STRUKOVNI ODBOR

Strukovni odbor vatrogasaca-spasilaca Crne Gore uputio je podršku kolegama vatrogascima u Francuskoj sa željom da istraju u borbi za svoja prava.

“Malo je reći da smo neprijatno iznenađeni snimcima koji su se prethodnih dana širili svjetskim medijima i društvenim mrežama, a koji svjedoče o borbi kolega vatrogasaca u Francuskoj za prava za koja smatraju da su im ugrožena odnosno uskraćena”, navodi se u saopštenju predsjednika Strukkovnog odbora vatrogasaca-spasilaca Crne Gore Ratko Pejović.

Oni su kazali da su frapirani i odnosom i brutalnošću kolega policajaca prema kolegama vatrogascima koji protestvuju na ulicama širom Francuske.

“Ovim putem u ime Strukovnog odbora vatrogasaca-spasilaca Crne Gore upućujem podršku kolegama vatrogascima u Francuskoj sa željom da istraju u borbi za svoja prava. Vatrogasac je vatrogasac ma gdje se nalazio.
Danonoćno u misiji: Pomoći, sačuvati i spasiti ljudske živote i imovinu”, navodi se u saopštenju.

Telegram podrške upućen je posredstvom Ambasade Francuske u Crnoj Gori i tom prilikom od ambasadorke Kristin Tudik dobili odgovor zahvalnosti na pruženoj podršci.

POŽAR U PODGORICI

Veći dio stana porodice Nikolić izgorio je rano jutros u požaru, saopštio je Portalu RTCG komandir podgoričke Službe zaštite i spašavanja Goran Janković. U požaru, kako je rekao, nije bilo povrijeđenih.

Požar je buknuo rano jutros u Radničkoj ulici u Podgorici.

“Oko 4:45 sati dobili smo poziv da je u Radničkoj ulici došlo do požara. Poslali smo deset vatrogasaca. Požar je zahvatio krov objekta. Oko 5:19 sati sve je bilo pod kontrolim, međutim, nastala je veća materijalna šteta”,  kazao je Janković.

Nezvanično, pretpostavlja se da je požar uzrokovao dimnjak.

SPORAZUM CG I BIH

Građani pograničnih mjesta između Crne Gore i Bosne i Hercegovine uskoro će moći da prelaze zajedničku državnu granicu na 18 prelaznih mjesta van graničnih prelaza, a u režimu pograničnog saobraćaja, sa pograničnom propusnicom.

To je dio Sporazuma koji će uskoro biti potpisan između dvije države, a usaglašavanje tog dogovora pripremano je 4.i 5. februara na sastanku predstavnika Vlade CG i Vijeća ministar Bosne i Hercegovine u Podgorici.

U pripremi Sporazuma uvaženi su zahtjevi lokalnih samouprava pograničnih opština obje države, u Crnoj Gori opština Pljevlja, Nikšić i Herceg Novi i u Bosni i Hercegovini opština Čajniče, Gacko, Bileća i Trebinje, imajući u vidu da je saradnja između stanovništva pograničnih područja osnov dobre saradnje susjednih država.

“Sporazum je napravljen u želji da stanovništvu nastanjenom u pograničnom području olakšaju kretanje između pograničnih područja i prelaženje zajedničke državne granice, u namjeri da razvijaju i unapređuju privrednu, obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu, kulturnu, sportsku i druge vidove saradnje”, navodi se u saopštenju MUP-a.

Sporazum će, kako se dodaje, unaprijediti dobrosusjedske odnose, posebno omogućavanjem građanima koji žive u naseljenim mjestima u zoni od 10 km uz zajedničku državnu granicu da na 18 prelaznih mjesta prelaze državnu granicu van graničnih prelaza u režimu pograničnog saobraćaja, sa pograničnom propusnicom.

