MUGOŠA

Pacijent, koji je boravio u Kini, izolovan je na Infektivnoj klinici u Podgorici zbog sumnje da je zaražen koronavirusom. Direktor Instituta za javno zdravlje, Boban Mugoša, kazao je u Dnevniku TVCG da je pacijent u dobrom stanju, da nema temperaturu i da dobro se osjeća.

Mugoša je naveo da situacija pacijenta malo odudara od kliničke slike koja je predviđena da se pojavi kod koronavirusa. U dogovoru sa Institutom za mikrobiologiju u Ljubljanji, nalazi tog pacijenta biće poslati na analizu. Kako je kazao, urađene su analize koje su se mogle uraditi kod nas i one su negativne.

Prema trenutnom stanju, navodi Mugoša, male su vjerovatnoće da je u pitanju koronavirus, ali mora se uraditi kako nalažu propisi Svjetske zdravstvene organizacije.

Mugoša je kazao i da je sistem postavljen u skladu sa mogućnostima, te da se “radi od granice do ljekara”.

“Epidemiolozi na dnevnoj bazi kontaktiraju na stotine ljudi, prate njihovo stanje, adekvatno se reaguje na svaki pomen, odnosno znak da neka osoba može imati simptome nalik pomenutom koronavirusu. Ispitujemo o čemu se radi i za sada mogu reći da sistem uspješno funkcioniše”, kazao je Mugoša u Dnevniku.

Podsjetio je da je do danas u svijetu oboljelo 35.000 ljudi, dok je zbog virusa umrlo 725 osoba.

“Smrtnost nije tako visoka, ali jeste infektivnost. Virus ima jedan pandemski potencijal i zbog toga je on toliko aktuelan”, naglasio je Mugoša i dodao da u zadnja dva dana postoji lagani pad broja oboljelih.

“To nas ne smije da nas zavara, Crna Gora je tursitčka destinacija, moramo biti oprezni, a sistem spreman”, dodao je Mugoša.

Građanima je savjetovao da izbjegavaju kontakt sa ljudima koji ima neki vid infekcije, da ne idu u područja gdje je infekcija pristutna, da vode računa o ličnoj higijeni, da nose maske ukoliko psotoji sumnja na infekciju…

Mugoša je dodao da su ljudi iz Crne Gore koji rade ili studiraju u Kini upoznati sa mjerama koje trebaju da preduzmu.

SVEČANA SJEDNICA

Golubovci, kao opština u okviru Glavnog grada, važan su dio Podgorice u istorijskom, ekonomskom i kulturnom smislu, a u posljednje vrijeme sve više dobijaju na značaju zbog brojnih ulaganja koja doprinose urbanizaciji tog dijela grada, saopšteno je na svečanoj sjednici Skupštine opštine. Dodijeljene su i stipendije najuspješnim srednjoškolcima i studentima, ali i nagrade laureatima.

Prisutnima je dobodošlicu uputio predsjednik Skupštine opštine Ratko Stijepović koji je istakao da 8.februar ima poseban značaj za sve koji smo dio Zete, koja pruža jednake šanse svakom pojedincu da se kroz zalaganje i rad ostvari na ličnom i profesionalnom planu, dodajući da je uloga lokalne uprave da svojim iskustvom i radom unaprijedi život svih građana.

“Želim, da ovaj, kao i svaki budući, Dan Opštine, proslavimo u duhu zajedništva i da nam solidarnost bude vodič na putu ka svjetlijoj i ljepšoj budućnosti” istakao je Stijepović.

Predsjednica Opštine Golubovci Tanja Stajović je istakla se autentičnost Zete ovog ogleda, ne samo u junaštvu, čojstvu i čuvanju tradicije ovog podneblja, već i u ljepoti svih oblika, koje odolijevaju “zubu vremena”, zadržavajući vjerodostojnost izvornog ukrštenog sa elementima modernog doba i potrebama savremenog čovjeka za udobniji i ljepši život.

