AKADEMIK RADONJIĆ

Za akademika prof. dr Radovana Radonjića uništavanje državne zastave u dvorištu Osnovne škole “Vlado Milić” u Donjoj Gorici odraz je katastrofalnog stanja u društvu, u porodicama gdje djeca uče ovako nešto i za svaku je osudu i sankcije.

“Takve pojave ne smijemo posmatrati kao nešto što je normalno, prirodno i što se dešava, jer se ne bi smjelo dešavati”, upozorio je on za Pobjedu.

Na snimku grupa djece bjesomučno cijepaju na komade crnogorsku državnu zastavu u školskom dvorištu, dok na drugom snimku ponosno vijore srpsku državnu zastavu.

Pobjedi je nezvanično rečeno da djeca srpsku zastavu nijesu razvila u školskom dvorištu, tako da je uprava škole u tom slučaju nemoćna i ne može da reaguje. I ovaj snimak, kako je potvrđeno, napravljen je u blizini škole “Vlado Milić“.

Podsjećamo, iz Ministarstva prosvjete su ocijenili da cijepanje državne zastave nije ponos, nego sramota za djecu, roditelje i crnogorsko društvo.

Akademik Radonjić ističe da je ovakvo ponašanje nedozvoljeno, neshvatljivo i tragičnije činjenicom da dolazi od “onih koji ne znaju što rade”.

“Oni su, međutim, slika roditelja, društvene sredine u kojoj nastaju i opšte kulture i jednih i drugih, jer nezavisno od toga kojeg su uzrasta, djeca koja su u najranijem dobu već otrovana time da rješavaju probleme svojih roditelja takvim postupcima, objektivno su izgubljena i za sebe i za njih i za društvo”, upozorio je Radonjić.

Isto se, kaže, odnosi na masovno učešće djece na protestnim litijama koje organizuje Srpska pravoslavna crkva.

“Sve to je odraz katastrofalnog stanja u društvu, u porodicama gjde ta djeca tako nešto uče i školama koje bi trebalo da ih upućuju na ono što je prirodno i normalno, da odražava njihov osjećaj pripadnosti, ne samo određenoj naciji ili državi nego ljudskom društvu kao takvom”, kazao je Radonjić.

Poručio je da je ovakvo ponašanje za žestoku osudu i sankciju društva, jer se ne možemo praviti kao da se ovo nas ne tiče, ili kao da je to ispad određne grupe i nešto što se svuda dešava.

“Prema ovome ne treba imati razumijevanja. Zaista treba preduzeti sve raspoložive mjere da se to suzbije”, kategoričan je Radonjić, ističući da su djeca najmanje kriva.

Podsjeća da u nekim zemljama, na primjer Sjedinjenim Američkim Državama, djeca na početku nastave u svim školama odaju počast svojoj državi i pjevaju himnu.

“Na taj se način od malih nogu vaspitavaju da postoje svetinje u koje se vjeruje i koje se afirmišu. Ono što se od njih očekuje je da vole zemlju koja je njihova i čiji su građani i sebe kao članove društva koje ima osjećaj poštovanja i priznanja prema nekim simbolima i svetinjama”, zaključio je Radonjić.

18. FEBRUARA

Gimnazija „Slobodan Škerović” 18. februara obilježava 113 godina postojanja.

Tog dana već tradicionalno se organizuje svečani poetsko-muzički program, koji je ove godine naslovljen Poezija – jezik vječnosti. Program je osmislila profesorica Gordana Vučinić, a za muzički dio je zadužena profesorica Darja Šćepanović. Svečanost je zakazana u utorak, 18. februara. u 10  sati, u svečanoj sali škole.

“U Gimnaziji se ponose svojim bivšim učenicima i njihovim uspjesima na raznim poljima, pa će u nedjelji obilježavanja Dana škole ugostiti neke od njih. U ponedjeljak, 17. februara, u 19 sati, u biblioteci Gimnazije održaće se promocija zbirke kratkih priča „Dva prozora i bosiljak” Svetlane Čabarkape. Na promociji će govoriti autorka, urednica u ZUNS-u Nađa Durković i bibliotekarka Sanja Marjanović. Izabrane odjeljke čitaće učenica Sandra Laković”, navodi se u saopštenju.

