MINISTARSTVO PROSVJETE

Idejni projekat za proširenje Osnovne škole “Pavle Rovinski” završen je i slijedi izrada glavnog, najavili su iz Ministarstva prosvjete i dodali da je u pitanju značajna investicija od više stotina hiljada eura.

Osnovna škola “Pavle Rovinski” osnovana je 1994. godine i tada je imala 966 đaka a danas je u njoj više od hiljadu i po učenika. Razlog za to je što naselje Stari aerodrom, u kojem se škola nalazi, naseljava sve veći broj ljudi.

Direktorica te obrazovne ustanove, Dijana Laković kazala je da je to jedna od većih škola u Podgorici i da ove godine broji 1.576 učenika.

“S obzirom na to da se naselje Stari aerodrom širi iz godine u godinu, to postaje problem za broj učenika koji možemo da primimo. Mi smo već dvije godine u stalnoj komunikaciji sa Ministarstvom prosvjete i zajedno osluškujemo potrebe roditelja i učenika, i u skladu sa tim se ponašamo”, kazala je Laković agenciji MINA.

Ona je precizirala da je, prema Zakonu o broju učenika gornja granica 28 i da su u toj obrazovnoj ustanovi ispunjavali taj kriterijum do sada ali da je to bilo dok zgrade još nisu bile useljene.

“Naša odjeljenja zadovoljavaju zakonske standarde. Mi smo poslali Ministarstvu prosvjete zahtjev sa obrazloženjem za moguće proširenje škole, kako da se riješi pitanje”, kazala je Laković.

Prema njenim riječima, Ministarstvo je imalo sluha.

“Kao škola smo, uz školu “Štampar Makarije” prioritet. Napravljen je idejni projekat ali nije glavni i nema još riječi o raspisivanju tendera. To sad možemo da se nadamo i da želimo da se to desi«, dodala je Laković.

Ona je rekla da je školu, kada je osnovana 1999. godine, upisalo 966 učenika.

“Prije pet godina bilo je 1509. a danas 1576. u odnosu na prošlu godinu 39 učenika više. Ožve godine imamo odjeljenje više. Imali smo 59, a ove 60 odjeljenja«, kazala je Laković.

Ona je zadovoljna predlozima Ministarstva.

“Po tom njihovom projektu to je nekih 6 učenioca. To ne samo što bi nam obezbijedilo kapacitete za prijem djece već bi unaprijedilo kvalitet nastave jer bi se i te vannastavne aktivnosti održavale tokom radne sedmice”, zaključila je Laković.

Predstavnica Ministarstva prosvjete, Milica Lekić kazala je da taj resor intenzivno radi na proširenju školskih i predškolskih kapaciteta, i na dugoročni i srednjoročni način.

“Kada govorimo o dugoročnom načinu, to je svakako izgradnja novih objekata i ono što bih tu pomenula je svakako škola u Tološima koja se čeka već. Sada smo već došli u fazu kada ćemo u narednih par nedjelja imati izabrano idejno rješenje i odmah nakon toga ulazimo u fazu izrade glavnog projekta, a potom i tendera za igradnju ovog objekta”, rekla je Lekić.

Ona je istakla rade na pripremi konkursa za idejno rješenje za vrtić i za školu u Sity kvartu.

Ona je saglasna da je potrebno proširiti prostorne kapacitete škole “Pavle Rovinski”.

»Mi smo sa školom već bili u komunikaciji i konstatovali smo da zbog proširenja tog dijela grada jeste potrebno proširiti i školske kapacitete u tom djelu. Tako da smo mi već izradili idejni projekat za proširenje ove škole i naravno sad slijedi izrada glavnog projekta«, kazala je Lekić.

Ona nije htjela da licitira rokovima.

“Ali svakako da će se to dešavati u toku ove godine. Veoma značajna investicija je u pitanju, od više stotina hiljada EUR a proširenje više stotina kvadrata”, kazala je Lekić.