“Novo doba daje nam nove mogućnosti, ali i zadatke kojima smo se obavezali prema narodu, našim sugrađanima, da ćemo zajedno izgraditi jednu bolju i ljepšu Zetu za budućnost novih naraštaja.Svako rješenje bilo kojeg problema s kojima se suočavaju naši sugrađani, nama predstavlja ohrabrenje i daje podsticaj, da putem kojim idemo, koračamo sigurnim korakom i temeljno gradimo zajedničku budućnost” naglasila je Stajović. Ona je istakla da su kapitalni projekti započeti u 2019. godini, uspješno realizovani, a da je ispunjeno sve ono što je obećano građanima u godini koja je iza nas.

Ona je saopštila da se kontinuirano radi na izgradnji saobraćajnice Golubovci – Mataguži. 

Profesoru doktoru Jovanu Kavariću je na svečanoj sjednici u Golubovcima uručena je nagrada za životno djelo. On je saopštio da će novčani dio nagrade spokloniti novootvorenom Centru za djecu i omladinu u Golubovcima.

Nataša Vukajlović 

AKCIJA UPSUL-A

U koordinisanoj akciji Pomorsko- operativnog centra Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, spasilačkog tima i ekipe ljekara Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, ukazana je pomoć ruskom državljaninu, članu posade katamarana „Elena“ koji je plovio od Španije ka Porto Montenegru.

“U 12 sati i 48 minuta primili smo „medico“ poziv sa katamarana ”ELENA” dužine 12 metara, na kojem se nalazilo dva člana posade (ruski i crnogorski državljani). Objašnjeno je da je jednom članu posade zbog zdravstvenih problema neophodna hitna medicinska pomoć i evakuacija”, saopštio je načelnik za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja u Upravi pomorske sigurnosti, Žarko Lukšić.

Udaljenost katamarana od Barske luke je, kako objašnjava Lukšić, u trenutku poziva bila 25 nautičkih milja.

“Pripadnici UPSUL su se zajedno sa tročlanim ljekarskim timom Zavoda za hitnu medicinsku pomoć iz Bara, odmah uputili ka katamaranu. Po nalogu Pomorsko operativnog centra plovilo je odmah usmjereno ka Baru, kako bi se evakacije što prije obavila. Bilo je potrebno sat da se, uz konstantnu komunikaciju između Pomorsko- operativnog centra, spasilačkog čamca SAR-1 i katamarana, te ljekarskog tima ZHMP koji je pružao medicinske savjete, dođe do pozicije katamarana. Pacijent je pregledan i u 14 sati i 25 minuta ukrcan na spasilački čamac i upućen ka luci Bar, gdje će ga preuzeti predstavnici ZHMP”, navodi Lukšić.

Sve vrijeme su o toku akcije obavještavani Lučka kapetanija Bar i Sektor granične policije- Regionalni centar ”Jug”.

Vesna Šoškić 

PRESTIŽNI PROGRAM

CERN-ov prestižni program ovog ljeta pohađaće četiri crnogorska studenta, saopšteno je iz Ministarstva nauke.

Studenti koji su odabrani nakon finalne selekcije koju svaki put vrši upravo ova renomirana svjetska naučnoistraživačka institucija su: Danilo Petričević, III godina ETF-a (Elektronika, telekomunikacije i računarstvo), Maja Kuzmanović sa specijalističkih studija fizike na PMF-u, Vuk Jovović, III godina PMF-a (Matematika i računarske nauke) i Maja Vujisić sa specijalističkih studija ETF-a (Energetika i automatika).

Kako je saopšteno iz Ministarstva, ovaj intenzivni edukativni program, između ostalog, podrazumijeva i rad na projektima.

“Kako naša država učestvuje u dva eksperimenta u CERNu (CMS i RD50), a imajući u vidu i da se druga faza SEEIIST projekta razvija baš u CERNu, cilj je da ovi mladi ljudi prvenstveno budu uključeni u pomenute projekte”, navode iz Ministarstva nauke.

