PODGORICA

Gimnazija Slobodan Škerović u Podgorici slavi 113 godina postojanja.

Tim povodom učenici i profesori pripremili su bogat kulturno-umjetnički program a na svečanosti koja je zakazana za 10 sati, prisutnima će se, kako je saopšteno, obratiti ministar Prosvjete DamirŠehović i direktorica Gimnazije Zoja Bojanić Lalović.

DIREKTORICA ŠKOLE

Nastavničko vijeće OŠ “Vlado Milić” iz Podgorice osudilo je cijepanje državne zastave Crne Gore od učenika ove škole i oni će uskoro biti kažnjeni odgovarajućem vaspitnom mjerom, kazala je za Dnevne novine direktorica te obrazovne ustanove Biljana Ćulafić.

“Nastavničko vijeće je zauzelo stav i osudilo akt koji se desio, posebno cijepanje crnogorske zastave i tako bismo reagovali da je bio u pitanju državni simbol bilo koje države. To je neprihvatljivo i necivilizacijsko ponašanje. U ovom trenutku ostaje da se u narednom periodu i to vrlo brzo odredimo prema učenicima odgovarajućom vaspitnom mjerom, ali čekamo da policija završi svoj posao pa da imamo potpune informacije. Preduzećemo mjeru u okviru onih koje su propisane zakonom i pravilnikom”, navela je Ćulafić.

Prema njenim riječima, u ovoj školi je za sve učenike održan čas na kom je objašnjeno zbog čega je skrnavljenje državnih simbola necivilizacijski akt.

“Imali smo i jedan čas za sva odjeljenja u predmetnoj nastavi prilikom kog smo govorili o ovoj situaciji, da objasnimo učenicima zašto je to necivilizacijski akt sa vaspitnog aspekta, što je u stvari ključna uloga škole. Mi treba da reagujemo više vaspitno nego represivno. Želimo da nekom mjerom ukažemo učeniku da je napravio grešku, a ako u određenom periodu procijenimo da je osviješćen i da se greška neće ponavljati, odnosno da se ne ponavlja, vaspitna mjera se do kraja godine može i povući. U svakom slučaju, ne zaboravljamo da je u našem fokusu učenik i njegov obrazovni i vaspitni napredak. Dijete je u prvom planu. Smatramo da, u ovom slučaju, djeca, koliko su kriva, toliko su i žrtve”, naglasila je Ćulafić.

Podsjećamo, na društvenim mrežama se prošle sedmice pojavio snimak na kom se vidi kako učenici iz Osnovne škole “Vlado Milić” cijepaju zastavu Crne Gore.

Kako su mediji prenijeli, nakon ovog, učenici iste škole su bili akteri još jednog incidenta u kom su mahali srpskom trobojkom i uzvikivali političke parole.

MOBILNA APLIKACIJA

Aplikacija “Moje drvo” zaživjeće i u Tivtu. Ta mobilna aplikacija omogućava svim zainteresovanima da “kupe” drvo, odnosno doniraju novac za sađenje na teritoriji opštine Tivat u tri jednostavna koraka, saopšteno je iz Opštine Tivat.

“Korišćenjem aplikacije, koju je kreirala kompanija „Amplitudo“, korisnici mogu osvariti i posebne benefite. Zahvaljujući saradnji sa Crnogorskim Telekomom, jedna od pogodnosti su i besplatni gigabajti koje mogu dobiti njihovi postpejd i pripejd korisnici koji se uključe u akciju. Oni dobijaju jedan gigabajt (GB) za tri eura donacije, odnosno tri GB za pet eura donacije, koji traju 15 dana. O tim i svim drugim pogodnostima o tome kako možete postati dio zelene porodice pročitajte više na veb-sajtu www.goplant.me “, navodi se u saopštenju Opštine Tivat. 

Do sada je, kako navode, zahvaljujući aplikaciji, donirano i zasađeno nekoliko stotina stabala.

“Platforma je prepoznata kao inicijativa sa potencijalom da ujedini cijeli region, ali i šire, u akciji ozeljenjavanja planete”, navode iz Opštine.