Kako je navela, po istom principu se funkcionisalo kada su radili sa drugim školama proširenje.

“Sa školom Radojica Perović smo pretprošle godine radili proširenje za oko 200 hiljada eura, a prošle godine smo proširili kapacitet škole Sutjeska sa dvije učionice, investicijom od nekoiko desetina hiljada eura”, dodala je Lekić.

Najavila je da se proširenje radi i u Osnovnoj školi “Štampar Makarije”, prostorom koji se nalazi preko puta te škole.

“U narednih nekoliko sedmica raspisaćemo konkurs za izvođenje radova, odnosno rekonstrukciju tog objekta preko puta škole, koji će onda kada bude završen moći da primi oko 250 djece”, navela je Lekić.

U CRNOJ GORI

Tokom redovnih pregleda u Crnoj Gori se godišnje otkrije oko dvije hiljade oboljelih od karcinoma, javlja agencija Anadolija(AA).

Onkolog Sanja Lekić s Klinike za onkologiju u Podgorici kazala je da u narednom periodu treba očekivati porast broja oboljelih.

“U Crnoj Gori godišnje bude oko 2.000 novooboljelih pacijenata od kancera, a, prema projekcijama, u naredne dvije decenije kod nas i na svjetskom nivou očekujemo povećanje broja novootkrivenih pacijenata za 70 odsto. To nas obavezuje da radimo na preventivnim pregledima jer nam podaci pokazuju da se 30 odsto smrtnosti može smanjiti ukoliko utičemo na faktore rizika”, tvrdi Lekić.

Povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, predstavnici Klinike za onkologiju su u Kliničkom centru Crne Gore edukovali građane o prevenciji i liječenju kancera.

Ljekari, psiholozi i medicinski tehničari promovisali su zdrave stilove života i ukazivali pacijentima na faktore rizika koji se mogu prevenirati kao i na skrining programe.

“Kod ženske populacije u Crnoj Gori najzastupljeniji je karcinom dojke, grlića materice i pluća, dok je kod muškaraca najčešći karcinom pluća, debelog crijeva i prostate. Kod mlađih muškaraca možemo govoritri o učestalosti karcinoma testisa, dok su kod mlađih žena sve češći karcinomi dojke i grlića materice”, kazala je Lakić.

Ona je istakla da je u borbi protiv kancera veoma važna sekundarna prevencija koja podrazumijeva da se maligne bolesti na vrijeme otkrivaju kod pacijenta koji su u riziku. Lekić je kazala da to podrazumijeva odlazak kod ljekara na opšti pregled jednom godišnje. Ona je pojasnila i da su izlječive maligne bolesti koje se otkriju u prvom i drugom stadijumu.

“Nažalost, građani Crne Gore najčešće ne rade dovoljno na prevenciji kancera i ne javljaju se ljekaru na vrijeme. Važno je zdravo živjeti sa što više fizičkih aktivnosti, odvikavati se od pušenja i uvoditi tzv. zone bez dima”, kazala je Lekić.

PROPUSTI U POSTUPKU

Tužba bivšeg predsjednika sindikata odbrane i Vojske Crne Gore, Nenada Čobeljića, koji je, prema njegovom mišljenju nezakonito penzionisan, zbog čega je i pokrenuo spor, je usvojena.

Upravni sud je donio presudu da Ministarstvo odbrane nadoknadi sudske troškove Čobeljiću, a da se postupak njegovog penzionisanja ponovi, zbog propusta u postupku.

Kako se navodi u presudi, iz spisa predmeta i usmene rasprave je utvrđeno da je u dispozitivu rješenja napravljen propust, jer nije naznačeno da li se profesionalno lice otpušta iz službe uz “častan otpust” ili “nečastan optust”, što je po ocjeni suda bilo nužno zbog različitih pravnih posljedica otpuštanja.

