RASPORED POLAZAKA

Crnogorska kulturna mreža (CKM) obezbijedila je besplatan prevoz iz 11 crnogorskih gradova za odlazak na Patriotski skup, koji je za 13. februar zakazan na Cetinju.

Autobus iz Nikšića polazi u 16 sati ispred zgrade Tehnopolisa, iz Podgorice u 17h ispred hotela Podgorica, dok je iz Šavnika polazak planiran za 15h ispred hotela Đoković.

Polazak iz Plužina je, takođe, u 15h sa Autobuske stanice, iz Tuzi 16:30h ispred Gimnazije, Ulcinja 15h ispred zgrade Opštine, a iz Tivta u 16h ispred zgrade Opštine.

Iz Herceg Novog je polazak planiran u 15h sa Autobuske stanice, kao i iz Mojkovac ispred zgrade Opštine, dok je polazak iz Rožaja planiran za 14 časova, ispred zgrade Opštine.

U 14:30h planiran je polazak iz Berana, ispred zgrade Opštine.

Okupljanje građana planirano je na Dvorskom trgu na Cetinju u 18 sati, a 20 minuta kasnije planirano je obraćanje govornika.

Planirana je šetnja Bajovom i Njegoševom ulicom do Dvorskog trga u 18:35, dok je od 19:10h predviđen kulturno-umjetnički program.

“Još jednom želimo da obavjestimo crnogorsku javnost da skup nije osmišljen da bude pandam litijama koje se organizuju širom Crne Gore, kao što se pokušava predstaviti, već je zamišljen kao događaj na kojem će okupljeni građani izraziti revolt zbog napada na našu zajedničku kuću Crnu Goru”, istakli su iz CKM-a.

Takođe, kako su kazali, iz prijestonog Cetinja žele da pošalju poruku ‘Svi zajedno za građansku i evropsku Crnu Goru’.

Pozvali su Crnogorce, Srbe, Bošnjake, Muslimane, Albance, Hrvate i Rome da 13. februara dođu u Prijestonicu, kako bi poslali sliku zajedništva i ljubavi prema Crnoj Gori.

KAKO JE PREVAZIĆI

Jedna od karakatersitika naše zemlje je multikulturalnost. Ona je, ne samo u Crnoj Gori, već u svim zemljama Zapadnog Balkana nekada na ispitu, prije svega zbog manjka dijaloga. Istraživali smo šta su uzroci nerazumijevanja i kako ih prevazići.

O krizi multikulturalizma u širem evropskom kontekstu govorimo i u vremenu koje se ponosi demokratijom.

Imamo, kaže profesor Janko Ljumović, promociju i zaštitu pojedinačnih identiteta, ali se u zajedničkom prostoru nedovoljno poznajemo.

Moramo se zapitati, kaže Drita Lola iz NVO “Ja djelujem”, koliko su javne politike posvećene očuvanju temeljnih vrijednosti društva, multikulturalnoj viziji i strategiji.

Zbog svih ideologija, pogrešnih odluka 20-og vijeka imamo, kaže Ljumović, odsustvo dijaloga i tolerancije između različitih zajednica.

Milanka Sredanović, RTCG

PREDSJEDNICA CPEU

Predsjednica Crnogorske panevropske unije (CPEU) Gordana Đurović izabrana je za člana Predsjedništva Međunarodne panevropske unije (IPEU).

Delegacija CPEU učestvovala je na Generalnoj skupštini IPEU, na kojoj je bilo više od 140 delegata iz 20 organizacija članica, a koja se održala od 7. do 9. februara u Evropskom parlamentu u Strazburu.

„Ukazana čast je potvrda predanog rada CPEU, na čelu sa Đurović, i značajnog doprinosa radu IPEU na promovisanju evropskih vrijednosti i evropskih integracija naše zemlje“, kaže se u saopštenju.

Ta odluka, kako su kazali iz CPEU, istovremeno je i podrška IPEU evropskom putu integracija Crne Gore.

PEROVIĆ

Polemiku o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti prate i brojne tablodine priče i raznorazne objave na društvenim mrežama. Publicista Dragan Perović smatra da je većina takvih objava uglavnom primjer mitomanije i manipulacije.

Neke od naslova u pojedinim srpskim tabloidima Perović tumači kao mitomansku propagandu i pokušaj manipulacije vjerskim i nacionalnim osjećanjima pojedinaca.

“Dovodi se u situaciju da ljudi ne vide suštinu nego budu zavedeni i onda se ta propaganda koristi za homogenizaciju tobožnje njihove ugroženosti ili uskraćenosti. Na taj način širi se front onih koji protestuju a zna se, narodu sve diraj samo mu zablude ne diraj. Riječ je o objavama, ukazanjima božjih čudesa čime se želi pokazati da u protestima postoji neki “božiji prst” koji upravlja i daje za pravo onima koji hoće da se stave iznad zakona i iznad države”, kaže Perović.

Mitropoliju crnogosko-primorsku pitali smo kakav je njihov stav povodom takvih objava, ali odgovor nijesmo dobili. Perović navodi i objašnjava konkretne primjere mitomanske propagande.

