PLANIRAN NA CETINJU

Uprava policije nije dozvolila održavanje javnog okupljanja na Cetinju, u organizaciji Crnogorskog pokreta, koje je bilo planirano da se održi u subotu 15. februara, uz podršku Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Fondacije “Sveti Petar Cetinjski”, saopštila je Uprava policije.

“Postupajući po zahtjevu za održavanje javnog okupljanja koji je podnijet od strane Crnogorskog pokreta policija u skladu sa zakonskim ovlašćenjima nije dozvolila održavanje javnog okupljanja u Cetinju”, navodi se u saopštenju.

Iz Crnogorskog pokreta je ranije saopšteno da skup organizuju kako bi javno iskazali protest protiv “politike oličene u litijama kojima je cilj rušenje ustavnog poretka”.

Podsjetimo, Crnogorski pokret večeras organizuje skup u sali Nikšićkog pozorišta, sa početkom u 19 sati. Oni su pozvali sve građane da im se pridruže na skupu u Nikšiću.

Policija je ranije zabranila “Patriotski skup” na Cetinju u organizaciji Crnogorske kulturne mreže, koji je bio planiran za 13. februar, takođe na Cetinju.

UPRAVA POLICIJE

Izmjene Zakona o bezbjednosti u saobraćaju trebalo bi da doprinesu smanjenju broja nezgoda, poginulih i povrijeđenih, a za najteže prekršaje predviđene su kazne zatvora od 15 do 60 dana, saopšteno je iz Uprave policije.

Pomoćnik načelnika Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja Ilija Janjušević kazao je da su izmjenama Zakona popunjene pravne preaznine koje su predstavljale problem kada je u pitanju njegova primjena na terenu i povećanja iznosa novčanih kazni.

Janjuševič je kazao da je na osnovu izvršenih analiza postojao veliki broj povratnika u prekršajima, jer važeće kazne nijesu mogle uticati dovoljno da se ubuduće ti prekršaji ne bi činili.

Govoreći o novinama koje su predviđene zakonom, koje se primjenjuju od danas, on je naglasio da su propisani uslovi kada će policijski službenici uhapsiti vozača koji upravlja vozilom pod dejstvom alkohola.

“Biće uhapšen vozač koji u roku od 15 minuta, dva ili više puta pređe raskrsnicu koja je regulisana svjetlosnim saobraćajnim znakom, odnosno koji pređe na crveno svijetlo”, rekao je Janjušević na konferenciji za novinare.

Prema njegovim riječima, biće uhapšen vozač koji koristi ili posjeduje uređaj koji se mogu ugrađivati samo na vozilima pod pratnjom ili sa pravom prvenstva prolaza.

Janjušević je kazao da je propisano hapšenje i za one vozače koji prekorače brzinu za 50 kilometara na sat (km/h), više od dozvoljene u naselju odnosno 70km/h van naselja.

„Oni će odmah biti privedeni sudiji za prekršaje, koji će nakon saslušanja odlučiti koju će kaznu izreći“, rekao je Janjušević.

Kako je istakao, novina je da se više neće oduzimati vozačka dozvola na licu mjesta, za bilo koji počinjeni prekršaj.

„To ne znači da je to olakšavajuće okolnost za vozače. Ta se mjere nije pokazala kao efikasna, jer je postojao veliki broj predmeta gdje je te mjere sudija za prekršaje odbijao“, pojasnio je Janjušević. 

Prema njegovim riječima, biće izrečene mjere zabrane upravljnja motornim vozilom i mjere pri sticanju prava za upravljenje vozilom, sprovođene bez fizičkog oduzimanja dozvole.

„One će biti upisane u evedencije vozača, tako da će policijski službenici kontrolom učesnika u saobraćaju, biti obavezeni da provjeravaju kroz evedinciju da li vozači upravljaju vozilom dok im je izrečena zaštitna mjera, odnosno mjera privremenog ograničenja prava upravljanja motornim vozilom“, rekao je Janjušević.