SPC U VAŠINGTONU

Zakon o slobodi vjeroispovijesti korjenito i nedopustivo zadire u slobodu vjeroispovijesti, posebno u kolektivnom aspektu, ocijenili su izaslanici Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, na sastanku sa zvaničnicima Stejt departmenta u Vašingtonu.

Sastanku su, kako je saopšteno iz Mitropolije crnogorsko primorske (MCP), prisustvovali episkop dioklijski Metodije i protojerej-stavrofor Radomir Nikčević.

U razgovoru sa predstavnicima četiri različita ogranka Stejt departmenta, razmatrana je trenutna situacija i stanje osnovnih ljudskih prava u Crnoj Gori, poštovanje vjerskih sloboda, prava na posjedovanje imovine, na okupljanje i slobodnog govora, kao i primjeri vjerske, jezičke i nacionalne diskriminacije.

“Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji do današnjeg dana izaziva masovne mirne proteste, pravoslavnih vjernika, i srpske i crnogorske nacionalnosti, ali i građana drugih vjeroispovijesti, korjenito i nedopustivo zadire u slobodu vjeroispovijesti, posebno u kolektivnom aspektu”, istakli su izaslanici Episkopskog savjeta.

Oni su naveli da su najproblematičnije odredbe Zakona one koje je Vlada proglasila za “politička pitanja”.

“To su pitanja nove evidencije i registracije crkava i vjerskih zajednica i konfiskacije njihove imovine, sakralnih objekata i zemljišta koje im vjekovima zakonito pripada. Za tu potrebu, Vlada je uvela i neprihvatljivu retroaktivnu primjenu prava koja je i Ustavom Crne Gore zabranjena”, kaže se u saopštenju.

U razgovoru je konstatovano je da je sporni Zakon usvojen bez sveobuhvatnog, institucionalnog i prema javnosti otvorenog dijaloga, ne samo protivno preporukama Venecijanske komisije, nego i izričitom stavu visokog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za vjerske slobode, Sema Braunbeka.

Izaslanici Episkopskog savjeta rekli su da se iz analize Zakona o slobodi vjeroispovjesti jasno vidi da najznačajnije preporuke Venecijanske komisije od 24.juna prošle godine ili nijesu usvojene ili su minimizovane do besmisla.

Kako su naveli, obavezujuće preporuke OEBS/ODHIR iz Smjernica iz 2004. i 2014. godine nijesu uvrštene u tekst Zakona.

Prema njihovim riječima, Zakon o slobodi vjeroispovjesti obiluje pravnim normama koje su u suprotnosti sa Ustavom i članom 9 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

“Sporni Zakon je u funkciji diskriminacije prvenstveno naše Crkve kao najmnogoljudnije, jer uvodi pravni partikularizam, pravnu likvidaciju stečenog i sudski potvrđenog pravnog subjektiviteta naše Crkve i konfiskaciju crkvene sakralne i ostale nepokretne imovine u ad hoc diskriminatornom postupku”, istakli su izaslanici Episkopskog savjeta.

HRAPOVIĆ NA RADIJU CG

Ne smijemo dozvoliti da pacijenti čekaju i da ih šetaju od izabranog doktora do specijaliste, poručio je ministar zdravlja Kenan Hrapović. On je kazao da su specijalisti dužni da medicinskim sestrama daju nalog da se pacijentima zakaže kontrolni pregled, umjesto da po njega idu ponovo kod izabranog ljekara.

Hrapović je naveo da su uočili problem sa zakazivanjem kontrolnog pregleda i da su uputili dopis Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), kako bi se ta praksa eliminisala.

“Sva odgovornost u projektu centralnog zakazivanja je na menadžmentu zdravstvenih ustavnova, za realizaciju su zaduženi direktori”, kazao je ministar za Radio Crne Gore.

Poručio je da Ministarstvo zdravlja na nedjeljnoj osnovi radi analizu zakazivanja putem elektronskog modela.