U četvrtak, 20. februara, u 19 sati, takođe u biblioteci, o svom stvaralaštvu govoriće bivši učenici, sada afirmisani pisci, Dragana Tripković i Vladimir Vojinović. Učenici Gimnazije Anđela Olujić  i Đorđe Irić čitaće stihove i izabrane odlomke.

“U petak, 21. februra, u 19  sati, u biblioteci škole, održaće se promocija knjige „Podgorička istorijska čitanka” Huseina-Cena Tuzovića, nekadašnjeg profesora istorije u Gimnaziji  „Slobodan Škerović”. O knjizi će govoriti autor, pisac Zuvdija Hodžić, direktorica Zoja-Bojanić Lalović i bibliotekarka Sanja Marjanović, a odabrane odlomke će čitati autorov unuk, sadašnji gimnazijalac Omar Osmanagić”, saopšteno je iz Gimnazije.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Kroz ovogodišnji Agrobudžet opredjeljeno je 400 hiljada eura za podršku sektoru pčelarstva, koja se posljednjih godina značajno povećava, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Podrška se, osim u finansijskom izrazu, unaprjeđuje, kreiraju se mjere u skladu sa potrebama daljeg razvoja pčelarstva u Crnoj Gori, kao i sugestijama i zahtjevima pčelara.

Tako je ove godine povećana podrška za nabavku matica i podrška za preradu voska, a uvedena je i nova mjera – podrška za nabavku pčelarske opreme i pribora.

Nastavlja se i podrška mladim pčelarima početnicima, koju je prethodne tri godine iskoristilo 311 mladih.

U skladu sa agrobudžetskom linijom za ovu godinu – Program unapređivanja pčelarstva, Ministarstvo je danas objavilo i pet javnih poziva za dodjelu sredstava podsticaja.

Oni se odnose na mlade pčelare početnike, nabavku pčelarske opreme za transport pčelinjih društava, nabavku pribora i pčelarske opreme, nabavku voska za organsku i konvencionalnu proizvodnju meda, kao i za odabir odgajivača pčelinjih matica.

Mladi pčelari početnici i ove godine imaće podršku za nabavku pet košnica sa pčelinjim društvima, što je dobra osnova za početak pčelarenja.

Podrška za nabavku pčelinjih matica povećana je sa četiri na pet eura po matici.

Uvažavajući potrebe pčelara ove godine uključena je i podrška za nabavku opreme i pribora koji se koriste u pčelarstvu. Maksimalna podrška za tu mjeru je do 50 odsto vrijednosti investicije, maksimalno od 400 eura do dvije hiljade eura, zavisno od broja košnica koje pčelar posjeduje.

Pozivima su definisani uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava.

“Osnovni uslov za ostvarivanje prava na podršku je da pčelari moraju biti u Registru poljoprivrednih gazdinstava i pozivamo ih da to urade na vrijeme”, navodi se u saopštenju.

Trajanje poziva je do 13. marta, osim za javni poziv za nabavku pribora i pčelarske opreme koji traje do 13. aprila.

Pčelari, kao i ostali poljoprivredni proizvođači, mogu da ostvare podršku i kroz druge mjere podrške iz Agrobudžeta. Imaće i podršku za laboratorijsku analizu meda.

Većinu mjera Ministarstvo sprovodi u saradnji sa Savezom pčelarskih organizacija. Dobra saradnja i organizovanost Saveza su, kako se dodaje, potvrda da takav pristup daje rezultate.

Tokom prošle godine realizovana je jedna od najvažnijih aktivnosti, odnosno stavljena je u pogon oprema za punjenje i pakovanje meda u Kući meda u Danilovgradu.

Završena je Studija o strukturi prozvodnje i stavljanju na tržište meda i drugih pčelinjih proizvoda, usvojen Odgajivačko – selekcijski program pčelinjih matica.

Takođe, prvi put u crnogorski obrazovni sistem uveden je program za sticanje stručne kvalifikacije i uvedeno je zanimanje pčelar-pčelarka III stepen stručnosti na nivou neformalnog obrazovanja odraslih.

Tokom prošle godine počela je da radi škola pčelarstva koja ima 28 polaznika.