Kad je riječ o zatvorskoj kazni, Janjušević je objasnio, da nju može izreči isključivo sud, a kazna za najteže saobraćajne prekršaje propisana je od 15 do 60 dana.

„To važi za vozače koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2g/kg ili većoj, koji su pod uticajem opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i koji se u naselju kreću brzinom koja je za 70 km/h i više veća od dozvoljene brzine ili van naselja brzinom koja je za 90 km/h veća od dozvoljene“, rekao je Janjušević.

Novina je, kako je istakao, mjera privremenog ograničavanja prava upravljanja vozilom i ona se izreče na osnovu sakupljenih kaznenih bodova.

„Navedena mjera se izreči za prekršaje za koje su propisani kazneni bodovi. Kada se sakupi određeni broj bodova službenici policije će donijeti rješenje o izricanju te mjere koja je se realizuje upisom u evedinciju vozače“, pojasnio je Janjušević.

Prema njegovim riječima, uveden je tehnički pregled vozila na putu, a biće obavljen samo na vozilima čija je dozvoljena masa preko 3,5 hiljada kilograma.

„Po ranijem zakonu ta vozila su morala biti upućene u stanicama za tehnički pregled. Sada se sa novom mjerom pregled obavlja na terenu brže i efekasnije“, kazao je Janjušević.

On je istakao da su precizirani uslovi za ustanove koje vrše obuku vozača i sve auto-škole su dužne da podnesu novi zahtjev Ministarstvu prosvjete za izdavanje nove licence za rad, a rok je devet mjeseci.

Janjušević je kazao da je propisano da se donese novi pravilnik o načinu polaganja vozačkog ispita odnosno uslova koje moraju da ispunjavaju vozila.

MARJAN OSTVARIO SAN

Planinar iz Kotora, Marjan Šantić, osvojio je najviši vrh Južne Amerike, Akonkagvu (6.962 m), i sa vrha Anda zavijorila se crnogorska zastava.

Ekspedicija je trajala nešto više od dvadesetak dana, a Marjan je za Radio Skala kazao da je ostvario svoj veliki san.

Penjanje do Akonkagve bilo je otežano jakom burom, posebno na oko 4.300 metara nadmorske visine.

Marijan Šantić je jedini planinar iz Crne Gore koji se priključio “Ekstrem timu” sastavljenom od 20 planinara ex-Jugoslavije koji je 2. februara 2020. godine krenuo u osvajanje najvišeg vrha Argentine u masivu Anda uz obalu Tihog okeana.

Do vrha je, osim Marjana, došlo još sedam planinara i vodić, dok je ostalih 11 članova ekspedicije odustalo.

Šantić je član planinarskog kluba “Vjeverica” iz Kotora.

VRIJEDNI PREKO 80.000

Novi ultrazvučni aparat i mamograf u Domu zdravlja Ulcinj, čija je vrijednost preko 80 hiljada eura omogućiće bolju dijagnostiku i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu za građane te opštine, ali i turiste, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

On je danas, prilikom posjete Domu zdravlja Ulcinj, kazao da je ta ustanova bogatija za novi mamograf i ultrazvučni aparat i da je to kontinuitet Vladinih politika, kada je u pitanju ulaganje u opremu, kadar, infrastrukturu.

„Očekujem da u narednom periodu na savremenim aparatima, zaposleni u Domu zdravlja Ulcinj, još jače i posvećenije rade na realizaciji skrining programa za rano otkrivanje karcinoma dojke i na prevenciji u smislu boljeg izliječenja i kvalitetnijeg života dama iz Ulcinja“, rekao je Hrapović.

On je istakao da je prošle godine, kroz kapitalni budžet u Dom zdravlja Ulcinj uloženo preko 150 hiljada eura.