“Vidjeli ste vjerovatno da se u Bijelom Polju kao na drvetu ukazao lik đeda Amfilohija. U stvari, to je jedna stara objava od prije šest godina na interentu je možete naći gdje neko vidi ili Đeda Mraza ili Gandalfa iz Gospodara prstenova. Ili druga vijest da se pojavio, odnosno rodio neki anđeo sa krilima u tajnoj katakombi kod Ostroga. Ta vijest je još starija ona je 1992. godine objavljena u jednom američkom tabloidu”, dodaje Perović.

I takve, kako kaže Perović, prizmene tabloidne objave o pronalaženju božjih čudesa koriste se za manipulisanje vjernicima.

“Ta blasfemija ne smeta onima kojima bi trebalo da bude u osnovi služenje i učenje božije riječi i istine. No, njih istina ne interesuje, oni od istine bježe kao risto od poreza”, navodi Perović.

Osvrnuo se Perović i na Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

“Jasno je da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti samo povod za proteste jer nema nikakvog otimanja svetinja. Namještenici strane crkve u Crnoj Gori stavili su se na čelo pokreta čiji je krajnji cilj uniženje i uništenje Crne Gore i svega crnogorskog”, ocjenjuje Perović.

A objave o ukazanjima božjih čudesa plasiraju se kao božje slovo, kaže Perović. Na taj način, zaključuje, pokušava se spriječiti sprovođenje Zakona koji nije božiji već ovozemaljski.

BOGDANOVIĆ

Zakon o slobodi vjeroispovijesti predstavlja istinski, dobar i održiv mehanizam za budućnost kada je u pitanju očuvanje sakralnih objekata koji pripadaju kulturnih dobrima Crne Gore, poručio je ministar kulture Aleksandar Bogdanović. On vjeruje da će se u narednom periodu posvećeno i predano, sa posebnim senzibilitetom, raditi na očuvanju crnogorske istorije i baštine i obezbijediti njeno prenošenje u autrentičnom obliku na buduće generacije.

“Posebnu dragocjenost crnogorske baštine čini sakralno nasljeđe koji predstavlja jedinstven trag bogatstva, izraza i prožimanja brojnih kultura na ovim protsorima. Upravo zato moramo imati posebno odgovoran i posvećen odnos prema očuvanju autententičnosti i integriteta tog dijela crnogorske baštine. Država je do danas nastojala da do najveće mjere ulaže u zaštitu baštine koja je u njenom posjedu”, kazao je Bogdanović.

Ministar je istakao da su ulaganja države sve veća, ali da ima i drugačijih primjera.

“Sadašnji držaoci ne samo da nijesu očuvali crkve kao dragocjenost našeg nasljeđa, već su direktni činjenjem pravili nedopustiva oštećenja. Neprihvatljivo je sa konzervatorskog, ali i kulturološkog aspekta, devastirati sakralne objekte probijanjem otvora na freskama svetaca kako bi se obezbijedili fizički otvori za intalacije, kao što je to rađeno, na primjer, u manastiru u Pljevljima. Nedopustivo je i obijanje originalne štukature kako bi se napravio prostor za smještaj unutrašnjeg mobilijara”, poručio je Bogdanović.

Ministar je kazao da takvih primjera ima na pretek i da Vlada u tome ne vidi ni psovećen i odgovoran odnos vjerske zajednice prema njenim svetinjama i tvrdnji o savjesnom gazdovanju.

“Zakon o slobodni vjerosposvijesti garantuje nam obezbjeđuje sasvim dručiji tretman ovih i sličnih objekata”, poručio je on.

Dodao je da su obezbijeđena značna budžetska sredstva, što je garant da će Crna Gora štititi sakralnu baštinu.

“Ne treba posjećati kakav je bio odnos Mitropolicije crnogorsko-primorske prema grobnim mjestima naše ponosne dinastije Petrovića u Cetinsjkom manastiru, koji su bili izloženi devastaciji.Nakon intervencije vlade, taj prostor je postao komplekst koji nam služi na ponos”, ukazao je ministar Bogdanović.

Podsjetio je da je savjesna briga o imovini je jedan od ključnih postulata u procesu očuvanja i zaštite kulturne baštine.

MINISTARSTVO KULTURE

Organizovane grupe, koje ovih dana uništavaju javnu imovinu, ovog su puta farbom oskrnavile lokalitet Duklje, rekavši time sve o odnosu prema istoriji i nasljeđu Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva kulture. U Ministarstvu osuđuju ovaj vandalski čin i najavljuju krivičnu prijavu zbog devastiranja kulturne baštine.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović naložio je Centru za konzervaciju i arheologiju da u već ujutru, primjenom svih stručnih i konzervatorskih mjera, uklone oštećenja sa jednog od najznačajnijih kulturnih dobara u državi.

“Uništavanje zidina Duklje nešto preko čega niko civilizovan ne može preći”, poručuju iz Ministarstva.

Ovo je je, kako navode iz Ministarstva, nažalost, samo logičan nastavak nakon nedavnog uništavanja spomenika antifašističkoj borbi. 

