. A vaši nastavnici, ma koliko strogi bili, postaju i ostaju nečija najdraža lica. Siguran sam da je odgovor: zajedništvo i osjećaj pripadanja, koje tako nepogrešivo budite, gradeći ono što svi znaju kao ‘duh podgoričke gimnazije’. Njega će neke nove generacije naći u anegdotama nastavnika; u mirisu knjiga; mirisu trave u večernjoj šetnji pored Škole; načinu na koji svjetlost pada baš na ulazna vrata Gimnazije; drvoredu koji vam govori da prilazite posebnom mjestu; ili pak učionici na čijoj klupi su ostali nečiji inicijali. I, iako će se mijenjati vremena, uslovi i način života, čovjek će, u svojoj suštini, ostati isti. Isti će biti i momenti nadahnuća vaših učenika, druženja, učenja i otkrivanja novih svjetova. A kao obilježje te vanvremenske spone stajaće podgorička gimnazija”, kazao je ministar.

Direktorica Bojanić-Lalović osvrnula se na postignuća Škole i istakla da Gimnaziju danas pohađa 2.000 učenika, koji se na kvalitetan način u dobrim uslovima pripremaju za dalje životne i profesionalne izazove.

“I u prethodnoj godini gimnazijalci su uz podršku svojih profesora ostvarili značajne rezultate na svim poljima – prvo i treće mjesto iz biologije; prvo i drugo mjesto iz fizike; prvo mjesto iz italijanskog; prvo i drugo mjesto iz programiranja; prvo i treće mjesto iz francuskog; treće mjesto iz ruskog; treće mjesto iz hemije; treće mjesto iz matematike, a naš učenik Marko Šušić donio je prvu medalju Crnoj Gori sa Međunarodne biološke olimpijade. On je među takmičarima 75 zemalja osvojio bronzanu medalju. Uspjeh nije izostao i na polju sporta, pa su naši sportisti donijeli nagrade Školi iz različitih sportskih disciplina, ali i dali doprinos u nacionalnim timovima. Gdje god bi se angažovali, naši gimnazijalci su ostvarivali značajne rezultate”, kazala je Bojanić-Lalović .

Komentarišući program Proslave, Bojanić-Lalović je istakla da on ima jasnu poruku.

Naš program Poezija – jezik vječnosti i jeste poruka svih nas da je škola ostrvo gdje se kroz posvećenost radu i temeljno sticanje znanja, kroz njegovanje lijepih umjetnosti odupiremo instant proizvodima u svim sferama života. Naša Gimnazija je takvo ostrvo bila svih 113 godina i ona će to biti i u godinama koje dolaze”, zaključila je Bojanić-Lalović.

POTPISALI PETICIJU

Socijaldemokratska partija (SDP) nastavila je proteklog vikenda u Budvi akciju prikupljanja potpisa podrške za usvajanje novog Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. Do sada je, kako su kazali, više od 200 građana Budve podržalo peticiju za Zakon o PIO.

Iz SDP-a navode da se tim zakonom značajno poboljšavaju uslovi penzionisanja za hiljade naših građana, uvećava minimalna penzija za 20% i smanjuje broj godina potrebnih za penzionisanje i za žene i za muškarce.

Potpisivanje je nastavljeno u Budvi, gdje su ispred Starog grada sa građanima razgovarali predsjednica SDP Draginja Vuksanović Stanković i članovi lokalnog odbora SDP-a.

Građani Budve su, kako su kazali, izuzetno zainteresovani za taj zakon, jer, dodaju, moramo biti svjesni da, iako je prijestonica crnogorskog turizma, u njemu žive veliki broj ljudi čije su i plate i penzije dosta niske i koji će usvajanjem ovog zakona dobiti pravo za sigurniju starost. 