“Sporazum će biti potpisan nakon sprovedenih unutrašnjih pravnih procedura u Crnoj Gori i BiH. Dogovorena je dinamika pregovora na zaključivanju Aneksa Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o sprovođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima. Aneksom ovog Sporazuma utvrdiće se lokacije zajedničkih graničnih prelaza Vraćenovići (CG) – Deleuša (BiH), na putnom pravcu Nikšić – Bileća i Šćepan Polje (CG) – Hum (BiH), na putnom pravcu Šćepan Polje – Foča, na teritoriji Crne Gore i Klobuk (BiH) – Ilino Brdo (CG), na putnom pravcu Trebinje – Nikšić i Zupci (BiH) – Sitnica (CG), na putnom pravcu Trebinje – Herceg Novi, na teritoriji BiH”, navodi se u saopštenju.

Crna Gora je preduzela konkretne aktivnosti na sprovođenju ovog Sporazuma, izborom izvođača radova za izgradnju zajedničkog graničnog prelaza Vraćenovići – Deleuša, u iznosu od 1.878.182 eura, koji će biti izgrađen do kraja tekuće godine, a za izgradnju zajedničkog graničnog prelaza Šćepan Polje (Paklice) – Hum, pronalaze se modaliteti uspostavljanja zajedničke granične kontrole.

Bosna i Hercegovina je u budžetu za 2020. godinu planirala sredstva za uspostavljanje zajedničke granične kontrole na budućim zajedničkim graničnim prelazima Klobuk i Zupci.

“Uspostavljanjem zajedničke granične kontrole i adekvatnijim regulisanjem režima pograničnog saobraćaja omogućiće se jednostavnije prelaženje zajedničke državne granice i efikasnije rješavanje svakodnevnih životnih pitanja stanovništva koje živi u pograničnim područjima obje države”, zaključuje se u saopštenju.

ŠTETA NA ZGRADAMA

Jak vjetar koji je duvao sinoć odnio je krov studentskog doma i zgrade Meander u Nikšiću. Na sreću, niko nije povrijeđen, ali je pričinjena velika materijalna šteta.

Krov studentskog doma nije izdržao olujne udare vjertova. Direktor Doma učenika i studenata „Braća Vučinić“ Momčilo Đukanović kazao je da je o šteti odmah obaviješteno Ministartsvo prosvjete, koje je hitno reagovalo.

„Stručna ekipa je već bila da ustanovi razmjere oštećenja, a konkretan rad na sanaciji krova počeće odmah nakon smirivanja snažnih vjetrova. Razlog za brzo djelovanje je da se nakon prestanka snažnog sjevernog vjetra iskoristi, saglasno vremesnkoj prognozi, period boljih vremenskih prilika“, kazao je Đukanović za TVCG.

Jak vjetar odnio je i krov zgrade Meander. Stanarka Vesna Đurković kaže da je vjetar počeo da diže krov oko tri sata nakon ponoći.

„Probudila sam se i ja i djeca. Oni su se mnogo uplašili. Krenuli smo da bježimo. Međutim napolju su počele da padaju cigle i limovi, pa smo se vratili kući“, kaže Đurković.

Nevrijeme je nanijelo veliku materijalnu štetu zgradi. 

„Krovovi su nam otkriveni, dimnjaci popadali. Ostali smo bez krova nad glavom. Ja sam samohrana majka troje djece. Obratili smo se Opštini i sada čekamo šta će biti“, Kaže potrešena stanarka.

Stanari su zabrinuti budući, da se narednih dana očekuje kiša, a pola krova fali.

„Vjetar je jutros podigao krov, radi se o limu površine 50, 60 kvadrata. Prebacio lim sa druge strane, lomio ciglu. Četiri stana su totalno ugrožena, s obzirom na to da će u naredna tri dana sigurno kiša“, kaže stanar zgrade Milenko Radonjić.

Kako je kazao, stanovi će tada biti potpuno ugroženi jer zgrada nema ploču.

„Da ima ploče, to bi drukčije bilo. To je potkrovlje, samo ima greda, cigla i lim. Kako je cigla stara, biće problem naći istu, pa će morati cijeli krov da se mijenja. Mi smo to prijavili Opštini, zvali ljude da vidimo koliko bi koštalo, ali finansije će sigurno biti problem. Pitanje je ko će i koliko platiti. Zgrada je useljena 1963. godine, ranije nikad nijesmo imali problema“, kazao je Radonjić.

NAKON PREKIDA

Saobraćaj na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane danas je normalizovan za sve kategorije vozila.