“Sve zajedno govori da onima koji navodno “brane svetinje” smeta sve što je dio istorije Crne Gore. I antifašizam i prva crnogorska država za njih su trn u oku, za koji očito vjeruju da će nestati ukoliko ga prefarbaju lakom distribuiranim posredstvom političkih partija”, piše u saopštenju Ministarstva.

PROTEST ZBOG ZAKONA

I danas su u više crnogorskih gradova održani molebani i litije u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Litiju koja je krenula u 19 sati od Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici predvodio je mitropolit Amfilohije.

“Danas država u ime sebe obezbožene, obezakonjene, hoće da oduzima i u ime kralja Nikole svetinje. Neće Gospod dati. Ne damo svetinje”, kazao je Amfilohije.

Amfilohije je istakao da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti “sramota za Crnu Goru pred čitavom Evropom”.

“Nadamo se da će to vrijeme proći i da će se ovi naši vlastodršci urazumiti i da će ukinuti taj bezakoni zakon, koji je sramota i za njih i za ovu državu”, zaključio je Amfilohije.

Molebani i litije su održane i u Andrijevici, Plužinama, Žabljaku, Bijelom Polju, Budvi, Herceg Novom… 

Okupljanja se od Božića organizuju dvaput sedmično, četvrtkom i nedjeljom.

Bar

Poslije odsluženog molebna u Hramu Svetog Jovana Vladimira, ulicama grada pod Rumijom je prošla litija.

Ulcinj

Ulcinjani sa krenuli su ispred stare Crkve Svetog Nikole pod Bijelom Gorom ka Baru, gdje će se pridružiti Baranima.

Nikšić

Nakon Molebana Presvetoj Bogorodici koji je služen u Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog litija je prošla ulicama grada do Trga slobode.

Budva – Tivat – Kotor

Berane

Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije predvodio je litiju koja je od Hrama Svetog Simeona Mirotočivog u centru Berana krenula ka manastiru Đurđevi Stupovi, gdje je služen moleban.

Bijelo Polje 

Nakon molebna u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla, krenula je litija do Hrama Sv. Nikole u Nikoljcu.

Mojkovac

BUDI ODGOVORAN

U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirano 14 primjedbi, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna.

Građani su se uglavnom žalili na nepropisno parkiranje, čak i službenih vozila, odlaganje smeća i deponiju.

Neparavilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole pekare Klas u Herceg Novom, kao i NN osobe iz Rožaja, prijavljene za nelegalnu nabavku proizvoda.

Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

JEDNOGLASNO

Opštinski odbor SDP Tivat jednoglasno je odlučio da novi predsjednik Socijaldmokratske partije u tom gradu bude Aleksandar Đurović, inženjer pomorstva.

Za potpredsjednike Odbora izabrani su Ivo Marić i Frano Bošković, a utvrdjen je i sastav novog Predsjedništva Opštinskog odbora, saopšteno je iz SDP-a.

Aleksandar Đurović, novi predsjednik tivatskog odbora SDP, naglasio je da je velika odgovornost biti na čelu SDP u Tivtu, imajući u vidu da se radi o sredini koja je bila jedno od važnijih uporišta Partije u ove tri decenije u njenoj dosljednoj i uspješnoj borbi za građansku i evropsku Crnu Goru.

“Želimo da radimo na okupljanju mladih, stručnih i vrijednih ljudi okrenutih razvoju Tivta, građanskom konceptu po kojem je naš grad prepoznat, kako bismo uspostavili model  političkog i društvenog djelovanja na koji će se ugledati i ostale lokalne zajednice. Razvoj po mjeri građanina i njegovih  potreba u modernom društvu biće ideja vodilja naše politike”, rekao je Đurović.

Na sastanku Opštinskog odbora učestvovali su i generalni sekretar SDP Ivan Vujović i član Predsjendištva SDP Mirko Stanić.

“Na sastanku je konstatovan trend snaženja partije u Tivtu, priliv novih članova i simpatizera, što će biti dobra osnova za dalju promocije Socijaldemokratske politike na lokalnom nivou”, poručuju iz SDP-a.

VRIĆI U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori postoji 47 predškolskih ustanova, od kojih 21 javna i 26 privatnih, sa mrežom od 166 vaspitnih jedinica, u okviru kojih je organizovano 756 vaspitnih grupa, pokazuju podaci Monstat-a.

Ukupan broj upisane djece u predškolskim ustanovama u školskoj 2018/2019. godini iznosio je 21.663.

Od ukupnog broja upisane djece djevojčica je 46,9% (10.169), a dječaka 53,1% (11.494).

U odnosu na godinu ranije upisane djece je više za 4,3%.

“Od ukupnog broja upisane djece u javnim ustanovama upisano je 95,5 odsto. Prosječan broj djece po vaspitnoj grupi u javnim predškolskim ustanovama je 30, a u privatnim 13”, saopšteno je iz Monstat-a.

Od ukupnog broja zaposlenih u predškolskim ustanovama vaspitači/ce čine 49,3 odsto.