Tivat je samo jedan od gradova koji je prepoznao značaj uključivanja u projekat, budući da Opština Tivat kontinuirano radi na obnovi i održavanju zelenila.

Osim Podgorice i Tivta, očekuje se potpisivanje ugovora sa Barom, Cetinjem i Kotorom, ali i Skopljem, kao i u ostalim gradovima u Sjevernoj Makedoniji. U Beogradu je već aktivna aplikacija u prilagođenoj verziji.

Akciji se priključio i jermenski grad Jerevan, a u toku su i pregovori sa brojnim gradovima širom svijeta.

ZAJEDNIČKA AKCIJA

Društvo mladih ekologa Nikšića potpisalo je Memorandum o razumijevanju i saradnji (MoRiS) o akcijama zaštite životne sredine sa sedam partnerskih nevladinih organizacija (NVO).

Memorandum je, kako su saopštili ekolozi, potpisan sa NVO Župa u srcu, Ekološki pokret Ozon, Pandurica, Morakovo, Ekološki pokret Donja Bukovica, Omladinski društveni angažman i Ekološko udruženje mladih „Zeleni centar“, a dio je projekta Upoznajmo otpad bolje.

„Memorandum je nastao kao proizvod dosadašnje dobre komunikacije, zajednički realizovanih aktivnosti u projektu, ali i značaja i potrebe budućeg udruženog djelovanja u aktivnostima na očuvanju i unapređenju životne sredine“, saopštilo je Društvo mladih ekologa.

Potpisnice MoRiSa, kako je dogovoreno, pružaće međusobnu pomoć u sprovođenju aktivnosti koje se odnose na unapređenje zaštite životne sredine kroz učešće u terenskim akcijama prikupljanja informacija.

“Kao i uklanjanja otpada, promocija koncepta održivog razvoja u lokalnoj zajednici, jačanje nivoa javne svijesti o značaju očuvanja životnog okruženja, izradi i distribuciji promotivnih materijala, zajedničke prezentacije”, predviđeno je Memorandum.

Potpisanim je predviđeno i sprovođenje istraživanja i praćenje javnih planova i politika zaštite životne sredine, zajedničke prezentacije primjera dobre prakse u životnoj sredini, učešće na okruglim stolovima, kao i zajedničko obraćanje javnosti o saopštavanju tih tema.

Saradnja nevladinih organizacija kroz MoRiS, kako je navedeno, zasniva se na principima partnerstva, transparentnosti, odgovornosti i međusobnog povjerenja, a potpisano ne podrazumijeva nikakve finansijske obaveze.

Projekat Upoznajmo otpad bolje“ podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Nikšić, Tivat, Kotor, Pljevlja i Podgorica.

PREDSTAVLJEN AGROBUDŽET

Poljoprivredni proizvođači sa područja opština Šavnik i Žabljak i u narednom periodu imaće podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i lokalne samouprave za unapređenje proizvodnje koja predstavlja razvojni potencijal ovih krajeva, jedna je od poruka sa današnje prezentacije Agrobudžeta za 2020. godinu.

Ovogodišnji Agrobudžet, kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, dobra je prilika za dalji razvoj velikog broja gazdinstava u ovim opštinama, koja se većinom bave stočarskom proizvodnjom.

“Prisutni poljoprivredni proizvođači su izrazili veliko interesovanje za mjere podrške koje su usmjerene na povećanje stočnog fonda, unapređenje prerade mlijeka na gazdinstvu, mjere podrške pčelarstvu, kao i mogućnosti za dalje unapređenje vodovodne i putne infrastrukture. Pozvani su mladi poljoprivredni proizvođači da iskoriste povoljnost bespovratne podrške u iznosu od 10.000 eura za zapošljavanje i pokretanje agrobiznisa”, saopšteno je iz Ministarstva.

Dodaju da su prisutni pokazali veliko interesovanje za nabavku sitne mehanizacije koja bi im unaprijedila poslovanje.