PREDLOG ZAKONA

Predlogom zakona o upravljanju otpadom predviđena je zabrana kesa, vreća i torbi od plastičnih materijala, a kazne za nepoštovanje tog pravnog akta biće od 30 eura do 20 hiljada eura, rekli su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

„Za nepoštovanje zakona u tom dijelu predložena je novčana kazna od 500 eura do 20 hiljada eura za pravno lice, od 500 eura do šest hiljada eura za preduzetnike, od 30 eura do dvije hiljade eura za fizičko lice“, kazali su iz tog Vladinog resora agenciji MINA.

Kako su naveli, treba imati na umu da ukupan otpad koji nastaje od plastičnih kesa predstavlja svega nekoliko procenata od ukupno stvorenog otpada.

„Smanjenje te vrste otpada neće znatnije uticati na smanjenje ukupne količine komunalnog otpada. Sa druge strane, u okeanima i morima sve je veća količina tog otpada koji ugrožava ekosisteme i biološku raznolikost, a potencijalno i zdravlje ljudi”, rekli su iz Ministarstva.

Inicijativu za zabranu plastičnih kesa 2017. godine pokrenula je nevladina organizacija (NVO) Zero Waste Montenegro (ZWM).

Predstavnica ZWM, Tanja Rakočević, kazala je agenciji MINA da je ta NVO započela nacionalnu peticiju sa ciljem da jednom za svagda zabrani plastične kese za jednokratnu upotrebu u Crnoj Gori.

Ona je navela da su peticiju predali Ministarstvu održivog razvoja i turizma, a oni su od njih tražili da pomognu u izradi nacrta zakona sa ciljem zabrane plastičnih kesa.

„Prošle godine grupa aktivista „OčistiME“ odlučila je da se još jednom obrati Vladi po pitanju odbacivanja upotrebe jednokratne plastike u Crnoj Gori, jer se do tada ništa nije promijenilo“, kazala je Rakočević.

Kako je rekla, više od 5,1 hiljade ljudi potpisalo je peticiju.

Prema riječima Rakočević, plastične kese završe kao otpad na ulicama, plažama, u šumama, ili na deponijama i mogu da naprave mnogo štete ekosistema i lancima hrane.

Ona je istakla da će zabrana plastičnih kesa najviše uticati na životnu sredinu i ljude.

„Otpad će se smanjiti, supermarketi će štedjeti pare jer ne moraju da kupuju plastične kese koje bi onda izdali besplatno, građani će početi da nose ceger ili korpe kad idu u trgovinu, mikroplastika u okolini neće se povećati, a priroda će ljepše izgledati“, rekla je Rakočević.

Ona je istakla da Crna Gora, ukoliko želi da postane dio Evropske Unije (EU), mora poštovati sve direktive Unije.

Upitana šta je sve potrebno da bi taj zakon mogao da zaživi u Crnoj Gori, ona je odgovorila da je potrebno da se podigne svijest svih građana u vezi sa tom tematikom.

„Nije dovoljno imati zakon koji na papiru lijepo izgleda, ali za ljude ništa ne znači. Mnogi nijesu svjesni koju prednost ima taj zakon“, rekla je Rakočević.

Kako je kazala, da bi taj zakon mogao da zaživi u Crnoj Gori, Ministarstvo mora da ulaže u edukaciju.

Rakočević je rekla da su potrebne stroge kazne za ljude i kompanije koje ne poštuju zakon i da su neophodne inspekcije.

Prema njenim riječima, Crna Gora je bila spremna za taj zakon od kada je postala ekološka država.

„Mislim da smo zakasnili sa zakonom, jer je on uz efikasnu edukaciju i velike kampanje trebalo davno da bude usvojen. Nadam se da ćemo u bližoj budućnost uživati u našoj prirodi bez plastičnih kesa na granama i obalama “, zaključila je Rakočević.