Saobraćaj je bio privremeno obustavljen sinoć poslije 20 sati zbog nevremena izazvanog jakim udarima bure.

“S obzirom na to da je oko 22 sata došlo do određenog poboljšanja vremenskih prilika, saobraćaj je ponovo uspostavljen sa jednim manjim trajektom, bez prekida, s tim da nismo bili u mogućnosti prevoziti teška vozila, autobuse i šlepere”, kaže se u saopštenju Pomorskog saobraćaja.

Navodi se da se tokom noći saobraćalo po zimskom režimu vožnje, bez prekida i redovno.

“Od šest sati jutros, saobraćaj na trajektom prelazu Kamenari-Lepetane se odvija normalno, bez prekida, za sve kategorije vozila”, kaže se u saopštenju.

Iz Pomorskog saobraćaja su zamolili korisnike za razumijevanje jer im je, kako ističu, sigurnost ljudi i imovine na prvom mjestu.

SNP OCIJENIO

Glavni grad je u 2019. godini autobuskim prevoznicima dodijelio 90.000 eura subvencija, zbog nerentabilnosti, iako gradske službe nijesu imale podatke prevoznika na osnovu kojih bi ocijenili da tim preduzećima treba pomoć, ističu u SNP-u.

U Planu održive urbane mobilnosti Podgorice za period 2020-2025, navodi se u saopštenju SNP-a, nedostaju podaci o broju prevezenih putnika, strukturi mjesečnih karata i njihovom ukupnom broju, časovima vožnje voznog osoblja, itd. Iz Glavnog grada je saopšteno da im prevoznici te informacije nijesu dostavili.

“Postavlja se pitanje: kako je izveden zaključak o nerentabilnosti bez podataka koji su ključni za sagledavanje situacije u javnom prevozu? Očigledno je da je administracija Ivana Vukovića odlučila da prevoznicima dodijeli novac građana na neviđeno, tj. da im vjeruje da su zaslužili pomoć iz gradskog budžeta”, navodi se u saopštenju SNP koje je potpisala Marija Radinović, potrparolka Odbora SNP Glavnog grada.

Kako dodaju, nažalost, prve asocijacije na javni prevoz u Podgorici su kašnjenje autobusa, nedovoljna usaglašenost linija između različitih prevoznika, visoke cijene karata, neuslovnost i nesigurnost samih vozila koja se decenijama ne mijenjaju…

“Gradonačelnici iz redova DPS-a godinama nijesu uradili ništa da se stanje popravi. O uvođenju besplatnog gradskog prevoza, kojim su neki mnogo veći gradovi od Podgorice riješili saobraćajni haos, lokalna vlast očigledno ne razmišlja. Iako su bila planirana za kraj 2018. godine, autobuskih stajališta sa elektronskim obavještenjima o redu vožnje još uvijek nema, kao ni mobilnih aplikacija kojim bi se olakšala putovanja, sistema elektronskih karata i autobusa sa eko motorima. Kako sada stvari stoje, u skorije vrijeme na ova poboljšanja ne možemo računati. Umjesto toga, Glavni grad iz godine u godinu rasipa novac na javne prevoznike koji su za sve to vrijeme bili ažurni jedino u povećavanju cijene karte. Tako je za svega četiri godine, od 2015. do 2019. godine, pomoć kroz subvencije porasla za deset hiljada eura. Pritom, novcem iz budžeta Podgorice obično se nagrađuju privilegovani prevoznici, tj. oni koji su po volji režimu”, smatraju u SNP-u.

Odbor SNP Glavnog grada zatražio je od lokalne uprave da stavi na uvid javnosti precizne podatke o tome kako se, kome i na osnovu kojih kriterijuma dodjeljuju subvencije, uključujući i sve informacije koje su prevoznici propustili da dostave.

MLADI DPS BAR

Potrebno da svi građani, naročito mladi, stanu u odbranu Crne Gore i njenih vrijednosti ostvarenih od referenduma 2006. godine do danas, jer su crkveni protesti usmjereni protiv države, navodi se u saopštenju mladih Demokratske partije socijalista Bar.