Predstavnici Ministarstva, kako se navodi u saopštenju, upoznali su prisutne da se nastavlja sa sprovođenjem Programa voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi za škole, koji doprinosi stvaranju zdravih prehrambenih navika kod djece nižeg školskog uzrasta, i da će se program naredne školske godine između ostalih, proširiti i na opštine Šavnik i Žabljak.

PROJEKAT VRIJEDAN 80.000 EURA

U Župi Nikšićkoj, kod škole u Mioljem Polju, počela je izgradnja sportskog terena, površine 924 metra kvadratna i procijenjene vrijednosti radova oko 80 hiljada eura.

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice, Dragoljub Radulović, rekao je da su novac za izgradnju terena, koji će koristiti oko hiljadu djece, ali i ostali zainteresovani iz tog kraja, obezbijedili Vlada, Ministarstvo sporta, Opština Nikšić, firma Uniprom metali i mjesna zajednica.

“To je školski primjer kako se zajedništvom mogu realizovati aktivnosti, posebno na ruralnom području. Ove godine u Župi ćemo izgraditi još dva terena, u selima Zagrad i Carine”, kazao je Radulović.

On je naveo da je teren pored škole u Mioljem Polju trebalo da bude završen tokom jeseni, ali da to nijesu dozvolili vremenski uslovi, pa se završetak tog posla očekuje za oko 30 dana.

“Obezbijeđen je kompletan novac i sjutra ćemo završiti tamponiranje, a potom i ostale radove. Sa Ministarstvom sporta dogovorićemo kada će biti ugrađen tartan na terenu”, rekao je Radulović.

OKRUGLI STO NPCG

Zaštićena priroda obezbjeđuje veliki broj ekosistemskih usluga neophodnih za život i rad, zbog čega je potrebno više uticati na svijest građana u svim crnogorskim opštinama o značaju zaštite životne sredine i negativnim posljedicama koje uzrokuju pojave požara u šumama. To je saopšteno na okruglom stolu „Edukacija u funkciji prevencije požara na prostorima nacionalnih parkova“, koji je organizovalo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) u okviru projekta „Mi za prirodu, priroda za nas“, a koji je finansijski podržala Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO.

Direktor JPNPCG, Elvir Klica, pojasnio je će se projekat sprovesti u nacionalnim parkovima „Durmitor“ i „Biogradska gora“ u cilju prevencije od požara i jačanja svijesti o značaju zaštite šumskih ekosistema.

“Projektom je predviđena nabavka opreme za prevenciju od požara za ova dva zaštićena područja, organizovanje obuka i radionica za zaposlene u Službama zaštite i štampanje edukativnog materijala namijenjenog posjetiocima nacionalnih parkova”, naveo je Klica.

On je istakao da je zaštita i sprječavanje požara od velikog značaja za nacionalne parkove Crne Gore, a da, kako je pojasnio, ugrožavanje šuma mogu prouzrokovati razni činioci, od kojih ogromne ekološke i ekonomske gubitke nanosi požar.

“U tom pravcu, uloga JPNPCG ne ogleda se samo u očuvanju i unaprjeđivanju vrijednosti nacionalnih parkova, već i u edukaciji ukupne društvene zajednice o značaju njihove zaštite imajući u vidu da nam zaštićena priroda obezbjeđuje veliki broj ekosistemskih usluga neophodnih za život i rad‟, istakao je Klica. 

On je ocijenio da zaštićena priroda predstavlja atraktivno mjesto za ljubitelje prirode i turiste više nego ikad usljed, kako je dodao, globalnih prijetnji po životnu sredinu koje su izražene u svim regionima svijeta.

“Upravo zato je jedna od prioritetnijih uloga JPNPCG sprovođenje preventivnih mjera zaštite od požara. Naglasio bih potrebu zajedničkog angažmana i neophodne koordinacije u djelovanju svih subjekata u sistemu zaštite šumskih ekosistema od požara”, zaključio je Klica.