„Ove godine je u toku realizacija jednog veoma značajnog projekta, a to je Projekat Energetske efikasnosti, za koji je opredijeljeno 450 hiljada eura. Tako da će ovaj objekat u narednom periodu zaista biti jedan prostor u kome će se svi osjećati ugodno, i zaposleni, a posebno naši građani“, kazao je Hrapović. 

Oprema i prostor, kako je rekao, ne znače mnogo bez kvalitetnog i stručnog kadra.

„U Domu zdravlja Ulcinj zaista postoji posvećen kadar i Ministarstvo zdravlja je imalo sluha kada su zahtjevi menadžementa u pitanju, u smislu dodjeljivanja specijalizacija. Tako da je Ministarstvo zdravlja u prethodne dvije godine dodijelilo sve potrebne specijalizacije koje su zahtjevane i očekujemo povratak specijaliste interne medicine, specijaliste mikrobiologa, specijaliste epidemiologa i specijaliste porodične medicine“, naveo je Hrapović.

Postoje, kako je dodao, određeni zahtjevi za dalje unepređenje kada je kadar u pitanju i Ministarstvo zdravlja je, kako je rekao, dalo dodatne saglasnosti za raspisivanje specijalizacija, „kako bi doktori koji se vrate dali puni kapacitet u svom angažmanu“.

„Veoma je važno da građani ove regije imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a posebno što je ova najjužnija crnogorska opština poznata po turizmu i želimo da zdravstvenu zaštitu podjednako dobijaju kako građani, tako i turisti, kojih je svake godine sve više“, istakao je Hrapović. 

Direktor Fonda za zdravstevno osiguranje, Sead Čirgić, kazao je da je saradnja između te ustanove i Doma zdravlja Ulcinj na visokom nivou.

„Rezultat te saradnje možete vidjeti i danas, a rezultati će se posebno vidjeti u narednom periodu. Fond je sa nabavkom ultrazvučnog aparata i obezbjeđivanjem sredstava za nabaku mamografa, nastavio sa realizacijom planova Ministartsva zdravlja i Vlade za obezbjeđenje kvalitetne zdravstvene zaštite na području Opštine Ulcinj“, rekao je Čirgić.

Ulcinj je, kako je rekao, značajno turističko mjesto sa, kako je dodao, ogromnim potencijalom za razvoj turizma.

„Svakako se ne može računati na ozbiljniji turizam ukoliko ne budemo imali adekvatu zdravstvenu zaštitu. Sa ovim nabavkama smo zadovoljili potrebe za dijagnostičkom opremom Doma zdravlja Ulcinj i mislim da će na dobar i kvalitetan način građani biti zbrinuti“, smatra Čirgić.  

Direktor Doma zdravlja Ulcinj, Pavle Marniković, rekao je da je vrijednost mamografa i ultrazvučnog aparata preko 80 hiljada eura.

„Danas ćemo nastaviti kontinuirano sa skriningom raka dojke i raka grlića matarice na jedan bolji i kvalitetniji način. I do sada smo to imali, ali sada su tu novi, najsavremeniji aparati koji će omogućiti našim doktorima da rade još bolju dijagnostiku“, kazao je Marniković.

UNAPREĐENJE PROIZVODNJE

Vinogradari i vinari u Crnoj Gori i ove godine imaju mogućnost da unaprijede proizvodnju, uz bespovratnu podršku Ministarstva u iznosu od 50 do 65 odsto investicije.

Iz Ministarstva poljoprivrede podsjećaju da za ovu mjeru godinama vlada sve veće interesovanje proizvođača, što je, kažu, dobra potvrda da se vinogradarsko – vinarski sektor kontinuirano razvija i da visoko kvalitetno vino koje se proizvodi u Crnoj Gori ima dobar plasman, posebno kroz turističku potrošnju.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja danas je kroz Agrobudžet za 2020. godinu objavilo Javni poziv za dodjelu podrške investicijama u vinogradarstvu i vinarstvu za ovu godinu, sa ciljem da se podstakne zasnivanje novih zasada vinove loze, modernizacija vinograda, i vinskih podruma.