Savjet mladih barskog DPS-a održao je sinoć sjednicu Opštinskog odbora u proširenom sastavu na kojoj su mladi sa svojim gostima razgovarali o aktuelnim političkim dešavanjima u Crnoj Gori.

“Istaknuto je da na crkvenim protestima koji se organizuju širom Crne Gore Zakon o slobodi vjeroispovijesti nije predstavljen na pravi način, i da se zlonamjernim tumačenjem zakona manipuliše vjerskim osjećanjima vjernika od strane jedne vjerske zajednice”, navodi se u saopštenju.

Mladi DPS-a tvrde da je navodno otimanje imovine manipulacija kojom “neodgovorni pojedinci iz crkvenih redova” pokušavaju da zadrže nedefinisan položaj SPC u Crnoj Gori.

“Što nije prihvatljivo u savremenoj, nezavisnoj Crnoj Gori, koja teži da kroz pravedna zakonska rješenja organizuje i pitanje vjerskih sloboda za sve vjernike jednako”, kazali su mladi DPS Bara.

Mladi su prepoznali da učesnici litija nemaju problem sa usvojenim zakonom nego sa državom i  DPS-om.

“ Zaključeno je da donošenjem ovog zakona zatvaramo poslednje identitetsko pitanje u Crnoj Gori i da je to motiv uporne medijske hajke i hibridnog rata, čega mladi treba da budu svjesni. Članovi Savjeta mladih DPS Bar istakli su ponos međuvjerskim skladom u svom gradu i zaključili su da je potrebno da svi građani, naročito mladi, stanu u odbranu Crne Gore i njenih vrijednosti ostvarenih od referenduma 2006. godine do danas, jer su ovi protesti usmjereni protiv države”, navodi se u saopštenju.

POZITIVAN STAV

Vedar, nasmijan, komunikativan, zanimljiv. Takav je jedanaestogodišnji Anes Demirović. Svojim pozitivnim stavom prkosi neizlječivoj bolesti koju ima – teškom kožnom oboljenju (bulozna epidermoliza).

Njegova majka pojašnjava da bolest nastaje kao uzrok nedostaka proteina koji vezuje kožu za potkožno tkvio, a komplikacije koje nastaju su stalne otvorene rane na koži, koje su često velike površne. 

One jako teško zarastaju, a pri dodiru ili trenju se na koži pojavljuju plihovi koji kasnije se pretvaraju u velike rane.

Djeca leptiri, kako ih zovu, jer im je koža osjetljiva kao krila leptira, od rođenja svakodnevno trpe velike bolove i žive potpuno drugačiji život od svojih vršnjaka.

Bolest zahvata ne samo kožu, već i sluzokožu i unutrašnje organe, kosti, a česte su i povrede oka.

“Borim se, najviše sa šakama imam problema i sa zubima, sve mi je oštećeno. Imam velikih problema sa gutanjem, sa jednjakom. Ne mogu neku hranu da progutam. Ne mogu ni mnoge stvari da radim što neko ne primjećuje, radim spontano, ali meni bi to toliko značilo kad bi ja mogao da uradim. Imam milion takvih stvari, ali se puno ne zadržavam na tome, jak sam i idem dalje”, priča Anes.

Njegova bolest je ustanovljena ubrzo po rođenju. Od tada svaki dan je bitka, i svaki dan je pobjeda. Bolest iziskuje konstantnu njegu, a ako se desi neka nepredviđena situacija, adekvatnu pomoć nije lako pomoć jer ne postoji specijalizovana ustanova za ovu bolest.

Troškovi su za Anesovu bolest visoki, država pomaže koliko može u skladu sa zakonom, no Anes mora da ima posebnu njegu: “Sve to iziskuje veliki trošak, počeva od ishrane koja je posebna, suplementacije bez koje ne bismo mogli, do krema, čak i odjeće koju nosi”, priča njegova majka.

Iako bolest nije zarazna, i ne može predstavljati opasnost po druge ljude, nijesu rijetke neprijatne situacije.

“Ima puno neprijatnih pogleda, nekima to bude odvratno, ne mogu ni da me pogledaju, pa se mršte i okreću, ali ja ne posustajem. Meni to ne smeta. Neka gledaju, i meni bi bilo čudno da ne zna”, kaže Anes.