ISTRAŽIVANJE CEDEM-A

Najveći broj mladih smatra da Crna Gora uopšte ne vodi brigu o mladima, dok je najmanje onih koji smatraju da Crna Gora u potpunosti vodi računa o mladima, pokazuju podaci iz istraživanja o građanskoj i političkoj participaciji mladih u Crnoj Gori, koje je u okviru projekta „Stvarajmo ambijent za veće učešće mladih u procesu donošenja odluka“ objavio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

“Iako blizu 40 odsto mladih samostalno ostvaruje prihode, čak 67 odsto mladih i dalje živi sa roditeljima. Za razliku od mladih, mlađi odbornici u lokalnim parlamentima imaju drugačiji stav. Više od 35 odsto ispitanih, veoma je pozitivno ocijenilo brigu države prema mladima, uz 25 odsto onih koji tu brigu ocijenjuju djelimično uspješno”,, ocijenio je projektni koordinator i koautor sprovednog istraživanja Marko Pejović.

“Istraživanje je pokazalo da mladi smatraju da su nezaposlenost i ekonomski problemi najveći problem sa kojim se oni danas suočavaju (72,3%), zatim korupcija i kriminal u društvu (69,7%), te nedostatak mogućnosti za napredovanjem u lokalnoj sredini (69,5%). Istog su stava i mlađi odbornici lokalnih parlamenata koji smatraju da su ekonomski problemi najizraženiji, a najmanji je procenat onih koji vjeruju da su nerad, lijenost i neaktivnost najveći problem omladine u Crnoj Gori”, dodao je on.

Istraživanje pokazuje da je svim starosnim grupama izuzetno bitno da se državom u kojoj žive upravlja na demokratski način, ali i da obje grupe ispitanika smatraju da se Crnom Gorom danas ne upravlja na demokratski način“, kazao je Pejović.

Podaci, takođe, pokazuju da je zadovoljstvo svih ispitanika načinom na koji funkcioniše politički sistem u Crnoj Gori na niskom nivou, odnosno, da su nezadovoljni trenutnom situacijom.

Nešto više od trećine mladih želi da napusti Crnu Goru, i da se trajno preseli u neku drugu zemlju, podaci su dobijeni sprovedenim istraživanjem. Oko 20 odsto mladih ne želi da napusti Crnu Goru, jer su zadovoljni trenutnom situacijom, a ima i onih koji nemaju jasan stav o tom pitanju.

“Kao ključne razloge za preseljenje, mladi uglavnom navode bolji ekonomski standard, veliku mogućnost da van Crne Gore pronađu posao, uređeno društvo i bolji život, kao i to da u Crnoj Gori ne vide svoju budućnost”,, naveo je Pejović i dodao da i su mlađi odbornici istog stava. 

Istraživanje sprovedeno u toku prethodne godine pokazalo je i da svega 7 lokalnih samouprava imaju isti ili viši procenat odbornika mlađih od 30 godina u odnosu na broj mladih u ukupnom broju stanovnika. Glavni grad se izdvaja, gdje skoro polovina od ukupnog broja odbornika čine mlađi odbornici.

Pejović je naveo i da su samo četiri SO dostavile podatke da su mladi podnosili amandmane.

Kada je riječ o uticaju koji mladi odbornici imaju u lokalnim parlamentima, procjena ispitanika je da je ovaj uticaj manji ili gotovo identičan uticaju koji imaju stariji poslanici.

Takođe, odnos mlađih odbornika sa ukupnim brojem odbornika u skupštinskim odborima, nije značajno bolji, pokazuje istraživanje. Svega 10 opština ima preko 10 odsto mladih u svojim skupštinskih odborima, a u odnosu na udio mladih odbornika u SO zaključuje se da je skoro duplo manje predstavnika u odborima, nego u skupštinskoj sali. U opštinama Andrijevica i Rožaje mlađi odbornici uopšte nijesu zastupljeni u odborima SO.

“Na crnogorskoj političkoj sceni, zanemarljive su smjene generacija, već i dalje isti politički akteri učestvuju kao i prije par decenija, bilo da se govori o vlasti ili opoziciji. S tim u vezi, potrebno je podmlađivanje političke scene i prilagođavanje crnogorskih lokalnih parlamenata vremenu u kom živimo i promjenama načina na koji se donose odluke i vrši politika”, smatra Pejović.