MALBAŠA I BAJKOVIĆ

Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara bolje se štiti vrijedna baština Crne Gore, saopštio je u emisiji “Zumiranje”, arheolog Predrag Malbaša. Država, mora da vodi brigu o tome, a ako vodi brigu, kaže Malbaša, mora pokazati i snagu. Arhitekta Miodrag Bajković ističe da vlast treba da se zapita zašto nije reagovala na vrijeme i zašto je dozvolila devastaciju.

Malbaša, koji je bio član Državne komisije za nadzor revizije u Narodnom muzeju, kaže da je devastacija kulturnih dobra nedopustiva, jer kako ističe, ako neki spomenik kulture izgubi ono zbog čega je proglašen za kulturno dobro onda je to besmisleno.

“Komunisti, ranije vlasti, nijesu vodile brigu o crkvama, neka su vjerska prava bila uskraćena. Ovo Ministarstvo kulture je dalo veliki novac za obnovu kulturnih dobara,” naveo je Malbaša.

On ističe da se neke stvari možda mogu popraviti samo ako ima dobre volje, a neke, kako kaže, su nepopravljive.

“Arhitektura sve može, ali ipak moramo da pazimo gdje se stavlja utičnica, gdje se stavlja klima uređaj”, navodi on.

Ističe da se ograničenje prava u zaštiti kulturnih dobara podrazumijeva.

“Zaštitu kulturne baštine ni jedna država nije dala nekoj privatnoj firmi, država mora da vodi brigu o tome, a ako vodi brigu, mora pokazati i snagu”, naveo je Malbaša.

Arhitekta Miodrag Bajković ističe da građani Evrope neke intervencije na objektima koji predstavljaju kulturna dobra u Crnoj Gori ne bi  mogli nikako da shvate.

“Jedna strana radi šta hoće, zarad toga što druga strana ne radi ništa. Drugu stranu obavezuje Ustav da spriječi prvu stranu da devastira. Kad se tome pridoda da se neko 30-tak godina bahato ponaša, ne poštuje državu i vlast, Crnogorce, i ne biva priveden k poznaniju prava onda je normalno da se ostatak osili. Osjetili su trenutak svojeg upliva, posjeduju silnu želju za moći, i onda mnogi vježbaju svoje kreativno projektantske moći nad našim dobrima kulture. To što nije vlast reagovala nek se zapita zašto nije, imala je inspekciju, sudove, kaznenopopravne domove, imali su neke političke odluke, vjerovatno. Da li ih danas boli glava i obija li im se to o glavu, nas to ne zanima. Svakog normalnog i civilizovanog Crnogorca trebalo bi da boli devastacija i ovo do čega se došlo,” naveo je Bajković.

Malbaša međutim kaže da je optimista i da situacija može da se popravi.

“Ako niko nije iznad Zakona ja mislim da se situacija može popraviti”, rekao je Mabaša.

FEŠTA U NOVOM

U Herceg Novom je sve spremno za sjutrašnje otvaranje 51. Praznika mimoze. Na otvaranju festivala nastupiće sjutra veče bivša jugoslovenska zvijezda Lepa Brena, a glavna fešta – berba mimoze, biće održana u subotu prije podne u Baošićima.

Tokom praznika mimoze biće organizovano 20 sportskih programa i 52 zabavna i kulturna događaja. 

Karavan mimoze tokom januara obišao je desetak gradova u regionu.

Interesovanje za prvi vikend 51. Praznika mimoze je veliko, a ovih dana u Herceg Novom se traži krevet više, čulo se na današnjoj konferenciji.

INCIDENT SA ZASTAVOM

Snimak koji kruži društvenim mrežama na kojem učenici cijepaju crnogorsku zastavu u dvorištu jedne podgoričke osnovne škole, poraz je kako za društvo, tako i za djecu koja učestvuju u tome, ocjena je Ministarstva prosvjete. U tom resoru otvaraju pitanje- kakve generacije vaspitavamo? Pedagoškinja Marina Vuksanović Lošić kaže da djeci treba objasniti da jedino ako poštuju svoje, mogu poštovati i tuđe.

Iz Ministarstva prosvjete je saopšteno da će, u saradnji sa školama, insistirati na odgovornosti djece za svoje postupke.