Generalna Direktorica direktorata za zaštitu životne sredine u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ivana Vojinović, kazala je da su na prostoru Crne Gore mogući požari svih razmjera i nivoa.

„Kao rezultat mogućih požara, većih ili manjih razmjera, mogu nastupiti određene posljedice po stanovništvo koje živi i radi u okruženju požara, na spasioce, zaposlene, objekte i infrastrukturu, ali i po čitavu životnu sredinu. Stoga zaštita od požara mora biti briga čitavog društva, jer šuma i šumsko zemljište predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih zemljiša Crne Gore“, poručila je Vojinović.

Ona je pojasnila da šume i šumska zemljišta zahvataju 69 odsto ukupne površine Crne Gore.

„Jedan od glavnih ciljeva je da se smanji opasnost od požara, prevenira pojava požara katastrofalnih razmjera. U Crnoj Gori je na snazi čitav niz propisa, direktno ili indirektno povezanih sa zaštitom od požara. Potrebno je uticati na svijest građana na području svih opština Crne Gore o značaju zaštite životne sredine i negativnim posljedicama koje uzrokuju pojave požara u šumama“, naglasila je Vojinović. 

Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Nezir Dacić, istakao je da su šumski resursi jedan od ključnih uslova za opstanak, a rizici od drastičnih šteta po te resurse, kako je kazao, rastu sa sve većim negativnim uticajem klimatskih promjena.

Generalni Direktor direktorata za vanredne situacije u Ministarstvu unitrašnjih poslova Crne Gore, Mirsad Mulić, kazao je da klimatske promjene i globalno zagrijavanje upozaravaju da moramo biti spremniji za odgovor na prirodne i tehničko-tehnološke katastrofe.

Sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, Milica Nikolić, kazala je da se dio značajnih aktivnosti u okviru projekta sredstava opredijeljena za projekat „Mi za prirodu, priroda za nas“, za koji su opedijeljena sredstva u iznosu od 25 hiljada američkih dolara, sprovode na lokalnom nivou.

Stručni saradnik u JPNPCG, Slobodan Stijepović, pojasnio je da su šume u nacionalnim parkovima šume posebne namjene.

Predstavnik Direktorata za vanredne situacije, Ljuban Tmušić, istakao je potrebu, na osnovu prethodnog iskustva, korišćenja mehanizama međunarodne pomoći za jačanje sistema civilne zastite i prevencije od požara.

Direktor Nacionalnog parka Tara, Dragić Karaklić, rekao je da je kod sprječavanja požara najvažnije njihovo brzo otkrivanje i što kraće vrijeme od otkrivanja požara do dolaska jedinica na lice mjesta.

Na okruglom stolu, učestvovali su i stručnjaci iz oblasti šumarstva i zaštite prirode iz regiona. O iskustvima iz svojih nacionalnih parkova govorili su Dragić Karaklić, direktor NP Tara iz Srbije, Đorđe Grozdanić iz NP Fruška gora i Amarildo Mulić, direktor NP Una iz Bosne i Hercegovine.

MORSKO DOBRO

Radovi na rekonstrukciji lokaliteta “Bijela vila”, jednog od najpopularnihih kupališta uz šetalište Pet Danca, u samom centru Herceg Novog, danas su u potpunosti zavšeni, saopšteno je iz “Morskog dobra”.

Za ovaj posao Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore angažovalo je kompaniju d.o.o. “Đokić group” iz Bara, a kompletni radovi su završeni za manje od mjesec dana.

“Kako je bilo predviđeno tenderskom dokumentacijom, na prostoru od oko 1.000 kvadrata, sanirana je metalna ograda na ulazu u plažu, otvorene rupe na kabinama za presvlačenje, ofarbana drvenarija, izvršeno krečenje objekta, a potom izvedni radovi šalovanja, armiranja i betoniranja odlomljenog ugaonog ivičnog betona na dva mjesta”, saopšteno je iz “Morskog dobra”.

Dodaju da je za ovaj posao izdvojeno 30.000,00 eura.