On ističe i da je i pitanje pravednosti važno, jer mladi čine značajan udio stanovništva, te da je izuzetno bitno da mladi učestvuju u procesu donošenja političkih odluka.

“I to ne pukim obavljanjem funkcije odbornika, već konstruktivnim djelovanjem i doprinosom boljim rješenjima, kroz učestovanje u diskusijama i podnošenje amandmana. Na taj način će predstavnici “manje moći” imati priliku da izraze svoje mišljenje o važnim pitanjima, ali i da ojačaju legitimitet skupštinskih rješenja i odluka. Takođe, usvojeni zakoni i odluke, mogu biti štetni po interese mladih, kako u sadašnjem trenutku, tako i u budućnosti, zbog čega se permanentno mora raditi na jačanju učešća mladih pri kreiranju javnih politika”, zaključio je Pejović.

ADAPTACIJA OBJEKTA

Kroz projekat Energetske efikasnosti u Dom zdravlja Berane uloženo 230 hiljada eura.

Ministri zdravlja i ekonomije, Kenan Hrapović i Dragica Sekulić sa saradnicima, posjetili su Dom zdravlja Berane, u čiju je adaptaciju u okviru projekta Energetske efikasnosti uloženo više od 230 hiljada eura.

Ministarka Sekulić istakla je da je stepen komfora koji se postiže na ovaj način neprocjenjiv za sve korisnike.

„Urađena je nova termofasada, fasadna stolarija, rasvjeta, popravljen je sistem grijanja u smislu njegove kontrole i nabavljen je agregat koji sve neophodne sisteme drži u funkciji i u slučaju prestanka napajanja električnom energijom. Veliko je zadovoljstvo čuti, kako direktoricu, tako i zaposlene, pa i pacijente iz ovog doma zdravlja, što sve ovo znači za zdravstveni objekat. Posjetili smo odjeljene pedijatrije i uvjerili smo se u ispravnost ulaganja i uslove koje DZ pruža, a jako je važan za ovaj dio Crne Gore“, kazala je Sekulić.

Ministar Hrapović naglasio je da, osim što je projekat energetske efikasnosti izmijenio izgled zdravstvenih ustanova, promijenio je način funkcionisanja u svakodnevnom radu, čineći sistem efikasnijim i stvarajući uštede, i ono najznačajnije, poboljšao je kvalitet pružene usluge.

Hrapović je podsjetio da ukupne investicije u građevinske radove i medicinsku opremu u protekle tri godine u beranskom domu zdravlja iznose 1,75 miliona eura, što pokazuje odgovoran odnos Vlade prema ovoj svjerenoj opštini.

„Da je Ministarstvo zdravlja vodilo kvalitetnu kadrovsku politiku, govori i podatak da se ove godine četiri ljekara vraća sa specijalističkog usavršavanja, koji će biti značajno pojačanje za ovu ustanovu i građane koji koriste zdravstvenu zaštitu na ovom području“, istakao je Hrapović.

Direktorica Doma zdravlja Berane Zuhra Hadrović saopštila je da je osim objekta doma zdravlja, mjerama energetske efikasnosti adaptirana i zdravstvena stanica u Petnjici, na zadovoljstvo građana i zaposlenih.

„Pošto je zimska sezona u toku, mi već sada osjećamo benefite ovog projekta. To je sada drugi radni ambijent, značajno unaprijeđen u smislu toplote i uštede energije. Naročito ističem povećan komfor za stariju populaciju i najmlađe pacijente, koji su najosjetljiviji, pa nas često posjećuju“, poručila je Hadrović.

Podsjećamo, do sada su, u okviru druge faze projekta energetske efikasnosti završeni radovi na tri doma zdravlja, u Beranama, Plavu i Rožajama, vrijednosti 640 hiljada eura.