Korisnici podrške su poljoprivredna gazdinstva koja moraju biti upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Vinogradarski registar, a ukoliko su pravna lica neophodno je da im je primarna djelatnost iz sektora – poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, u skladu sa Zakonom o klasifikaciji djelatnosti.

“Maksimalna prihvatljiva investicija iznosi 10.000 eura, maksimalna podrška iznosi 50 odsto ukupne vrijednosti investicije, odnosno do 60 odsto vrijednosti investicije za zasnivanje zasada od autohtonih sorti vinove loze. Dodatnih 5% podrške, odnosno maksimalno 65 odsto imaće oni koji su osigurani po osnovu poljoprivrede”, navodi se u saopštenju.

Maksimalna visina podrške za poljoprivredno gazdinstvo iznosi 5.000 eura u toku godine. Minimalna vrijednost investicije je 500 eura.

Zahtjevi za podršku po osnovu ovog javnog poziva mogu se dostavljati do 1. novembra 2020. godine.

“Takođe, vinogradari i vinari imaju mogućnost da istovrmeno iskoriste i brojne druge mjere bespovratne podrške iz Agrobudžeta u cilju unapređenja proizvodnje i uslova na gazdinstvu, a imaju i subvencije po hektaru koje su ove godine povećane na 200 eura po hektaru, uz dodatnih 10 eura po hektaru za mlade poljoprivrednike, do 40 godina”, zaključuju iz Ministarstva.

ODAZVAĆE SE NA POZIV

Udruženje pravnika Crne Gore odazvaće se na Vladin poziv na dijalog, koji je upućen relevantnim političkim i društvenim činiocima, i insistiraće da se, pored aktuelnih tema, razgovara i o ostvarenju evropske agende države i odgovornosti prevashodno institucija sistema.

U tom Udruženju smatraju da je, pored aktuelne teme uređenja odnosa na relacija država – crkva, u fokus društvenog dijaloga potrebno postaviti prevashodno teme iz korpusa pregovaračkog poglavlja 23 i 24.

“Udruženje pravnika odazvaće se na poziv da se u duhu dijaloga i potrebe šireg društvenog razumjevanja održi sastanak na kojem bi predstavnici civilnog društva, kulturnih, naučnih i strukovnih organizacija dali svoje viđenje problema u društvu i puteva za njihovo rješavanje”, navodi se u odgovoru premijeru Dušku Markoviću.

Kako se dodaje, Udruženje pravnika, kao najstarija strukovna nacionalna asocijacija crnogorskih pravnika sa tradicijom od 87 godina postojanja, ima posebnu odgovornost da insistira i participira u temema u vezi sa vladavinom prava.

“Ovom prilikom dodatno insistiramo na činjenici da se u sadržaj razgovora i otvorenog dijaloga postavi ostvarenje evropske agende Crne Gore i pitanje odgovornosti prevashodno insitutcija sistema koje profesionalnim i odgovornim radom treba da budu noseći segment ostvarenja tog cilja”, navodi se u odgovoru Markoviću.

Iz Udruženja pravnika kazali su da su uvjereni da pozitivnim odgovorom na Vladin poziv mnogo doprinose ostvarenju planiranog društvenog dijaloga.

Iz tog Udruženja dodali su da su otvoreni oko načina, vremena i detalja organizacije planiranog skupa.

I UMJEŠNOST I LJUBAV

Za više od četiri decenije, koliko se druži sa motornom testerom, Šele Balijagić je posjekao mnoga stabla, obezbijedio veliki broj domaćinstava sa ogrijevom, ali i uklanjao drveće koje smeta. Kaže da je bilo dana kada je pripremao deset i više kamiona drveta.