“Organizacija rada svake ustanove je na doktorima. Broj prigovora iz godine u godinu manji, a mi analiziramo svaki pririgovor i tražimo pisani stav u skaldu sa kojim reagujemo”, naveo je Hrapović.

Ministar je poručio da pacijeniti ne moraju nužno da dobiju uput za specijalistički pregled u KCCG.

“Mogu dobiti uput i za neku drugu bolnicu u Crnoj Gori, i u ostalim ustanovama imamo specijaliste koji mogu da pruže uslugu pacijentu. To je misija i politika Minsitarstva”, kazao je Hrapović.

Odgovarajući na pitanje slušaoca Radija Crne Gore o gužvama u Urgentnom centru KCCG, Hrapović je rekao da je u pitanju neadekvatna trijaža.

“Planiramo izgradnju novog urgentnog centra, ali se plašim da se bez adekvatne trijaže ne može biti ni uspješniji ni brži. Plan je da se određeni broj kadra pošalje na obuku za trijažu, kako bi se znali koji je slučaj hitniji i ima prioritet”, pojasnio je ministar.

Pod nadzorom 125 putnika 

Svi zdravsteni radnici u Crnoj Gori imaju adekvatnu zaštitu kada je u pitanju koronavirus. Hrapović je, gostujući na Radiju Crne Gore, naveo da Crna Gora ima obezbijeđene uslove i za pacijente za koje se sumnja da imaju simptome virusa.

“Situacija je pod kontrolom, pod nadzorom je 125 putika i njihovo praćenje je konstantno, kako nalažu pravila Svetske zdravstvene organizacije. Crne Gora sprovodi sve politike onako kako to propisuje SZO”, poručio je ministar.

Svaki ljekar važan 

Ministar je naglasio je da je povećanja zarada u zdravstvu od 15,3 odsto za dvije godine najveće u proteklih nekoliko godina.

“Zahvaljujući dinamičnom ekonomskom radu, došli smo do situacije da povećamo zarade. Vlada je za zdravstvo ove godine odvojila preko 9 miliona eura, za sljedeću oko tri miliona. Odgovornim odnosom prema zdravstvenom sistemu, Vlada na pravi način odgovorila izazovima, a posebno na globalna kretanja Dobar pravac uz sve druge aktivnosti Vlade i Ministarstva ukazuje da smo na dobrom putu da građanima obezbijedimo kvalitetan zdravtveni sistem”, kazao je ministar za Radio Crne Gore.

Podsjetio je na ulaganja u rješavanja stambenih pitanja zaposlenih, njihov standard, kontinuirano usavršavanje, rekonstrukciju i adaptaciju zdravstvenih objekata, kupovinu najsavremenije zdravstevne opreme.

“Naši doktori to osjećaju i rezultat je dobar odgovor zaposlenih kroz povratak”, dodao je ministar.

On je dodao da je svaki ljekar jako važan za Crnu Goru i poručio da će učiniti sve da zadrže kadar.

“Plata nije osnovni motiv odlaska ljekara, ovo je za nas zabrinjavajuće, i sa dužnom pažnjom pratimo i činimo sve da omogućimo najbolje uslove da ljekari ostanu da rade u svojoj zemlji. Orabruje nas što ljekari iz regiona i iz inostranstva dolaze da rade u Crnoj Gori”, kazao je ministar.

Ujednačiti cijene ljekova 

Ministar je naglasio da cijene ljekova koje država plaća i njihove cijene na slobodnom tržištu moraju biti ujednačene i da se radilo na tome.

“Pozivam sve proizvođače ljekova da prate primjer Hemofarma koja je nivelisao cijene za 67 ljekova”, kazao je ministar i dodao da 1-2 procenta ljekova ne može biti prepreka da se i “dalje borimo, a tu mislim i na kolege iz Mininistarva ekonomije ekonomije”.

Ministarstvo zdravlja nije planiralo vraćanje stomatologije u sistem zdravstva.