“Jer je to, u konačnom, kako su saopštili, u njihovom interesu, ali i usmjeriti dodatne napore na vaspitnu ulogu škole koja djecu upoznaje sa temeljima civilizovanog svijeta: prihvatanjem različitosti, i radu na svojim potencijalima, ali i poštovanju države i njenih osnovnih atributa. Pritom, apsolutno smo svjesni da škola ne može da nadomjesti ono što kao roditelji propustimo, a ovaj primjer pokazuje da je toga dosta”, navodi se u saopštenju.

Propusti u vaspitanju ili skretanje pažnje na sebe zbog popularnosti na društvenim mrežama, čemu su djeca u tom uzrastu sklona. Koji god da su motivi, cijepanje i unišavanje državnih simbola škola ne toleriše, kaže pedagoškinja Marina Vuksanović-Lošić.

“Smatram da svi treba da poštuju simbole svoje države. To je nešto što dolazi iz porodice, a naravno i škole takođe. Postoje pravila ponašanja u školi, a isto tako, mi se nalazimo u državi i moramo da poštujemo pravila, samim tim kad poštujemo pravila i kad poštujemo svoje moći ćemo da poštujemo i druge vjere, nacije…” kaže Vuksanović- Lošić.

Ovakvo ponašanje učenika, osudili su i u Demokratskoj partiji socijalista. Smatraju da su djecu politički zloupotrijebili i gurnili u bezakonje oni koji nijesu imali hrabrosti da sami to učine i snose odgovornost, te da je stvorena atmosfera u kojoj je uništavanje državnih simbola dozvoljeno. U Liberalnoj partiji zabrinuti su zbog ovakvih pojava i pozivaju da se preduzmu sistemske mjere i zaustave, kako kažu, šovinistički pritisci na djecu.

PROTEST ZBOG ZAKONA

U više gradova Crne Gore i večeras se održavaju molebani i litije u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Berane:

Litija u Beranama kreće se prema Đurđevim stupovima gdje će biti služen moleban.

Bijelo Polje:

U Bijelom Polju litija se kreće od crkve Svetih apostola Petra i Pavla do hrama Svetog oca Nikolaja Mirlikijskog u Nikoljcu.

Mojkovac:

Litija je krenula od crkve Svetog arhanđela Mihaila u Štitarici do hrama Hristovog Rožedestva u Mojkovcu, gdje je služen moleban u 17 časova. 

Okupljanja su zakazana i u Podgorici, Nikšiću, Baru i drugim gradovima….

Litije i molebani, u znak protesta zbog usvajanja Zakona, od Božića se organizuju dvaput sedmično, četvrtkom i nedjeljom.

PREDSTAVNIK SZO

Crna Gora preduzima adekvatne mjere, postoji veoma dobar koordinacioni mehanizam i snažna politička posvećenost države, kada je riječ o vanrednoj situaciji na međunarodnom nivou u vezi obolijevanja od koronavirusa, saopštio je na sastanku sa ministrom zdravlja Kenanom Hrapovićem predstavnik subregionalnog centra Svjetske zdravstvene odranizacije (SZO) za pripremljenost i odgovor Abebauehu Asefa Mengistu.

Sastanak je upriličen sa šeficom kancelarije SZO za Crnu Goru Minom Brajović, kao završna aktivnost dvodnevne ekspertske posjete Crnoj Gori, koju SZO realizuje obilazeći države regiona sa ciljem sagledavanja trenutne situacije i nacionalnih kapaciteta, kao i definisanjem pomoći SZO u vidu aktivnosti i mjera koje će značajno doprinjeti unaprijeđenju pandemijske spremnosti u regionu.

Tokom boravka u Crnoj Gori, eksperti SZO posjetili su granične prelaze, aerodrom Podgorica, kao i zdravstvene ustanove, i sa Nacionalnim koordinacionim timom za pripremljenost i odgovor u vanrednim situacijama razmatrali set mjera i aktivnosti koje su već preduzete, ali i onih koje mogu uslijediti, u odnosu na aktuelni epidemiološki momenat.

„Generalno govoreći, imam dobar utisak o mjerama koje Vlada preduzima. Takođe veoma je dobar koordinacioni mehanizam u zemlji. Ono što je najvažnije jeste to da postoji na nivou zemlje snažna politička posvećenost ovom pitanju. Svi planovi i koordinacioni mehanizmi su aktivirani, što je jako dobro. Koordinacija aktivnosti i činjenica da postoji poseban operativni plan za pripravnost i odgovor, sve to je zaista jako dobro. Što se tiče otkrivanja, nadzora i laboratorije, oni su na visokom nivou“, ocijenio je ekspert SZO.