Spretnost Šeletova sa motornom šegom čula se nadaleko, pa ga mnogi traže kad zatreba ukloniti stabla koja se nalaze tamo gdje se drugi ne usuđuju da im priđu. Neka su se nadvila preko krova, neka su na smetnji elektro vodovima, neka na put, a ni radnici elektrodistibucije niti ko drugi ne mogu da ih uklone. Za sve složene situacije, tu je sigurna ruka i oštra testera Šela Balijagića. Padaju pred njim vitki borovi, orasi, stoljetne bukve i hrastovi, jasenovi, stare trešnje i topole.

A da sve sa “motorkom” ima i dozu rizika, potvrdilo mu je iskustvo od prije desetak godina kada su ga pritisli balvani, teško ga povrijedili i polomili, zbog čega je dva mjeseca proveo u bolnici. Stradala mu je tada karlična kost i noge. Dok je ležao nepokretan, bio je odlučan da će se vratiti svome poslu.

I nije mogao da iščeka oporavak. Na štakama je došao do Dragovića u Nikoljac i takav se popeo na orah koji je prijetio da se sruši na krov kuće. Uz strepnju i divljenje prisutnih, uklonio je stablo bez ikakvih problema i posljedica.

Druženje sa testerom prevazišlo je onu potrebu za obezbjeđivanjem egzistencije i preraslo u ljubav i u naviku, bez čega Šele ne može da zamisli dan. Ako bi se kojim slučajem dogodilo da dva dana zaredom nema posla, treći dan je u prazno palio šegu, kako bi uživao u njenoj tutnjavi.

Tokom više od četiri decenije, kako kaže, istrošio je veliki broj motornih testera jer i one, kao i sve ostalo, imaju rok trajanja. A da mu se ne bi desilo da ostane bez alata, kući ima četiri šege spremne za ozbiljne poslove.

“Praktično nema vrste drveta koje nijesam sjekao. Pa ipak, najviše sam posjekao bukve i hrasta, jer su ta najtraženija za ogrijev. Ove jeseni za jedan mjesec u ćokove sam izrezao preko hiljadu metara drveta. A kad se radi o uklanjanju drveća sa rizičnih mjesta, priprema je od ključnog značaja. Potrebno je pažljivo provjerite da li tamo postoje prepreke, koje su to smetnje i rizici, kako ih otkloniti ili makar ublažiti. Nakon takvog uvida, nakon potpunog eliminisanja rizika po živote ljudi, slijedi plan za rušenje stabla. Izuzetno je važno odrediti smjer obaranja, što se rješava pažljivim proučavanjem stable i okoline. Kako izgledaju grane i kako rastu? Takođe, mora se uzeti u obzir smjer duvanja vjetra. Ukoliko nijesam siguran koji je prirodan smjer pada drveta, odmaknem se i provjerim. Potom valja raščistiti, osloboditi prostor oko drveta i onaj pravac njegovog planiranog pada”, dočarava Šele, potpuno zanesen, baš kao da se sva ta njegova priča ovdje pred sagovornicima preliva u stvarnost.

Jedinstven je drvosječa Šele Balijagić, prosto se nameće utisak.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

DO 18 SATI

Zbog sanacije kvara na glavnom distributivnom cjevovodu u bjelopoljskom naselju Rasadnik, bez vode je od 09:30 do 18 sati nekoliko gradskih i prigradskih naselja.

“Bez vode do 18 sati su gradska i prigradska naselja:  Ravna Rijeka, Kruševo, Ribarevine, Rakonje, Medanovići, Rasadnik, Babića brijeg, Pripčići i  dio Zaimovića livada, U Rasovu, Resniku, Strojtanici i dijelu  Gornje Lješnice, a naseljima koja gravitiraju na visočijim kotama biće smanjen pritisak”, saopštili su iz Vodovoda-Bistrica.

Vukoman Kljajević, RCG

TRADICIONALNA MANIFESTACIJA

Karneval u Tuzima, 25. po redu, održaće se od 21. do 25. februara, a organizatori najavljuju bogat program. Glavna povorka maski planirana je posljednjeg dana manifestacije.