“Svi pregledi se evidentiraju u kartonu stomatoloških ordinacija, a oni rade obavezne preventivne preglede i obavještavaju Institut za javno zdravlje, koji dalje prave analize”, kazao je ministar.

On je podsjetio da Fond za zdravstveno osiguranje trenutno ima ugovor sa 194 stomatološke ambulante, te da su stvoreni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvene zaštite.

U BIJELOM POLJU

Bjelopoljski prerađivači, kooperanti, otkupljivači i proizvođači su u saradnji sa opštinskim službama formirali Klaster stočarstva. Za predsjednika tog udruženja je izabran Edis Vreva poljoprivredni proizvođač i kooperant.

“Novoformirani klaster će se u saradnji sa lokalnom samoupravom i resornim ministarstvom baviti rješavanjem problema i unapređivanjem saradnje između svih koji su u lancu stočarstva, kako bi bili konkurentniji na tržistu”, smatra prvi predsjednik klastera.

Armin Spahić, predstavnik projekta Stvaranja klastera i transformacije ruralnih poručja koji realizuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, je pojasnio da je u Upravni odbor klastera uključeno devet predstavnika, od čega su tri predstavnika preduzeća, odnosno dva predstavnika mljekara i jedan mesne industrije iz Bijelog Polja, dok je šest mjesta u Upravnom odboru pripalo predstavnicima poljoprivrednih gazdinstava.

Članovi Upravog odbora Klastera stočarstva su: Bojan Kovačević (Mesopromet), Mladen Prebiračević (MILKA MTK), Slavko Moračanin (MILKOM – Pavino Polje), Edis Vreva, Sakib Čindrak, Vučko Pešić, Alija Durović, Ivo Miladinović i Rešad Hasanović.

Osnivanju Klastera su prisustvovali Slobodan Jelić, sekretar Sekretarijata za preduzetništvo i ekonomski razvoj.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

ZEMLJOTRES U ALBANIJI

Crveni krst Crveni Gore (CKCG) je za pomoć Albiniji u januaru prikupio nešto više od 5.000 eura. Akcija će trajati do 15 februara.

Milica Kovačević iz CKCG podsjetila je u Jutarnjem programu TVCG da je do kraja decembra 2019. godine prikupio oko 101.000 eura za pomoć Albaniji nakon zemljotresa.

Akcija je nastavljena i ove godine i trajaće do 15 februara.

“U januaru je prikupljeno nešto više od 5 hiljada eura, primijetili smo da intenzitet akcije opada ali je i to normalno zato ćemo akciju finalizovati”, kazala je Kovačević.

Ističe da je odziv bio odličan i zahvaljuje se svima koji su podržali akciju CKCG.

“Finalizacija prikupljanja pomoći ne značo da mi prekidamo naše aktivnosti kada je podrška Crvenom krstu Albanije u pitanju. Mi smo u stalnom kontaktu, pratićemo i ako bude potrebno organizovati dodatnu pomoć i podršku”, zaključila je Kovačević.

MILAŠEVIĆ SAOPŠTIO

Prema podacima iz 2018. godine u Crnoj Gori je 1.500 osoba preminulo od maligniteta tj. od raka. Od toga novooboljenih je bilo oko 2.300 u periodu od 5 godina oko 5.500 osoba koje se liječe od raka, kazao je Nikola Milašević, subspecijalista onkolog u KCCG. Crna Gora, kako je kazao, spada u prosjek evropskih zemalja po učestalosti oboljenja od raka ali su rak pluća i grlića materice učestaliji nego u ostalim zemljama.

Milašević je gostujući u Jutarnjem prograju kazao da je rak pošast novog svijeta i oboljenje koje izbija na prvo mjesto po mortalitetu.

Trenutno se, kako je kazao, nalazi na drugom mjestu iza oboljenja kardiovaskularnog sistema ali postoji značajan trend i očekuje se u narednih 20 godina da se broj oboljelih poveća za 70 odsto pa će tako izbiti na prvo mjesto.