“Istrajaćamo i na drugim reformskim ekonomsko-socijanim zakonima, koji su posebno važni za Budvu, jer predviđaju značajno smanjenje poreza i doprinosa za privrednike kao i povećanje minimalne zarade za radnike na 250 eura. Ove kombinovane mjere bi mogle dovesti do toga da plata za brojne radnike u sektoru ugostiteljstva, trgovine i saobraćaja značajno poraste, a upravo su ovo oblasti u kojima je u ovom gradu plata najmanja i u ovim sektorima je zapošljeno skoro 10.000 radnika”, navela je u razgovoru sa građanima predsjednica SDP Draginja Vuksanović Stanković. 

U SDP-u su, kako navode, izuzetno zadovoljni dosadašnjim tokom kampanje za novi zakon o penzijama.

“Jer već sada imamo desetine građana koji samoinicijativno sakupljaju potpise u svom okruženju, a SDP će nastaviti sa ovom akcijom narednih dana i u ostalim crnogorskim gradovima”, navodi se u saopštenju.

Peticija se takođe može potpisati i on-line preko linka  http://sdp.co.me/peticija/

ODLUKA DIREKTORICE

Učiteljica barske OŠ “Jugoslavija” Rada Višnjić, koja je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, kažnjena je uslovnim prestankom radnog odnosa, sa mogućnošću prestanka radnog odnosa, ako u periodu od šest mjeseci od dana izrečene mjere učini težu povredu radne obaveze.

To je saopštila direktorica te obrazovne ustanove Biljana Vukmanović.

Ona je istakla da je postupak utvrđivanja odgovornosti učiteljice sproveden profesionalno i nepristrasno, iako su, kako je kazala, “u proteklih 20 dana bili svjedoci brojnih neistina, ali i neprimjerenih, proizvoljnih i činjenično neutemeljenih izjava”.

“Nakon okončanog postupka, kao direktor škole shodno zakonskim odredbama i težini povrede radne obaveze, donijela sam Odluku kojom se Radi Višnjić, zaposlenoj na radnom mjestu nastavnik razredne nastave u OŠ ‘Jugoslavija’ iz Bara, izriče mjera Uslovni prestanak radnog odnosa, sa mogućnošću prestanka radnog odnosa, ako zaposlena u periodu od šest mjeseci od dana izrečene mjere učini težu povredu radne obaveze. Istovremeno, rješenje o privremenom udaljenju – suspenziji, prestaje da važi, jer je postupak utvrđivanja odgovornosti okončan donošenjem Odluke”, saopštila je Vukmanović.

Ona je istakla da je Školski odbor, ali i Savjet roditelja OŠ “Jugoslavija”, u međuvremenu, poslao jasnu poruku “da učionica nije i ne smije da bude mjesto za bilo kakvu vrstu političkog djelovanja, kao i da je misija svakog prosvjetnog radnika da djecu obrazuje, vaspitava i prosvećuje, uz uvažavanje ličnosti djeteta i poštovanje različitosti”.

“OŠ ‘Jugoslavija’, kao i do sad, ostaje na temeljima baštinjenja znanja, vještina, etičkih i kulturnih vrijednosti, multietničkog sklada i multikonfesionalnosti, uz svoju najvažniju ulogu: da se djeca u njoj osjećaju prijatno, dobrodošlo i da uspomene za svoju školu vežu samo za lijepe trenutke. Na to imaju pravo a mi, zaposleni u školi, imamo obavezu da im ostvarenje tog prava i omogućimo”, navodi direktorica škole.

Ukazala je na “ogromnu potrebu razumijevanja između zaposlenih u vaspitno-obrazovnim ustanovama i roditelja”.

“Samo skupa, udruženi, zajedničkim naporima i saradnjom, djecu možemo izvesti na put kojim treba da hodi svaki mladi čovjek 21. vijeka. Naša je obaveza da im pružimo ruku, kako bi sjutra postali humanisti, obrazovani i emancipovani ljudi, spremni da odgovore izazovima novog, savremenog doba koje zhtijeva kulturnog, odgovornog i svestranog pojedinca, sa razvijenim osjećajem empatije, poštovanja različitosti i željom da u svakom smislu unaprijedi okruženje u kojem živi i stvara, u nasljeđe generacijama koje dolaze. Iskreno vjerujem da će naša zajednička misija opravdati viziju koju sada imamo. Jer – to dugujemo djeci”, istakla je Vukmanović.