Druga faza projekta počela je sa realizacijom u septembru 2018. i trajaće do kraja 2023. godine sa budžetom od šest miliona eura.

Sredstva su obezbijeđenja kreditom od Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), a u projektu učestvuju Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo zdravlja. U okviru MEEP 2, planirano je unapređenje energetskih karakteristika 20 objekata zdravstvenih ustanova.

RADIONICA AERODROMA

Radionica posvećena prevazilaženju straha od letjenja, koju su organizovali Aerodromi Crne Gore, okupila je oko 80 učesnika, koji su uz savjete i pojašnjenja pilota i psihologa slušali o ovoj nelagodi.

Polaznicima radionice stručna pojašnjenja iz oblasti avijacije dao je pilot Montenegro airlines-a Nemanja Darmanović, dok je psihološku dimenziju aerofobije pojasnio psiholog Radoje Cerović.

Zbog velikog interesovanja i ukazanog povjerenja, Aerodromi Crne Gore će nastaviti da organizuju ovakve događaje, kao poklon građanima koji osjećaju nelagodu od aviona i leta, poručuju iz tog preduzeća.

BERANE

Sedam stambenih baraka izgorjelo je u požaru koji je izbio sinoć sat poslije ponoći u naselju Rudeš u Beranama. Načelnik beranske Službe zaštite i spašavanja Tiho Bogavac, kazao je da je šteta ogromna, ali srećom niko nije stradao.

Brzo intervencijom vatrogasci su spriječili da se požar ne proširi na još sedamnaest povezanih kućica.

Četrnaest vatrogasaca sa četiri kamiona za sat vremena uspjeli da zaustave širenje vatre, dok se gašenje nastavilo do jutarnjih sati.

Mjesto požara jutros je obišao predsjednik opštine Dragoslav Šćekić i sa stanarima razgovarao o mogućnostima da se šteta što prije sanira i da se svima obezbijedi krov nad glavom.

Iz Službe zaštite nijesu mogli da saopšte šta je uzrokovalo požar.

BANKOVIĆ O ŽELJEZNICI

Lokalni vozovi u Crnoj Gori kasne od 7 do 10 minuta, što je prihvatljivo, kazao je generalni direktor Direktorata za željeznice u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Milan Banković.

Nabavkom još tri moderna elektromotorna voza biće kompletiran lokalni željeznički saobraćaj, kazao je gostujući u Jutarnjem programu generalni direktor Direktorata za željeznice u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Milan Banković.

Podsjetimo na sjednici u četvrtak, Vlada Crne Gore donijela je odluku o izdvajanju više od 28 miliona eura u ovoj godini za željeznički prevoz i održavanje infrastrukture. Ove godine kreće nabavka još tri moderna elektromotorna voza.

Banković, nije mogao da precizira kada će vozovi stići u Crnu Goru, jer poslije tenderske procedure i nakon što budu naručeni potrebno sačekati još oko dvije godine za isporuku.

Banković kaže i da su izdvajanja za željeznicu značajna, ali i ne dovoljna da se obave sve investicije.

“Naš željeni nivo je da dostignemo od 10 do 15 miliona eura godišnjih ulaganja u željezničku infrastrukturu. Prema planu za ovu godinu potrošiće se 14 miliona”, kazao je Banković.

Novac će biti utrošen na sanacije odrona i kosina i pruzi Beograd – Bar.

“Želja nam je da završimo generalni remont barske pruge stigli smo negdje na pola”, kazao je Banković.

“Vlada je izdala i garancije za nabavku nove mehanizacije za održavanje pruge”, kazao je Banković i dodao da je bezbjednost na pruzi najvažniji cilj.

Kašnjenja u lokalnom željezničkom saobraćaju su od 7 do 10 minuta, navodi Banković i dodaje da je prihvatljivo.

“Što se tiče međunarodnog saobraćaja, odnosno veze sa Srbijom, dešavaju se kašnjena”, kaže Banković, ali su kako dodaje, na crnogorskoj strani ona manja, jer je naš dio pruge značajno kraći.