To, kako je istakao, nije samo ozbiljan zdravstveni problem za onoga ko ga ima i za porodicu već i ozbiljan ekonomski, odnosno finansijski problem za zemlje koje izdvajaju sve više sredstava za liječenje te bolesti.

“Crna Gora spada u prosjek evropskih zemalja po učestalosti oboljenja od raka međutim po mortalitetu imamo predominaciju određenih oblika tj, raka određenih organa više nego u ostalim zemljama, kao što su rak pluća ili rak grlića materice zbog preventnivnih programa koji se sprovode već decenijama u visoko razvijenim zemljama”, istakao je Milašević.

Kod nas se ti programi sprovode ali su, kako je kazao, rezultati slabiji jer 35 odsto populacije čine aktivni pušači i ne sprovodi se još uvijek vakcijancija u djetinjstvu za HPV virus što bi takođe moglo dovesti do smanjenja karcinoma grlića materice.

“S tim se nedavno krenulo ali treba duži vremenski period kako bi se sprovel određeni preventivni programi tako da ono što se započne sada daće rezultate tek za 10, 15 ili više godina”, kazao je Milašević.

On ističe da je velika opterećenost Klinike za onkologiju i ukupnog KCCG pacijentima koji imaju maligne bolesti.

“2019. na Klinici je bilo oko 34.000 pregleda, oko 16.000 aplikacija hemoterapija u Dnevnoj bolnici a 2012. je bilo oko 18.000 pregleda i 7.500 aplikacija hemoterapija. Znači u roku od 7 godina imamo povećanje u broju aplikacija hemoterapija za gotovo 100 odsto”, kazao je Milašević .

Podsjeća da je nova Klinika za onkologiju otvorena 2010. godine.

“Od otvaranja nove zgrade klinike vršena je stalna modernizacija. Pacijenti imaju mogućnost da se liječe novim tehnikama i praktično nemaju potrebu da odlaze u inostranstvo, nadam se da će pacijenti iz regiona dolazaziti da se liječe kod nas”, istakao je Milašević.

Ističe da je lista ljekova veoma dobra te da pored hemoterapije sprovodimao i ciljanu terapiju i imuno-terapiju koja predstavlja novu eru u liječenju te bolesti.

USKORO POZIV ZA NASTAVNIKE

Ministarstvo prosvjete će i školske 2020/21. proširiti broj dvojezičnih odjeljenja u crnogorskim osnovnim školama koja će nastavu pratiti na dva jezika, najavila je savjetnica za odnose sa javnošću tog resora Milica Lekić.

Naime, od uvođenja ovog projekta prije tri godine u crnogorske osnovne škole on je već dva puta proširivan, jer se, kako je rekla, pokazao veoma uspješnim i trenutno postoji 12 dvojezičnih odjeljenja.

Narednih dana, ističe Lekić, biće raspisan javni poziv za nastavnike za izvođenje nastave na engleskom jeziku.

“Za narednu školsku godinu planirano je proširenje. Kao i do sada, biće raspisan poziv za nastavnike za izvođenje nastave na engleskom jeziku, pa će se, u skladu sa brojem prijavljenih i njihovim nivoov znanja engleskog jezika, dalje planirati proširenje”, kazala je Lekić za Dnevne novine.

Poziv će biti raspisan narednih dana, a odnosiće se, kao i do sada, kako je rekla, na nastavnike/nastavnice razredne i predmetne nastave koji posjeduju znanje engleskog jezika (najmanje B2 nivo).

“Svi prijavljeni kandidati će proći kroz testiranje na osnovu koga će oni čiji je utvrđeni nivo jezika B2 ili više biti pozvani na obuku”, objasnila je Lekić.

Ona je pojasnila da se ovaj projekat sprovodi na način što svi nastavnici koji drže nastavu u dvojezičnim odjeljenjima prolaze obuke, odnosno kurs.