LAKUŠIĆ ZAHTJEVA

Odbornik u Skupštini Glavnog grada i član Predsjedništva DNP-a Zoran Lakušić traži od gradonačelnika Ivana Vukovića da objasni građanima Podgorice ko je naredio da se, kako se navodi, nasilnim putem uklanja crnogorska trobojka na zidu kod pasarele na Zlatici i komunalnoj policiji “da sjedi u automobilu i gleda u bijeli zid 24 sata”.

On navodi da je grupa mladih Podgoričana žejela da iskaže protest “zbog protjerivanja njegoševske Crne Gore”, te da je sloboda izražavanja važna u svakoj demokratiji.

“Naravno, imali su pravo da šalju poruke, između ostalog, i kroz crtanje grafita. Pritom su to iskazivali na miran način i bez ugrožavanja drugih”, navodi se u saopštenju.

Zidovi su, kaže Lakušić, posljednjih decenija bili simboli promjena političkih okolnosti.

“Za razliku od ovih zidova, zid kod pasarele na Zlatici je simbol sramote današnje Podgorice, jer se na njemu kršena temeljna ljudska prava podgoričke omladine”, navodi se u saopštenju.

Lakušić smatra da gradonačelnik Vuković mora prestati da, kako je rekao,  prikazuje svoje mlade sugrađane, kao neprijatelje države, samo zbog toga što koriste svoje pravo na izražavanje mišljenja.

“Gradonačelnik Vuković treba da objasni građanima Podgorice koje naredio da se nasilnim putem uklanja crnogorska trobojka na zidu kod pasarele na Zlatici i komunalnoj policiji koju plaćaju građani Podgorice, da sjedi u automobilu i gleda u bijeli zid 24 sata. I zašto nije sprovedena približna reakcija komunalne policije na brojne grafite sa puno skaradnosti, nemoralnosti i sa šovinističkim porukama na javnim površinama u glavnom gradu”, zaključuje se u saopštenju Lakušića.

MIRANOVIĆ

Bivša direktorica Uprave za zaštitu spomenika kulture i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranović smatra da bi svi trebalo da snosimo dio odgovornosti za stanje kulturne baštine u Crnoj Gori. Ona tvrdi i da Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne služi otuđenju crkvene imovine.

“Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne služi otuđenju crkvene imovine, već uvođenju SPC u regularne zakonske tokove”, istakla je Miranović u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Ona tvrdi da će novi zakon sigurno doprinijeti očuvanju i boljem vođenju računa o kulturnim dobrima i kulturnoj baštini.

“I ranija zakonska regulativa je to lijepo pospremila, samo je problem bila implementacija”, istakla je Miranović.

Kazala je da otkad postoji kulturna baština, postoji i njena devastacija.

“Ona je nekad uzrokovana prirodnim nepogodama, zemljotresima, raznim atmosferalijama, ali naravno da je ljudski faktor taj koji je ugrožava, prije svega veliki ratovi vođeni na ovim prostorima, ali i nebriga svakog od nas – društva, institucija, pojedinca. Dakle, odgovornost za stanje kulturne baštine je na svima nama”, istakla je Miranović, napominjući kako su prvo prozvane institucije koje se dominantno bave tom problematikom.

Komentarišući izjavu protojereja Velibora Džomića da “nemaju saradnju sa državnim organima”, Miranović je rekla da to nije istina: “Gdin Džomić je više puta bio u Upravi kad sam ja bila u tom petogodišnjem periodu. Bio je baš posjetilac naše pravne službe, gdje su se radile saradnje i dogovori u smislu rješavanja problema oko donošenja rješenja za kulturna dobra, prije svega sakralna”.