Osim kupališta, kako navode, lokalitet “Bijela vila” može biti namjenjen i za postavljanje info punkta Turističke organizacije Herceg Novi ili drugih turističkih sadržaja za vrijeme ljetnje sezone.

UKUPNO 1,15 MILIJARDI

Na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji “Zajedno za Albaniju” prikupljeno je ukupno 1,15 milijardi eura pomoći toj zemlji poslije zemljotresa u novembru, rekao je evropski komesar za proširenje Oliver Varheji, na kraju donatorske konferencije u Briselu.

Predsjednik Milo Đukanović kazao je u Briselu da će Crna Gora izdvojiti još 500.000 eura za pomoć Albaniji. Uz dosadašnja izdvajanja za pomoć toj zemlji, ukupan uznos je 750.000 eura, pojasnio je predsjednik.

“Crna Gora i dalje ostaje otvorena da vidi na koji način može pomoći u obnovi i oporavku te zemlje”, saopštio je Đukanović u Briselu. 

Na donatorskoj konferenciji u Briselu za pomoć Albaniji u obnovi poslije zemljotresa Srbija je obećala dva miliona eura pomoći.

Sjeverna Makedonija je obećala pomoć od 100.000 eura, Kosovo 200.000 eura uz ranijih 500.000 eura, a Bosna i Hercegovina 50.000 eura.

Evropska komisija obećala je 100 miliona eura, a među članicama bloka veći donatori su Italija sa 21 milion i Njemačka sa 11 miliona eura.

Na konferenciji su učestvovali predstavnici EU, zemalja članica i partnera sa Zapadnog Balkana, predstavnici međunarodnih organizacija i međunarodnih finansijskih institucija, uključujući UN i Svjetsku banku.

Albanski premijer je zahvalio donatorima i rekao da nije očekivao toliku sumu.

SVE VIŠE PREVARENIH

Sve je više prevarenih građana od turističkih agencija. Posljednji slučaj je agencija “In travel” iz Podgorice koja je uzela novac od 50 građana, a koji su za uzvrat dobili lažne avionske karte i rezervacije hotela. Stručnjaci upozoravaju da Zakon o turizmu mora predvidjeti veće kazne za takve agencije, kao i da bankarske garancije za obeštećenje putnika moraju biti mnogo veće.

Dugo planirano porodično putovanje za Pariz Bogdanovićima iz Kotora nije se ostvarilo. Iako su agenciji “In travel” uredno platili, fotografija sa Ajfelovog tornja na žalost moraće da sačeka neku drugu priliku.

“Tražila sam potvrde karte, rekla je to će naknadno, kontaktirala sam hotel javili su mi da ne postoji rezervacija i da ne sarađuju sa tom agencijom”, kazala je Milena Bogdanović.

Ne samo što nijesu pošli na planirano putovanje nego i novac koji su za njega dali nije im vraćen. Zato je Milena pomoć morala da traži na drugoj adresi.

“Pozvala sam inspekciju, pitali su me da li imam papir kojim sam ugovorila putovanje, ali ja nisam mogla da se naplatim”, priča Bogdanović.

Osim Milene, još 50 ljudi je prevareno na sličan način od “In travel” agencije. Protiv nje svi oni su podnijeli krivične prijave . Dok oni čekaju okončanje postupka, drugima bi ovo iskustvo trebalo biti za nauk.

“Putnici moraju sklopiti ugovor za svaki aranžman i vidjeti jesu li zaštićeni”, navodi Orhan Hodžić iz Asocijacije turističkih agencija.

Zakon o turizmu ne štiti dovoljno putnike jer su niske bankarske garancije kojima se mogu putnici obeštetiti.

” Iznos bankarskih garancija mora biti veći. U Hrvatskoj je 300.000 minimum, kod nas iznosi bankarskih garancija subagent plaća 15.000, a turoperator 15.000″, navodi Hodžić.

Ovu oblast morao bi bolje regulisati zakon o turizmu, od strože kontrole za izdavanje licenci pa do većih kazni za one koje na ovaj način nasamare građane.