RADULOVIĆ

Crkva istrajavanjem na zahtjevu za povlačenje Zakona zapravo vrši politički, a ne pravni pritisak na donosioca zakona. To se može u jednu ruku tumačiti i kao zauzimanje bolje pregovaračke pozicije, ali biti i “Ahilova peta“ upravo pred međunarodnom zajednicom koja u tome može pročitati rukopis iz ranih devedesetih“, ocijenio je Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.

Radulović, u intervjuu za Dnevne novine, ističe da je rješenje u dijalogu i u konačnom u zaključenju temeljnog ugovora između države i crkve, te da je svaki drugi put jako opasan za sve u crnogorskom društvu, čega bi morali biti svjesni i crkva i svi drugi akteri.

On je juče u intervjuu agenciji „Mina“ kazao da se odluka Suda u Strazburu, može čitati kroz dvije ključne poruke – da neće nastupiti bilo kakva neotklonjiva štetna posljedica i da spor treba riješiti institucionalno. Konstatovao je i da će odluka Suda u Strazburu, kao i „prethodna i neke koje će uslijediti“ biti ključne, za definisanje pravca rješavanja problema.

Na pitanje koje poruke očekuje sa međunarodnih adresa Radulović je kazao da je Međunarodna zajednica važan faktor i cijeni da ona neće ulaziti u arbitriranje oko sadržaja zakona, ali će, kako je kazao, nedvosimisleno insisitirati na institucionalonim riješenju.

“Njen prevashodan interes je da se ne dozvoliti bilo kakav oblik ‘balkanizacije sukoba’. Crna Gora je i ranije kroz rad Venecijanske komisije, više puta uspješno prevazilazila pojedina sporna pitanja, vezana npr. za referendum i ko ima pravo glasa, izglasavanje Ustava, ustavne promjene itd. Tu činjenicu treba cijeniti i koristiti institucije, poput Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koje mogu rješavati pojedina sporna pitanja na nacionalnom nivou. Pritom, Crna Gora je u procesu pregovora sa EU i zahtjev Brisela vezan za uspostavu vladavine prava i izgradnje insitucija, temeljni je pravac na koji nas upućuje Evropska komisija. Institucionalni pristup mora biti zastupljen kod svih subjekata u društvu i to se naravno odnosi i na Crkvu. U tom procesu logika o moći ulice ili logika o supremaciji partije gubiće na značaju, a u prvom planu će biti istaknuta odgovornost države da putem svojih institucija, profesionalnih i nezavisnih, obezbijedi puno i nesmetano funkcionisanje ustavnog sistema”, kazao je Radulović.

O tome mogu li odluke suda u Strazburu imati značajniji uticaj, s obzirom da Mitropolija ne podnosi inicijativu Ustavnom sudu, niti je, sa druge strane, moguće povlačenje Zakona, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore kaže da je moguća posljedica procjenje da masovnošću svojih skupova mogu primorati strukture vlasti da, bez navedenih insitucionalnih mehanizama, “povuku Zakon”.

“Kako ‘povlačenje zakona’ nije moguće to Crkva istrajavanjem na ovom zahtjevu, zapravo vrši politički, a ne pravni pritisak na donosioca zakona. To se može u jednu ruku tumačiti i kao zauzimanje bolje pregovaračke pozicije, ali biti i ‘Ahilova peta’ upravo pred međunarodnom zajednicom koja u tome može pročitati rukopis iz ranih devedesetih”, dodaje Radulović.

Ističe da je rješenje je u dijalogu i u konačnom u zaključenju temeljnog ugovora između države i crkve.

“Svaki drugiput je jako opasan za sve u crnogorskom društvu, jer iskustva devedesetih su jako svježa i crkva i svi drugi akteri moraju biti svjesni svoje odgovornosti. Sama Crkva saopštava da postoji više činilaca koji opredjeljuju brojnost na skupovima. Svjesna je da su pored zahtjeva Crkve jako zastupljeni momenti političke, socijalne”, zaključio je Radulović.