Tvrdi da su ostvarivali saradnju sa SPC, koja je nekad bila uspješnija, a nekad manje uspješna.

“Imali smo tužbe koje su pokrenute dok sam ja bila u mandatu zbog devastacije na manastirima Ostrog i u Reževićima, sarađivali smo oko Miholjske prevlake, jer se pripremala obnova tog manastirskog kompleksa”, istakla je Miranović.

Ona tvrdi da je za vrijeme njenog mandata država zaštitila preko 50 novovalorizovanih kulturnih dobara.

“Samo ću pomenuti neke: Carev most u Nikšiću, kulturno-istorijsku cjelinu Virpazar, Crkvu Svete neđelje u Kumboru, Kučansku džamiju, tvrđavu Goražde…”, rekla je Miranović.

Na pitanje da li je u posljednjih 15 godina država ikada stala na put devastaciji crkava i manastira kojima upravlja SPC, Miranović je rekla da ona ne može da govori o tom, već samo o periodu kada je bila na čelu uprave.

“Problemi su postojali i tada i sada. Već sam rekla da smo za vrijeme mog mandata podnijeli dvije tužbe. Ishodi su poznati, ništa se nije postiglo. Upečatljiv je sada primjer Manastira Dajbabe, gdje u porti manastira imate podignutu crkvu u ruskom stilu koje ne odgovara ambijentu i ugrožava kulturno dobro”, rekla je Miranović.

Ona nije mogla da odgovori šta se po tom pitanju dešavalo u institucionalnom smislu. Kazala je i da ne zna koliko čuvara ima Duklja, na kojoj su vandali nedavno iscrtali trobojku.

“To stvarno ne znam. Za Duklju su nadležni JU Muzeji i galerije Glavnog grada Podgorica”, rekla je Miranović. 

CEKOVIĆ SAOPŠTILA

Agencija za elektronske medije (AEM) prati rad svih medija i ako se ukaže potreba Savjet će regovati, kazala je Elvira Ceković iz AEM-a.

Podsjećamo, Savjet AEM-a je na tri mjeseca ograničio reemitovanje pojedinih sadržaja, koji se emituju u okviru programa TV Hepi i TV Pink M iz Srbije, zbog promovisanja mržnje, netrpeljivosti i diskriminacije prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti, odlučio je Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM).

Ceković je gostujući u Jutarnje programu TVCG kazala da je prilikom donošenja odluke SAEM imao u vidu to da se, učestalo posebno od decembra 2019. godine a i prije toga, emituju programski sadržaji u kojima se promovišu mržnja i diskriminacija prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.

“Odluka je donijeta vodeći računa da ne dođe do ugrožavanja slobode izražavanja”, kazala je Ceković.

Ona je podsjetila da su Konvencija o prekograničnoj televiziji i Direktiva o audiovizuelnim uslugama inkorporirane u naš i zakon Srbije te da su se svi mediji i u Crnoj Gori i u Srbiji obavezali da poštuju međunarodne standarde koji između ostalog kažu da nije dozvoljeno promovisati mržnju, netoleranciju, diskrimanaciju i druge standarde. Nakon reagovanja AEM-a srpska agencija, kako je dodala, nije smatrala da standardi nijesu kršeni pa je SAEM nakon toga donio odluku o zabrani emitovarnja pdređenih sadržaja.

“Prekršaji su uočeni negdje u oktobru novembru 2019. intenzivirano je u decembru. To je krajnja mjera”, kazala je Ceković.

Prema riječima Ceković, ako bi bilo novih kršenja procedura bi ponovo bila porenuta.

“Pratimo rad svih medija i ako se ukaže potreba savjet AEM-a će reagovati”, kazala je Creković.

Ona je istakla da se AEM nada poštovanju svih standarda.