Kako se navodi u saopštenju Udruženja “Karnevali Koret”, 21. februara planirana je projekcija filma “Dokumentarni film – 25 godina Karnevala” koji će se održati u KIC Malesija sa početkom 19 sati.

“Noć humora i satire” sa specijalnim gostima takođe u KIC Malesija održaće se narednog dana, a 23. februara “Dječiji karneval” u Tuzima sa početkom u 13:30 sati.

Za finalno veče planiran je “Bal pod maskama”, u Restoranu “Troja” u 20 sati 25. februara, a glavna povorka i karneval bazar održaće se u Tuzima sa početkom u 18 sati.

AUTOPUT

Peta je godina od početka radova na prioritetnoj dionici autoputa Bar-Boljare od Smokovca do Mateševa, najvećeg projekta u crnogorskoj istoriji. Do sada je zvršeno oko 86% građevinskih radova a kineski izvođač uvjerava da će do kraja septembra, kako je ugovorom i definisano, okončati kompletan posao. Mještani Kolašina kažu da se nakon otvaranja autoputa iz tog grada više neće odlaziti jer će sve potencijale, konačno, moći da iskoriste.

Radovi na prvoj dionici budućeg autoputa Bar Boljare od Smokovca do Mateševa ulaze u finalnu fazu. Jedna od najzahtjevnijih trasa u Evropi bila je ogroman izazov i nevjerovatno iskustvo kako za kinesku kompaniju CRBC, tako i za brojne podizvođače iz Crne Gore i regiona. Može li izvođač da garantuje da će do oktobra okončati radove?

“Vjerujem da možemo, zbog toga smo tu. To je moj cilj i biće velika sreća. CRBC i svi drugi učesnici projekta uradiće sve što je u našoj moći kako bi crnogorski narod što prije uživao u pogodnostima i bezbjednoj vožnji autoputem”, kazao je direktor CRBC-a za Crnu Goru Hei Šikjang.

Zbog impozantnih objekata i predjela kroz koje prolazi, autoput od Smokovca do Mateševa biće među atraktivnijim evropskim saobraćajnicama. Sa dvadeset mostova, šesnaest dvocijevnih tunela i četiri petlje, ovaj objekat jednako je i građevinski poduhvat i turistička atrakcija. Građevinsko remek djelo u harmoniji sa prirodom. I što je još važnije, preduslov razvoja Crne Gore, posebno sjevera iz kojeg se decenijama samo odlazilo.

“Mi očekujemo kao da će da dođe proljeće. Evo vidite ovaj tmuran zimski dan i sad očekujemo proljeće, jer jednostavno sve to što očekuje sjever je upravo to. Mi jednostavno bez autoputa, bez infrastrukture, bez ski centra, bukvalno smo prinuđeni da idemo nekud u Podgoricu ili na primorje, ili nekud u inostranstvo”, kazao je mještanin Mateševa Vojo Čepić.

“Jedva čekamo da se otvori i za Kolašin i za ovaj dio, jer mnogo ljudi sad već i koji nijesu vjerovali biće, neće.. mnogo se interesuju za placeve. Jer sama daljina Podgorice odavde 40 kilometara, autoputem odavde rekli ste, nekih dvadesetak minuta da dođete iz Podgorice u Mateševo ili Kolašin gdje imaju i novi ski liftovi i sve. Mi očekujemo da će to imati jake efekte i na privredu i na ugostiteljstvo”, dodao je Nebojša Tomović takođe mještanin Meteševa.

I ni kod najvećih skeptika nema više sumnje da će u drugoj polovini godine Crna Gora dobiti prvih četrdeset kilometara autoputa. O kakvom se građevinskom izazovu radi govori i podatak da je trasu, na relativno kratkoj dionici, trebalo razviti na više od kilometar visinske razlike. Jer, prva dionica počinje na nadmorskoj visini od šezdeset devet metara kod Smokovca i dolazi na 1.170 metara u Mateševu.

Vesna Terić, TVCG