Pozitivno su ocijenjene i mjere koje su preduzete na graničnim prelazima kao i na aerodromu, gdje se dešava najveća frekvencija putnika u međunarodnom saobraćaju. Predložen je set mjera koje će značajno unaprijediti odgovor države u izazovima sa javnozdravstvenim hazardima, gdje će nam strateški partner biti SZO. Posebno je istaknuto da je potrebno obezbijediti dovoljna finansijska sredstva kako bi se osigurao optimalan nivo pripremljenosti za ovu prepoznatu zdravstvenu prijetnju visokog rizika, jer komparativna praska upućuje da su višestruko isplative investicije u pripremljenost, u odnosu na odgovor na ovakve prijetnje.

Hrapović zahvalio je ekspertskom timu SZO na pozitivnim ocjenama o pripremljenosti naše države za odgovor na prijetnju izazvanu koronavirusom. Istakao je da će i u narednom periodu nesmanjenim intenzitetom biti sprovođene aktivnosti u cilju zaštite javnog zdravlja, uz uključenost svih relevantnih subjekata u državi i uz snažnu podršku SZO.

SAVJET PORUČIO

Upotreba video kamera u privatnom vozilu, tokom učešća u saobaraćaju, nijednim propisom nije zabranjena, ali se mora voditi računa o određenim ograničenjima, saopštili su iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Iz tog tijela su kazali da su nakon obraćanja više građana, usvojili mišljenje o korišćenju video kamera u privatnim vozilama.

Građani su, kako su naveli, kod građanskog nadzora policije interesovali da li policija može da ih kazni, ako u svom privatnom vozilu imaju ugrađenu digitalnu video kameru koja snima sve što se događa ispred ili iza vozila.

Savjet je o tom pitanju diskutovao sa Upravom policije i Agencijom za slobodan pristup informacijama i zaštitu podataka od ličnosti.

U vezi sa trenutnim korišćenjem auto kamera u motornim vozilima, Savjet je građanima ukazao da upotreba istih nijednim propisom nije zabranjena ali da se mora voditi računa o određenim ograničenjima.

„Auto kamera, ukoliko nije na kontrolnoj tabli, ne bi smjela biti postavljena na vjetrobranskom staklu na način da se ograničava odgovarajuća vidjivost, a pri nabavci i postavljanju auto kamere, treba povesti računa da ista bude podešena na smanjenu rezoluciju, da vizuelni ugao koji pokriva ne smije i da se tako prikupljeni podaci ne čuvaju duže od nekoliko dana“, pojasnili su iz Savjeta.

Video zapis nastao tom kamerom, po mišljenju Savjeta, je u ovom trenutku strogo ograničene, isključivo privatne upotrebe što znači da bi smio da se širi putem društvenih mreža i postavlja na Internet.

„Eventualno objavljivanje snimka na kojem se vide treća osoba moglo bi da se tumači kao nenajavljeno i neovlašćenno snimanje i da je posrijedi povreda zaštite ličnih podataka i privatnosti“, istakli su iz tog tijela.

Prema njihovim riječima, Savjet nema pozitivna saznanja o tome da se video zapis nastao na dati način u crnogorskoj sudskoj praksi prihvata kao dokaz.

Oni su podsjetili na napomene iz Uprave policije, koje se odnose na to kada bi se građanin mogao naći u zoni eventualne prekršajno-krivične odgovornosti.

„To u praksi znači da građanin koji u vozilu ima instaliranu tu kameru treba prekinuti snimanje ili promjeniti vizuelni ugao koji pokriva kamera dok prolazi pored vojnih objekata i rejona uz njih“, kazali iz Savjeta.

Iz tog tijela su rekli da su već ukazali na osjetljivo pitanje zapisa na kojima se nalaze i vide treće osobe, a čijim se objavljivanjem, bitno zadire u privatnost što podliježe i krivičnoj odgovornosti, po privatnoj tužbi.