DEVASTACIJA RESURSA

Devastacija naših prirodnih resursa odavno je jedan od najozbiljnijih problema ekološke države Crne Gore, koja je prije nešto više od godinu otvorila poglavlje 27 – zaštita životne sredine. Krivolov na Skadarkom jezeru je ozbiljan višedecenijski problem kojem se mora stati na kraj, a razmjere uništavanja flore i faune tog prirodnog dragulja ozbiljan su alarm da se konačno krene u obračun sa tim krimilanim radnjama. U magazinu “Ekovizija” TVCG Irena Rasović bavila se time ko i kako čuva naš nacionalni park.

Irena Rašović, TVCG

U 2019. GODINI

Pacijenti i njihove porodice u toku 2019. godine žalili su se 3.481 put zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama i Ministarstvu zdravlja na kvalitet liječenja, dužinu čekanja, postupke i odnos zdravstvenih radnika, saopšteno je za Dan iz ministarstva.

Iz ministarstva ističu da je 3.338 pritužbi podnijeto u zdravstvenim ustanovama, a 143 tom resoru.

U tri slučaja Ministarstvo zdravlja je, na osnovu pritužbi građana, pokrenulo postupak vanredne eksterne kontrole kvaliteta stručnog rada, a u jednom slučaju direktor zdravstvene ustanove pokrenuo je disciplinski postupak protiv ljekara.

U 11 slučajeva Ministarstvo zdravlja je u putilo zdravstvenim ustanovama da se izjasne Komisiji za kontrolu kvaliteta na pritužbe građana i dva akta Upravi za inspekcijske poslove da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti.

Zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama je od 1.1.2019. godine do 20.12.2019. godine podneseno 3.338 prigovora koji su se najvećim dijelom odnosili na organizaciju rada zdravstvenih službi, dužinu čekanja na zdravstvene usluge, kvalitet zdravstvenih usluga, postupke zdravstvenih radnika ili saradnika i ostalo.

Najveći broj prigovora odnosio se na Klinički centar (1.931) i Dom zdravlja Podgorica (1.138).

“Navedene ustanove pružaju najveći broj us luga na godišnjem nivou i proporcionalno navedenom imamo i najveći broj prigovora. Ministarstvu zdravlja od 1.1.2019. godine do 20.12.2019. godine podnijeta su 143 prigovora na rad zdravstvenih ustanova: od čega 87 na kvalitet zdravstvene usluge, 20 na vrijeme čekanja na zdravstvenu uslugu, 21 na ostalo, 14 na postupak zdravstvenog radnika ili saradnika i jedan na organizaciju zdravstvene službe”, ističu iz ministarstva.

Iz tog resora navode da u zdravstvenim ustanovama Dom zdravlja Mojkovac, Dom zdravlja Rožaje, Specijalna bolnica za plućne bolesti Brezovik i Zavod za transfuziju krvi u periodu od 1.1.2019. godine do 20.12.2019. godine nije bilo pritužbi građana.

Po zahtjevima i pritužbama pacijenata, a u svakodnevnoj komunikaciji sa institucijama, Ministarstvo zdravlja odmah reaguje.

Zdravstvene ustanove pisano, po zahtjevu Ministarstva zdravlja ili pacijenta, nakon utvrđivanja svih okolnosti za pojedinačne slučajeve, informišu nas o ishodu i preduzetim radnjama.

Nakon toga Ministarstvo zdravlja o tome obavještava pacijenta koji je podnio prigovor.

Najveći broj pritužbi građani iznesu putem telefona i najveći dio se na dnevnoj osnovi rješava.

U pet slučajeva Ministarstvo zdravlja je uputilo urgenci ju zdravstvenim ustanovama jer nijesu u roku odgovorile na traženi zahtjev njih i pacijenta objašnjavaju iz ministarstva.

U ministarstvu kažu da podnošenje prigovora pokazuje da su pacijenti sve više upoznati sa sopstvenim pravima kroz Institut zaštitnika prava pacijenata, kao i da se povećava povjerenje u institucije sistema da će se prema njihovoj primjedbi/žalbi/prigovoru odnijeti blagovremeno i adekvatno, jerjeto jedan od načinadarješavamo probleme i podižemo kvalitet usluga.