Odličan je učenik OŠ “21. maj”. Trenirao je karate, a završio je i kurs mentalne aritmetike. Odvažno se nosi sa bolovima i previjanjima, koja nekad traju i po nekoliko sati.

“Ovo sam ja, i ovako je moralo da bude. Pomirio sam se sa tim”, kaže naš hrabri sagovornik.

“Srećan sam što ja zapravo ja, a ko me ne voli, a malo ih ima, uvijek govorim Samo ne daj bože da vi jedan dan budete ja, da vidite kako je to. Jer to nije nimalo lako. Ja se trudim i borim i nikad neću posustati”, zaključuje Anes.

POLICIJA

Crnogorska policija će obezbjeđivati samo ona okupljanja koja su prijavljena u skladu sa zakonom, saopštila je Uprava policije.

Pojasnili su da je ranije saopštena odluka Uprave policije rezultat sagledavanja prilika i ocjena rukovodilaca centara bezbjednosti, “iz razloga što Mitropolija crnogorsko–primorska i eparhije Srpske pravoslavne crkve nijesu prijavljavale javna okupljanja u skladu sa zakonom”.

“Takođe, kako je saopšteno da crkvene strukture ne mogu kontrolisati okupljanje građana, ali i na osnovu konkretnih saznanja koja smo dobijali sa terena, zaključak starješina je bio logičan i saopšteni stavovi su u duhu obaveza propisanih procedura”, pojasnili su iz policije.

Kažu da je sigurnost države i bezbjednost građana zajednički interes, kao i ostvarivanje demokratskih prava svakog pojedinca.

“Cijeneći navedene okolnosti Uprava policije će u skladu sa zakonom i precizno definisanim procedurama nastaviti sa obezbjeđivanjem litija uz insistiranje na potpunom poštovanju jasnih obaveza i procedura i pojačanoj odgovornosti organizatora”, kazali su iz policije.

VEČERAS NA RTCG1

Kako izgleda jedan radni dan medicinskog osoblja službe hitne pomoći i sa kakvim se sve izazovima suočavaju pokušavajući da se odazovu na svaki poziv i ukažu pomoć kad god zatreba?

Priču iz podgoričke Hitne pomoći donosi nam Darko Bulatović u novom dokmunetarnom serijalu Tihi heroji koji se emituje večeras od 21.45h na RTCG1.

Darko za portal kaže da se radi o posljednjoj epizodi Tihih heroja, emisije koja se eimotvala tokom minulih 11 mjeseci, sa prekidom zbog ljetnje pauze i programske šeme, a čiji je cilj bio prikazati što realističnije veoma teške i odgovrne poslove koje obavljaju naši sugrađani, nerijetko rizikujući živote kako bi drugima pomogli, spasili imovinu, borili se protiv kriminala ili čuvali državu.

“Ono čime se posebno ponosim tokom rada na serijalu je činjenica da je gotovo 90 odsto materijala snimnljeno mobilnim telefonom , kao doprinos pormociji koncepta mobilnog novinarstva koji je sporveo Javni servis. Takođe, važan detalj je i što se najveći broj snimaka zasniva na stavrnim dešavanjima. Mi smo pratili vatrogasce u akcijama, hitnu pomoć na terenu kada nemate pravo na popravni snimak, pratili smo ronioce u potragama, dio materijala smo dobili i od samih službi, ali u svakom slučaju sve što su građani mogli da vide zaista se desilo na terenu”, objašnjava Darko.

Posebno skreće pažnju na odabri profesija tokom relaizacije emisije.

“Provesti noć sa ljekarima hitne pomoći, gledati kakav napor ulažu kako bi spasili nečiji život, kolika je to količina stresa i adrenalina. Gasiti požar i spašavati imovinu. O kako se rizičnim poslovima radi možda najbolje govori slučaj ubijenog služebnika granične policije u Herceg Novom, Milutina Lekovića, čije sam kolege iz Granične policije Nikšić snimao par mjeseci prije toga. Želio sam da prenesem ljudima samo djelić onoga kroz šta ti ljudi prolaze svakodnevno, nadam se da sam uspio”, zaključuje on.

Autori emisije su Darko Bulatović i Filip Rakonjac.