U odnosu na snimanje kontrole u saobraćaju i policijskih službenika tokom te kontrole, iz Savjeta su podsjetili na saopšteno mišljenje, da građani imaju pravo da slikom i zvukom, snimaju policijskog službenika koji obavlja policijski posao i primjenjuje policijska ovlašćenja u javnosti.

Istraživanja, kako su naveli, pokazuju da u brojnim evropskim državama, nedostaju jasni i konkretni zakonski propisi o upotrebi tih kamera.

Diskusija o predmetnoj temi je u još uvijek u početnoj fazi, pa su moguće i pravne promjene u pojedinim državama, a građani koji se odluče na putovanje sa postavljenom kamerom izvan Crne Gore trebaju da provjere tamošnje propise kako ne bi bili sankcionisani.

Iz Savjeta su podsjetili da su podržali peticiju kojom se traže dopune i izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a grupa građana koja okuplja i porodice stradalih je pokrenula inicijativu o unapređivanju tog zakona.

Kao jednu od objektivnijih mjera u sagledavanju okolnosti koje dovode do saobraćajnih nezgoda i nesreća, predlaže se zakonska obaveza uvođenja auto kamera koje bi snimale dešavanja tokom vožnje.

Iz Savjeta su kazali da bi dobijeni snimci isključivo bili korišćeni u procedurama vještačenja i kao jedan od ključnih dokaza u sudskim postupcima.

„Savjet nastavlja da podržava Upravu policije i Ministrastvo unutrašnjih poslova (MUP) da iniciraju izmjene i dopune ovog propisa koje bi išle u pravcu omogućavanja upotrebe zapisa sa kamera u vozilima kao dokaza u postupcima“, zaključuje se u saopštenju.

CDT

Onlajn mediji u Crnoj Gori često ne prepoznaju ruske propagande pamflete koji su maskirani u novinarske izvještaje, pa ih objavljuju i tako doprinose njihovom širenju, zaključci su analize medijskog sadržaja o prisustvu ruske propagande koju je uradio Centar za demokratsku tranziciju .

Ruske propagandne narative objavljuju gotovo svi onlajn mediji, bez obzira na deklarisanu uređivačku politiku medija u dijelu spoljnopolitičkih pitanja. 

To su zaključci analize medijskog sadržaja o prisustvu ruske propagande koju je uradio Centar za demokratsku traniziciju (CDT).

CDT je analizirao oko 200 tekstova koji se bave ruskim oružjem i vojnom moći, a koji su u periodu od decembra 2015. do decembra 2018. objavljeni u crnogorskim medijima (TVCG, TV Vijesti, TV Prva, TV Nova, ND Vijesti, Pobjeda, Dan, Dnevne novine, list Informer, Portal Analitika, Vijesti online, Antena M, CDM i IN4s).

Cilj ove analize je bio da se utvrdi koji nam se narativ plasira odnosno kakvu nam priču pričaju mediji.

“Narativ o ruskom oružju nije kreiran u Crnoj Gori već u tabloidima iz regiona i na mnogobrojnim proruskim i desničarskim portalima. Te informacije ne moraju nužno biti netačne, ali mediji prilikom objavljivanja mogu koristiti različite manipulacije ili ne poštovati osnovne principe profesionalnog izvještavanja. Priče o ruskom oružju koje se dominantno prenose na onlajn medijima u Crnoj Gori, a manje na televiziji i u štampi, zbog specifičnog, znatno zahtjevnijeg procesa pripreme priloga i tekstova,” navodi se u studiji.

Analiza je pokazala da su akteri ili izvori informacija koje sadrže narativ o svemoćnom ruskom oružju i koji nam prenose poruke, dominantno ruski.

“Rusko oružje u analiziranim tekstovima predstavlja se kao: zastrašujuće, nepobjedivo, superiorno i najpouzdanije. Tekstovi mahom ne nude dovoljno činjenica koje bi se omogućile da se provjeri da li je objavljeni sadržaj zaista tačan. Narativ o ruskom oružju koji se gotovo svakodnevno širi ima za cilj da usmjeri stavove i zaključke čitalaca tih sadržaja u određenom smjeru koji odgovara političkom i ideološkom opredjeljenju onih koji takav sadržaj kreiraju ili naručuju,” ističe se u studiji CDT-a.